Kategorija: Svijet

Više nema slobode, jednakosti ili bratstva u međunarodnim odnosima, izjavio je Dmitrij Peskov na 12. Međunarodnom forumu “Primakovljeva čitanja”.

Prema njegovim riječima, zato se istorija ponekad okreće u veoma ozbiljnom pravcu.

– Istovremeno, postoje i oni koji smatraju da se ništa ne mijenja. Njihov stav je prilično organizovan. Oni vjeruju da se na osnovu formulacija kao što su “mir kroz silu”, “pravila umjesto prava”, “hegemonija umjesto pluralizma”, uz izgovaranje fraze “I'm your boss today” (Јa sam danas vaš šef), sve može ostaviti onako kako jeste i da tako treba da ostane – rekao je Peskov.

On je dodao da je to veoma uticajan stav koji se ne smije ignorisati, jer ga zastupa najmoćnija ekonomija na svijetu.

Peskov je aludirao na nedavni nastup američkog predsjednika Donalda Trampa na samitu G7, kada je ušao posljednji među učesnicima, izgovorio “Јa sam šef” i potom sjeo na svoje mjesto.

Francuska je zabeležila 339 novih temperaturnih rekorda tokom najtoplijeg dana od početka merenja 1947. godine, dok je ekstremni toplotni talas zahvatio veliki dio zemlje.

Prema podacima meteoroloških službi, na 135 stanica oboreni su apsolutni temperaturni rekordi, prenio je portal BFM TV. Najviša temperatura izmjerena je u mjestu Pizos u departmanu Land, gdje je zabilježeno 44,3 stepena Celzijusa. U istoj oblasti, stanica Sabrs registrovala je rekordnih 42,5 stepeni. Najteže pogođen bio je zapadni dio Francuske.

U departmanu Vandeja temperatura je dostigla 44 stepena u Le Erbijeu, dok su u Sen-Fuljanu i Paluu izmerena 43,8 stepeni. Temperature iznad 43 stepena zabilježene su i u više mjesta u departmanima Men i Loara, Žirond, De Sevr, Šarant, Atlantska Loara i Primorski Šarant.  Toplotni talas zahvatio je i centralni dio zemlje, gdje su novi rekordi postavljeni u departmanima Šer, Endr i Endr i Loara, sa temperaturama koje su dostizale više od 43 stepena.

Na jugozapadu Francuske novi rekordi registrovani su u departmanu Lo, dok je u Tuluzu izmjereno 41 stepen Celzijusa. U gradu Po temperatura je dostigla 39,9 stepeni. Rekordne vrijednosti zabilježene su i u sjeverozapadnim regionima zemlje.

U Renu je izmjereno 41,3 stepena, dok je u Kanu oboren prethodni temperaturni rekord sa maksimalnih 40,3 stepena Celzijusa. Meteorološka služba Meteo-Frans upozorila je da bi pojedini rekordi i danas mogli da budu oboreni. Zbog ekstremnih vrućina, 58 departmana stavljeno je pod najviši, crveni stepen upozorenja, što pogađa oko 44 miliona stanovnika Francuske.

Američki Senat usvojio je rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom, čime je iskazao zabrinutost zbog poteza predsjednika SAD Donalda Trampa tokom sukoba sa Teheranom.

Tramp je nakon glasanja oštro napao Senat i republikance koji su podržali mjeru, optuživši ih da su “pružili pomoć i utjehu neprijatelju”.

Senat je usvojio rezoluciju o ratnim ovlašćenjima u vezi sa Iranom sa 50 glasova “za” i 48 “protiv”, nakon što ju je ranije ovog mjeseca odobrio Predstavnički dom, objavio je ABC, prenosi Tanjug.

Za rezoluciju su glasali republikanski senatori Bil Kasidi, Suzan Kolins, Lisa Murkovski i Rend Pol, dok je demokratski senator Džon Feterman bio protiv.

Bijela kuća umanjila značaj glasanja
Bijela kuća umanjila je značaj glasanja, ocijenivši da rezolucija “nema značaj” i navodeći da je njen prolazak omogućen zbog odsustva pojedinih republikanskih senatora.

Republikanci Mič Mekonel i Dejv Mekormik nisu učestvovali u glasanju.

U saopštenju Bele kuće navedeno je da rezolucija nalaže američkom predsjedniku Donaldu Trampu da povuče američke oružane snage iz neprijateljstava protiv Irana, ali da takvih operacija više nema jer su, prema tvrdnjama administracije, okončane primirjem postignutim 7. aprila.

Četvoro republikanskih senatora koji su podržali rezoluciju ranije su se pridružili demokratama u glasanju o pitanjima ratnih ovlašćenja u vezi sa Iranom.

Iako nema snagu zakona, rezolucija se smatra pokazateljem rastuće zabrinutosti u oba doma Kongresa zbog Trampovog postupanja tokom sukoba.

Očekuje se da će se Tramp danas sastati sa republikanskim senatorima, a pojedini članovi njegove stranke najavili su da žele dodatne informacije o pregovorima sa Iranom.

Tramp oštro reagovao
Oglasio se i predsjednik SAD, koji je oštro kritikovao Senat nakon usvajanja rezolucije.

U objavi na društvenoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da je Iran bio spreman na ustupke i da je prvi put poslije više decenija pokazivao poštovanje prema Sjedinjenim Američkim Državama i američkom predsjedniku.

“Iran je na ‘konopcima’, spreman da padne, spreman da nam da praktično sve, i po prvi put u decenijama, poštujući SAD i njihovog predsjednika, mene, i američki Senat odlučuje da glasa o Zakonu o ratnim ovlašćenjima, u loše vrijeme i bez smisla, govoreći sponzoru terora broj jedan u svijetu da se Sjedinjenim Američkim Državama ne sviđa ono što im radim i da moram da prestanem, i time sam pružio pomoć i utjehu neprijatelju”, naveo je Tramp.

On je ocijenio da je usvajanje rezolucije poslalo signal Iranu da se dio američkog političkog establišmenta protivi njegovoj politici prema toj zemlji.

Tramp je posebno kritikovao četvoricu republikanskih senatora koji su glasali zajedno sa demokratama za rezoluciju, navodeći da su mu otežali posao, ali je poručio da će ostvariti svoje ciljeve “na ovaj ili onaj način”.

“Četiri republikanska gubitnika su glasala sa demokratama, a Iran je pitao moj narod: ‘Šta sve to znači?’ Ovi senatori su mi samo otežali posao, ali ja ću ga završiti, na ovaj ili onaj način, jer ga uvijek završim”, naveo je on.

Tramp je takođe optužio velike naftne kompanije da ne snižavaju cijene goriva na benzinskim pumpama uprkos, kako je naveo, značajnom padu cijena nafte na tržištu.

On je ocijenio da su potrošači na taj način oštećeni i saopštio da je naložio Ministarstvu pravde SAD-a da odmah pokrene istragu o tom pitanju.

Tramp je dodao da očekuje da cijene benzina počnu da padaju znatno brže nego što je to trenutno slučaj.

Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je danas da Iran neće moći da naplaćuje prolaz kroz Ormuski moreuz u okviru bilo kakvog konačnog sporazuma sa Sjedinjenim Američkim Državama. On je ocenio da bi takav aranžman bio suprotan međunarodnom pravu, prenosi Rojters.

Rubio je to izjavio po dolasku u Abu Dabi, prvu stanicu svoje turneje po zemljama Persijskog zaliva koje su bile pogođene iranskim odgovorom na američke i izraelske napade.

On bi sutra trebalo da se sastane sa liderima Ujedinjenih Arapskih Emirata, nakon čega će otputovati u Kuvajt, a potom u Bahrein na sastanak Saveta za saradnju arapskih zemalja Persijskog zaliva, u nastojanju da umiri američke saveznike posle potpisivanja početnog sporazuma između SAD i Irana prošle sedmice, navodi agencija.

Katar i Pakistan objavili su u ponedeljak zajedničko saopštenje u kojem su naveli da su se razgovori delegacija Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Švajcarskoj odvijali u pozitivnoj i konstruktivnoj atmosferi, kao i da će se tehnički razgovori o svim pitanjima nastaviti do kraja nedelje u švajcarskom planinskom odmaralištu Birgenštok.

Delegacije na visokom nivou dogovorile su se o putu ka postizanju konačnog sporazuma u roku od 60 dana, navodi se u saopštenju. Strane su se dogovorile i o osnivanju tela za rešavanje sukoba, kako bi se osiguralo poštovanje prekida vojnih operacija u Libanu, gde je u toku sukob Izraela i militantne libanske grupe Hezbolah, koju podržava Iran.

Peta runda pregovora između Libana i Izraela pod pokroviteljstvom SAD počela je u Stejt departmentu u Vašingtonu, a libanski predsednik Džozef Aun izrazio je nadu da bi ovi razgovori mogli da budu “odlučujući”, prenela je NNA.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da njegova administracija pokušava da postigne pravedan sporazum sa Iranom.

On je rekao da odnosi između Vašingtona i Teherana dobro funkcionišu, prenosi Rojters.

Tramp je to rekao u mjestu Mekandži, u predgrađu Alentauna, u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji, nakon posjete fabrici kompanije Mek traks, prenosi Rojters.

Američki predsjednik je izjavio ranije da je Iran pristao na “nuklearne inspekcije najvišeg nivoa u budućnosti”, ocjenjujući da je time postignut značajan napredak u pregovorima.

U objavi na svojoj mreži Truth Social, Tramp je naveo da će dogovor obezbijediti “nuklearnu iskrenost” i da su iranske vlasti napravile “velike ustupke”.

On je istakao da je na osnovu toga odlučeno da Ormuski moreuz ostane otvoren, uz napomenu da će američke snage zadržati mogućnost ponovnog uspostavljanja blokade ukoliko to bude potrebno.

Takođe je naveo da će sredstva koja američko Ministarstvo finansija eventualno oslobodi biti uplaćena na tzv. eskro račun – poseban bankovni račun kojim upravlja treća, neutralna strana i koji može da se koristi samo pod unaprijed dogovorenim uslovima, i da će taj novac biti pod kontrolom SAD i namijenjen isključivo za kupovinu hrane i medicinskih potrepština za Iran, prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država.

Prema njegovim riječima, riječ je o “humanitarnoj mjeri” namijenjenoj obezbjeđivanju osnovnih namirnica i lijekova.

Američki predsjednik je naglasio da “razgovori dobro napreduju”

Takođe je rekao da je juče iz Ormuskog moreuza prošlo 19 miliona barela nafte, što je “rekord svih vremena”.

– Cijene nafte padaju, a svijet je mnogo bezbjednije mjesto – naveo je Tramp.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei demantovao je ranije danas navode o bilo kakvom sastanku sa generalnim direktorom Međunarodne agencije za atomsku energiju, Rafaelom Grosijem kao i tvrdnje da je postignut dogovor o inspekciji iranskih nuklearnih postrojenja pogođenih u nedavnim napadima.

Ajfelov toranj i Luvr u Parizu zatvoreni su danas za posjetioce kao odgovor na istorijski talas vrućine u Francuskoj.

Luvr je saopštio da će se zatvarati u 16.00 umjesto u 18.00 časova od srijede do subote. Muzej je saopštio da je istorijska zgrada neadekvatno projektovana za klimatske promjene i da se toplota sakuplja u pojedinim oblastima pred kraj dana.

U Parizu se tokom dana očekuje temperatura od 39 stepeni Celzijusovih, nakon što je juče izmjereno 36 stepeni.

Meteorološka služba Meteo Frans proglasila je crveno upozorenje na vrućinu u 58 regija širom zemlje.

Istovremeno, vlasti su objavile da je broj žrtava utapanja među ljudima koji su pokušali da se rashlade tokom prethodnih dana porastao na 40.

Više stotina škola u Velikoj Britaniji će se potpuno ili djelimično zatvoriti u narednih nekoliko dana zbog ekstremne vrućine, prenose mediji.

“Toplotna kupola” koja je pokrila zapadnu Evropu mogla bi do sutra da donese temperaturu od 40 stepeni Celzijusovih. Na britanskom ostrvu očekuje se da će najnoviji toplotni talas premašiti rekord za jun od 35,6 stepeni iz 1976. godine.

Meteorološka služba izdala je crveno upozorenje o ekstremnim vrućinama od Londona do Svonsija i Somerseta od 9.00 časova ujutru u srijedu do 21.00 čas u četvrtak.

The UK's June maximum temperature record is expected to be broken this week, and the highest minimum temperature record may be broken as well

The high temperatures only tell part of the story however, as high humidity will add to how uncomfortable it is both by day and night🌡️ pic.twitter.com/DDw4NUJz1c

— Met Office (@metoffice) June 23, 2026

Temperatura bi mogla da se približi najvišoj vrijednosti u Velikoj Britaniji od 40,3 stepena Celzijusova, koja je izmjerena u julu 2022. godine.

Ekstremne vrućine predstavljaju opasnost za starije ljude, upozorili su ljekari.

Statistika pokazuje da su ljudi stariji od 75 godina činili oko devet od deset smrtnih slučajeva uzrokovanih toplotom u Engleskoj prošlog ljeta.

The intense heatwave continues in much of France, Spain and Italy 🌡️

France saw its hottest June day on record on Monday, and there is still a chance temperatures could reach 40–45°C in western parts of Europe

Nights are also very warm, remaining above 20°C for many pic.twitter.com/1cDNNN5bYt

— Met Office (@metoffice) June 23, 2026

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Moskva spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom na osnovu sporazuma postignutih u Istanbulu 2022. godine, poručivši da ne vidi razlog za odustajanje od ranije usaglašenih rješenja.

“Kao što je više puta rečeno, Rusija je spremna za mirovne pregovore sa Ukrajinom, na osnovu sporazuma koji su postignuti još u Istanbulu i, da podsjetim, parafirani od strane ukrajinske delegacije u to vrijeme. Dakle, sa njima je sve bilo u redu. Ne vidim razlog da odstupimo od ovih sporazuma”, rekao je Putin na sjednici Vlade.

Dodao je da  “mirovne pregovore sa Ukrajinom treba voditi na osnovu realne situacije na terenu”.

Putin je rekao da ruske vojne jedinice svakodnevno napreduju i da Kijev gađa civilne mete u Rusiji da bi stvorio utisak navodno jake pozicije za nastavak pregovora.

Istakao je da ukrajinski teroristički napadi, uključujući udare na civilne ciljeve, ne mogu da utiču na situaciju na frontu, gdje kako je naveo, ruske oružane snage oslobađaju teritoriju za teritorijom, te dodao da se režim u Kijevu može opisati samo kao neonacistički.

“Ovakvi napadi, posebno napadi na djecu, svakako podstiču naše vojnike na bojnom polju da izvršavaju zadatke koje im je postavila zemlja, jer oni vide i shvataju s kim imamo posla”, rekao je ruski predsjednik.

Više od 1.000 korisnika ilegalnih IPTV servisa našlo se pod lupom njemačkih istražilaca nakon opsežnih akcija protiv mreža koje su neovlašteno distribuisale televizijski sadržaj. Za dio njih sada se spominju novčane kazne, dok zakon predviđa i zatvorske sankcije.

Odluka Britanaca prije 10 godina da napuste Evropsku uniju promijenila je politički i ekonomski kurs zemlje, ali nije okončala rasprave o tome da li je Brexit bio ispravan potez.

Deceniju kasnije, posljedice izlaska iz EU i dalje se osjećaju kroz ekonomiju, migracije i duboke podjele u britanskom društvu.

Ovaj referendum je prekinuo pola vijeka dug projekat približavanja Velike Britanije evropskom kontinentu.

Brexit, skraćenica za britanski izlazak, postao je stvarnost 23. juna 2016. godine, kada je 52 odsto birača, odnosno više od 17 miliona ljudi, glasalo za napuštanje EU.

Iako je razlika bila mala, rezultat referenduma doveo je do najdramatičnijih promjena u britanskoj ekonomiji i društvu od Drugog svjetskog rata, piše AP.

Međutim, kao i kod svakog razvoda, procedura i formalnosti potrebne za konačno razdvajanje nisu završene brzo – proces je trajao gotovo pet godina.

Brexit je nastao iz rastućeg nezadovoljstva ne samo Evropskom unijom, već i posljedicama globalne finansijske krize iz 2008. godine.

Njegove pristalice uspjele su da iskoriste to nezadovoljstvo i tvrdile su da će Ujedinjeno Kraljevstvo, oslonjeno samo na sebe, doživjeti preporod i moći da se usredsredi isključivo na domaće prioritete.

Protivnici Brexita upozoravali su da će izlazak iz Evropske unije izazvati ekonomske poremećaje i ugroziti položaj zemlje u svijetu.

Deset godina kasnije – kakva je situacija?

Ekonomska stvarnost

Pristalice Brexita zastupale su viziju prema kojoj bi britanska ekonomija mogla da napreduje van EU, oslanjajući se na preduzetnički i avanturistički duh koji je nekada ovu zemlju učinio najvećom svjetskom silom.

Iako pandemija kovida 19, rat u Ukrajini i, u skorije vrijeme, rat u Iranu nisu išli naruku britanskoj ekonomiji, jasno je da ona nije doživjela očekivani preporod.

Privrednici se žale na prepreke sa kojima se sada suočavaju u trgovini sa svojim evropskim susjedima – Evropska unija, koju čini 27 država članica, i dalje je ubjedljivo najveći trgovinski partner Ujedinjenog Kraljevstva.

Iako se na britansku robu koja ulazi na tržište EU ne naplaćuju carine, postoji čitav niz necarinskih prepreka, poput složene carinske dokumentacije, graničnih sertifikata i viznih ograničenja.

Brexit učinio britansku ekonomiju manjom nego što bi inače bila. Foto Tanjug/AP

Mnogi trgovinski sporazumi koje su zagovarale pristalice Brexita, a posebno onaj sa SAD, nikada nisu ostvareni.

Stručnjaci procjenjuju da je britanska ekonomija između četiri i osam odsto manja nego što bi bila da je zemlja glasala za ostanak u EU.

To bi značilo znatno viši životni standard i milijarde dodatnih funti uloženih u javne službe, uključujući cijenjeni Nacionalni zdravstveni sistem (NHS), za koji su zagovornici Brexita obećavali dodatnih 350 miliona funti (468 miliona dolara) nedjeljno.

To obećanje bilo je istaknuto na njihovom velikom crvenom autobusu kojim su vodili kampanju.

“Brexit je učinio britansku ekonomiju manjom nego što bi inače bila. Efekat nije bio nagli kolaps, već postepeno i kumulativno opterećenje trgovine, investicija i produktivnosti”, napisao je Džonatan Ports u članku za think tank “The UK in a Changing Europe”.

Pristalice Brexita, međutim, tvrde da se izlazak iz Evropske unije ne može posmatrati kroz kratkoročne efekte – da je uvijek moralo doći do kratkoročnih ekonomskih poremećaja, zauzvrat za veću kontrolu nad nizom političkih mehanizama, uključujući i migracije.

Imigracija se pojačava

Brexit je ukinuo slobodno kretanje između Ujedinjenog Kraljevstva i EU, ali je kontrola britanskih granica imala mješovite rezultate.

Stavljanje pod kontrolu imigracije bilo je jedno od ključnih obećanja pristalica Brexita – njihova poruka o “ponovnom preuzimanju kontrole” imala je snažan odjek.

Iako je neto migracija – razlika između onih koji ulaze u Ujedinjeno Kraljevstvo i onih koji ga napuštaju tokom jedne godine, iz Evrope – naglo opala, ona je porasla iz zemalja van EU.

To je djelimično posljedica promjena u viznim pravilima koje je uvela prethodna konzervativna vlada kako bi pomogla sektorima kojima je očajnički bila potrebna migrantska radna snaga, poput radnika za brigu o starijima.

Ipak, u cjelini postoje znači da vlada uspijeva da uspostavi kontrolu nad time ko može, a ko ne može legalno da uđe u zemlju. Neto migracija je naglo pala, sa više od 900.000 u 2023. na 171.000 prošle godine.

Iako je neto migracija manja, mnoge ljuti dolazak migranata koji ulaze u zemlju ilegalno – posebno prizor ljudi, koji često bježe iz ratnih zona poput Avganistana i Sudana, koji stižu na britanske obale u naduvanim čamcima nakon opasnog prelaska Lamanša.

Buka oko broja prelazaka malim čamcima, koji su dostigli vrhunac od 46.000 u 2022. i 41.000 prošle godine, postala je jedno od glavnih političkih pitanja, iako predstavlja samo mali dio ukupne migracije.  Bijes je usmjeren na tražioce azila, koji su često smješteni o trošku države. Neorganizovane grupe protestovale su ispred hotela i čak pokušale da zapale neke od hotela u kojima su smješteni tražioci azila.

Birači izrazili kajanje

U godinama nakon Brexita, politički pejzaž Britanije se fragmentisao, uz opadajuću podršku za dvije dugo dominantne stranke, konzervativce i laburiste.

Konzervativci su smijenjeni 2024. nakon 14 godina na vlasti, od kojih je veliki dio bio obilježen raspravama o odnosima Ujedinjenog Kraljevstva i Evropske unije. Laburistička vlada takođe nije ostavila snažan utisak.

Milioni birača se okreću stranci Reform UK, koju predvodi Najdžel Faraž, koji je možda više od bilo kog drugog političara vodio kampanju za Brexit. Njegova stranka je bila vodeća u gotovo svim anketama više od godinu dana.

Istovremeno, u zemlji raste osjećaj da je Brexit bio neuspješan.

Prema dvije ankete agencije Ipsos, 52 odsto ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu željelo bi da se zemlja ponovo priključi Evropskoj uniji, dok je 33 odsto protiv toga. Istraživanje je takođe pokazalo da 48 odsto ispitanika smatra da Brexit ide lošije nego što se očekivalo, dok samo devet odsto misli da ide bolje. Takođe, Ipsos je utvrdio da bi 48 odsto podržalo novi referendum o članstvu u EU, dok bi 27 odsto bilo protiv.

Šta kažu druge ankete?

Čak dvije trećine britanskih birača, svih stranačkih pripadnosti, vjeruje da je odluka Velike Britanije da napusti Evropsku uniju 2016. imala negativan uticaj na zemlju, pokazala je anketa Evropskog saveta za spoljne odnose (ECFR).

Anketa ovog think tanka, sprovedena od 7. do 14. maja među više od 2.000 ispitanika, pokazala je da dve trećine njih smatra da je Brexit povećao troškove života i negativno uticao na nacionalnu ekonomiju, prenosi Reuters.

Brexit i dalje dijeli britansko društvo. Foto Tanjug/AP

“Deceniju kasnije, Britanci shvataju da se njihove nade za bolji život van EU ne ostvaruju i da je Bregzit ugrozio sposobnost Britanije da upravlja pitanjima koja najviše zanimaju birače”, izjavio je šef ECFR Mark Leonard.

Od ispitanih, 56 odsto smatra da je izlazak iz EU nepovoljno uticao na borbu protiv ilegalnih migracija, trgovinu i birokratiju, dok 57 procenata anketiranih veruje da je smanjio šanse za mlade ljude.

Istovremeno, 57 posto ispitanika reklo je da vjeruje da je “pogrešno” što je Britanija napustila EU. Tri četvrtine anketiranih sada žele bliže veze sa EU, pokazali su rezultati ispitivanja.

Kontrola migracija bila je ključni fokus u kampanji za Brexit, ali je anketa pokazala da 56 procenata Britanaca smatra da je pristup Britanije tom pitanju nakon Brexita doživjeo neuspjeh, i da bi podržali ponovno uspostavljanje slobode kretanja sa EU radi uspostavljanja bližih trgovinskih odnosa, prenosi Euronews.

Evropski savjet za spoljne odnose saopštio je da je anketa sprovedena u 15 zemalja EU takođe pokazala da dve trećine ispitanika podržava povratak Velike Britanije u EU u budućnosti.