Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je kako vjeruje da će režim u Teheranu pasti usljed nezadovoljstva građana Irana.
“U Iranu se održavaju protesti, vjerujem da će režim pasti”, rekao je Netanjahu na konferenciji za novinare, prenosi Srna.
On je naveo da je Izrael ostvario velike uspjehe u posljednje vrijeme, odnosno otklonio neposrednu nuklearnu prijetnju i potisnuo prijetnju od hiljada balističkih raketa.
“Smatram da smo mnogo toga učinili u Iranu”, zaključio je izraelski premijer.
Sjedinjene Američke Države izvele su udare na Iran kao odgovor na ranije iranske napade dronovima na brodove u Ormuzu.
Iranska revolucionarna garda najavila je odgovor na novi američki napad koji će, kako kažu, biti “brz i odlučan”. Poslanik iz redova Hezbolaha Hasan Fadlalah upozorio je da libanske vlasti neće biti u stanju da sprovedu okvirni sporazum o prekidu vatre sa Izraelom, osim ako, uz podršku SAD, “ne krenu u građanski rat”.
Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da će Vašington odgovoriti “silom” na svaki napad, nakon američkih udara na Iran izvedenih posle incidenta sa komercijalnim brodom u Ormuskom moreuzu.
“Ako im nije jasno kako se Memorandum o razumijevanju primjenjuje, mogu da pozovu telefonom”, naveo je Vens u objavi na društvenoj mreži Iks.
On je poručio da će “nasilje biti odgovoreno nasiljem”.
Američki predsjednik Donald Tramp okarakterisao je napade iranskih dronova na brodove u Ormuzu kao “kršenje sporazuma o prekidu vatre” Teherana i Vašingtona, a na koje su SAD odgovorile udarima na Iran.
Iranska Islamska revolucionarna garda najavila je da će njen odgovor na novi američki napad na Iran biti “brz i odlučan”, prenijela je iranska državna televizija.
Međutim, neimenovani američki zvaničnik rekao je za Si-En-En da posljednji američki udari ne nagovještavaju povratak velikim borbenim operacijama, barem za sada.
Američki državni sekretar Marko Rubio saopštio je da je potpisan trilateralni okvirni sporazum nakon pete runde diplomatskih pregovora u Vašingtonu o okončanju izraelsko-libanskog sukoba.
Okvirni sporazum otvara put za Liban da povrati svoju suvjerenost, da se razoruža Hezbolah i razmontira njegova infrastruktura, pojasnio je Rubio.
Premijer Benjamin Netanjahu je, u video-obraćanju, pozdravio potpisivanje sporazuma.
Kasnije se oglasio i poslanik iz redova Hezbolaha Hasan Fadlalah, koji je upozorio da libanske vlasti neće biti u stanju da sprovedu sporazum, osim ako, uz podršku SAD, “ne krenu u građanski rat”.
Američka Centralna komanda (CENTKOM) saopštila je da su oružane snage Sjedinjenih Američkih Država 26. juna izvele vazdušne udare na više vojnih ciljeva u Iranu, kao odgovor na napad na trgovački brod koji je dan ranije plovio kroz Ormuski moreuz.
Prema saopštenju CENTKOM-a, američki avioni gađali su skladišta raketa i bespilotnih letjelica, kao i iranske obalske radarske položaje, nakon što je Iran 25. juna jednosmernom borbenom bespilotnom letjelicom pogodio teretni brod „M/V Ever Lovely“.
Brod, koji plovi pod zastavom Singapura, u trenutku napada napuštao je Ormuski moreuz duž obale Omana.
Američka vojska ocijenila je da je napad na komercijalni brod predstavljao „neisprovociranu agresiju“ i kršenje sporazuma o prekidu vatre. U saopštenju se navodi da ovakvi postupci Irana ugrožavaju slobodu plovidbe jednim od najvažnijih svjetskih trgovinskih pomorskih pravaca
CENTKOM je dodao da američke snage nastavljaju da koordinišu bezbedan prolaz trgovačkih brodova kroz Ormuski moreuz i da ostaju u pripravnosti kako bi obezbijedile poštovanje postojećih dogovora sa Iranom.
Iranska agencija Tasnim javila je večeras da su eksplozije odjeknula u pristaništu u Siriku, na jugu zemlje.
Prethodno je američki predsednik Donald Tramp naveo da je Iran prekršio sporazum o prekidu vatre jer je izvršio napad dronovima na brodove u Ormuskom moreuzu.
– Islamska Republika Iran lansirala je najmanje četiri jurišna drona na brodove koji su prolazili kroz Ormuski moreuz. Јedan od dronova direktno je pogodio gornju palubu velikog i veoma skupog teretnog broda. Brod je pretrpio oštećenja, ali je uspeo da nastavi plovidbu. Mi smo oborili preostala tri drona. Ovo je očigledno i nepromišljeno kršenje našeg sporazuma o prekidu vatre – napisao je predsjednik SAD Donald Tramp na mreži „Istina“.
Vijesti iz iste rubrike
– Ako im nije jasno kako se Memorandum o razumijevanju primenjuje, mogu da pozovu telefonom – naveo je Vens u objavi na društvenoj mreži Iks.
On je poručio da će “nasilje biti odgovoreno nasiljem”.
Mornarica Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je ranije danas da je izvela napade na američke vojne ciljeve u regionu kao odgovor na, kako ističe, prethodne američke vazdušne udare na područja duž iranske obale.
Izraelske odbrambene snage ostaće u zoni bezbjednosti na jugu Libana u skladu sa okvirnim sporazumom sa Bejrutom i vršiće kontrolu na terenu do razoružavanja libanskog pokreta Hezbolah, izjavio je izraelski premijer Benjamin Netanijahu.
– Najvažnije je da, prije svega, Izrael ostane u zoni bezbjednosti na jugu Libana. Ovo je veliko dostignuće i mi ćemo ga podržavati sve dok se Hezbolah ne razoruža, sve dok postoji prijetnja Državi Izrael – rekao je Netanjahu u video obraćanju.
Ranije tokom dana, SAD, Izrael i Liban potpisali su trilateralni okvirni sporazum o rješavanju aktuelnog oružanog sukoba.
Bivši britanski premijer Džon Mejdžor pozvao je Veliku Britaniju da se u narednih pet godina vrati na jedinstveno tržište Evropske unije, ocijenivši da je Bregzit nanio ozbiljnu ekonomsku štetu zemlji.
Mejdžor je upozorio da bi takav potez zahtijevao politički teške ustupke, uključujući usklađivanje sa pravilima EU, finansijske doprinose evropskom budžetu i promjene u oblasti slobode kretanja ljudi.
“Cilj u narednih pet godina mora biti ponovno pridruživanje jedinstvenom tržištu. Ali to će imati svoju cijenu. Moraćemo da budemo apsolutno iskreni prema britanskom narodu. Ako se vratimo na jedinstveno tržište, reći ćemo ‘evo dobitaka koje smo predložili i evo cijene koju ćemo morati da platimo za to'”, rekao je on u intervjuu za list Independent.
Mejdžor je kritikovao ekonomska obećanja pristalica izlaska iz EU i naveo da Velika Britanija, prema njegovoj procjeni, godišnje gubi oko 100 milijardi funti (približno 116 milijardi evra) u obimu trgovine i 40 milijardi funti godišnje u poreskim prihodima.
“Većina ljudi razmišlja o ekonomskoj šteti, ali to je samo dio argumenta. Kao zemlju Bregzit nas je učinio slabijima, izolovanijima. Prije Bregzita bili smo glavni saveznik SAD, to je sada diskutabilno”, istakao je on.
Mejdžor, koji je predvodio britansku vladu od 1990. do 1997. godine, upozorio je da je svaki muškarac i žena u Velikoj Britaniji finansijski u lošijem položaju kao rezultat izlaska iz EU.
On je kritikovao slogan pristalica Bregzita “povratite kontrolu” i njihovo obećanje da će “povratiti suverenitet” i optužio ih da daju “nemoguća obećanja”.
“Znamo ko su gubitnici. To je svaki novčanik, svaka tašna i svaki bilans stanja u zemlji. Oni su gubitnici. Postoji samo jedna zemlja na svijetu koja je potpuno suverena, a to je Sjeverna Koreja”, dodao je.
On je napomenuo da je zemlja u to vrijeme bila vodeća članica Evropske unije.
“Sada nas ima 70 miliona u svijetu od 9,5 milijardi. I imamo znatno manji uticaj i savezništvo u teškim vremenima nego što smo imali ranije”, naglasio je Mejdžor.
On je ocijenio da ne postoji “neposredna” mogućnost ponovnog pridruživanja Evropskoj uniji, napominjući da mladi ljudi drže ključ za to da li će se Velika Britanija vratiti u EU na duži rok.
“Dolazi promjena… sljedeća generacija. Ogroman broj glasova za odlazak uglavnom je došao od starijih ljudi. Dok danas, 68 odsto ljudi smatra da je odlazak bio greška, a 32 misli da nije”, naveo je Mejdžor.
Bivši lider Konzervativne partije ocijenio je da su obećanja o novim trgovinskim mogućnostima nakon Bregzita bila neispunjena i pozvao buduće vlade da razmotre povratak u jedinstveno tržište EU kao prvi korak ka obnovi bližih odnosa sa Briselom.
On je kritikovao bivše zagovornike izlaska iz EU, među kojima je naveo lidera stranke Reform UK Najdžela Faraža, bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona i bivšeg ministra pravde Majkla Gouva, tvrdeći da su ekonomske posljedice Bregzita bile potcijenjene.
Mejdžorovi komentari dolaze deset godina nakon referenduma 2016. godine na kojem su građani Velike Britanije glasali za izlazak iz Evropske unije.
Njegov poziv ponovo je otvorio raspravu o budućem odnosu Londona i Brisela, iako glavne britanske političke stranke i dalje uglavnom odbacuju mogućnost punog povratka u EU.
Britanija je formalno napustila Evropsku uniju 2020. godine, dok su nova pravila trgovine sa blokom stupila na snagu početkom 2021. godine.
Evropska unija je sve bliže novom modelu integracije zemalja u procesu proširenja, ali problem za Bosnu i Hercegovinu je da se ta zemlja gotovo ni ne spominje, s obzirom na to da su reforme potpuno stale.
Kada je riječ o novom modelu, on će, po svemu sudeći, biti zasnovan na njemačko-francuskom prijedlogu, o kojem smo nedavno pisali, a koji podrazumijeva postepenu integraciju u EU prije punopravnog članstva.
U kontekstu BiH, zanimljivo je da, kada je zapadni Balkan u pitanju, uglavnom se govori o Crnoj Gori i Albaniji, u manjoj mjeri o Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, dok se BiH rijetko i spominje.
Na primjer, prilikom rasprave prošle sedmice o tome treba li Ukrajini omogućiti da otvori svih šest pregovaračkih klastera odjednom, Peter Mađar, mađarski premijer, rekao je da to ne bi bilo pošteno prema Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, za koje je rekao da godinama, a neke i decenijama, sprovode reforme u nastojanju da postanu članice EU.
“To šalje pogrešnu poruku zemljama zapadnog Balkana koje godinama rade na članstvu u EU. Neke su čak promijenile ime države, a druge su mijenjale velike dijelove svojih ustava”, rekao je on, kako prenosi Euronews.
BiH, ako se i spominje, to je uglavnom u kontekstu zemlje koja ne ispunjava svoje evropske obaveze. Na primjer, “EU Observer” je prošle sedmice pisao da vlade Albanije, BiH, Kosova i Crne Gore donose zakone koji ponekad ne odražavaju zahtjeve Evropske komisije.
“Proširenje ne smije biti puko ispunjavanje formalnih uslova i ne bi smjelo nagrađivati samo formalnu usklađenost sa pravilima”, izjavila je za “EU Observer” Karolina Gil, saradnica za javne politike u organizaciji “Transparency International”.
Ipak, kako nam je nedavno rekao diplomatski sagovornik iz ambasade jedne od zemalja članica EU, uprkos sporom tempu reformi, Brisel će teško moći sebi da priušti da potpuno marginalizuje BiH, čak i u slučaju da se proces nesprovođenja reformi i disfunkcionalnosti institucija nastavi.
Prema pisanju “Politica”, novi model pristupanja, po kojem će zemlje članice uživati niz ekonomskih pogodnosti članstva i prije formalnog pristupanja, znači da će zemlje u regionu imati pristup pojedinim evropskim fondovima, povoljnijim trgovinskim aranžmanima i djelimičan pristup jedinstvenom tržištu prije punopravnog članstva.
Međutim, kako je “Politicu” naglasio diplomat upućen u namjere Evropske komisije, obim pogodnosti zavisio bi od napretka svake pojedinačne zemlje u usklađivanju sa zakonodavstvom EU i sprovođenju reformi.
Ovdje se vraćamo na BiH, jer činjenica da zemlja još nije počela sprovoditi Reformsku agendu može dovesti u pitanje cijeli proces evropskih integracija.
Naime, kako smo već ranije više puta pisali, zemlje članice više ne žele finansirati zemlje koje ne sprovode reforme, posebno zbog činjenice da zbog značajnog povećavanja izdvajanja za odbranu sve manje novca ostaje za socijalne potrebe u samim zemljama.
Evropska komisija planira da od država članica zatraži političku podršku za ovu inicijativu, a očekuje se da bi lideri EU o širem okviru mogli raspravljati na samitima Evropskog savjeta u oktobru ili decembru.
Prema planu, svaka zemlja bi pojedinačno sticala pravo na određene pogodnosti, u zavisnosti od toga koliko je uskladila svoje zakonodavstvo sa evropskim pravilima i koliko je reformi sprovela. Time bi se značajno odstupilo od sadašnjeg sistema, prema kojem su gotovo sve pogodnosti rezervisane za punopravne članice.
“EU trenutno ima devet zvaničnih zemalja kandidata. Crna Gora se smatra najbližom članstvu, dok su Ukrajina i Moldavija otvorile pristupne pregovore. Proces Srbije, Turske i Gruzije, s druge strane, nalazi se u zastoju.
Iako je koncept postepene integracije zamišljen kao dodatni podsticaj kandidatima, i Ukrajina i Crna Gora ranije su se usprotivile ideji takozvanog ograničenog članstva, upozoravajući da ono ne smije postati zamjena za punopravno članstvo u EU”, piše “Politico”.
Naučnici su zaključili da je ovosedmični ekstremni toplotni talas, koji je zahvatio zapadnu Evropu, najteži ikad zabilježen u tom dijelu kontinenta i da se takav događaj ne bi mogao dogoditi bez ljudskog uticaja na zagrijavanje planete sagorijevanjem fosilnih goriva.
Izvršni direktor kompanije Folksvagen Oliver Blum planira da ukine do 100.000 radnih mjesta i obustavi proizvodnju u četiri njemačke fabrike, objavio je nemački biznis portal Manager Magazin.
Plan podrazumijeva i smanjenje planiranih investicija za oko 15 odsto, kako prenosi Rojters, na nešto više od 130 milijardi evra (148 milijardi dolara) u narednih pet godina.
Folksvagen takođe planira da obustavi proizvodnju u fabrikama u Hanoveru, Cvikauu i Emdenu, kao i u fabrici kompanije Audi u Nekarsulmu, kada postojeći modeli vozila budu povučeni iz proizvodnje.
Predložene mjere išle bi dalje od postojećeg programa smanjenja broja zaposlenih za 50.000 radnika i dolaze uprkos sporazumu sa sindikatima iz 2024. godine, kojim je isključeno zatvaranje fabrika u Njemačkoj tokom ove decenije. Kako navode, portparol kompanije Folksvagen odbio je da komentariše “poverljive dokumente”, navodeći da će se odluke razmatrati i odobravati u organima upravljanja kompanije.