Kategorija: Svijet

Policija u Parizu zabranila je okupljanja i demonstracije u više dijelova francuske prijestonice, nakon što su prethodnih dana izbili sukobi i nasilje tokom protesta. Mjere obuhvataju centralne gradske zone, državne institucije i pojedine turističke lokacije, a cilj vlasti je da spriječe nove incidente i zaštite javnu bezbjednost.

Zabrana je određena za četvrtak, 22. oktobar, u periodu od 8.00 do 20.00 časova. Među područjima na koja se odnosi nalaze se Jelisejska palata, sjedište francuske vlade u palati Matinjon, Narodna skupština, Senat, muzej Luvr i Jelisejska polja, prenosi RTV BN.

Ograničenja obuhvataju i veće željezničke stanice, trgove Bastilje, Republike i Italije, kao i centralne gradske četvrti Šatle i Le Al. Policijska prefektura navela je da se zabrana odnosi na okupljanja i protestne povorke koje nisu prijavljene u skladu sa zakonom.

Odluka dolazi nakon talasa protesta širom Francuske, tokom kojih je došlo do sukoba sa policijom, pljački i oštećenja imovine. Demonstracije su povezane sa nezadovoljstvom zbog životnih troškova, uslova u obrazovanju i vladinih mjera štednje, dok su se prvobitnim zahtjevima pridružile različite društvene i političke grupe.

Francuske vlasti pojačale su bezbjednosne mjere i zbog najavljenih novih okupljanja u narednim danima. Policija nastoji da spriječi ponavljanje nasilja koje je obilježilo prethodne proteste, dok se u više gradova razmatraju ili primjenjuju dodatna ograničenja javnih okupljanja.

U Parizu je, osim zabrane demonstracija u određenim zonama, uveden i noćni policijski čas u pojedinim dijelovima grada. Vlasti su najavile pojačano prisustvo policije, a bezbjednosne mjere prilagođavaju procjenama rizika od novih nereda.

Francuska vlada suočava se sa pritiskom da istovremeno uspostavi javni red i odgovori na zahtjeve demonstranata. Dok vlasti insistiraju na sprečavanju nasilja i zaštiti imovine, organizatori protesta i dio opozicije kritikuju ograničavanje okupljanja i upozoravaju na posljedice po pravo građana na demonstracije.

Evropska unija razmatra mogućnost imenovanja posebnog predstavnika koji bi u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini zastupao interese svih država članica. U Briselu raste zabrinutost zbog mogućnosti da Evropa ostane po strani u razgovorima Vašingtona i Moskve, zbog čega se razmatraju imena potencijalnih pregovarača.

Pitanje je postalo aktuelnije nakon što se američki specijalni izaslanik Stiv Vitkof 21. oktobra sastao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu. Evropski zvaničnici smatraju da je neposredna komunikacija sa ruskim liderom važna za budućnost pregovora, ali konačna odluka o tome ko bi mogao da predstavlja EU još nije donesena, piše BL Portal.

Među kandidatima koji se pominju je predsjednik Finske Aleksandar Stub. Njegove prednosti, prema navodima medija, uključuju dugogodišnje diplomatske odnose Finske i Rusije, kao i lično poznanstvo sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

Drugo ime u opticaju je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta. Prema riječima jednog evropskog diplomate na koje se pozivaju mediji, Košta bi mogao efikasnije da zastupa zajedničke interese Unije od predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen.

U Briselu se, prema tim navodima, traži osoba koja bi mogla da nastupa u ime svih država članica, a ne samo pojedinih zemalja ili političkih grupacija unutar EU. Imenovanje zajedničkog predstavnika moglo bi da omogući evropskim državama neposrednije učešće u diplomatskim naporima za rješavanje sukoba.

Diplomatske aktivnosti intenzivirane su prethodnih dana. U Oslu je 20. oktobra održan sastanak ukrajinske delegacije sa Vitkofom, kojem su, putem video-veze, prisustvovali i Džared Kušner, zet američkog predsjednika, norveški premijer Jonas Gar Stere i finski predsjednik Aleksandar Stub.

Vitkof je nakon toga otputovao u Rusiju, gdje je dan kasnije razgovarao sa Putinom u Sankt Peterburgu. Susret, koji je trajao oko tri sata, bio je prvenstveno posvećen mogućnostima rješavanja sukoba u Ukrajini.

Za sada nije poznato kada bi EU mogla da donese odluku o imenovanju pregovarača niti ko bi na kraju dobio mandat da predstavlja zajedničke interese evropskih država u razgovorima o budućnosti Ukrajine.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da bi rat u Ukrajini mogao biti bliži kraju nego u bilo kojem prethodnom trenutku, ističući da Vašington i Moskva nastavljaju kontakte u potrazi za rješenjem sukoba.

Tramp je u Bijeloj kući govorio i o oslobađanju američkog državljanina Stivena Habarda, navodeći da je taj slučaj riješen zahvaljujući direktnoj komunikaciji s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

„Pitao sam da li mogu da puste Stivena Habarda i on je sada na putu kući. Zauzvrat nisam dao ništa“, rekao je Tramp, prenosi RTV BN.

Govoreći o mogućnosti okončanja rata, američki predsjednik ponovio je da vjeruje kako se približava rješenje sukoba.

„Kraj rata u Ukrajini je sve bliži, možda bliži nego ikada do sada“, poručio je Tramp.

On je istakao da ne želi da potezima koji bi mogli izazvati nove tenzije ugrozi diplomatske napore. Osvrnuo se i na izjave američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa, koji je nakon susreta s Putinom govorio pozitivno o ruskom lideru, navodeći da takve ocjene treba posmatrati u kontekstu konkretnog humanitarnog slučaja.

U međuvremenu, Putin je razgovarao s Vitkofom u Sankt Peterburgu o mogućnostima rješavanja ukrajinskog sukoba, ulozi Sjedinjenih Američkih Država i ekonomskoj saradnji dvije zemlje.

Iako Tramp govori o približavanju dogovora, njegova izjava sama po sebi ne znači da je postignut konkretan sporazum o prekidu rata. Dalji tok pregovora zavisiće od dogovora Moskve i Kijeva, kao i od uslova pod kojima bi eventualno primirje ili mirovno rješenje mogli biti postignuti.

Italijanske bezbjednosne službe suočavaju se s problemom organizovanja i predviđanja novih protesta, jer se demonstracije sve češće šire putem društvenih mreža, bez jasno prepoznatljivih vođa i jedinstvene organizacione strukture. Istražitelji pokušavaju da utvrde ko je pokrenuo posljednji talas okupljanja i na koji način su pozivi na proteste stigli do velikog broja mladih ljudi.

Prema pisanju ATV-a, italijanske vlasti analiziraju digitalne tragove prvobitnog letka kojim su mladi pozvani na ulične akcije. Posebnu pažnju privukla je sličnost njegovog grafičkog izgleda s materijalima korišćenim tokom nedavnih mobilizacija u Francuskoj.

Istražitelji razmatraju mogućnost da su društvene mreže i njihovi algoritmi doprinijeli brzom širenju poziva, a provjerava se i da li je bilo spoljnog uticaja. Zasad, međutim, nema potvrđenih dokaza koji bi ukazali na konkretnog organizatora ili jedinstveni centar iz kojeg su protesti koordinisani.

Italijanski mediji ukazuju na vremenski slijed događaja u Francuskoj, Albaniji i Italiji, ali ostaje nejasno da li su okupljanja u tim zemljama zaista povezana. Nadležni pokušavaju da identifikuju prve naloge i poruke koje su pokrenule mobilizaciju, kao i korisnike koji su sadržaj dalje širili.

Na terenu je slika neujednačena. U Torinu je aktivistički pokret Askatasuna pokušao da preuzme vodeću ulogu, dok su se pojedine postojeće grupe u drugim gradovima distancirale od protesta. U Rimu su zabilježene veze s krugovima koji su se ranije protivili obaveznoj vakcinaciji, a na drugim mjestima pojavili su se elementi povezani s pokretom Žutih prsluka.

U Milanu, Bergamu, Breši i Veroni, gdje su sukobi bili posebno intenzivni, među učesnicima je bio značajan broj mladih migrantskog porijekla. Ipak, ni na tim lokacijama nije utvrđeno postojanje jedinstvenog političkog programa koji bi objedinio demonstrante.

Probleme je otvorio i način raspoređivanja policijskih snaga. Bez unaprijed najavljenih okupljanja i pouzdanih sagovornika među demonstrantima, službe su morale da pokriju veći broj potencijalnih lokacija. Takav pristup omogućio je šire prisustvo policije, ali je istovremeno doveo do rasipanja raspoloživih resursa u trenucima kada su pojedini sukobi eskalirali.

Italijanske vlasti sada nastoje da unaprijede preventivne mjere i otkriju kako se protesti organizuju prije nego što ponovo prerastu u nasilje. Identifikovanje autora i prvobitnih distributera letka moglo bi pomoći u razumijevanju načina mobilizacije, ali za sada nije poznato gdje bi se naredna okupljanja mogla dogoditi niti ko bi mogao stajati iza njih.

Američki potpredsjednik Džej Di Vens poručio je da ubuduće neće podržavati strane kandidate na izborima, osvrćući se na neuspjeh podrške koju je ranije ove godine pružio mađarskom premijeru Viktoru Orbanu. Istovremeno je ponovio da ne namjerava javno podržati izraelskog premijera Benjamina Netanjahua uoči predstojećih izbora u Izraelu.

Vens je ovu poruku iznio u srijedu, tokom razgovora s novinarima u Sinsinatiju, u američkoj saveznoj državi Ohajo. Na pitanje o tome da li će podržati Netanjahua, odgovorio je da nema namjeru ni da ga napada ni da stane iza njegove kandidature.

„Ne napadam Bibija Netanjahua. Ne podržavam Bibija Netanjahua. Podržao sam jednog stranog kandidata na izborima u cijelom svom životu i, prije svega, to nije prošlo baš najbolje, koliko god da se divim premijeru Orbanu“, rekao je Vens, prenosi Klix.ba.

Američki potpredsjednik je u aprilu boravio u Mađarskoj kako bi pružio podršku Orbanu tokom predizborne kampanje. Međutim, mađarski premijer izgubio je izbore, čime njegova dugogodišnja politička dominacija nije nastavljena.

Vens je naglasio da je trenutno usmjeren na političku borbu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se 3. novembra održavaju izbori za Kongres.

„Nalazimo se usred američkog izbornog ciklusa i veoma sam fokusiran na to da kandidati budu izabrani u Sjedinjenim Američkim Državama“, naveo je on.

Za razliku od Vensa, američki predsjednik Donald Tramp javno je podržao Netanjahua, poručivši da stoji iza izraelskog premijera uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 27. oktobar.

Vens je ocijenio da odluka o podršci izraelskom lideru pripada Trampu, ističući da će predsjednik sam odlučiti kome će pružiti podršku. Svoj stav obrazložio je time da se želi usredsrediti na američku unutrašnju politiku, a ne uključivati u izborne procese drugih država.

Njegova odluka dolazi nakon što je ranije ove sedmice već odbio da se izjasni u korist Netanjahua, uprkos Trampovoj javnoj podršci izraelskom premijeru.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da Vašington ne pregovara sa Iranom i poručio da bi se u vezi sa sukobom moglo dogoditi nešto značajno u veoma kratkom roku. Njegova izjava dolazi nakon izvještaja da SAD i Izrael razrađuju planove za nove napade na iranske ciljeve.

„Ne pregovaramo sa Iranom. Nešto će se, na ovaj ili onaj način, desiti prilično brzo. Čini se da većina ljudi misli da će to biti nakon izbora“, rekao je Tramp novinaru prije ukrcavanja u avion „Er fors jedan“ u vojnoj bazi Endruz, prenosi ATV.

Prema pisanju „Njujork tajmsa“, američki i izraelski zvaničnici razmatraju novu vojnu akciju protiv Irana, koja bi mogla uslijediti nakon izbora za Kongres SAD, zakazanih za 3. novembar. List se pozvao na američke zvaničnike i druge izvore upoznate sa planovima.

Kako se navodi u izvještaju, dvije zemlje pojačale su vojne vježbe uoči moguće „kratke, ali intenzivne operacije“. Među aktivnostima se pominju i preleti iznad Iraka, zapadnog susjeda Irana, tokom kojih se simuliraju manevari za izvođenje napada.

Moguće mete, prema navodima izvora koje citira američki list, uključuju iranska energetska postrojenja, nuklearne objekte, kao i skladišta raketa i dronova. Zvaničnici smatraju da bi snažniji napadi mogli dodatno pogoditi iransku ekonomiju i izvršiti pritisak na Teheran da napravi ustupke u diplomatskim pregovorima.

Ipak, odluka o vojnoj akciji još nije izvjesna. U izvještaju „Njujork tajmsa“ navodi se da postoji mala mogućnost da Tramp odobri napade već tokom ovog mjeseca, ali i da bi na kraju mogao odustati od bilo kakve nove vojne operacije protiv Irana.

Vladine agencije i kompanije širom svijeta preventivno su zatvorile mnoge veb stranice zbog potencijalnih hakerskih napada nakon što je vještačka inteligencija otkrila kritične nedostatke u popularnom programskom jeziku PHP.

“Viz”, jedna od firmi za kibernetičku bezbjednost koja je pronašla dva nedostatka, procijenila je da PHP kod pomaže u pokretanju oko 70 procenata svjetskih veb stranica, od onlajn prodavnica i novinskih kuća do vladinih službi.

Kompanija je saopštila da su nedostaci “među najtežim ranjivostima otkrivenim u PHP-u, a vjerovatno i u istoriji softvera”.

PHP programeri juče su objavili ispravku, a Nacionalna bezbjednosna agencija SAD poručila je organizacijama da odmah ažuriraju svoje sajtove ili da isključe ranjive sisteme iz mreže.

Samo sajtovi koji koriste PHP na svojim serverima su izloženi virusu. Mnoge velike platforme su izgrađene na drugim programskim jezicima ili koriste operatore koji su mogli brzo da instaliraju ispravku i ostanu onlajn.

Rahat Masud, predavač kibernetičke bezbjednosti na Univerzitetu Novog Južnog Velsa u Sidneju, nazvala je otkriće “prilično razarajućim”.

To bi, kako je navela, moglo da omogući napadačima da uđu u servere bez ikakvog odobrenja, bez ikakvog korisničkog imena ili lozinke.

“Kada se jednom nađu na serverima, mogu da rade šta god žele – od krađe osjetljivih informacija do izmene sadržaja veb-sajtova”, rekla je ona za AFP i pozvala institucije da situaciju “shvate ozbiljno”.

Vladini sajtovi u zemljama od Australije do Holandije, kao i u Japanu i Južnoj Koreji, bili su među onima koji su prestali da rade, dok su osiguravajuće kompanije, transportni operateri i medijske kuće hitno obavili ažuriranje softvera.