Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp doveo je u pitanje regularnost predsjedničkih izbora u Brazilu, na kojima je aktuelni šef države Luiz Injasio Lula da Silva pobijedio opozicionog kandidata Flavija Bolsonara, ocijenivši da glasanje izgleda kao da je bilo namješteno.

Tramp je, komentarišući rezultate izbora, izjavio da nije podržavao nijednog od kandidata, ali da ima ozbiljne sumnje u način na koji je izborni proces sproveden.

„Nisam stao ni na čiju stranu, ali izgledalo je kao još jedni namješteni izbori. Izgledalo mi je veoma loše“, rekao je američki predsjednik, prenose Nezavisne.

Tramp, međutim, nije iznio konkretne dokaze koji bi potkrijepili njegove tvrdnje o mogućim izbornim nepravilnostima.

Prema konačnim rezultatima koje su saopštile brazilske izborne vlasti, Lula da Silva osvojio je 51,79 odsto glasova, dok je njegov protivkandidat, senator Flavio Bolsonaro, dobio podršku 48,21 odsto birača.

Bolsonaro, predstavnik desničarske opozicije i sin bivšeg brazilskog predsjednika Žaira Bolsonara, odbio je da prizna izborni poraz.

On je saopštio da ne prihvata objavljene rezultate i zatražio poništavanje glasanja, čime je dodatno otvoreno pitanje političkih neslaganja nakon izbora.

Lulina pobjeda predstavlja i presedan u savremenoj političkoj istoriji Brazila, jer je postao prvi kandidat koji je uspio da pobijedi na predsjedničkim izborima nakon što je u prvom krugu glasanja zaostajao za protivnikom.

Uprkos osporavanju rezultata od strane Bolsonara i kritikama američkog predsjednika, brazilske izborne vlasti proglasile su Lulinu pobjedu.

Trampove izjave tako su dodatno privukle pažnju međunarodne javnosti na političku situaciju u Brazilu, gdje opozicija zahtijeva poništavanje rezultata, dok Lula nastavlja novi predsjednički mandat.

Najmanje četiri osobe povrijeđene su kada je automobil uletio u grupu ljudi u njemačkom gradu Nojštat am Ribenberge, nedaleko od Hanovera. Policija je pokušala da zaustavi vozilo pucnjavom, ali su osumnjičeni uspjeli da pobjegnu i za njima se intenzivno traga.

Incident se dogodio neposredno prije ponoći, a prema informacijama njemačkog lista Bild, pojedine žrtve zadobile su teže povrede. Ipak, nijedna od povrijeđenih osoba nije životno ugrožena.

Kako prenosi RTRS, pozivajući se na njemačke medije, policajci koji su u blizini obavljali redovnu saobraćajnu kontrolu primijetili su incident i otvorili vatru na automobil u pokušaju da zaustave odgovorne.

Uprkos intervenciji policije, osumnjičeni su pobjegli, dok je oštećeno vozilo ostalo na mjestu događaja. Povrijeđeni su prevezeni u bolnicu, gdje im je pružena medicinska pomoć.

Prvi rezultati istrage ukazuju na mogućnost da su se učesnici incidenta međusobno poznavali, kao i da je grupa ljudi bila namjerna meta napada.

Međutim, policija još utvrđuje sve okolnosti događaja, uključujući tačan broj osoba koje su učestvovale u incidentu i njihovu odgovornost.

Tokom događaja oštećeno je i nekoliko drugih automobila. Na pojedinim vozilima probušene su gume, dok je na jednom razbijeno zadnje staklo.

Na mjesto incidenta upućene su brojne policijske, vatrogasne i medicinske ekipe, a u potrazi za osumnjičenima angažovani su i helikopter i policijski pas.

Područje je nekoliko časova bilo blokirano kako bi istražioci prikupili tragove i obavili forenzička vještačenja.

Uprkos opsežnoj potrazi, osumnjičeni za sada nisu pronađeni. Njemačka policija nastavlja istragu kako bi utvrdila motive i sve okolnosti inciden

Sve veći troškovi rata u Ukrajini, iscrpljivanje vojnih i ekonomskih resursa i neizvjesnost oko njegovog završetka podstakli su pojedine evropske zemlje da otvorenije zagovaraju diplomatsko rješenje sukoba. Među njima se izdvajaju Finska i Norveška, čiji zvaničnici smatraju da Evropa mora preuzeti aktivniju ulogu u mirovnim pregovorima, uključujući i razgovore o budućim odnosima sa Rusijom.

Istraživač Metju Blekbern u analizi za Responsible Statecraft ocjenjuje da se među evropskim liderima sve jasnije uočavaju različiti pristupi završetku rata, posebno u odnosu na najnoviju američku mirovnu inicijativu.

Prema njegovoj ocjeni, nastavak sukoba bez jasne diplomatske strategije dodatno iscrpljuje Ukrajinu, Rusiju i evropske države koje finansijski i vojno podržavaju Kijev, prenosi BL portal.

Blekbern posebno izdvaja nedavni sastanak u Oslu, na kojem su učestvovali ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, norveški premijer Jonas Gar Stere i finski predsjednik Aleksander Stub.

Poruke sa tog sastanka, smatra autor, ukazuju na nastojanje da se otvori prostor za pregovore u kojima bi evropske zemlje imale značajniju ulogu u definisanju budućeg bezbjednosnog poretka.

Norveški ministar spoljnih poslova Espen Bart Ejde smatra da evropske države, koje preuzimaju sve veći dio finansiranja ukrajinskog otpora, moraju imati i vodeću ulogu u diplomatskim naporima za okončanje sukoba.

Kao jedan od mogućih ishoda rata, Ejde navodi nezavisnu i demokratsku Ukrajinu, povezanu sa Evropskom unijom, koja bi zadržala približno 80 odsto svoje prvobitne teritorije.

Norveški diplomata istovremeno zagovara stvaranje novog poslijeratnog bezbjednosnog sistema, koji bi podrazumijevao i postepeno uspostavljanje normalnijih odnosa sa Moskvom.

Sličan pristup zastupa i finski predsjednik Aleksander Stub, koji smatra da evropske vrijednosti moraju biti usklađene sa realnim mogućnostima za postizanje diplomatskog dogovora.

Blekbern upozorava da nijedna od zaraćenih strana trenutno nema dovoljno resursa da ostvari odlučujuću vojnu pobjedu pod sopstvenim uslovima.

Prema njegovoj analizi, ruska ekonomija suočava se sa sve većim pritiscima i zamorom stanovništva, dok Ukrajina trpi posljedice nedostatka vojnika, prisilne mobilizacije, uništavanja infrastrukture i zavisnosti od međunarodne pomoći.

Istovremeno, evropske države suočavaju se sa rastućim budžetskim izdacima, neslaganjima oko korišćenja zamrznute ruske imovine i zavisnošću od američkog naoružanja i obavještajnih kapaciteta.

Autor ocjenjuje da ni intenziviranje ukrajinskih napada na ciljeve duboko unutar Rusije nije dovelo do promjene stava ruskog predsjednika Vladimira Putina o prekidu vatre.

Međutim, među evropskim zvaničnicima ne postoji saglasnost o uslovima pod kojima bi pregovori trebalo da budu vođeni.

Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas smatra da međunarodni pritisak mora biti usmjeren na Rusiju, a ne na Ukrajinu kako bi prihvatila nepovoljan mirovni sporazum.

Zelenski takođe upozorava da ruski napadi na civilne ciljeve dovode u pitanje iskrenost namjera Moskve da postigne mir.

Danska premijerka Mete Frederiksen izražava zabrinutost da bi eventualni poraz Ukrajine mogao povećati bezbjednosne prijetnje drugim evropskim državama.

Blekbern priznaje da bi pojedini kompromisi, poput neutralnog statusa Ukrajine ili ograničavanja njenih oružanih snaga, mogli povećati ruski uticaj. Ipak, smatra da potpuno odbacivanje pregovora nosi opasnost od nastavka razaranja i dodatnih ljudskih gubitaka.

„Mir zahtijeva strpljenje. Ali, nažalost, rat ne čeka“, poručio je Stub.

Kao moguću osnovu za nastavak diplomatskog procesa, Blekbern navodi američko-ruski mirovni plan od 28 tačaka iz 2025. godine.

Prema njegovom tumačenju, taj prijedlog ne mora nužno značiti ukrajinsku kapitulaciju, jer predviđa mogućnosti evropskih integracija, poslijeratne obnove i očuvanja značajnih odbrambenih kapaciteta Ukrajine.

Dodatni prostor za diplomatske aktivnosti mogao bi biti otvoren u novembru, kada se očekuje trilateralni sastanak predstavnika Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

Istovremeno, portparol Kremlja Dmitrij Peskov oprezno je pozitivno reagovao na mogućnost da finski predsjednik Stub predstavlja evropske zemlje u budućim pregovorima.

Blekbern zaključuje da inicijative Finske i Norveške predstavljaju pokušaj da Evropa izgradi aktivniju diplomatsku strategiju, ali da njihov uspjeh zavisi od spremnosti ostalih evropskih vlada da usaglase zajednički sta

Moguća kandidatura bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana za generalnog sekretara Ujedinjenih nacija izazvala je reakcije u Poljskoj, odakle je poručeno da on ne predstavlja evropske vrijednosti. Ovakav stav uslijedio je nakon informacija da administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra mogućnost da Orban bude zajednički kandidat Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Poljske Ignaci Njemčicki izjavio je da Varšava nije zvanično obaviještena o takvoj inicijativi, zbog čega ne može da potvrdi medijske navode o razgovorima velikih sila.

Ipak, poljski diplomata nije krio svoje protivljenje mogućnosti da nekadašnji mađarski premijer preuzme rukovođenje svjetskom organizacijom.

„On nije osoba koja predstavlja evropske vrijednosti“, poručio je Njemčicki.

Dodao je da Orban ne spada među političke ličnosti koje uživaju naročito veliku popularnost, prenose Nezavisne.

Reakcija iz Varšave uslijedila je nakon što je američki Volstrit džurnal objavio da je Trampova administracija podstakla Orbana da razmotri kandidaturu za prvog čovjeka Ujedinjenih nacija.

Prema informacijama američkog lista, Vašington je bivšem mađarskom premijeru predstavio početnu ideju prema kojoj bi njegovu kandidaturu zajednički podržale tri stalne članice Savjeta bezbjednosti – SAD, Rusija i Kina.

Jedan američki diplomata, na kojeg se poziva Volstrit džurnal, tvrdi da su Moskva i Peking već izrazili podršku takvom prijedlogu.

U američkim diplomatskim krugovima smatraju da bi usaglašen stav tri velike sile mogao imati značajan uticaj na izbor budućeg generalnog sekretara.

Prema ocjeni jednog od zvaničnika koje citira američki list, kada Vašington, Moskva i Peking imaju zajednički cilj u Savjetu bezbjednosti, često uspijevaju da obezbijede njegovo ostvarenje.

Ipak, zasad nije riječ o zvanično potvrđenoj kandidaturi, već o početnim razgovorima i prijedlogu koji tek treba da dobije formalnu podršku.

Zbog toga ostaje otvoreno pitanje da li će Orban prihvatiti mogućnost kandidovanja, kao i da li će tri velike sile zaista postići dogovor o njegovoj zajedničkoj nominaciji.

Rusija i Ukrajina započele su lokalni prekid vatre u gradu Oleški, na jugu Ukrajine, nakon diplomatskog posredovanja prve dame Sjedinjenih Američkih Država Melanije Tramp. Međutim, gotovo istovremeno sa stupanjem primirja na snagu, ruske balističke rakete pogodile su Kijev, gdje su zabilježene žrtve i velika materijalna šteta.

Prekid vatre počeo je u utorak u tri časa ujutro, a njegov cilj je omogućavanje humanitarne operacije u Oleškiju, gradu koji se nalazi pod ruskom kontrolom.

Prema procjenama Ujedinjenih nacija, na tom području ostalo je zarobljeno do 2.000 stanovnika, koji se suočavaju sa ozbiljnim nestašicama hrane i lijekova, prenose Nezavisne.

Dogovor o privremenoj obustavi borbenih dejstava potvrdili su predstavnici Rusije i Ukrajine, kao i vojske obje zemlje.

Iz kancelarije Melanije Tramp saopšteno je da je prva dama SAD učestvovala u razgovorima sa civilnim pregovaračima dvije sukobljene strane, nakon što su je predstavnici Ujedinjenih nacija upoznali sa teškim uslovima u kojima žive stanovnici Oleškija.

Zbog miniranih puteva i učestalih napada bespilotnim letjelicama, mnogi građani nisu u mogućnosti da napuste grad.

Planirano je da humanitarni timovi tokom sedmice uđu u Oleški, procijene potrebe stanovništva i organizuju dopremanje pomoći, kao i evakuaciju onih koji žele da napuste područje.

„Stanovnici koji žele da se evakuišu dobiće koordinisanu podršku i prevoz do odredišta koje izaberu. Očekujem da će neki željeti da odu u Rusiju, a neki u Ukrajinu“, izjavila je Melanija Tramp.

Američka televizija Njuzmaks najavila je da će imati ekskluzivan pristup praćenju posmatrača koji bi u četvrtak trebalo da uđu u grad.

Ipak, dok je u Oleškiju počinjalo primirje, ukrajinska prijestonica našla se na udaru ruskih balističkih raketa.

Nekoliko minuta nakon tri časa ujutro u Kijevu su odjeknule snažne eksplozije, a upozorenja na vazdušnu opasnost aktivirana su i u drugim dijelovima Ukrajine.

Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko potvrdio je da je u napadu oštećen Južni most preko Dnjepra, kao i infrastruktura metroa koja se nalazi na tom mostu.

„Pogođen je Južni most. Oštećena je i infrastruktura metroa na mostu“, naveo je Kličko na Telegramu.

Zbog oštećenja je obustavljen željeznički saobraćaj preko mosta, dok su gradske službe počele procjenu posljedica napada.

Kijev je bio meta raketnih udara i prethodne večeri, kada su projektili pogodili područje jednog univerziteta. Prema informacijama lokalnih vlasti, u tom napadu jedna osoba je poginula, a deset je povrijeđeno.

Oštećene su i zdravstvene ustanove, uključujući odjeljenje intenzivne njege na kojem su popucala prozorska stakla.

Kličko je naveo da su prozori razbijeni i na dva odjeljenja druge zdravstvene ustanove, ali da među pacijentima i medicinskim osobljem nije bilo povrijeđenih.

U jednom od napada pogođeno je i nestambeno područje, gdje je, prema preliminarnim informacijama, jedna osoba poginula u blizini supermarketa.

Eksplozija nedaleko od studentskog doma jednog kijevskog univerziteta izazvala je dodatnu materijalnu štetu, a povrijeđena je dvadesetogodišnja djevojka.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je da su ruski projektili pogodili univerzitetski kompleks i okolna područja, uključujući park Kjoto, stambene objekte i prostor u blizini stanice metroa.

Prema njegovim riječima, napadnute su lokacije na kojima se svakodnevno okuplja veliki broj građana, a u neposrednoj blizini nema vojnih objekata.

Napadi su zabilježeni i u Harkovu, gdje su, prema podacima lokalnih vlasti, dvije osobe poginule, dok su četiri povrijeđene.

Zelenski je nakon posljednjih udara optužio Moskvu da nastavlja rat uprkos diplomatskim inicijativama usmjerenim ka postizanju mira.

Lokalno primirje u Oleškiju dolazi uoči nove runde pregovora Rusije i Ukrajine uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, koja se očekuje narednog mjeseca.

Iako dogovor omogućava sprovođenje humanitarne operacije, on se odnosi samo na ograničeno područje i ne predstavlja opšti prekid vatre između dvije zemlje.

Više od polovine zatvorenika u Austriji strani su državljani, a troškovi njihovog boravka u kazneno-popravnim ustanovama dostižu gotovo milion evra dnevno. Među njima je i 141 državljanin Bosne i Hercegovine, dok najviše stranih zatvorenika dolazi iz Srbije.

Prema podacima austrijskog Ministarstva pravde, na dan 23. juna u zatvorima je boravila 10.101 osoba, od kojih 5.257 nije imalo austrijsko državljanstvo. To znači da su strani državljani činili 54,04 odsto ukupne zatvorske populacije.

Broj zatvorenika u međuvremenu je povećan na 10.221, a procjenjuje se da ih je oko 5.000 sa stranim državljanstvom, prenose Nezavisne.

Podaci koje je predstavila austrijska ministarka pravde Ana Šporer pokazuju da dnevni troškovi smještaja jednog zatvorenika iznose između 169,87 i 182,42 evra neto. Kada se taj iznos primijeni na 5.257 stranih zatvorenika evidentiranih u junu, ukupni dnevni izdaci približavaju se milionu evra.

Najbrojniji među stranim zatvorenicima su državljani Srbije, kojih je 513. Slijede državljani Sirije sa 468 i Rumunije sa 434 zatvorenika.

Na četvrtom mjestu nalazi se Slovačka sa 343 zatvorenika, zatim Avganistan sa 330, Mađarska sa 298, Rusija sa 285 i Turska sa 253.

Poljska je deveta sa 169 zatvorenika, dok Bosna i Hercegovina zauzima deseto mjesto sa 141 državljaninom u austrijskim zatvorima.

Samo državljani Srbije, Sirije i Rumunije zajedno čine gotovo 1.500 zatvorenika, odnosno više od četvrtine ukupnog broja stranih državljana u austrijskim kazneno-popravnim ustanovama.

Prema podacima Ministarstva pravde, nešto više od trećine stranih zatvorenika dolazi iz država članica Evropske unije, a među deset najzastupljenijih država nalaze se samo četiri članice Unije.

Austrijske vlasti nedavno su usvojile zakon kojim se pojednostavljuje postupak deportacije stranih zatvorenika, kako bi im se omogućilo da zatvorske kazne izdržavaju u državama čije državljanstvo imaju.

Zakon je usvojen u Nacionalnom savjetu Austrije, ali je pažnju izazvala odluka Slobodarske partije Austrije (FPÖ) da glasa protiv njega, iako je ova politička organizacija godinama zagovarala slične mjere.

Ministarka Šporer, međutim, nije željela da iznosi procjene o tome koliko bi stranih državljana zahvaljujući novim zakonskim rješenjima moglo biti prebačeno u zatvore svojih matičnih zemalja.

Zbog toga za sada nije poznato u kojoj mjeri će nova pravila uticati na broj stranih zatvorenika, niti kolike bi uštede mogla donijeti austrijskom zatvorskom sistemu.

Indija je smanjila uvoz ruske sirove nafte i povećala nabavku energenata iz zemalja Persijskog zaliva, ali takva odluka nije posljedica pritisaka Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je indijski ministar nafte Hardip Sing Puri.

On je na industrijskom skupu u Goi objasnio da indijske rafinerije dobavljače biraju prvenstveno na osnovu cijena i ponuđenih popusta, odbacujući tvrdnje da je Vašington uticao na smanjenje kupovine ruske nafte.

„Nikada nisam osjetio nikakav pritisak“, poručio je Puri, odgovarajući na pitanje o mogućem američkom uticaju na energetsku politiku Indije.

Prema njegovim riječima, ruska nafta postala je manje privlačna indijskim kupcima zbog povoljnijih ponuda iz Persijskog zaliva, čije zemlje trenutno nude konkurentnije cijene za određene vrste sirove nafte, prenose Nezavisne.

Ministar je naglasio da se odluke o nabavci energenata donose u skladu sa ekonomskim interesima zemlje, bez obzira na međunarodne političke okolnosti.

„Šta god ljudi govorili ili radili, na kraju je sve zasnovano na njihovom sopstvenom interesu“, istakao je Puri.

Prije početka rata u Ukrajini, ruska nafta činila je svega 0,2 odsto ukupnog indijskog uvoza ovog energenta. Međutim, nakon izbijanja sukoba, Moskva je počela da nudi značajne popuste, što je dovelo do naglog povećanja kupovine iz Rusije.

Situacija na tržištu u međuvremenu se promijenila, pa indijske rafinerije sve više nabavljaju naftu od bliskoistočnih proizvođača.

Podaci o kretanju tankera pokazuju da je tokom septembra uvoz sirove nafte iz zemalja Bliskog istoka značajno porastao, dostigavši nivo koji je Indija bilježila prije početka rata u Ukrajini.

Istovremeno, pojačana konkurencija kineskih kupaca dodatno je uticala na smanjenje indijske nabavke ruske nafte.

Puri je objasnio da bliskoistočni proizvođači trenutno raspolažu većim količinama nafte dostupne za izvoz, što im omogućava da povećaju isporuke indijskom tržištu.

Osim promjena u strukturi uvoza, Indija planira i proširenje svojih rafinerijskih kapaciteta kako bi obezbijedila dovoljno naftnih derivata za domaće potrebe, ali i nastavila da ispunjava izvozne obaveze.

Time Nju Delhi nastoji da prilagodi energetsku politiku tržišnim uslovima, zadržavajući mogućnost nabavke nafte od različitih međunarodnih dobavljača.

Građani Izraela danas izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli donijeti promjenu vlasti nakon godina političkih podjela i vojnih sukoba. Aktuelni premijer Benjamin Netanjahu pokušava da obezbijedi novi mandat, dok mu je glavni protivkandidat bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Ajzenkot.

Riječ je o prvim parlamentarnim izborima od napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno približno 1.200 ljudi. Rat u Pojasu Gaze, sukobi sa Iranom i pitanje odgovornosti za bezbjednosne propuste postali su ključne teme izborne kampanje.

Kako prenose Nezavisne, izbori dolaze u trenutku izraženih unutrašnjih podjela, dok se izraelsko društvo suočava sa posljedicama višegodišnjih sukoba i sve većim međunarodnim pritiscima.

Netanjahu, koji je tokom posljednje tri decenije ukupno 19 godina proveo na čelu izraelske vlade, nastoji da produži političku karijeru uz podršku američkog predsjednika Donalda Trampa.

Međutim, njegov položaj dodatno komplikuje sudski postupak zbog optužbi za korupciju. Analitičari upozoravaju da bi gubitak premijerske funkcije mogao imati posljedice i po njegov pravni položaj.

Nasuprot njemu nalazi se Gadi Ajzenkot, nekadašnji načelnik Generalštaba, koji je političku kampanju zasnovao na kritikama aktuelne vlasti i zahtjevima za većom odgovornošću državnih institucija.

Ajzenkot je tokom rata u Gazi izgubio sina i dvojicu nećaka. Njegova politička organizacija nosi naziv „Jašar“, što se prevodi kao „poštenje“, a u javnosti se predstavlja kao alternativa Netanjahuovoj politici.

Jedno od najvažnijih pitanja izbora jeste odgovornost za napad Hamasa iz oktobra 2023. godine. Opozicija optužuje aktuelnu vlast za bezbjednosne propuste, dok Netanjahu odgovornost prebacuje na bezbjednosne strukture i ističe svoje iskustvo u vođenju države.

Istovremeno, opozicione partije najavljuju formiranje državne komisije koja bi istražila okolnosti napada, kao i promjene u sistemu obaveznog služenja vojnog roka.

Posebno osjetljivo pitanje predstavlja izuzeće ultraortodoksnih Jevreja od vojne obaveze. Dok opozicija uglavnom zahtijeva ukidanje takvih povlastica, Netanjahuovi vjerski koalicioni partneri insistiraju na njihovom zadržavanju.

Izbori se održavaju i u vrijeme rasprava o nezavisnosti pravosuđa, odnosu prema Palestincima i širenju izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelski parlament, Kneset, ima 120 poslaničkih mjesta, a za formiranje većinske vlade neophodna je podrška najmanje 61 poslanika.

Poslanički mandati raspodjeljuju se proporcionalno osvojenim glasovima, dok izborni prag iznosi 3,25 odsto. Budući da nijedna politička stranka u istoriji Izraela nije samostalno osvojila apsolutnu većinu, sastavljanje koalicija predstavlja uobičajenu praksu.

Posljednja istraživanja javnog mnjenja, objavljena prije početka zabrane predizbornih anketa, nisu pokazivala sigurnu parlamentarnu većinu nijednog od suprotstavljenih političkih blokova.

Biračka mjesta otvorena su od sedam do 22 časa po lokalnom vremenu, a prvi pokazatelji izbornog rezultata očekuju se odmah nakon zatvaranja birališta, kada će izraelske televizije objaviti izlazne ankete.

Prebrojavanje glasova trebalo bi da bude završeno do 30. oktobra, dok se objavljivanje zvaničnih rezultata očekuje 4. novembra.

Ipak, čak i nakon što bude poznata raspodjela mandata, Izrael bi mogao čekati na formiranje nove vlade zbog mogućih dugotrajnih koalicionih pregovora.

Ukoliko nijedan politički blok ne obezbijedi potrebnu većinu, jedna od mogućnosti jeste formiranje manjinske vlade, koja bi zavisila od podrške poslanika izvan vladajuće koalicije.