U napadu na međunarodni aerodrom Kralj Halid u Rijadu, prijestonici Saudijske Arabije, poginulo je najmanje 12 ljudi, dok je 309 povrijeđeno, saopštile su saudijske vazduhoplovne vlasti, prenose Nezavisne.
Napad se dogodio u subotu, 10. oktobra, a poslije udara privremeno je obustavljen rad aerodroma i poremećen avio-saobraćaj. Prema izvještaju CNN-a, riječ je o trećem napadu na ovaj međunarodni aerodrom tokom sedmice i najsmrtonosnijem napadu na Saudijsku Arabiju u više od deset godina.
Saudijske vlasti odgovornost pripisale su jemenskim pobunjenicima Hutima, koje podržava Iran. Međutim, prema izvještaju Rojtersa, Huti nisu preuzeli odgovornost za ovaj konkretan napad.
Među poginulima su četiri državljanina Saudijske Arabije, dva državljanina Bangladeša i po jedan državljanin SAD, Egipta, Jordana, Sirije, Palestine i Sudana. Povrijeđeno je 309 ljudi, a među njima je bilo i osoba u kritičnom stanju. Povrijeđeni su prevezeni u bolnice ambulantnim vozilima i helikopterima, naveli su izvori upoznati sa situacijom za Rojters.
Svjedoci su opisali eksploziju u području aerodroma, poslije koje su na terminalu viđeni povrijeđeni ljudi. Jedan putnik rekao je za Rojters da je ispred aerodroma vidio nešto kako prolazi nebom, nakon čega se urušio dio plafona u blizini izlaza za ukrcavanje. Drugi svjedok ispričao je da je čuo eksploziju, a potom vidio više povrijeđenih osoba na podu.
Saudijske vazduhoplovne vlasti privremeno su obustavile rad aerodroma Kralj Halid, a letovi prema Rijadu preusmjereni su na druge aerodrome. Prema podacima Flightradar24 koje je prenio CNN, do nedjelje, 11. oktobra, otkazano je oko 580 letova. Riječ je o tadašnjem presjeku, a ne konačnom broju. SAD, Velika Britanija, Španija i Kanada upozorile su svoje državljane da ne koriste aerodrom u Rijadu zbog bezbjednosnih rizika.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da namjerava da razgovara sa saudijskim prijestolonasljednikom Mohamedom bin Salmanom poslije napada.
„Oni mogu da se brane. Saudijci su dobri borci. Ali mislim da je napad bio užasan“, rekao je Tramp odgovarajući na pitanje da li Saudijska Arabija može da se odbrani od Huta.
Upitan da li bi se SAD mogle pridružiti saudijskim napadima na jemenske pobunjenike, ostavio je tu mogućnost otvorenom.
„Možda. Razmotrićemo to. Tek smo saznali za najnoviji napad, tako da ćemo donijeti odluku. Djelujemo veoma brzo“, rekao je američki predsjednik.
Državni sekretar Marko Rubio potvrdio je da je među poginulima i jedan američki državljanin. Osudio je napad, ocijenivši da pokazuje „otvoreno nepoštovanje prema životima nevinih civila“.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guteres osudio je napad i upozorio na posljedice udara na civilne objekte.
„Napadi na civile i civilnu infrastrukturu predstavljaju kršenje međunarodnog prava“, poručio je Guteres na Iksu.
Saudijska komanda združenih snaga optužila je Hute za napad na putnički terminal, u kojem su stradali putnici i zaposleni. Šef medijske kancelarije Huta objavio je na Iksu da je grupa „zatvorila“ aerodrom u Rijadu. Pobunjenici su, prema navodima Rojtersa, upozorili avio-kompanije da ne koriste saudijski vazdušni prostor, proglasivši ga zonom vojnih operacija. Ta izjava, međutim, ne predstavlja potvrdu da su Huti izveli napad.
Napad se dogodio u trenutku novog zaoštravanja sukoba u Jemenu. Borbe između Huta i snaga jemenske vlade, koju podržava Saudijska Arabija, intenzivirane su posljednjih mjeseci. Saudijska Arabija već 11 godina pokušava da obuzda sukob na svojoj južnoj granici, kombinujući vojne operacije i diplomatske pregovore. Poslije ranijih borbi protiv Huta, Rijad je nastojao da postigne mirovni sporazum sa pobunjenicima i obnovi diplomatske odnose sa njihovim saveznikom Iranom.
Prema CNN-u, niz pogrešnih procjena, pogoršani odnosi Saudijske Arabije sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima i teškoće u koordinaciji snaga koje se bore protiv Huta dodatno su zakomplikovali položaj Rijada. Saudijska Arabija sada ponovo podržava svoje jemenske saveznike u vojnoj kampanji protiv Huta, nazvanoj „Zora Jemena“. Najnoviji napad otvorio je nova pitanja o sposobnosti kraljevine da zaštiti civilnu infrastrukturu i o mogućnosti širenja sukoba, posebno ako se SAD odluče za direktno vojno učešće.
Komentariši