– Ukrajina apsolutno nije spremna za pristupanje Evropskoj uniji – rekao je on u video-snimku na svojoj “Fejsbuk” stranici.
On je dodao da Ukrajina mora da ispuni uslove za članstvo u EU.
Fico je još jednom pozvao na što skoriji prekid vatre u Ukrajini.
Koalicija “Nastavljamo promjene – Demokratska Bugarska” osvojila je 14 odsto glasova birača, dok je koalicija GERB-SDS bivšeg premijera u tri mandata Bojka Borisova na trećem mjestu sa 13,1 odsto glasova birača.
Pokret “Vazraždane” (Ponovno rođenje) dobio je 4,5 odsto glasova a Pokret za prava i slobode je osvojio 5,38 odsto glasova.
Prema Izbornom zakoniku, CIK mora da objavi broj osvojenih glasova i primljene glasove i raspodjelu mandata među strankama i koalicijama najkasnije četiri dana nakon dana izbora, a imena izabranih poslanika najkasnije sedam dana nakon dana izbora.
U Bugarskoj su juče održani osmi izbori za Narodnu skupštinu od 2021. godine.
Na vanrednim parlamentarnim izborima 34.742 građana je glasalo za “ne podržavam nikoga”, a taj odgovor dobio je veću podršku građana od 15 partija koje su učestvovale na izborima, i koje nisu prešle cenzus.
Peter Mađar izjavio je da bi Viktor Orban 2029. godine mogao biti kandidat za predsjednika Evropske komisije, navodeći njegove političke stavove i pristup migracijama kao ključne elemente koji bi mogli uticati na evropsku politiku.
Prema njegovim riječima, Orbanova jasna politička linija mogla bi donijeti promjene na evropskoj sceni.
Njegova jasna vizija i stroga politika prema migracijama mogli bi donijeti promjene na evropskoj sceni – rekao je on.
Dodao je da je važno da političari imaju jasnu viziju, čak i kada se ona ne sviđa svima.
Istakao je i da je Orban i dalje veoma popularan među građanima Mađarske.
On je od samog početka otvoreno govorio o migracijama, dok su političari u zapadnoj Evropi obmanjivali ljude. Govorili su da to nije problem i da dolaze neurohirurzi – kazao je Mađar.
Pozitivno je ocijenio i Orbanovo djelovanje tokom kriznih perioda, uključujući pandemiju koronavirusa.
“Orban ima viziju i ima čvrstu, rigidnu politiku”, zaključio je, prenosi “Avaz”.
Izraelske snage nastavile su s rušenjem zgrada u južnom Libanu uprkos prekidu vatre koji je stupio na snagu prošle sedmice.
Izraelski mediji prenijeli su izjave zapovjednika koji su kazali da se civilne kuće, javne zgrade i škole sistematski ruše kao dio politike „čišćenja područja“ unutar tzv. tampon zone koju su uspostavile izraelske snage.
U izvještaju se navodi da rušenje provode izvođači radova, neki plaćeni na osnovu broja uništenih objekata, te da se čitavi gradovi sravnjuju sa zemljom bez jasne razlike između zgrada koje koristi Hezbolah i drugih.
Izrael je ovaj potez pravdao izjavama da grupa koristi civilnu infrastrukturu u vojne svrhe.
Izraelski ministar odbrane Izrael Kac ranije je rekao da će kuće u selima blizu granice biti srušene prema modelu koji se koristi u Pojasu Gaze za „uklanjanje prijetnji“.
Ranije je izraelska vojska objavila kartu „linije raspoređivanja“, koja se proteže do deset kilometara duboko od granice na libansku teritoriju, gdje Izrael planira stvoriti takozvanu tampon zonu.
Prema podacima libanskih vlasti, u izraelskim napadima na zemlju ubijeno je više od 2.200 ljudi.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp poručio je da će američka vojska gađati ključnu infrastrukturu u Iranu ako Teheran ne prihvati ponuđeni sporazum, uz upozorenje da je spreman i na rat i na mir.
„Ako sporazum ne bude postignut, gađaćemo njihove mostove i elektrane. Ako ne potpišu ovaj sporazum, cijela zemlja će biti uništena“, rekao je Tramp za televiziju Foks njuz, ponovivši raniju prijetnju da bi mogao „uništiti civilizaciju“ u Iranu.
Poručio je da SAD i dalje nude „fer i razuman sporazum“, ali da ne isključuje upotrebu sile ako Iran odbije ponudu. Dodao je da je „vrijeme da se okonča iranska mašina za ubijanje“ te naveo da je američka vojska spremna za, kako je rekao, snažnije udare nego ikada ranije, jer Iranu ne smije biti dozvoljeno da posjeduje nuklearno oružje.
Tramp je u razgovoru za Foks njuz iskoristio priliku i da ismije Iransku revolucionarnu gardu (IRGC). Naveo je da je Teheran proglasio zatvaranje Hormuškog moreuza, iako je, prema njegovim tvrdnjama, američka blokada već na snazi.
„Oni nam, a da to ne znaju, pomažu, dok sami gube stotine miliona dolara dnevno“, rekao je predsjednik SAD-a.
Po njegovoj ocjeni, u Iranu trenutno vlada ozbiljna unutrašnja nestabilnost, uz sukobe između umjerenih i radikalnih frakcija, pri čemu, kako je kazao, „niko ne pobjeđuje“. Naglasio je i da je američka mornarica „obavila izuzetan posao“ te ustvrdio da nije bila suočena sa ozbiljnim izazovima.
Govoreći o situaciji na terenu, Tramp je rekao da su nedavna dejstva Iranske revolucionarne garde predstavljala „potpuno kršenje“ primirja. To, prema njegovim riječima, uključuje i pucnjavu u Hormuškom moreuzu, za koju tvrdi da je bila usmjerena i prema francuskom brodu i britanskom teretnjaku.
– Agresorska Amerika je prekršila primirje i počinila je pomorsku pirateriju pucajući na jedan od iranskih trgovačkih brodova u vodama Omanskog zaliva i onesposobljavajući njegov navigacioni sistem iskrcavanjem više svojih terorističkih marinaca na palubu pomenutog broda – navodi se u saopštenju koje prenosi iranska agencija Tasnim.
Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je juče da su američki marinci u Omanskom zalivu preuzeli kontrolu nad teretnim brodom koji plovi pod iranskom zastavom, a koji je pokušao da probije američku pomorsku blokadu Ormuskog moreuza.
Američki genralštab za Bliski istok (CENTCOM) objavio je snimak na kojem se vidi kako američki marinci iz helikoptera upadaju na teretni brod Touska, koji plovi pod iranskom zastavom.
U masovnoj pucnjavi u Šrivportu u Americi (savezna država Luizijana) ubijeno je osmoro djece, danas 19. aprila.
Ovu stravičnu vijest javlja Mirror, a policijska uprava Šrivporta (SPD), trećeg najmnogoljudnijeg grada američke savezne države Luizijane, navela je da su žrtve uzrasta od 18 mjeseci do 14 godina – ubijene tokom “porodičnog nasilja” u naselju Sedar Grouv.
Pucnjava se dogodila u nedjelju oko 6 sati ujutru po lokalnom vremenu, prema riječima načelnika policije Šrivporta, Vejna Smita.
Dvije odrasle žene zadobile su prostrelne rane glave i preživjele, dok je jedan dječak povrijeđen nakon što je skočio sa krova, prenosi lokalna televizija KTBS, podružnica ABC za Luizijanu.
Osumnjičeni ubijen u razmjeni vatre
Osumnjičeni, odrasli muškarac, ubijen je u razmjeni vatre sa policijom nakon potjere u parohiji Bosijer, saopštila je državna policija Luizijane.
Na terenu je i dalje veliki broj policijskih snaga, a prema prvim informacijama, slučaj ima elemente porodičnog nasilja.
Smit je izjavio da je napadač ranio ukupno 10 osoba.
Zvaničnici su saopštili da još uvijek prikupljaju detalje o mjestu zločina, koje se proteže na tri lokacije.
Mađarska još uvijek nije spremna da povuče veto na zajam od 90 milijardi evra za Ukrajinu, osim ako Kijev ne nastavi tranzit nafte preko cjevovoda “Družba”, rekao je mađarski premijer Viktor Orban.
“Preko Brisela smo dobili naznaku iz Ukrajine da su spremni da obnove isporuke nafte putem cjevovoda ‘Družba’ već sutra, pod uslovom da Mađarska ukine blokadu kredita EU od 90 milijardi evra”, napisao je Orban na mreži “X”.
On je dodao da se stav Mađarske nije promijenio: nema nafte – nema novca.
“Kada se isporuke nafte obnove, više nećemo stajati na putu odobravanja kredita. Isplata kredita ne nameće finansijski teret ili obavezu Mađarskoj”, istakao je Orban.
– Tokom protekla dva dana vodili smo razgovore na visokom nivou u Budimpešti sa rukovodstvom Evropske komisije. U Briselu ću zaključiti sveobuhvatni sporazum sa institucijama EU i liderima članica kako bih obezbjedio najbrži pristup za mađarski narod i firme fondovima EU i sredstvima koja im zakonski pripadaju – rekao je Mađar na društvenim mrežama nakon sastanka sa delegacijom Evropske komisije.
Mađar je dodao da će bez ovih sredstava “ponovno pokretanje mađarske ekonomije biti nemoguće”.
– Sredstva EU nisu humanitarne prirode, već je to pravedna nadoknada za doprinos i rad Mađarske u EU – rekao je Mađar.
On je dodao da su budući članovi mađarske vlade, takođe, učestvovali u razgovorima u Budimpešti.
U Mađarskoj su 12. aprila održani parlamentarni izbori. Prema posljednjim podacima stranka Tisa obezbjedila je 141 mjesto u mađarskom parlamentu, dok je savez stranke Fides i Hrišćansko-demokratske narodne stranke dobio 52 mjesta.
Mađar je 13. aprila rekao da je već razgovarao sa predsjednikom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o vraćanju 20 milijardi evra zamrznutih sredstava EU.
List Fajnenšel tajms, pozivajući se na neimenovane zvaničnike EU, objavio je da EU zahtijeva da Mađar ispuni 27 uslova za odmrzavanje blokiranih sredstava.