Kategorija: Svijet

Novi sistem ulaska i izlaska u EU (EES), koji je trebalo da postane revolucija u kontroli granica, pretvorio se u pravi fijasko.

Nakon što je Grčka prva “probila led” i suspendovala biometrijske provjere za Britance do septembra, stručnjaci vjeruju da će njen primjer slijediti Italija i Portugal, a potencijalno i Hrvatska.

Iako je EES postao potpuno operativan prošlog mjeseca u 25 zemalja Šengena, uključujući i Hrvatsku, njegova primjena izazvala je haos, višesatna zadržavanja i propuštene letove.

Sistem zahtijeva od putnika izvan EU da daju biometrijske podatke – skeniranje lica i otiske prstiju – na posebnim kioscima, što se u praksi pokazalo kao nepremostiva prepreka za aerodrome usred sezone.

Grčka je odlučila da stopira primjenu pravila do septembra kako bi zaštitila svoju ekonomiju od “traljavog” uvođenja sistema, s obzirom na to da britanski turisti tamošnjoj privredi donose 3,5 milijardi evra godišnje.

Turistički stručnjaci procjenjuju da Portugal i Italija neće sjediti skrštenih ruku dok im Grčka “otima” goste lakšim prolaskom granice.

“Nijedna zemlja ne želi da gleda kako joj turisti odlaze drugdje samo zato što se pridržava EU pravila koja ne funkcionišu”, poručuju stručnjaci iz kompanije Holiday Extras, prenosi Dnevnik hr.

Prema njihovim procjenama, sistem bi se mogao srušiti kao kula od karata prije vrhunca sezone, a među zemljama koje bi mogle popustiti navode se i Španija, Francuska te Hrvatska, piše Daily Mail.

Ryanair: “IT sistem je polupečen”

Oštre kritike stižu i iz Ryanaira, odakle pozivaju vlade da hitno suspenduju EES do septembra. Neil McMahon iz uprave Ryanaira tvrdi da vlade pokušavaju uvesti “polupečen IT sistem” usred najprometnije putničke sezone, zbog čega putnici plaćaju cijenu čekajući satima u redovima.

Vjeruje se da je Evropska komisija trenutno nemoćna. Čak i ako bi EU pokrenula postupke protiv zemalja koje krše pravila, bilo kakve finansijske kazne bile bi zanemarive u poređenju s prihodima od turizma koje bi te zemlje izgubile zbog haosa na aerodromima.

Putnicima koji ipak moraju prolaziti kroz EES sistem, udruženja turističkih agencija savjetuju korištenje zvanične mobilne aplikacije kako bi unaprijed registrovali svoje podatke i barem donekle ubrzali proces.

Bivši gradonačelnik Njujorka Rudolf Đulijani hospitalizovan je i nalazi se u “kritičnom, ali stabilnom stanju”, rekao je njegov portparol Ted Gudmen.

Gudmen nije dao više detalja o Đulijanijevom stanju niti je rekao koliko je dugo u bolnici.

“Gradonačelnik Đulijani je borac koji se suočio sa svakim izazovom u svom životu sa nepokolebljivom snagom i sada se bori istom tom snagom. Molimo vas da nam se pridružite u molitvi za američkog gradonačelnika Rudija Đulijanija”, naveo je Gudmen u saopštenju.

Đulijani (81) je dobio priznanja zbog svog odgovora na napad Al Kaide na NJujork 11. septembra 2001. godine, zaradivši nadimak “američki gradonačelnik”.

Đulijani je radio kao advokat predsjednika SAD Donalda Trampa u njegovim neuspješnim pokušajima da poništi rezultate izbora 2020. godine, što je dovelo do krivičnih prijava protiv Đulijanija u dvije američke države i tužbe za klevetu od strane izbornih službenika, peronosi Srna.

Đulijani je negirao da je na bilo koji način prekršio zakon.

Tramp je, u objavi na društvenim mrežama, nazvao Đulijanija “najboljim gradonačelnikom u istoriji Njujorka” i rekao da su ga demokrate proganjale.

Foto: ZIPAPHOTO/Borislav Zdrinja

Povlačenje 5.000 američkih vojnika iz Njemačke, koje je najavio predsjednik Donald Tramp, imaće razoran uticaj na zajednice u kojima se nalaze američke baze, rekao je danas gradonačelnik Ramštajn-Mizenbaha Ralf Hehler.

U tom gradu na jugozapadu Njemačke nalazi se vazduhoplovna baza Ramštajn, sjedište američkih vazdušnih snaga u Evropi.

Vašington još nije objavio na koje će se vojne baze odnositi povlačenje, ali Hehler smatra da bi takav potez, koji je uslijedio nakon kritika koje je na račun rata u Iranu ranije ove sedmice iznio njemački kancelar Fridrih Merc, mogao imati “katastrofalan” uticaj ukoliko među njima bude i Ramštajn-Mizenbah.

Sa članovima porodica vojnika, povlačenje bi moglo obuhvatiti i do 12.000 ljudi, objasnio je. Opština vodi računa o infrastrukturi za veliki broj Amerikanaca koji tamo žive. “Ako ode veliki dio stanovnika, to će za nas predstavljati bolan ekonomski udarac”, rekao je gradonačelnik.

U opštini Ramštajn-Mizenbah, smještenoj neposredno uz ogromnu bazu američkih vazdušnih snaga, živi gotovo 8.000 Amerikanaca sa porodicama. Ekonomski uticaj američkog vojnog prisustva u Ramštajnu godišnje iznosi više od dvije milijarde dolara, uključujući plate, kirije i ugovore sa lokalnim kompanijama.

Hehler je rekao da se drugi gradovi u regionu, iz kojih su se nakon završetka Hladnog rata povukle američke snage, nikada nisu oporavili od tog udarca. “Oni i danas trpe posljedice. Nakon što nestane ekonomske moći, ona se obično više nikada ne vrati”, rekao je.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je u nedjelju da je upoznat sa novim iranskim prijedlogom i da ga smatra neprihvatljivim, uz tvrdnju da Izrael ne bi postojao da nije njega i premijera te zemlje Benjamina Netanjahua.

Tramp je ponovio i poziv izraelskom predsjedniku Isaku Hercogu da pomiluje Benjamina Netanjahua, ističući da je, kako je naveo, “riječ o premijeru ratnog vremena”, prenosi Tanjug.

“Izrael ne bi postojao bez mene i Bibija (nadimak) Netanjahua. Potreban vam je premijer koji može da se fokusira na rat, a ne na gluposti”, zaključio je Tramp.

Tramp je početkom marta ponovo pozvao Hercoga da pomilovanje Netanjahuu, odnosno da bude oslobođen optužbe za korupciju, rekavši da premijer ne bi trebalo da ima ništa na umu osim rata sa Iranom.

“Ne želim da bilo šta muči Bibija osim rata sa Iranom. Hercog je sramota, pet puta mi je obećao da će dati Bibiju pomilovanje”, izjavio je Tramp svojevremeno za izraelsku televiziju N12.

Netanjahu je prvi izraelski premijer koji je optužen za podmićivanje, prevaru i kršenje povjerenja koje datiraju još iz 2019. godine, a što je on negirao.

Tramp je nekoliko puta ranije pozvao izraelskog predsjednika Isaka Hercoga da Netanjahuu odobri pomilovanje.

Netanjahu je podnio zahtjev za pomilovanje u novembru.

Hercog je u prošlosti osporavao Trampovu tvrdnju da je obećao da će Netanjahuu odobriti pomilovanje i u februaru je, kao odgovor na sličan Trampov poziv, izjavio da je Izrael suverena država kojom upravlja vladavina prava.

Prema izraelskom zakonu, predsjednik ima ovlašćenje da pomiluje osuđenike, ali ne postoji presedan za izdavanje pomilovanja usred suđenja.

Nakon što je američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju naveče po srednjoevropskom vremenu najavio početak „Projekta sloboda“ u Ormuskom moreuzu, odnosno projekta koji bi trebalo da izvuče blokirane brodove sa ovog područja, oglasila se i američka vojska.

U saopštenju Centralne komande SAD-a (CENTKOM) naglašeno je da će američka vojska podržati Trampov projekat te su istakli da će se na taj način obnoviti sloboda plovidbe za komercijalne brodove u Ormuskom moreuzu.

„Misija, kojom upravlja predsjednik, podržavaće trgovačke brodove koji žele slobodno da tranzitiraju kroz ključni međunarodni trgovinski koridor. Četvrtina svjetske trgovine naftom na moru i značajne količine goriva i đubriva prevoze se kroz moreuz“, naveli su iz CENTKOM-a.

Povodom početka misije oglasio se i admiral Bred Kuper.

„Naša podrška ovoj odbrambenoj misiji je ključna za regionalnu bezbjednost i globalnu ekonomiju, dok istovremeno održavamo pomorsku blokadu“, rekao je admiral Bred Kuper, komandant CENTKOM-a.

Prošle sedmice, američki Stejt department najavio je novu inicijativu, u partnerstvu sa Ministarstvom odbrane SAD-a, za poboljšanje koordinacije i razmjene informacija među međunarodnim partnerima u podršci pomorskoj bezbjednosti u moreuzu. Koncepcija pomorske slobode ima za cilj da kombinuje diplomatsko djelovanje sa vojnom koordinacijom, što će biti ključno tokom „Projekta sloboda“.

Američka vojna podrška „Projektu sloboda“ uključivaće razarače sa navođenim raketama, više od 100 kopnenih i pomorskih aviona, bespilotne platforme za više domena i 15.000 pripadnika vojske.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je iranski mirovni prijedlog od 14 tačaka neprihvatljiv, navodeći da je dokument detaljno proučio. Prethodno je portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei istakao da se prijedlog fokusira na mir, a ne na druga pitanja poput nuklearne energije.

Govoreći o političkoj situaciji u Izraelu, Tramp je pozvao predsjednika Isaka Hercoga da pomiluje premijera Benjamina Netanjahua, ističući da je Izraelu potreban lider fokusiran na ratne izazove, a ne na unutrašnje političke procese.

Istovremeno, Tramp je najavio da će Sjedinjene Američke Države pokrenuti operaciju pratnje brodova kroz Ormuski moreuz, s ciljem bezbjednog prolaska plovila koja nisu uključena u sukobe na Bliskom istoku. Operacija, nazvana „Projekat sloboda“, trebalo bi da počne u ponedjeljak ujutru po lokalnom vremenu.

On je naveo da su brojne zemlje zatražile pomoć Vašingtona kako bi se njihovi brodovi izvukli iz blokade, naglašavajući da je riječ o neutralnim posmatračima koji su se našli u složenoj bezbjednosnoj situaciji.

Prema njegovim riječima, cilj operacije je humanitarne prirode, kako bi se obezbijedili osnovni uslovi za posade koje su ostale bez hrane i neophodnih sredstava. Tramp je upozorio da će svako ometanje ovog procesa naići na odlučan odgovor američke vojske.

Istakao je i da njegovi predstavnici vode „veoma pozitivne razgovore“ sa Iranom, izražavajući očekivanje da bi ti kontakti mogli dovesti do smirivanja tenzija u regionu.

Slovački premijer Robert Fico rekao je danas, 3. maja da Slovačka neće učestvovati u novim kreditima EU za Ukrajinu.

Fico je u video obraćanju na Facebooku podsjetio da je odbio da podrži zajam EU Ukrajini u iznosu od 90 milijardi evra.

Takođe je napomenuo da je Slovačka sused Ukrajine i da zbog toga dvije zemlje moraju da se uključe u dijalog i traže rješenja koja neće dodatno narušiti slovačko-ukrajinske odnose.