Kategorija: Svijet

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski podnio je Vrhovnoj radi Ukrajine prijedloge zakona o produženju vanrednog stanja i mobilizacije u zemlji za još 90 dana, navodi se na internet stranici ukrajinskog Parlamenta.

Dokumente će sada razmotriti nadležni odbor, nakon čega će biti stavljeni na glasanje svim poslanicima.

Vanredno stanje i opšta mobilizacija uvedeni su u Ukrajini 24. februara 2022. godine. Ovo će biti 21. produženje tih mjera.

Zbog stalnog produžavanja vanrednog stanja i mobilizacije, u Ukrajini se ne održavaju parlamentarni, predsjednički ni lokalni izbori.

Sjedinjene Američke Države proširile su sankcije protiv kompanija i posrednika za koje tvrde da omogućavaju Iranu da izbjegava međunarodna ograničenja i zarađuje od izvoza nafte, čelika i petrohemijskih proizvoda. Na američkoj crnoj listi našle su se advokatska kancelarija, pomorske agencije i teretni brodovi povezani sa takozvanom iranskom flotom u sjenci.

Nove mjere dio su operacije “Economic Outcast”, čiji je cilj prekid finansijskih i trgovinskih kanala koje, prema tvrdnjama Vašingtona, Teheran koristi za zaobilaženje sankcija.

Američki ministar finansija Skot Besent upozorio je da će se na udaru naći svi koji učestvuju u ovim poslovima, uključujući pravne savjetnike i kompanije koje organizuju pomorski transport.

Među sankcionisanima je advokatska kancelarija Karnakis and Karnakis, koja posluje u Grčkoj i Panami. Američko Ministarstvo finansija optužuje je da je tokom više godina osnivala fiktivna preduzeća preko kojih je prikrivano vlasništvo nad brodovima angažovanim za prevoz iranskih proizvoda.

Prema američkim tvrdnjama, ove poslovne strukture omogućavale su prodaju miliona barela nafte, pri čemu je dio prihoda bio namijenjen jedinici Kuds iranske Revolucionarne garde i jemenskim Hutima.

Sankcije su uvedene i singapurskoj pomorskoj agenciji Amigoz, koja je, prema navodima Vašingtona, učestvovala u organizaciji transporta iranske lake sirove nafte povezane sa kompanijom Sepehr Energy Jahan Nama Pars Company.

Američke vlasti tvrde da ova kompanija upravlja mrežom posredničkih preduzeća preko kojih se iranskim vojnim strukturama obezbjeđuju poslovi vrijedni više milijardi dolara.

Na listi se našla i logistička kompanija Whales iz Dubaija, zbog navodne saradnje sa firmom Sparrow Trading FZE, koja je već pod američkim sankcijama. Prema obrazloženju Ministarstva finansija, preko te mreže organizovana je kupovina iranskih petrohemijskih proizvoda vrijednih desetine miliona dolara.

Portparol američkog Stejt departmenta Tomi Pigot pozvao je strane vlade, lučke uprave, registre brodova i privatne kompanije da pojačaju kontrolu poslovanja sa subjektima koji bi mogli biti povezani sa iranskom flotom u sjenci.

On je naglasio da Vašington očekuje prekid saradnje sa posrednicima koji pomažu iranskim vlastima da izbjegnu postojeća ograničenja.

Posebno oštro upozorenje uputio je ministar finansija Skot Besent, poručivši da američke vlasti neće praviti razliku između učesnika u transportu nafte i onih koji takve poslove omogućavaju iz kancelarija.

“Pronaći ćemo vas i sankcionisati”, poručio je Besent svima koji, prema ocjeni američkih vlasti, podržavaju iranske mreže za zaobilaženje sankcija.

Dodao je da posrednici koji sarađuju sa Teheranom moraju odlučiti na čijoj su strani, ističući da Vašington raspolaže informacijama o njihovim aktivnostima i da će nastaviti sa restriktivnim mjerama.

Kako prenose Nezavisne, američka administracija najavljuje nastavak saradnje sa međunarodnim partnerima kako bi ograničila prihode koje iranske vlasti ostvaruju izvozom energenata i drugih proizvoda.

Dvadesetjednogodišnji Britanac Danijel Džekson, koji je na spornom području između Srbije i Hrvatske osnovao samoproglašenu Slobodnu Republiku Verdis, dobio je međunarodnu nagradu za humanitarne aktivnosti svoje mikronacije.

Priznanje mu je dodijeljeno zbog pomoći koju je Verdis pružio Obali Slonovače, a svečanost je održana u sjedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku. Nagradu je uručio Institut za istraživanje javnih politika i diplomatije, što ne predstavlja zvanično priznanje Verdisa kao nezavisne države od strane UN.

Džekson je nakon dodjele izjavio da mu je prisustvo takvom događaju bilo neobično iskustvo, posebno imajući u vidu njegove godine i činjenicu da tek počinje da upoznaje ljude iz međunarodnih političkih i diplomatskih krugova.

Ideja o osnivanju vlastite države nastala je kada je imao svega 14 godina. Zajedno sa prijateljima istraživao je područje uz Dunav, gdje su zbog neriješenih graničnih pitanja između Srbije i Hrvatske pojedine parcele ostale predmet različitih teritorijalnih tumačenja.

Jednu od tih parcela, poznatu pod oznakom “Džep 3”, Džekson je 30. maja 2019. godine proglasio teritorijom Slobodne Republike Verdis, a sebe njenim predsjednikom.

Samoproglašena država zauzima približno 51 hektar zemljišta. Ukoliko bi bila međunarodno priznata, po površini bi bila druga najmanja država na svijetu, odmah poslije Vatikana.

Međutim, pristup teritoriji predstavlja veliki problem. Do nje se može stići samo čamcem iz pravca Osijeka, dok prethodni pokušaji trajnog naseljavanja nisu uspjeli.

Džeksonu je u međuvremenu zabranjen ulazak u Hrvatsku. On tvrdi da su hrvatske vlasti postavile nadzorne kamere uz obalu kako bi spriječile dolazak predstavnika Verdisa iz Srbije, zbog čega svoju administraciju opisuje kao vladu u egzilu.

Uprkos preprekama, mladi Britanac nastavio je da razvija institucije svoje mikronacije. Verdis ima vlastitu zastavu, grb, pasoše, zakone i kabinet, a otvorena su i dva diplomatska predstavništva koja naziva ambasadama, u engleskom Doveru i Novom Sadu.

Prema dostupnim informacijama, Džekson je dobio i državljanstvo Srbije, dok Verdis trenutno navodi oko 400 svojih državljana.

Kao službeni jezici određeni su srpski, engleski i hrvatski, a za valutu je izabran evro.

Iako Verdis nema međunarodno priznanje kao suverena država, njegov osnivač nastavlja da promoviše projekat kroz međunarodne kontakte i humanitarne aktivnosti, prenose Nezavisne.

Premijer Mađarske Peter Mađar reagovao je na pobjedu Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji, uporedivši poraz Aleksandra Vučića sa političkim promjenama u Mađarskoj, gdje je njegova stranka u aprilu prekinula šesnaestogodišnju vladavinu Viktora Orbana.

Mađar je na društvenoj mreži X komentarisao izborne rezultate u Srbiji, nakon što je Vučić priznao poraz, a pristalice Studentske liste izašle na ulice brojnih gradova kako bi proslavile pobjedu.

“U Srbiji je Aleksandar Vučić priznao poraz. Studentska lista osvojila je apsolutnu većinu na izborima. Na ulicama širom Srbije počelo je slavlje. Zvuči poznato?”, napisao je Mađar, aludirajući na nedavne izbore u Mađarskoj.

Mađarski premijer potom je saopštio da je telefonom razgovarao sa predstavnicima Studentske liste, kojima je čestitao izborni uspjeh i prenio podršku Budimpešte.

“Upravo sam telefonom razgovarao s liderima Studentske liste, koja je pobijedila na izborima u Srbiji, kako bih im čestitao na pobjedi. Uvjerio sam ih u podršku Mađarske”, naveo je Mađar.

On je istakao da ga je posebno obradovala informacija da su političke promjene u Mađarskoj bile dodatna motivacija studentskom pokretu u Srbiji.

“Bilo mi je veoma drago da čujem koliko im je naša pobjeda u aprilu dala snage tokom ove teške borbe”, poručio je Mađar, prenose Nezavisne.

Podsjećamo, Mađarova stranka Tisa pobijedila je na parlamentarnim izborima u Mađarskoj 12. aprila, osvojivši 141 od ukupno 199 poslaničkih mjesta. Orbanov Fides dobio je 52 mandata, čime je okončana njegova šesnaestogodišnja vladavina. Mađar je premijersku funkciju preuzeo 9. maja.

Prema posljednjim objavljenim podacima Republičke izborne komisije Srbije, na osnovu rezultata sa 8.077 biračkih mjesta, Studentska lista osvojila je 52,54 odsto glasova, odnosno 2.211.400 glasova.

Lista “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” dobila je 39,29 odsto podrške, odnosno 1.653.868 glasova, što predstavlja zaostatak od 557.532 glasa.

Izborni rezultat izazvao je slavlje pristalica Studentske liste u Beogradu, Novom Sadu, Nišu, Kragujevcu i drugim gradovima, koje je trajalo do ranih jutarnjih časova.

Poraz Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke na parlamentarnim izborima u Srbiji izazvao je reakcije i u Njemačkoj, gdje je visoki funkcioner Alternative za Njemačku (AfD) Maksimilijan Krah ocijenio da izborni rezultat Studentske liste predstavlja ozbiljan signal za evropsku desnicu.

Krah, koji je poslanik u njemačkom Bundestagu, oglasio se na društvenoj mreži Iks nakon objavljivanja rezultata izbora u Srbiji, poručivši da dosadašnja politička strategija desničarskih stranaka očigledno nije dala očekivane rezultate.

„Nije dobar dan. Nakon Mađarske, izgubili smo i Srbiju. Pokazuje se da desnica mora da se reorganizuje. Dosadašnji koncept nije dovoljan da ubijedi birače“, napisao je Krah, prenose Nezavisne.

Njegova poruka uslijedila je nakon što je Studentska lista ostvarila pobjedu na parlamentarnim izborima u Srbiji, čime je okončana dugogodišnja dominacija Srpske napredne stranke na vlasti.

Alternativa za Njemačku, čiji je Krah jedan od istaknutijih predstavnika, posljednjih godina bilježi značajnu podršku u njemačkim istraživanjima javnog mnjenja, predstavljajući politički izazov vladajućoj koaliciji kancelara Fridriha Merca.

Iako su AfD i Srpska napredna stranka održavali partnerske odnose, njihova saradnja nije bila naročito intenzivna.

Jedan od razloga bila je Vučićeva politika održavanja dobrih odnosa sa zvaničnim Berlinom i Evropskom unijom, koja predstavlja najvećeg investitora u Srbiji i njenog važnog ekonomskog partnera.

Srbija sa Evropskom unijom ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, zbog čega su odnosi sa evropskim institucijama i njemačkim vlastima imali značajnu ulogu u spoljnopolitičkom djelovanju dosadašnjeg rukovodstva.

Krahova reakcija pokazuje da se izborni rezultat u Srbiji prati i među evropskim desničarskim strankama, čiji pojedini predstavnici u promjenama na političkoj sceni Srbije vide razlog za preispitivanje sopstvenih strategija.

Sjeverna Koreja upozorila je Južnu Koreju da će snositi posljedice ukoliko naruši njen suverenitet i teritorijalni integritet, odbacujući istovremeno optužbe Seula da je odgovorna za eksploziju mine u kojoj su povrijeđena trojica južnokorejskih vojnika.

Pjongjang je svoje stavove iznio u pismu upućenom predsjedavajućem Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, u kojem tvrdi da je incident u Demilitarizovanoj zoni iskorišten za iznošenje neosnovanih optužbi protiv Sjeverne Koreje.

Pismo je u nedjelju poslao stalni predstavnik Sjeverne Koreje pri Ujedinjenim nacijama, a njegov sadržaj objavila je državna novinska agencija KCNA, prenose Nezavisne.

Spor između dvije zemlje izbio je nakon eksplozije mine 21. septembra, kada su u pograničnom području ranjena trojica pripadnika južnokorejske vojske.

Vlasti u Seulu za incident su optužile Pjongjang i zatražile izvinjenje, kao i ponovno uspostavljanje vojnih razgovora između dvije zemlje. Sjeverna Koreja odbacila je odgovornost, ali još nije odgovorila na prijedlog južnokorejskog Ministarstva odbrane o obnovi komunikacije.

U pismu Savjetu bezbjednosti sjevernokorejske vlasti ocijenile su da Seul pokušava da radove na utvrđivanju granice predstavi kao vojnu prijetnju, kako bi opravdao svoje optužbe i dodatno zaoštrio odnose.

Pjongjang insistira da izgradnja i učvršćivanje pograničnih objekata predstavljaju legitimno pravo države na zaštitu sopstvene teritorije, pozivajući se na Povelju Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo.

Sjevernokorejske vlasti navode da su ove aktivnosti isključivo odbrambenog karaktera i usmjerene na sprečavanje moguće spoljne agresije.

„Ako Republika Koreja, uprkos našim upozorenjima, povrijedi suverenitet i teritorijalni integritet Demokratske Narodne Republike Koreje, snosiće punu odgovornost za sve posljedice koje uslijede“, navedeno je u pismu.

Nove tenzije dolaze u trenutku kada su Južna Koreja i Sjedinjene Američke Države započele dvonedjeljne zajedničke vazduhoplovne vježbe pod nazivom „Freedom Flag“.

Manevri se održavaju u vazduhoplovnoj bazi Kunsan, u gradu Gunsanu, približno 180 kilometara jugozapadno od Seula.

Prema saopštenju južnokorejskog ratnog vazduhoplovstva, cilj vježbi je unapređenje zajedničkih borbenih sposobnosti, uključujući protivvazdušnu odbranu i operacije usmjerene na ometanje neprijateljskih snaga i njihovih linija snabdijevanja.

Istovremeno, južnokorejska agencija Jonhap objavila je da su sjevernokorejske snage prethodnog dana izvodile artiljerijske vježbe sa samohodnim haubicama u pograničnim dijelovima provincije Hvanghe.

Odnosi dvije Koreje decenijama su opterećeni neriješenim pitanjima iz Korejskog rata, koji je završen 1953. godine potpisivanjem primirja, ali ne i mirovnog sporazuma.

Zbog toga se dvije države formalno i dalje nalaze u ratnom stanju, dok prisustvo američkih vojnih snaga u Južnoj Koreji i učestale zajedničke vojne vježbe ostaju među glavnim izvorima neslaganja između Seula i Pjongjanga.

Sjedinjene Američke Države predložile su bivšem mađarskom premijeru Viktoru Orbanu da se uključi u trku za novog generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, a prema informacijama američkih medija, njegovu eventualnu kandidaturu spremne su da podrže i Rusija i Kina.

Kako piše američki „Volstrit džurnal“, poziv Orbanu stigao je od administracije predsjednika Donalda Trampa, ali konačna odluka o njegovom ulasku u trku za jednu od najvažnijih funkcija u međunarodnoj diplomatiji još nije donesena, prenosi RTRS.

Prema procjenama izvora iz američkog Stejt departmenta, bivši mađarski premijer mogao bi da računa na glasove čak 10 od ukupno 15 članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

Posebnu težinu mogućoj kandidaturi daje spremnost Moskve i Pekinga da podrže Orbana, budući da obje zemlje, zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, imaju pravo veta u Savjetu bezbjednosti.

„Kada Sjedinjene Američke Države, Rusija i Kina žele isto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, obično to i ostvare“, navodi „Volstrit džurnal“.

Američki list ističe i da Velika Britanija i Francuska uglavnom pokazuju uzdržanost kada je riječ o korištenju prava veta, što bi moglo imati značajnu ulogu u daljem procesu izbora.

Istovremeno, dosadašnji pokušaji izbora novog generalnog sekretara nisu donijeli rezultat. Ni nakon šestog kruga preliminarnog glasanja nijedan od kandidata nije uspio da obezbijedi podršku bez protivljenja neke od pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti.

Među kandidatima koji se pominju nalazi se i Rebeka Grinspan, bivša potpredsjednica Kostarike i rukovodilac Konferencije Ujedinjenih nacija za trgovinu i razvoj.

Međutim, njena kandidatura suočava se sa protivljenjem dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti koje raspolažu pravom veta.

U takvim okolnostima, eventualni ulazak Viktora Orbana u izbornu trku mogao bi da donese novu dinamiku u pregovorima o izboru budućeg generalnog sekretara Ujedinjenih nacija, posebno ukoliko se potvrdi zajednička podrška Vašingtona, Moskve i Pekinga.

Kineski predsjednik Si Đinping pokrenuo je novu fazu jačanja partijske discipline, dok se u Pekingu održava četvorodnevno zasjedanje najvišeg rukovodstva Komunističke partije Kine, u trenutku kada antikorupcijske čistke potresaju politički i vojni vrh zemlje.

Peta plenarna sjednica 20. Centralnog komiteta, koja traje od 26. do 29. oktobra, posvećena je strožem nadzoru nad funkcionerima, njihovoj političkoj lojalnosti i odgovornosti za sprovođenje odluka partijskog rukovodstva.

Sastanak se održava uoči partijskog kongresa planiranog za jesen 2027. godine, na kojem se očekuje da Si Đinping obezbijedi četvrti petogodišnji mandat na čelu Komunističke partije, prenose Nezavisne.

U središtu zasjedanja nalazi se dokument kojim se predviđa dodatno pooštravanje unutrašnje kontrole, a kineski predsjednik posebno insistira na uklanjanju korupcije, birokratske neaktivnosti i neposlušnosti među visokim zvaničnicima.

Si je ranije upozorio na opasnost od funkcionera koji javno iskazuju odanost partijskom rukovodstvu, dok istovremeno izbjegavaju sprovođenje njegovih odluka.

Prema njegovim riječima, prilikom izbora novih kadrova neophodno je dati prednost pouzdanim i odgovornim ljudima, uz sprečavanje napredovanja onih koji se rukovode ličnim interesima ili pokazuju političku dvoličnost.

Antikorupcijska kampanja, koju Si sprovodi od dolaska na čelo partije 2012. godine, posljednjih godina posebno je pogodila kinesku vojsku.

Prema procjenama istraživača koje prenosi Asošiejted pres, od 44 predstavnika vojske izabrana za punopravne članove Centralnog komiteta 2022. godine, čak 42 su uklonjena tokom čistki ili su prestala da se pojavljuju u javnosti.

Ipak, to ne znači da su svi zvanično smijenjeni ili proglašeni odgovornim za nepravilnosti, jer status pojedinih funkcionera nije razjašnjen.

Analitičari procjenjuju da bi zbog velikog broja odsutnih članova prisustvo na aktuelnom zasjedanju moglo pasti ispod 80 odsto, što bi, ukoliko se potvrdi, predstavljalo najnižu posjećenost jednog partijskog plenuma od završetka vladavine Mao Cedunga 1976. godine.

Istovremeno, među političkim analitičarima postoje različita tumačenja ciljeva Sijeve kampanje. Dok kineske vlasti tvrde da je riječ o neophodnoj borbi protiv korupcije i jačanju odgovornosti, kritičari smatraju da se disciplinske mjere koriste i za učvršćivanje predsjednikove političke moći.

Analitičar kompanije Eurasia Group Mingda Ćiu ocijenio je da kinesko rukovodstvo šalje jasnu poruku da borba protiv korupcije neće biti zaustavljena, te da se od funkcionera, osim lojalnosti, zahtijevaju poštovanje pravila i konkretni rezultati.

Zbog smjena u vojnom i partijskom vrhu otvoreno je i pitanje novih imenovanja. Međutim, nije isključeno da Si pojedine kadrovske odluke odloži do kongresa 2027. godine.

Očekuje se da kineska državna agencija Sinhua po završetku zasjedanja objavi zvanično saopštenje, koje bi trebalo da pruži jasniju sliku o usvojenim mjerama i eventualnim promjenama u partijskom rukovodstvu.

 Moskva je spremna da razgovara o isporukama gasa Evropi, pod uslovom da postoji interesovanje evropskih zemalja i da Rusija ima raspoložive količine, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Kada su Evropljani počeli da smanjuju kupovinu našeg gasa, počeli smo da povećavamo prodaju na alternativnim tržištima. Ako postoji interesovanje Zapada i ako ima raspoloživih količina gasa za prodaju, onda bi o tome moglo da se razgovara”, rekao je Peskov za RIA Novosti.

On je napomenuo da količine gasa nisu uvijek dostupne, jer su možda već ugovorene za isporuke na druga tržišta.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Moskva nikada nikome nije uskraćivala isporuke energenata, već da su sami Evropljani odlučili da ih se odreknu.

Sukob na Bliskom istoku doveo je do znatnog rasta cijena gasa u Evropi.

Moskva je više puta ukazivala na to da je odluka EU da se udalji od ruskih energenata nanijela štetu evropskoj privredi, povećala troškove energije i umanjila konkurentnost.