Kategorija: Svijet

Ukrajina ne treba da bude u NATO-u, izjavio je potpredsjednik SAD DŽej Di Vens.

– Koliko je meni poznato, nemamo zvaničan savez sa Ukrajinom. Oni nisu u NATO-u i mislim da ne bi trebalo da budu u NATO-u – rekao je Vans za američke medije.

Prema njegovim riječima, Ukrajina ponekad djeluje u suprotnosti sa američkim interesima.

– Oni (ukrajinske vlasti) su partneri u određenim oblastima, ali se naši interesi s vremena na vrijeme razilaze – dodao je Vens.

On je napomenuo da bi Kijev trebalo da obustavi napade na ruske rafinerije nafte koji dovode do rasta cijena energenata u Sjedinjenim Američkim Državama.

– Na primer, da li smatram da bi trebalo da izvode napade na ruska postrojenja za proizvodnju dizela, koji dovode do rasta cijena energenata za Amerikance? Ne. Ipak, očigledno je da sarađujemo sa njima po nizu drugih pitanja. Nastavićemo da sarađujemo s njima o određenim temama, ali smatram da bi trebalo da prestanu sa napadima na rusku energetsku infrastrukturu – zaključio je Vens.

Predsjednik SAD Donald Tramp ranije je oštro kritikovao Vladimira Zelenskog zbog napada na ruske rafinerije nafte. Američki lider je istakao da Kijev nanosi ozbiljnu štetu svjetskim tržištima dizela, uključujući i tržište u Sjedinjenim Američkim Državama. Takođe je naveo da je Ukrajini potreban novi lider koji bi mogao da postigne sporazum sa Rusijom i da je stoga vrijeme da Zelenski potraži nekog drugog ko će voditi pregovore o rješavanju situacije, prenosi RTRS.

Francuske vlasti uvele su policijski čas u pojedinim dijelovima Pariza, od 22 do šest časova, nakon nereda tokom vikenda.

Gradonačelnik Pariza Emanuel Gregoar upozorio je da će se nasilje i pljačke nastaviti bez političkog odgovora vlasti na krizu.

Predsjednik SAD Donald Tramp ocijenio je da su migranti “preuzeli Francusku” i pozvao vlasti da hitno zatvore granice, prenosi RTRS.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je spreman da učestvuje na trilateralnom sastanku sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim predsjednikom Si Đinpingom i istakao da misli da je vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine.

Glavna tema razgovora koji bi mogao da bude održan narednog mjeseca u Kini, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC), bila bi nuklearno naoružanje i nuklearno razoružanje, prenosi Rojters.

– Razgovarali bismo o nuklearnom oružju i nuklearnom razoružanju. Ako predsjednik Si želi da se sastanak održi, učestvovao bih – rekao je Tramp novinarima ispred Bijele kuće.

Kremlj je ranije danas saopštio da je mogućnost susreta trojice lidera na marginama predstojećeg samita APEC-a u Kini razmatrana tokom razgovora, dok je list “Volstrit džurnal” prethodno objavio da je Putin pokrenuo pitanje takvog sastanka u cilju pregovora o okončanju rata u Ukrajini.

Upitan da li bi bio spreman da pregovara o završetku rata bez ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, Tramp je rekao da je spreman da učini sve što može da se sukob okonča, bez obzira na to da li je ukrajinski lider prisutan.

– Mislim da je vrijeme da neko drugi pregovara u ime Ukrajine – rekao je Tramp, dodajući da bi možda bilo vrijeme da Zelenski prepusti tu ulogu nekom drugom.

PROMIЈENITI IME DRŽAVE NOVI MEKSIKO U NOVA AMERIKA

Američki predsjednik Donald Tramp rekao je danas da bi trebalo promjeniti ime savezne države Novi Meksiko u Nova Amerika.

– Novom Meksiku odmah treba promjeniti ime u Nova Amerika, mi nismo Meksiko već Sjedinjene američke države – naveo je Tramp na društvenoj mreži “Istina”.

Prema njegovim riječima, novo ime dalo bi državi veliku vrijednost i prestiž.

Tramp je u avgustu potpisao ukaz kojim je jezero Ontario preimenovao u jezero Amerika usljed tenzija sa Kanadom.

Takođe je promijenio ime Meksički zaliv u Američki zaliv.

Kritikovao je i imigracionu politiku Francuske, navodeći da su migranti uništili tu zemlju i izrazio nadu da će se oporaviti.

Masovne demonstracije zbog rasta troškova života i pad standarda obrazovanja eskalirale su tokom vikenda u sukob sa policijom. Više od 2.000 ljudi juče je uhapšeno, prenosi RTRS.

Poslanik njemačkog Bundestaga iz stranke Alternativa za Njemačku (AfD) Štefan Kotre izjavio je da bi potvrda umiješanosti Ukrajine u sabotažu gasovoda „Sjeverni tok“ predstavljala teroristički čin usmjeren protiv civilne infrastrukture i interesa drugih država.

Kotre je, kako prenosi BL Portal, ocijenio da je Ukrajina, ukoliko se dokaže njena odgovornost za napad, svjesno prihvatila mogućnost nanošenja štete drugim zemljama kako bi ostvarila svoje ciljeve.

„Ukrajina je gasovode ‘Sjevernog toka’ vidjela kao metu čije bi uništenje nanijelo štetu Rusiji. Istovremeno, svjesno je prihvatila mogućnost nanošenja štete drugim zemljama. Napala je civilnu infrastrukturu i time počinila teroristički čin“, rekao je Kotre.

Slučaj je ponovo dospio u fokus nakon početka suđenja ukrajinskom državljaninu Sergeju Kuznjecovu, koji je osumnjičen za učešće u koordinaciji napada na gasovode. On je uhapšen u Italiji u avgustu 2025. godine, a potom izručen Njemačkoj.

Njemačko savezno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Kuznjecova, tereteći ga za saučesništvo u koordinaciji napada na gasovode „Sjevernog toka“, kao i za pomaganje u izvršenju ratnog zločina. Prvo ročište u postupku održano je 14. oktobra.

Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da će Berlin uzeti u obzir rezultate sudskog postupka prilikom donošenja političkih odluka koje se odnose na Ukrajinu.

Gasovodi „Sjevernog toka“, kojima se ruski gas dopremao u Njemačku preko Baltičkog mora, oštećeni su u eksplozijama u septembru 2022. godine. Odgovornost za sabotažu i dalje je predmet pravosudnih postupaka, a navodi o umiješanosti Ukrajine moraju se posmatrati u kontekstu optužbi koje se ispituju pred sudom.

Iran je imenovao stručnjaka za balističke rakete Mehrdada Aklagija /68/ za novog ministra odbrane.
Poslanici iranskog parlamenta potvrdili su njegovo imenovanje sa 237 glasova “za” i 15 “protiv”.

Britanski “Telegraf” piše da Aklagi nosi nadimak “čovjek raketa” i da je u proteklim godinama bio na meti sankcija UN, Amerike, EU, Australije, Kanade, Francuske, Belgije i Švajcarske zbog vodeće uloge u razvoju arsenala iranskih balističkih raketa i umiješanosti u nuklearni program.

Aklagi je svoje prvo obraćanje u javnosti iskoristio da zaprijeti Americi.

“Vršili smo pripreme i nastavljamo naš rad. Američki predsjednik Donald Tramp treba da razmisli kako će da izvede svoje snage iz regiona, a da ostanu čitave. Ako baci jednu bombu, onda ćemo vidjeti koliko će svojih vojnika izvesti u horizontalnom položaju”, naveo je Aklagi.

On je obećao da će na prvo mjesto u odbrani staviti projektile “zemlja-zemlja” i krstareće rakete, te da će prvi borbeni avion iranske proizvodnje biti u vazduhu naredne godine.

Najnovija prognoza za predstojeću zimu predviđa manje snijega za veći dio Evrope, a najveće smanjenje očekuje se na Balkanu, u Skandinaviji i u dijelovima srednje Evrope, analiza je šest sezonskih prognostičkih modela.

Za Skandinaviju se predviđa osam centimetara snijega manje od prosjeka, dok je za jugoistočnu Evropu manjak procijenjen na 4,9 centimetara, pokazuje prognoza meteorološkog portala “Sivir vedr Jurop”.

U srednjoj Evropi i Alpima očekivanja su u odnosu na septembar smanjena za 7,3 centimetra, a u istočnoj Evropi, Estoniji, Letoniji i Litvaniji za 5,6 centimetara.

Meteorolog Andrej Flis u analizi je naveo da najnoviji podaci potvrđuju trend slabije snježne sezone na većem dijelu kontinenta.

On je naveo da na vrijeme utiče i snažan “El Ninjo”, klimatski fenomen zagrijavanja površine tropskog Pacifika koji mijenja atmosfersku cirkulaciju i obrasce vremena globalno.

Snježni period u januaru se očekuje od istočnog dijela srednje Evrope prema sjeveroistoku, kao i u dijelovima sjeverne Evrope, a u martu bi više snijega od uobičajenog moglo da padne na krajnjem sjeveru kontinenta.

Ovi podaci ukazuju na to da su snježni periodu u Evropi izgledniji u drugoj polovini zime, što se poklapa sa periodom sezonski najniže temperature.

Meteorolozi upozoravaju da bi eventualni poremećaj polarnog vrtloga u drugom dijelu zime mogao da dovede do hladnijeg vazduha i poveća šanse za snijeg, čak i u područjima gdje se sada predviđaju ispodprosječne količine.

Njemački automobilski gigant Volkswagen planira zamrznuti plate za više od 660.000 zaposlenih širom svijeta do 2030. godine, što bi radnicima moglo donijeti značajan gubitak kupovne moći. Prema navodima njemačkih medija, riječ je o novoj mjeri u okviru šireg plana smanjenja troškova i restrukturisanja kompanije.

Kako piše Klix.ba, pozivajući se na njemački list Süddeutsche Zeitung, plan je predstavljen u internim dokumentima namijenjenim međunarodnom rukovodstvu kompanije. Prema tim informacijama, predviđeno je zaustavljanje povećanja plata do kraja decenije, odnosno zadržavanje zarada na postojećem nivou.

Informacije o planovima potvrdio je i sindikat IG Metall, pozivajući se na obavještenje Evropskog i Svjetskog radničkog savjeta Volkswagena. Prema navodima sindikata, rukovodiocima zaduženim za ljudske resurse širom svijeta naloženo je da planiraju period bez povećanja zarada do 2030. godine. Nova pravila, prema sindikalnim informacijama, primjenjuju se od početka oktobra.

Predstavnici radnika upozoravaju da bi zamrzavanje plata, uz nastavak rasta cijena, moglo dovesti do realnog pada prihoda zaposlenih od oko deset odsto do 2030. godine. Stvarni gubitak kupovne moći zavisiće od kretanja inflacije i načina na koji će plan biti primijenjen u pojedinim državama.

Iz Volkswagena nisu potvrdili ove navode. Portparol kompanije izjavio je da se ne žele izjašnjavati o, kako je naveo, spekulacijama, dodajući da su interna pitanja u vezi sa kolektivnim ugovorima predmet razgovora sa zaposlenima i njihovim predstavnicima.

Plan dolazi u trenutku kada se Volkswagen su

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je u ruskim napadima tokom noći oštećeno više od deset objekata energetske infrastrukture, dok je najmanje 550.000 porodica ostalo bez električne energije. Istovremeno je ponovo kritikovao međunarodne partnere zbog izostanka pravovremenog upozorenja na ruske raketne napade.

„Rusija je tokom noći i jutros napala energetske objekte u Viničkoj, Volinskoj, Kirovogradskoj, Kijevskoj, Nikolajevskoj, Žitomirskoj, Hmeljnickoj, Harkovskoj, Ternopiljskoj, Odeskoj i Rovenskoj oblasti“, naveo je Zelenski u objavi na Fejsbuku, prenosi portal Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, napadi su izvedeni u nekoliko talasa, a osim energetske infrastrukture pogođeni su i medicinska klinika, škola, stanica metroa i stambeni objekti u Kijevu i Kijevskoj oblasti.

Zelenski je naveo da su ruske snage upotrijebile 16 balističkih raketa i više od 200 dronova različitih tipova, uključujući i mlazne dronove „šahed“. Dodao je da ima žrtava, ali nije iznio detaljnije podatke o njihovom broju u objavi koju prenosi Ukrinform.

„Ponovo je izostalo rano upozorenje naših partnera“, poručio je ukrajinski predsjednik, ističući da je riječ o problemu koji otežava pripremu odbrane od ruskih udara.

Zelenski je ponovio da je Ukrajina, kako tvrdi, prihvatila svaki prijedlog međunarodnih partnera za prekid vatre, dok je ruskog predsjednika Vladimira Putina optužio da ne želi okončanje rata niti korake ka deeskalaciji.

„Kada je blokirana isporuka raketa za ukrajinsku protivvazdušnu odbranu, a Rusija dobije popuštanje ili odlaganje sankcija, to je, nažalost, poricanje realnosti od strane partnera“, izjavio je Zelenski.

Prema ranijim podacima ukrajinske protivvazdušne odbrane, tokom noćnog napada neutralisane su četiri rakete i 243 drona, dok su pogoci zabilježeni na 25 lokacija.

Jurij Ignat, načelnik odjeljenja za komunikacije Komande vazduhoplovnih snaga Oružanih snaga Ukrajine, rekao je da ukrajinska strana nije dobila informacije partnera o prvom lansiranju balističkih raketa, ali da je upozorenje stiglo prije drugog udara.

Izjave iz Kijeva dolaze u trenutku nastavka ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koja je tokom rata više puta bila meta udara. Ukrajinske vlasti od zapadnih saveznika traže dodatnu protivvazdušnu odbranu i pravovremenu razmjenu obavještajnih podataka.