Kategorija: Svijet

Francuski predsjednik Emanuel Makron odbio je ostavku ministra unutrašnjih poslova Lorana Nunjeza, koji je ponudio povlačenje sa funkcije nakon nasilnih protesta i propusta bezbjednosnih službi. Vlasti se suočavaju sa posljedicama nereda, velikom materijalnom štetom i pritiskom da odgovore na nasilje koje je zahvatilo više francuskih gradova.

Kako prenosi portal Nezavisne, Makron je u nedjelju primio Nunjezovu ostavku, ali je odlučio da ga zadrži na ministarskoj poziciji. Iz Jelisejske palate navedeno je da je u sadašnjim okolnostima neophodno osigurati kontinuitet u rukovođenju policijom i sprovođenju zakona.

Francuski predsjednik istovremeno je ukazao na propuste u procjenama i obavještajnom radu koji su prethodili nasilju tokom protesta 17. oktobra. Od policije je zatražio da promijeni način djelovanja kako bi se efikasnije suprotstavila izgrednicima.

Obraćajući se građanima u nedjelju uveče, Makron je poručio da će odgovarati svi koji su, prema njegovim riječima, pokušali da sruše Republiku. Priznao je i da su događaji izazvali bijes i osjećaj srama, dok se istovremeno suočava sa kritikama opozicije uoči predsjedničkih izbora za šest mjeseci.

Novi sukobi i hapšenja

Nasilje se nastavilo i tokom nedjelje uveče, kada su u Parizu izbili novi sukobi na Trgu Republike. Izvještaji medija i nadležnih službi ukazuju na pljačke i pokušaje pljački u Parizu, Lionu i Marseju, a policija je u francuskoj prijestonici do ponoći evidentirala 92 hapšenja.

Premijer Sebastijan Lekorni trebalo bi da održi krizni sastanak sa članovima vlade, na kojem će biti razmotrene mjere u tri oblasti: ekonomiji i trgovini, osiguranju i sudskim postupcima. Makron je od premijera zatražio i da organizuje razgovore sa političkim strankama, sindikatima, lokalnim vlastima i poslanicima.

U međuvremenu, predstavnici trgovinskog sektora, distributeri, hotelijeri, ugostitelji, banke i osiguravajuća društva trebalo bi da procijene razmjere štete i posljedice po privredu.

Šteta se mjeri stotinama miliona evra

Razmjere posljedica nereda ukazuju i na ozbiljne finansijske gubitke. Prema podacima Federacije trgovine i distribucije, oko 1.500 preduzeća bilo je meta napada u subotu, a procijenjena šteta iznosi nekoliko stotina miliona evra.

Nunjez, čiju su ostavku tražile ljevičarske političke snage, trebalo bi da posjeti Marsej, jedan od gradova teško pogođenih nasiljem. Prema navodima francuskih medija, tamošnje vlasti su tokom subote evidentirale do 30.000 pljačkaša.

Nastavak sukoba i obim pričinjene štete dodatno su pojačali pritisak na francuske vlasti da uspostave kontrolu nad situacijom i odgovorne privedu pravdi.

Sudeći po najavama, 20. novembra Evropu očekuju veliki protesti. Tog datuma priprema se prava „revolucija“, odnosno međunarodni dan protesta i akcija koji će se, pod sloganom „Borimo se za svoju budućnost, a ne za njihove ratove“, obilježiti štrajkovima na univerzitetima, demonstracijama i drugim aktivnostima. Na društvenim mrežama objavljen je plakat sa spiskom 48 zemalja i njihovih prijestonica u kojima bi 20. novembra u 10 časova trebalo da počnu štrajkovi i akcije. Na spisku su zemlje poput Francuske, Italije, Njemačke i Španije, kao i Hrvatska i Slovenija.

Prema navodima portala Rf-news.de, aktuelni protesti učenika u Francuskoj izričito su povezani sa akcijama planiranim za 20. novembar, poznatim i kao dan „20N“. Predstavnici Studentskog sindikata (UE) najavili su da će nastaviti mobilizaciju do 20. novembra, međunarodnog datuma okupljanja mladih širom Evrope. Kako navodi portal, Sindikat srednjoškolaca USL i UE među ključnim su organizatorima aktuelnih blokada i protesta u Francuskoj i pozivaju na njihov nastavak. I belgijske učeničke i studentske grupe uključene su u evropski poziv na akciju 20. novembra. Italijanske studentske organizacije najavile su akcije u više gradova, uključujući Đenovu, Rim, Napulj i Torino, koje će kulminirati međunarodnim studentskim štrajkom 20. novembra. Njemački pokret „Školski štrajk protiv regrutacije“ takođe je odredio 20. novembar kao naredni veliki dan akcije u zemlji, čime se protesti širom Evrope povezuju sa demonstracijama u Njemačkoj protiv uvođenja obaveznog vojnog roka i militarizacije.

U pozadini evropske revolucije zakazane za 20. novembar nalazi se kampanja Međunarodni štrajk mladih (IYS), okupljena pod sloganom „Borimo se za svoju budućnost, a ne za njihove ratove!“. Kampanja zasad okuplja 30 evropskih omladinskih i studentskih organizacija iz više od 10 zemalja EU, uključujući i Hrvatsku. Prema objavi IYS-a na Instagramu, među zemljama koje će 20. novembra učestvovati u štrajku mladih su Francuska, Italija, Njemačka, Španija, Portugal, Velika Britanija, Austrija, Švajcarska, Slovenija, Hrvatska, Danska, Belgija, Holandija i Švedska. Kako se navodi na sajtu IYS-a, organizacije iz različitih dijelova kontinenta pripremaju koordinisane obustave nastave, demonstracije, skupove na univerzitetskim kampusima i javne akcije. Istovremeno, sindikati i društveni pokreti pozvani su da se pridruže studentskoj mobilizaciji od 20. do 22. novembra.

Riječ je o koordinisanom prekograničnom pokretu studentskih i omladinskih organizacija širom Evrope i šire, koji poziva na proteste i skupove protiv „rata, militarizma, mjera štednje, imperijalizma i klimatskog sloma“. Štrajk 20. novembra organizuje se kao odgovor na ono što koalicija opisuje kao istorijsko ubrzavanje militarizacije širom Evrope. „Dok vlade izdvajaju stotine milijardi evra za vojne rashode i ponovno naoružavanje, organizatori upozoravaju da se obrazovanje, zdravstvo, stanovanje, javne službe i borba protiv klimatskih promjena žrtvuju radi finansiranja priprema za rat“, navodi se na sajtu IYS-a. Prema navodima organizatora, militarizacija sve više prodire u škole i univerzitete kroz regrutovanje i istraživanja finansirana iz budžeta, dok obnovljene rasprave o obaveznom vojnom roku i širenju vojnih saveza ukazuju na širi politički zaokret širom Evrope. Koalicija je štrajk 20. novembra opisala kao prvi korak ka izgradnji snažnog međunarodnog antimilitarističkog studentskog pokreta. „Studentske organizacije, omladinske grupe, učenički kolektivi i univerzitetske organizacije širom Evrope pozvani su da podrže ovaj poziv i organizuju nacionalne i lokalne akcije 20. novembra“, navodi se.

Zajednički zahtjevi su prekid militarizacije, ponovnog naoružavanja i mjera štednje koje se sprovode u ime rata. Ulaganje u socijalnu zaštitu, javno obrazovanje, zdravstvo i mlade umjesto u oružje i vojsku. Ukidanje svih oblika obaveznog vojnog roka. Sloboda, pravda i solidarnost za sve potlačene narode. Prekid imperijalizma, kolonijalizma, okupacije, aparthejda i genocida. Klimatska i socijalna pravda za sve. Kraj fosilnog kapitalizma, ekstraktivizma i uništavanja klime i životne sredine. Radikalna promjena sistema, borba protiv autoritarizma i represije i odbrana demokratskih prava. Ukidanje rasizma i patrijarhata i poraz krajnje desnice u svim zemljama, piše SrpskaInfo.

Ruski predsjednik Vladimir Putin predložio je da se sljedećeg mjeseca sastane s američkim predsjednikom Donaldom Trampom i kineskim liderom Si Đinpingom kako bi pregovarali o okončanju rata u Ukrajini, i to pod uslovima koji bi išli u korist Moskve, objavio je u nedjelju The Wall Street Journal pozivajući se na upućene izvore. Na tom sastanku ne bi bio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, što otvara strah da bi lideri SAD-a, Rusije i Kine mogli odlučivati o budućnosti Ukrajine bez Kijeva. Bez stola bi ostali i evropski lideri. Kremlj je predložio da se trojni razgovori održe uz samit Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), zakazan za 18. i 19. novembar u Šenzenu.

Prema bivšem ruskom obavještajcu upoznatom sa slučajem, Putin je ideju iznio u telefonskom razgovoru s Trampom 9. oktobra, u kojem je dogovoren i posao s dizelom između dvije zemlje. Tim dogovorom SAD kupuju ruski dizel i pomažu njegovu prodaju na svjetskom tržištu. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da se razgovara o mogućem sastanku, dok je visoki američki zvaničnik rekao da Tramp na samit nije pristao. Isti zvaničnik dodao je da bi Tramp ipak mogao biti otvoren za tu ideju. Samit nije najavljen i nije jasno hoće li Tramp prihvatiti prijedlog ili će insistirati da Ukrajina učestvuje u pregovorima o vlastitoj budućnosti.

Prijedlog dolazi u trenutku otopljavanja odnosa Vašingtona i Moskve. Osim dogovora o dizelu, Tramp je u petak potpisao izvršnu naredbu kojom ukida ključne sankcije Rusiji. On je u nedjelju branio svoju odluku, upozoravajući da bi nove sankcije mogle udaljiti Putina od mirovnih pregovora. Kijev je reagovao oštro. Zelenski je za Axios rekao da Trampova odluka da jednostrano ukine sankcije i dozvoli izvoz ruskog dizela „nije fer i nije poštena“. Ocijenio je da sve to izgleda kao rođendanski poklon Putinu, jer dodatni novac odlazi u rat. Tramp je 10. oktobra poručio da bi Ukrajina trebala promijeniti lidera, uz riječi da predlaže „novog lidera koji može postići dogovor“. Istog dana Zelenski je poručio da se Rusija za ukidanje sankcija „zahvalila“ s pet navođenih bombi na stambene zgrade u Zaporožju, u napadu u kojem je ubijeno 20 ljudi, među njima troje djece.

Šta bi Moskva tražila za stolom u Šenzenu, nije tajna. Putin je u telefonskom razgovoru s Trampom prošle sedmice zahtijevao da Kijev preda punu kontrolu nad Donjeckom kao uslov za kraj rata. Peskov je krajem juna kazao da se ruski uslovi nisu promijenili od 2024., a uključuju povlačenje ukrajinskih snaga iz cijelih Donjecke, Luhanske, Zaporiške i Hersonske oblasti, uključujući područja koja Rusija nikad nije kontrolisala, te odricanje Ukrajine od NATO-a. Prema procjeni američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) od 16. oktobra, ukrajinske snage i dalje drže 5.530 kvadratnih kilometara, odnosno 20,4 posto Donjecke oblasti, te 24,6 posto Zaporiške oblasti. Putin tvrdi da Ukrajina drži tek nešto više od 10 posto Donjecke i 16,5 posto Zaporiške oblasti. Ruski predsjednik je istog dana odbacio mogućnost bilo kakvih ruskih teritorijalnih ustupaka u eventualnim mirovnim pregovorima. Rusija trenutno kontroliše oko 20 posto ukrajinske teritorije. Samit bi Siju dao priliku da Kinu predstavi kao ključnog igrača u pregovorima Vašingtona i Moskve. Tramp je u četvrtak za Newsmax rekao da Vašington s Moskvom i Pekingom razgovara o denuklearizaciji, piše Klix.

Avion koji je poletio iz Tel Aviva prinudno je sletio u Bugarsku nakon dojave o bombi, objavljeno je danas na sajtu FlightRadar24. Avion tipa A320, koji je letio iz Tel Aviva za Beč, preusmjeren je i sletio je u Sofiju zbog onoga što je bugarsko Ministarstvo saobraćaja i komunikacija opisalo kao „signal o prijetnji bombom“. Prema informacijama sa sajta FlightRadar24, ovaj avion kompanije Austrijan Erlajns pod oznakom OS82 preusmjeren je za Sofiju, gdje je sletio u nedjelju u 20.42 časa po srednjevropskom vremenu.

„Možemo da potvrdimo da je upućena prijetnja letu OS82 na liniji Tel Aviv – Beč, zbog čega je bilo neophodno međuslijetanje u Sofiju (SOF)“, saopštila je kompanija Austrijan Erlajns. U avionu se nalazio 51 putnik i šest članova posade, a nakon što se završi pregled aviona, putnici će biti preusmjereni na prvi sljedeći alternativni let. Bugarsko ministarstvo je ranije saopštilo da je, u skladu sa procedurama, lovac bugarskog ratnog vazduhoplovstva poletio i pratio avion sve dok nije sletio na aerodrom u Sofiji, i potvrdilo da je formiran radni štab i da je istraga u toku, prenosi RTRS.

Više od 200 osoba, među kojima 80 odsto maloljetnika, uhapšeno je u nedjelju tokom drugog dana nereda u Milanu, a premijerka Italije Đorđa Meloni sazvala je za danas sjednicu vlade kako bi se pronašao način da se riješi nastala situacija poslije 48-časovnih tenzija.

Kako prenosi list “Republika”, oko 2.000 mladih ljudi obučenih u crno upalo je juče popodne, poslije nereda u subotu, u nekoliko ulica u centru Milana i na centralni gradski Trg Duomo, pri čemu je razbijeno više izloga, pocijepane su table i uništen baštenski namještaj.

Mete izgrednika su bile prodavnice odeće uključujući “Fut loker” i “Dekatlon”, supermarketi i barovi.

Razbijen je izlog robne kuće “Rinašente”, a opljačkano je više lokala u četvrti Moskova, uključujući one u ulicama Largo La Fopa, Moskova i Korzo Garibaldi.

Metro stanica Duomo je zatvorena iz predostrožnosti.

Policija je upotrebila suzavac i vodene topove kako bi suzbila nerede, nakon što su izgrednici razbijali izloge prodavnica i palili kante za smeće u blizini Trga Duomo.

Nekoliko pripadnika reda sa oklopnim vozilima je trenutno na licu mesta, dok policijski helikopter nadleće centar grada.

French riots spill into Italy's Milan https://t.co/fjB4Tk4iu5

— RT (@RT_com) October 18, 2026

Italijanska premijerka Đorđa Meloni izjavila je da se procenjuju “drugi alati za one koji zloupotrebljavaju demonstracije kako bi sejali haos”.

– Za sutra sam sazvala sastanak o javnom redu u Palati Kiđi kako bismo analizirali situaciju i procijenili dalje mjere za borbu protiv onih koji zloupotrebljavaju legitimne demonstracije da bi širili nasilje i haos. Zaštita građana, onih koji žive pošteno i onih koji garantuju bezbjednost svih, dolazi prije svakog popuštanja nasilju”, poručila je sinoć Meloni.

Predsejdnik regiona Lombardija Atilio Fontana rekao je da “bande nasilnika razbijaju prozore da bi provalile i krale, uništavaju ulice i sukobljavaju se sa organima reda”.

– To su kriminalci koje tako treba i tretirati. Nema “ali”… i nema nikakvog opravdanja. Organima reda moraju se garantovati svi alati koji su im potrebni da intervenišu sa najvećom odlučnošću i vrate red i bezbjednost na naše ulice. Moramo reagovati gvozdenom pesnicom, u skladu sa zakonom. Naši gradovi ne mogu biti taoci ovih kriminalaca – rekao je Fontana, prenosi RTRS.

Američki predsjednik Donald Tramp ocijenio je sinoć da ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ne zanima to što ukrajinski napadi na ruske rafinerije ozbiljno štete svjetskom tržištu dizel goriva, uključujući i tržište Sjedinjenih Američkih Država.

– Zelenskog to ne zanima, iskreno govoreći, s obzirom na sav novac koji mu Evropa, kao što je poznato, daje, a koji mu je u prošlosti davao i “pokvareni” (bivši predsjednik SAD) DŽo Bajden. On uopšte ne želi da okonča ovaj rat, a vjerovatno to nikada nije ni želio – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

Prema njegovim riječima, Zelenski je prije dvije godine mogao da postigne bolji sporazum nego što je to danas moguće.

– Njegova zemlja je u rasulu, veliki dio teritorije je izgubljen, ostao je bez izlaza na okeane i mora, a muško stanovništvo je desetkovano, ranjeno ili mrtvo – napisao je Tramp i ponovio da želi da se rat u Ukrajini okonča.

On je istakao da trenutno radi na pregovorima o miru između Rusije i Ukrajine, i naveo da “ne želi da učinim ništa što bi, na nepromišljen način, udaljilo Rusiju od pregovaračkog stola”.

Tramp je dodao da Rusija “čini veoma malo, ako i išta” da pomogne Iranu, “u poređenju sa onim što bi mogla da učini”.

Prethodno je Zelenski optužio Trampa da pokušava da izvrši pritisak na Ukrajinu da se preda Rusiji.

On je ocijenio da je Vašington u posljednje vrijeme izveo niz “neprijateljskih poteza” prema Kijevu, uključujući namjerno usporavanje interneta preko sistema Starlink, kao i odlaganje usporuka raketa za sistem patriot.

– Smatram da su preduzeti koraci kako bi se Ukrajina ubijedila da kapitulira. Ne tvrdim da je to cilj kojem teže naši partneri. Ne želim ni da pomislim da naši američki partneri vjeruju kako se rat može brže okončati na račun Ukrajine. Ali, upravo tako to izgleda – rekao je Zelenski, prenosi RTRS.

Ukrajinski predsjednik je, takođe, ocijenio da Tramp ima veoma dobre odnose sa Putinom.

Šestog dana nasilnih protesta u Tirani povrijeđeno je 16 policajaca, a napadnuto je i sjedište vladajuće Socijalističke partije i zgrada Ministarstva unutrašnjih poslova, prenosi Albanian post.

Maskirani demonstranti bacali su kamenje, Molotovljeve koktele i vatromet na policajce, dok je plamen zahvatio Policijsku stanicu broj 3 i glavni ulaz Ministarstva unutrašnjih poslova, a meta je bilo i sjedište Socijalističke partije, gdje su razbijeni prozori na glavnom ulazu zgrade.

Tokom sukoba policije i demonstranata povrijeđeni su i jedan maloljetnik i jedan novinar, a policija je tokom intervencije koristila suzavac i vodene topove.

Protest je počeo oko 12.30 časova, okupljanjem učesnika ispred Ministarstva prosvjete, a već oko 13.20 časova prvo kamenje je bačeno na policajce, dok su se oko 13.50 časova sukobi intenzivirali.

Poslije 14.00 časova demonstranti su napustili prostor ispred Ministarstva prosvjete i započeli su protestnu šetnju ulicama glavnog grada Albanije, a nakon oko sat vremena tenzije su izbile u blizini sjedišta Socijalističke partije, gdje je grupa demonstranata, uglavnom maskiranih mladih osoba, uspjela da probije policijski kordon i počela je da gađa zgradu kamenjem i tvrdim predmetima.

Demonstranti su polomili stakla na glavnom ulazu u sjedište Socijalističke partije, čiji je predsjednik albanski premijer Edi Rama.

Tokom sukoba, viđene su maskirane osobe kako izlaze iz zgrade, od kojih su neke nosile štapove, a policija je upotrijebila suzavac i vodene topove da bi rastjerala gomilu i povratila kontrolu nad područjem, ali napadi nisu potpuno prestali, jer su kasnije prijavljeni i drugi incidenti u blizini sjedišta socijalista, uključujući bacanje kanistera.

U popodnevnim i večernjim satima nasilje se proširilo na druge dijelove Tirane, a demonstranti su napali Policijsku stanicu broj 3 Molotovljevim koktelima, gdje su izazvali požar i oštećenje zgrade.

Tokom incidenta, prijavljeno je da je 16 policajaca povrijeđeno, dok su neki od njih viđeni kako leže na zemlji unutar prostorija ustanove.

Oko 19.00 časova demonstranti su počeli da se razilaze u nekoliko dijelova Tirane, ali se situacija nije potpuno smirila.

Protesti, koje predvode studenti, počeli su zbog nezadovoljstva stanjem u obrazovanju, visokim troškovima studiranja i slabim mogućnostima zapošljavanja mladih, ali su prerasli u šire demonstracije protiv vlade Edija Rame, uz zahtjeve za njegovu ostavku.

Oni koji su napravili štetu moraju da plate, a oni koji su pljačkali moraće da nadoknade štetu, izjavio je danas francuski predsjednik Emanuel Makron tokom televizijskog obraćanja naciji, reagujući na višednevne demonstracije širom Francuske, koje prate masovne blokade i sukobi sa policijom.

“Naše sudije dijele pravdu u vaše ime i znaju šta očekujete. Oni koji su uništili moraju platiti, oni koji su pljačkali moraju nadoknaditi štetu, oni koji su pokušali da sruše Republiku biće pozvani na odgovornost”, poručio je Markon, prenosi Figaro.

Prema njegovim riječima, pripadnici policije su “uprkos svom profesionalizmu” bili izloženi neviđenom nasilju.

Govoreći o srednjoškolcima i studentima, čiji su inicijalni lokalni štrajkovi doveli do eskalacije i masovnih demonstracija, Makron je rekao da mladi osjećaju duboku zabrinutost.

“Naši mladi osjećaju duboku zabrinutost zbog svoje budućnosti, svoje sposobnosti da pronađu svoje mjesto u društvu. Razumijem naše srednjoškolce i studente, i oni su u srži moje javne posvećenosti. NJihovi glasovi se moraju čuti”, rekao je on.

On je najavio da će pojedine prefekture zabraniti pojedina javna okupljanja i pozvao lidere stranaka da nedvosmisleno osude svako nasilje, prenio je Tanjug.

Na vrhuncu nasilja koje je povezano sa protestima sinoć u Parizu je registrovano 30.000 pljačkaša i 8.000 učesnika nereda, saopšteno je iz pariske policije.

Povrijeđeno je 118 policajaca, od kojih je troje hospitalizovano.

Američki predsjednik Donald Tramp podržao je kandidaturu izraelskog premijera Benjamina Netanjahua na predstojećim parlamentarnim izborima u Izraelu.

“Netanjahu je veliki premijer ratnik, a još veći partner u nastojanjima za postizanje mira u borbi protiv Islamske Republike Iran”, napisao je Tramp na društvenoj mreži “Trut soušl”.

On je podsjetio da je djelovanje Teherana bilo usmjereno na uništenje Izraela od stupanja islamista na vlast, i da je bilo samo pitanje vremena kada će Iran sprovesti u djelo tu zloslutnu prijetnju.

“Ali su snage Teherana sistematski uništene i, ukoliko brzo ne promijene svoj način djelovanja, uskoro ćemo završiti posao”, naglasio je Tramp.

Prema njegovim riječima, obični ljudi bi u takvim okolnostima poklekli pod pritiskom, ali Netanjahu je postao još snažniji.

“Neka ovo pismo posluži kao izraz moje potpune i bezrezervne podrške Benjaminu Netanjahuu na predstojećim izborima za ponovni izbor na mjesto premijera Izraela”, zaključio je američki predsjednik.