Kategorija: Svijet

Rusija bi se mogla suočiti s ponavljanjem boljševičke revolucije iz 1917. ako hitno ne preduzme korake za rješavanje rastućeg nezadovoljstva, upozorio je čelnik Komunističke partije te zemlje Genadij Zjuganov.

“Rekli smo vam deset puta – ekonomija će se urušiti. Prvo tromjesečje bilo je potpuna katastrofa. Ako hitno ne preduzmete finansijske, ekonomske i druge mjere, na jesen ćemo se suočiti s onim što se dogodilo 1917. Nemamo pravo to da ponovimo”, poručio je Zjuganov u ruskom parlamentu, Državnoj dumi, misleći na dolazak Vladimira Lenjina na vlast nakon svrgavanja posljednjeg ruskog cara Nikolaja Drugog Romanova, kako prenosi britanski The Times.

Druga po veličini partija

Iako se Komunistička partija, druga po veličini u ruskom parlamentu, predstavlja kao nasljednica ideja Vladimira Iljiča Uljanova – Lenjina i Karla Marksa, naširoko se smatra dijelom pretjerano anti-kremljski nastrojenog sistema, čija je svrha zapravo da Rusima pruži iluziju demokratije.

Međutim, istina jeste da Kremlj posljednjih nedjelja muku muči da zadrži nezadovoljstvo građana pod kontrolom. Naime, Zjuganovljeve izjave uslijedile su nakon što je Viktorija Bonja, jedna od najpoznatijih i najuticajnijih ruskih manekenki, modela i influenserki, bivša televizijska zvijezda i inače čvrsti pristalica ruskog lidera koja – što nije iznenađujuće – ne živi u Rusiji već na Zapadu, tačnije u Monaku – optužila Kremlj da nije uspio da riješi niz problema, od ekonomije do ograničenja interneta. Njen 18-minutni video na Instagramu pregledan je više od 30 miliona puta otkako je objavljen prošle nedjelje.

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”

“Vladimire Vladimiroviču, ljudi te se boje”, rekla je Bonja, obraćajući se Vladimiru Putinu.

“Ljudi te se boje, blogeri te se boje, umjetnici te se boje, guverneri te se boje. A ti si predsjednik naše države”, rekla je, između ostalog, Bonja – koja je kasnije obrisala svoj video snimak.

Kremlj je, međutim, odbacio Bonjinu tvrdnju – i ne samo njenu, već i tvrdnje brojnih kremljovskih propagandista, ruskih uticajnih ljudi i proratnih vojnih blogera – da se ruski lider drži u mraku jer se zvaničnici “plaše” da mu kažu istinu o rastućim problemima s kojima se Rusija suočava.

“Znate li koji je rizik? Ljudi će prestati da se plaše, a sada ih stežu kao oprugu, i jednog dana ta opruga će pući”, rekla je Bonja, koja nije pomenula rat u Ukrajini.

Pad popularnosti

Čak je i ruska državna agencija za ispitivanje javnog mnjenja priznala da je Putinova popularnost pala na najniži nivo od početka rata u Ukrajini 2022. godine. Sada 66 odsto Rusa odobrava njegove poteze, što je pad od 11 odsto od decembra, prema Vtsiomu. Iako je ta brojka prema zapadnim standardima izuzetno visoka, treba imati na umu da Kremlj kontroliše sve nacionalne medije te da u Rusiji zapravo nema stvarnih opozicionih stranaka, podsjeća Times.

Pad podrške Putinu dijelom je prouzrokovan gušenjem aplikacije za razmjenu poruka Telegram, najpopularnije takve platforme koju koriste desetine miliona Rusa – od običnih građana do poslovnih ljudi i vojnika – ali i raznim drugim ograničenjima interneta, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo ruskih građana, posebno otkako je usluga mobilnog interneta sve češće nedostupna ne samo u dalekim i izolovanim krajevima zemlje, nego i u Moskvi i Sankt Peterburgu.

Prihvaćene kritike

Kremlj je, što je vrlo neobično za Putinov režim, prihvatio i reagovao na kritike i objavio kako “radi na rješavanju problema koje je Bonja identifikovala”, a Zjuganov se požalio da je Kremlj reagovao na njen istup, a ignorisao pozive njegove stranke na djelovanje.

“Učinili smo sve što smo mogli da podržimo Putina, njegovu strategiju i politiku. A onda ova dama iz Monaka – nju su poslušali!”, rekao je ogorčeno.

Njegova zabrinutost zbog ponavljanja revolucije iz 1917. godine, koja je rezultirala sa sedam decenija komunističke vlasti, u nekim je krugovima izazvala podsmijeh.

“To nisu komunisti – to su nekakvi antikomunisti”, komentarisao je politički analitičar Abas Galjamov, nekadašnji pisac govora ruskog čelnika, koji je u Rusiji proglašen “stranim agentom” i godinama živi u egzilu.

“Neka čudna vrsta komunista”, ocijenio je, pak, Jurij Butusov, uticajni ukrajinski novinar.

Bonjine izjave izazvale su žestok napad voditelja ruske državne televizije Vladimira Solovjova, najpoznatijeg prokremaljskog i proratnog propagandiste.

“Nije na ovoj istrošenoj bludnici da otvara svoja prljava usta”, rekao je on, između ostalog, u programu, optuživši je da radi za Zapad.

“Otuđeni i opsjednuti vladar”

Influenserka mu je brzo uzvratila, najavivši da će pokrenuti peticiju kako bi bio uklonjen s televizije.

“Želim da pitam sve nas žene – u kom trenutku smo propustile trenutak kada su žene počele da budu vrijeđane na nacionalnim TV kanalima?”, prokomentarisala je. Takođe je objavila video koji je generisala vještačka inteligencija, na kojem se ona, kao Spiderwoman, tuče sa Solovjovom i Vitalijem Milonovom, prokremljovskim poslanikom, koji je sugerisao da je prostitutka ili skupa eskort dama.

Ipak, Bonja je brižno pazila da ne kritikuje samog Putina, što je izazvalo nagađanja da su njene izjave orkestrirao Kremlj kako bi se stvorio utisak da vlast reaguje na probleme. Takođe je pokušala da se distancira od ruske opozicije u egzilu.

“Nisam s vama, ja sam s narodom”, rekla je ona u video objavi. “Ne znam šta će mi se dogoditi… ali vrijedilo je jer nisam mogla da ne iskoristim svoj glas… Bila bi to izdaja moje ruske duše da nisam progovorila. Tako mi je drago da se naš glas čuo [u Kremlju]”, rekla je.

Sovjetska era

U međuvremenu, Putinovi kritičari već dugo ocjenjuju da je ruski vladar sve više udaljen od briga običnih ljudi i da je opsjednut ratom u Ukrajini i “slavom” sovjetske ere.

U srijedu je, po Putinovom nalogu, Akademija Federalne bezbjednosne službe (FSB) u Moskvi, tajne službe nasljednice KGB-a, preimenovana u čast Feliksa Dzeržinskog, prvog šefa Čeke, zastrašujuće sovjetske tajne policije.

Dzeržinski je Čeku, preteču podjednako zloglasne tajne službe KGB, osnovao 1917. godine. Njegovi agenti ubili su desetine hiljada navodnih “klasnih neprijatelja” tokom perioda poznatog kao “Crveni teror”, kampanje masovnog ubijanja civila raznih profila, za koje su boljševici sumnjali da bi mogli da podrže kontrarevoluciju.

Njegov kip srušen je u Moskvi 1991. tokom prodemokratskih protesta uoči raspada Sovjetskog Saveza. Akademija FSB-a nosila je njegovo ime od 1962. do 1993. godine.

Pohvala ženama i djeci

Uprkos neuspjehu Rusije da pobijedi Ukrajinu u više od četiri godine rata, nema znakova da je Putin spreman da smanji svoje osvajačke ambicije u zemlji. U utorak je ponovo uporedio “specijalnu vojnu operaciju” Kremlja sa pobjedom Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom i pohvalio žene i djecu što “pletu čarape” za vojnike na bojnom polju.

Tatjana Stanovaja, istaknuta ruska politička analitičarka koja živi u egzilu, kaže da “stariji i distancirani Putin” rizikuje da izgubi kontrolu zbog “unutrašnjeg raskola izazvanog gašenjem interneta”.

“On ne može ni da sklopi mir u Ukrajini niti da dobije rat koji je započeo”, napisala je u članku za Karnegi centar za Rusiju i Evroaziju, tink-tenk.

“Putinova glavna prednost je uvijek bila njegova snaga. Slab Putin nikome ne koristi – čak ni bezbjednosnom aparatu zemlje”, zaključila je Stanovaja, prema pisanju The Times, koje prenosi Telegraf.rs.

Iranska delegacija očekuje se večeras u Islamabadu, dok se intenziviraju napori da se razbije zastoj u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Dolazak iranske delegacije u pakistansku prestonicu Islamabad planiran je za večeras, u trenutku kada se nastoji probiti zastoj u pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana.

Najavljeno je da će američki izaslanici tokom vikenda doputovati u Pakistan na nove razgovore o Iranu, čime se dodatno podvlači značaj ove zemlje u aktuelnim nastojanjima da se pronađe izlaz iz trenutne diplomatske blokade.

Američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner otputovaće sutra u Pakistan kako bi učestvovali u direktnim pregovorima s Iranom, prema saopštenju Bele kuće.

Portparolka Bele kuće Karolin Livit izjavila je da je Bela kuća „videla određeni napredak“ od strane Iranaca, što potvrđuje i odlazak Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera u Pakistan na razgovore.

„Svakako smo videli određeni napredak s iranske strane u poslednjih nekoliko dana. Predsednik je ponovo doneo odluku da pošalje Stiva i Džareda da saslušaju Irance, pa ćemo videti šta imaju da kažu“, rekla je novinarima u Beloj kući u petak.

Teheran je najavio da šalje ministra spoljnih poslova Abasa Aragčija u Pakistan, ali su poluzvanični državni mediji negirali da će razgovarati s Amerikancima.

Očekuje se da će se tokom boravka delegacija razgovarati o mogućim koracima za smanjenje napetosti i stvaranje uslova za nastavak šireg dijaloga, iako za sada nije objavljen detaljan dnevni red niti konkretni rokovi za eventualni napredak.

Prema informacijama koje prenosi Si-En-En, poseta dolazi u kontekstu pojačanih diplomatskih aktivnosti i pokušaja da se obnovi komunikacija između Vašingtona i Teherana.

Pakistan se nameće kao važan posrednički kanal u ovoj fazi procesa, a Islamabad je u prošlosti više puta igrao ulogu domaćina susreta predstavnika različitih strana u regionalnim krizama.

Interna e-poruka Pentagona opisuje mogućnosti za Sjedinjene Države da kazne saveznike u NATO za koje smatraju da nisu podržali američke operacije u ratu s Iranom, uključujući suspenziju Španije iz saveza i preispitivanje američkog stava o britanskom zahtjevu za Falklandska ostrva, rekao je američki zvaničnik za “Reuters”.

Mogućnosti politike detaljno su opisane u bilješci u kojoj se izražava frustracija zbog uočenog oklijevanja ili odbijanja nekih saveznika da odobre Sjedinjenim Državama prava pristupa, stacioniranja i preleta, poznata kao ABO, za rat u Iranu, rekao je zvaničnik, koji je govorio pod uslovom anonimnosti kako bi opisao e-mail.

U e-poruci je navedeno da je ABO “samo apsolutna osnova za NATO”, prema zvaničniku, koji je dodao da su opcije kružile na visokim nivoima u Pentagonu.

Jedna opcija u e-poruci predviđa suspenziju “teških” zemalja s važnih ili prestižnih pozicija u NATO-u, rekao je zvaničnik.

Predsjednik Donald Tramp oštro je kritikovao saveznike u NATO-u jer nisu poslali svoje mornarice kako bi pomogli u otvaranju Ormuskog moreuza, koji je bio zatvoren za globalni brodski promet nakon početka rata s Iranom 28. februara.

Takođe je izjavio da razmatra povlačenje iz saveza.

“Ne biste li vi to uradili da ste na mom mjestu?” upitao je Tramp za “Reuters” 1. aprila u intervjuu o tome je li izlazak SAD iz NATO mogućnost.

Ali e-pošta ne sugeriše da će Sjedinjene Države to učiniti, rekao je zvaničnik. Takođe ne predlaže zatvaranje baza u Evropi.

“One must oppose a war initiated without authorisation”

Spain’s Prime Minister Pedro Sanchez addressed the escalating Middle East crisis, saying what he described as “unilateral” US-Israeli attacks on Iran violate international law. He also called for maximum restraint in the… pic.twitter.com/LWW2R5VbLb

— TRT World (@trtworld) March 2, 2026

Zvaničnik je odbio reći uključuju li opcije široko očekivano američko povlačenje nekih snaga iz Evrope.

Na pitanje o e-pošti, sekretar za medije Pentagona Kingsli Vilson odgovorio je: “Kao što je predsjednik Tramp rekao, uprkos svemu što su Sjedinjene Države učinile za naše saveznike u NATO-u, nisu bile tu za nas.”

Dodao je:

“Ministarstvo rata osiguraće da predsjednik ima vjerodostojne opcije kako bi osiguralo da naši saveznici više nisu papirni tigar i da umjesto toga učine svoj dio. Nemamo daljih komentara ni na kakve interne rasprave u tom smislu”, rekao je Vilson.

Trampova administracija vidi evropski “osjećaj prava”

Američko-izraelski rat protiv Irana pokrenuo je ozbiljna pitanja o budućnosti 76-godišnjeg bloka i izazvao neviđenu zabrinutost da SAD možda neće priskočiti u pomoć evropskim saveznicima ako budu napadnuti, kažu analitičari i diplomate.

Britanija, Francuska i drugi kažu da bi pridruživanje američkoj pomorskoj blokadi značilo ulazak u rat, ali da bi bili spremni pomoći u održavanju otvorenog moreuza nakon što se postigne trajno primirje ili završi sukob.

Ali, zvaničnici Trampove administracije naglasili su da NATO ne može biti jednosmjerna ulica.

Izrazili su frustraciju Španijom, gdje je socijalističko vođstvo reklo da neće dopustiti da se njegove baze ili vazdušni prostor koriste za napad na Iran. Sjedinjene Države imaju dvije važne vojne baze u Španiji: Pomorsku bazu Rota i vazdušnu bazu Moron.

Kakav bi uticaj imala suspenzija Španije?

Političke opcije navedene u e-poruci imale bi za cilj poslati snažan signal saveznicima NATO-a s ciljem “smanjivanja osjećaja prava kod Evropljana”, rekao je zvaničnik, sažimajući e-poštu.

U e-pošti se tvrdi da bi mogućnost suspenzije Španije iz saveza imala ograničen učinak na američke vojne operacije, ali značajan simbolični uticaj.

Zvaničnik nije otkrio kako bi Sjedinjene Države mogle nastaviti s suspenzijom Španije iz saveza, a “Reuters” nije mogao odmah utvrditi postoji li mehanizam u NATO-u za to.

“Ne radimo na temelju e-mailova. Radimo na temelju službenih dokumenata i vladinih stajališta, u ovom slučaju Sjedinjenih Država“, rekao je španski premijer Sančez kada su ga pitali o izvještaju uoči sastanka čelnika Evropske unije na južnom Kipru pod grčkom upravom kako bi se raspravljalo o temama uključujući NATO-ovu klauzulu o međusobnoj pomoći.

Falklandska ostrva su pomenuta

Memorandum takođe uključuje mogućnost razmatranja ponovne procjene američke diplomatske podrške dugogodišnjim evropskim “carskim posjedima”, poput Falklandskih ostrva u blizini Argentine.

Na veb stranici Stejt Departmenta navodi se da ostrvima upravlja Ujedinjeno Kraljevstvo, ali da ih i dalje polaže pravo Argentina, čiji je libertarijanski predsjednik Havier Mili Trampov saveznik.

Britanija i Argentina vodile su kratki rat 1982. oko ostrva nakon što je Argentina napravila neuspješan pokušaj da ih preuzme. Oko 650 argentinskih vojnika i 255 britanskih vojnika poginulo je prije nego što se Argentina predala.

Tramp je više puta kritikovao britanskog premijera Kira Starmera, nazivajući ga kukavicom zbog njegove nespremnosti da se pridruži američkom ratu s Iranom, rekavši da “nije Vinston Čerčil” i opisujući britanske nosače aviona kao “igračke”.

Britanija isprva nije odobrila zahtjev SAD-a da dopusti svojim avionima napad na Iran iz dvije britanske baze, ali je kasnije pristala dopustiti odbrambene misije usmjerene na zaštitu stanovnika regije, uključujući britanske građane, usred iranske odmazde.

Obraćajući se novinarima u Pentagonu ranije ovog mjeseca, ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je “mnogo toga otkriveno” ratom s Iranom, napominjući da iranske rakete dugog dometa ne mogu pogoditi Sjedinjene Države, ali mogu dohvatiti Evropu.

“Dobijamo pitanja, ili prepreke, ili oklijevanja… Nemate puno saveza ako imate zemlje koje nisu spremne stajati uz vas kada vam zatrebaju”, rekao je Hegset, prenosi “TRT World“.

Prekidi interneta u većim ruskim gradovima povezani su sa sprečavanjem terorističkih pretnji. Osiguravanje bezbjednosti građana zemlje je uvijek prioritet, naglasio je ruski predsjednik Vladimir Putin na sastanku sa članovima Vlade.

– Naravno, ako je ovo povezano sa operativnim radom na sprečavanju terorističkih napada – a znamo da, nažalost, ponekad propustimo takve napade – i, naravno, prioritet će uvijek biti osiguravanje bezbjednosti ljudi, naše djece, naših voljenih i svakog građanina Rusije -naglasio je Putin.

Ruski lider je skrenuo pažnju na probleme sa internetom sa kojima se suočavaju ljudi u velikim gradovima zemlje.

– Ne često, ali, nažalost, to se dešava: mislim na određene probleme i prekide u radu interneta u megalopolisima – ukazao je Putin.

U ovom slučaju, prema riječima predsjednika Rusije, neophodno je osigurati razmjenu informacija. Istovremeno, Putin je pojasnio da, kada se sprovodi operativni rad na sprečavanju terorističkih napada, opširno informisanje može da ugrozi istragu, jer i počinioci imaju pristup informacijama.

– Moramo da stvorimo mehanizam za neprekidan rad vitalnih službi. Danas, kao što znamo, mobilnim telefonima, čak i ako su im računi prazni, dostupni su hitni pozivi. Moramo da organizujemo usluge mobilnog interneta na sličan način, što znači da rad portala “Gosuslugi”, sistema plaćanja i usluga zakazivanja pregleda kod ljekara mora biti obezbjeđen čak i tokom perioda opštih osnovnih ograničenja – kazao je ruski lider.

Tokom sastanka, on je dao instrukcije šefu Ministarstva za digitalni razvoj, komunikacije i masovne medije, Maksutu Šadajevu. Putin je napomenuo da će slične instrukcije biti date i organima za sprovođenje zakona i specijalnim službama.

– Naravno, uvijek očekujemo od organa za sprovođenje zakona da pokažu neophodnu domišljatost u svom radu, visok nivo profesionalizma i obzir prema vitalnim interesima građana zemlje, za koje svi radimo – poručio je Putin.

Obezbjeđivanje pristupa internetu ruralnim zajednicama je takođe veoma važan posao, dodao je on, naglasivši da ljudi koji žive u selima ne bi trebalo da budu odsječeni od mogućnosti koje nudi tehnološki napredak.

Iz Nacionalnog antiterorističkog komiteta Rusije saopštili su da “ukrajinski neonacisti koriste vještačku inteligenciju i moderni softver kako bi pronašli korisnike na mreži koji su skloni radikalizmu i spremni da izvrše nezakonita djela za novac”.

Ranije je direktor Federalne službe bezbjednosti i predsjednik Nacionalnog antiterorističkog komiteta Rusije Aleksandar Bortnjikov saopštio da ukrajinske službe sve intenzivnije rade na vrbovanju ruskih građana preko interneta, pokušavajući da ih uvuku u kriminalne radnje.

Velika porota u Montgomeriju, Alabama, podigla je optužnicu protiv organizacije Southern Poverty Law Center (SPLC) po 11 tačaka, uključujući navode o prevari putem elektronskih sredstava, davanje lažnih izjava banci osiguranoj na saveznom nivou i zavjeru radi prikrivanja pranja novca, saopštilo je Ministarstvo pravde SAD.

Prema navodima iz optužnice, koja predstavlja tvrdnje tužilaštva, SPLC se tereti da je u periodu od 2014. do 2023. godine navodno usmjerio više od tri miliona dolara donatorskih sredstava prema pojedincima povezanim sa različitim ekstremističkim grupama, uključujući Kju Kluks Klan, Nacional-socijalistički pokret i druge organizacije tog tipa.

„SPLC je navodno kreirao lažne i obmanjujuće finansijske strukture kako bi prikrio stvarnu svrhu doniranih sredstava“, navedeno je u optužnici, uz tvrdnje da su sredstva preusmjeravana preko mreže fiktivnih entiteta i bankovnih računa kako bi se prikrili izvor i krajnji korisnici.

„Donatori su vjerovali da podržavaju borbu protiv ekstremizma, dok su sredstva, prema navodima, korištena na drugačiji način“, izjavio je vršilac dužnosti američkog tužioca Kevin Davidson, ističući da takve aktivnosti, ukoliko se dokažu, narušavaju povjerenje javnosti.

Iz FBI-ja je saopšteno da je istraga sprovedena uz pomoć Poreske uprave SAD (IRS-CI), a direktor FBI-ja Kash Patel ocijenio je da se radi o „navodnom velikom slučaju prevare“ koji je i dalje predmet istrage.

Optužnica takođe navodi da je SPLC, prema tvrdnjama tužilaštva, koristio složene finansijske aranžmane kako bi prikrio prirodu transakcija i održao, kako se navodi, obmanjujući sistem donacija.

Zvaničnici američkog Ministarstva pravde naglasili su da su svi navodi iz optužnice za sada samo tvrdnje, te da će krivična odgovornost, ukoliko je bude, biti utvrđena u sudskom postupku.

Princ Hari apelovao je na Vašington da preuzme veću ulogu u pomoći Ukrajini, a predsjednik Donald Tramp uzvratio mu je tvrdnjom da ne predstavlja stavove Ujedinjenog Kraljevstva.

Tramp je to izjavio juče tokom događaja u Bijeloj kući, odgovarajući na pitanje novinara da li smatra Harijeve komentare prikladnim.

„Princ Hari – kako je? Molim vas, prenesite mu moje pozdrave“, rekao je Tramp, prenosi Index.hr.

„Jedno znam sigurno: princ Hari sigurno ne govori u ime Ujedinjenog Kraljevstva. Mislim da ja govorim u ime Ujedinjenog Kraljevstva više nego princ Hari, ali cijenim njegov savjet.“

Princi je iz nenajavljene posjete Kijevu u četvrtak pozvao Ameriku da pomogne Ukrajini.

Obraćajući se na Kijevskom bezbjednosnom forumu, Hari je pozvao na odlučnije vođstvo SAD-a, iako nije direktno pomenuo američkog predsjednika.

„Sjedinjene Države u ovoj priči imaju jedinstvenu ulogu“, rekao je Hari.

„Ne samo zbog svoje moći, već i zato što je Amerika, kada se Ukrajina odrekla nuklearnog oružja, bila jedan od garanata da će se poštovati njen suverenitet i granice.“

Pozvao je Vašington na odlučnije djelovanje, naglasivši da je ovo „trenutak za američko vođstvo“ i prilika da SAD pokaže kako može „poštovati svoje međunarodne ugovorne obaveze, ne iz milosrđa, već zbog svoje trajne uloge u globalnoj bezbjednosti i strateškoj stabilnosti“.

Princ Hari poslao poruku i Putinu
Hari se obratio i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu s pozivom da okonča rat.

„Nijedna nacija nema koristi od neprestanog gubitka života kojem svjedočimo. Još uvijek postoji trenutak – i to sada – da se ovaj rat zaustavi, da se spriječi dalja patnja i Ukrajinaca i Rusa te da se odabere drugačiji put“, poručio je.

Harijeva posjeta Kijevu dogodila se samo nekoliko dana prije zvanične posjete njegovog oca, kralja Čarlsa III Sjedinjenim Američkim Državama, koji je najavljen za period od 27. do 30. aprila.

reći američki nosač aviona, USS George H. W. Bush, na putu je prema području blizu Irana, čime se pojačava vojno prisustvo SAD u regionu. Centralna komanda američkih snaga (CENTCOM), koja nadgleda operacije na Bliskom istoku, objavila je da je nosač stigao u Indijski okean.

Iako nije preciziran konkretan zadatak nosača, poznato je da značajne pomorske snage SAD već učestvuju u blokadi pristupa iranskim lukama u blizini Ormuskog moreuza.

U nastavku donosimo pregled dijela vojnih sredstava koja su već angažovana u toj operaciji, piše Sky News, prenosi Index.

Razarači klase Arleigh Burke
U operaciji učestvuje nekoliko razarača sa navođenim projektilima klase Arleigh Burke, među kojima su USS Pinckney, USS Michael Murphy, USS Delbert D. Black, USS Rafael Peralta i USS Spruance.

Ovi brodovi, čiji je razvoj počeo 1991. godine, imaju posadu od 329 do 359 članova i naoružani su projektilima Tomahawk i torpedima.

Nosači aviona
U Arapskom moru već se nalazi USS Abraham Lincoln, peti nosač aviona na nuklearni pogon klase Nimitz, koji je u službi od 1989. godine.

Njemu se na Bliskom istoku pridružio i najveći nosač aviona na svijetu, USS Gerald R. Ford, koji je nedavno prošao kroz Suecki kanal.

Amfibijski jurišni brodovi
SAD je u region poslao i amfibijske jurišne brodove, čija je svrha iskrcavanje i pružanje podrške kopnenim snagama.

Među njima su USS Tripoli i USS New Orleans.

Obalni borbeni brod
U blokadi učestvuje i najmanje jedan brzi obalni borbeni brod klase Independence, USS Canberra.

Brodovi ove klase mogu ploviti brzinama većim od 80 kilometara na sat.

Ukupne snage i rezultati
U operaciji ukupno učestvuje više od 12 američkih ratnih brodova i oko 100 borbenih i izviđačkih aviona.

Prema podacima Centralne komande, od početka blokade spriječen je prolazak i vraćeno je najmanje 29 brodova.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac izjavio je sinoć da je izraelska vojska spremna da ponovo pokrene rat protiv Irana i da je Izrael spreman da “vrati Iran u mračno doba”.

“Mete su označene”, kazao je on, prenosi CNN.

Dodao je da Izrael “čeka zeleno svjetlo” od Sjedinjenih Američkih Država da nastavi rat i “završi eliminaciju dinastije Hamnei i vrati Iran u mračno doba”, prenosi Tanjug.

“Ovog puta, napad će biti drugačiji i smrtonosan i dodaće razorne udarce na najbolnijim mjestima, nakon ogromnih udaraca koje iranski teroristički režim već pretrpio udarce koji će potresti i srušiti njegove temelje”, rekao je Kac.

“Nema sljedbenika tvrde i umjerene linije”
Predsjednik Irana Masud Pezeškijan i predsjednik iranskog parlamenta Mohamad-Bager Kalibaf odbacili su juče, 23. aprila, tvrdnje američkog lidera Donalda Trampa o unutrašnjim previranjima u Iranu, rekavši da u toj zemlji nema podjele na sljedbenike tvrde i umjerene linije.

“U Iranu nema sljedbenika tvrde ili umjerene linije'“, navodi se u saopštenju zvaničnika i ističe da su svi oni “Iranci i revolucionari” prenio je Skaj njuz.

Ovakav stav ponovio je i ministar spoljnih poslova Abas Arakči, koji je na društvenim mrežama napisao da su svi Iranci ujedinjeni, više nego ikad ranije.

Tramp je ranije na društvenim mrežama objavio da u Iranu postoje različite frakcije koje se bore između sebe, tako da mu je “veoma teško da procijeni ko je njihov lider”.

Predsjednik Amerike, Donald Tramp, progovorio o svom zdravstvenom stanju dok se priprema za 80. rođendan kasnije ovog ljeta.

Govoreći u emisiji “Squawk Box” na CNBC kanalu, kritikovao je bivšeg predsjednika Amerike Džoa Bajdena, za kojeg je rekao da “nije mogao hodati uz stepenice”.

“Zaboravite na silazak, nije mogao hodati uz stepenice. Padao je posvuda. Moram biti oprezan jer ako se spotaknem ili padnem, biće to najveći…” pa je prećutao.

Nastavio je Tramp:

“Zato kad izađem iz tih aviona, hodam lijepo i polako. Ne želim postavljati nikakve rekorde u brzini”, objasnio je Tramp.

Bajden se, primjera radi, spotakao na stepenicama predsjedničkog aviona Air Force One ubrzo nakon što je postao predsjednik, jednom je pao na pozornici i spotakao se ili nakratko izgubio ravnotežu na stepenicama još oko tri puta u javnosti.

Tramp je snimljen u julu prošle godine kako se spotiče na stepenicama do Air Force One i mučio se s hodanjem u ravnoj liniji tokom nekoliko javnih nastupa.

Američki čelnik rijetko priznaje zabrinutost zbog svog zdravlja, koja je više puta izražena otkako je ponovo preuzeo dužnost u januaru.

Trampov ljekar, Šon Barbabela, rekao je da Tramp uzima oko 325 mg aspirina dnevno kako bi spriječio srčani ili moždani udar. Prosječna doza je otprilike 100 mg.

Predsjednik je za “Wall Street Journal” rekao: “Kažu da je aspirin dobar za razrjeđivanje krvi, a ne želim da mi kroz srce teče gusta krv.”

Još je dodao predsjednik Amerike:

“Želim da mi kroz srce teče lijepa, rijetka krv. Ima li to smisla? Radije bi da uzmem manji, ali ja uzimam veći, ali to radim godinama, i ono što uzrokuje jestw da se pojave modrice.”

Bijela kuća takođe se osvrnula na Trampove modrice na ruci, tvrdeći da su nastale od “čestog rukovanja”, prenosi “Metro”.

U pokušaju da smanji gužve na granicama EU u susret narednoj turističkoj sezoni nastale zbog početka primjena novog sistema za evidentiranje putnika (EES), EU je kreirala posebnu aplikaciju za pametne telefone.

Najava za dolazak na granice

Radi se o aplikaciji pomoću koje se možete najaviti unaprijed da ćete doći na određeni granični prelaz, što bi trebalo da ubrza pasošku kontrolu. Iako od evropskih institucija juče nismo uspjeli dobiti zvanični odgovor, nezvanično nam je rečeno da će se sistem uhodavati neko vrijeme i da neće svi granični prelazi pružati ove pogodnosti. Rečeno nam je da se obratimo nadležnim organima zemlje EU, jer implementacija zavisi od zemalja članica.

Obratili smo se i Ministarstvu unutrašnjih poslova Hrvatske kako bismo provjerili hoće li građani BiH ovu aplikaciju moći koristiti na hrvatskim graničnim prelazima, ali nam nije stigao odgovor.

Za sada je važno napomenuti da je mnogo korisnika koji nisu zadovoljni aplikacijom, jer je još uvijek njena primjena u početnoj fazi, pa veliki broj graničnih prelaza još nije pripremljen za njeno korištenje.

Kako aplikacija funkcioniše

Međutim, kada aplikacija u potpunosti profunkcioniše, trebalo bi da vam omogući brži prelazak granice jer će svi vaši podaci o vrsti i svrsi putovanja već biti proslijeđeni policijskim službenicima na graničnom prelazu za koji ste se najavili.

Kako stoji na stranici Evropske komisije i Frontexa, prvo je potrebno da preuzmete aplikaciju za vaš pametni telefon. U Apple ili Google store treba da potražite aplikaciju “Travel to Europe” i da je preuzmete. Nakon toga treba da kreirate vaš nalog i odaberete lozinku.

Nakon što ste kreirali nalog, treba da unesete novo putovanje i da odaberete zemlju u kojoj ćete ući u EES prostor. Pritom, morate imati konstantan pristup internetu da bi se vaši podaci mogli prenijeti na EES servere. Na primjer, u slučaju BiH, odabraćete Hrvatsku ako putujete automobilom ili autobusom, ili aerodrom u EU na koji slijećete na letu iz BiH. Ove podatke morate proslijediti barem 72 sata prije putovanja i morate unijeti mjesto i vrijeme kada očekujete da ćete doći na granični prelaz. Takođe je potrebno da skenirate podatke s vašeg pasoša i učitate biometrijski čip koji se nalazi u okviru vašeg pasoša. Za ovo učitavanje potreban vam je telefon s NFC funkcijom, odnosno telefon koji se može koristiti kao bankovna kartica. Apple telefoni ovu funkciju imaju automatski aktiviranu, dok vlasnici Android telefona treba da je uključe na opciji podešavanja, beskontaktno plaćanje.

Nakon toga potrebno je da napravite selfi i da tu fotografiju proslijedite putem aplikacije. Da bi fotografija bila prihvaćena, morate je načiniti u dobro osvijetljenom prostoru sa neutralnom pozadinom, a trebalo bi da skinete naočare ili nakit ili ukrase koji sakrivaju crte vašeg lica. Potrebno je da zadržite neutralan izraz, kao kada se fotografišete za ličnu kartu ili vozačku dozvolu.

Kada ste sproveli ove korake, potrebno je da odgovorite na pet pitanja koja bi vam obično postavio policijski službenik na granici i da uključite u putovanje članove vaše porodice i druga lica koja eventualno putuju s vama.

Nakon što ste podatke unijeli u sistem, aplikacija će vam poslati bar-kod, koji morate pokazati na granici ako policijski službenici budu tražili.

Posebne linije na graničnim prelazima

Jedini smisao aplikacije će biti na onim graničnim prelazima koji će otvoriti posebnu liniju za putnike koji su popunili aplikaciju. Ti putnici neće morati čekati u redovima i moći će granicu preći u kratkom roku.

U nezvaničnom razgovoru nam je rečeno da za sada ove posebne koridore imaju samo veliki granični prelazi, posebno na aerodromima. Ako ste već registrovani u EES sistemu, odnosno ako su vam na granici unijeli podatke u sistem, trebali biste moći koristiti i automatske pasoške terminale na aerodromima.

U Evropskoj komisiji tvrde da je korištenje aplikacije jednostavno i intuitivno, a da cijeli postupak traje nekoliko minuta.

Ova aplikacija uvedena je kao odgovor na zabrinutost avio-kompanija i turističkih agencija koje tvrde da će EES sistem izazvati haos i gužve na granicama, što bi moglo dovesti do velike štete.

Na primjer, evropski mediji pišu da se na velikim aerodromima u aprilu dešavalo da avioni sa 150 do 200 mjesta polete sa samo desetak putnika jer su ljudi ostali zaglavljeni u redovima na pasoškoj kontroli.

Kako će sistem funkcionisati, ostaje da se vidi, a kada dobijemo odgovore iz Hrvatske, znaćemo kada će i da li će građani BiH moći uživati u pogodnostima onlajn registracije.