Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države proširile su kampanju vazdušnih napada na Iran, ciljajući infrastrukturu, uključujući mostove i ključni lučki objekat. Centralna komanda SAD saopštila je da je na Bliskom istoku raspoređeno više od 50.000 “smrtonosnih” vojnika.

Među američkim ciljevima našao se i kontrolni toranj u iranskoj luci Čabahar, koja se nalazi duž Omanskog zaliva. Prema fotografiji koju je objavio američki ministar odbrane Pit Hegset, toranj se navodno srušio nakon ponovljenih američkih napada na taj objekat.

Iranski državni mediji potvrdili su treći talas napada na objekat, ali nisu odmah potvrdili navode o rušenju tornja. Iran tvrdi da je toranj korišten za praćenje komercijalnog saobraćaja u luci, dok je objekat povezan i sa operacijama Iranske revolucionarne garde.

Luka Čabahar, važna trgovačka ruta za Avganistan, zemlju bez izlaza na more, ranije je bila meta američkih napada. Razvoj ove strateški važne luke podržala je Indija.

Šta su još gađale SAD

Američki vazdušni udari pogodili su i nekoliko mostova u južnoj iranskoj provinciji Hormozgan, uključujući saobraćajne pravce povezane sa gradom Bandar Hamir u blizini Ormuškog moreuza, javili su iranski državni mediji.

Među navodnim metama bili su most Gariveh, koji povezuje Bandar Abas sa Hamirijem i Larom, most u blizini sela Latidan, dva mosta na putu Kahurestan–Lar, djelimično izgrađeni most koji povezuje Bandar Hamir, Kešar i Bandar Abas, kao i most u selu Maru, u okrugu Hamir.

Lokalne vlasti pozvale su stanovnike da izbjegavaju pogođena područja kako bi službe za hitne slučajeve mogle nesmetano da funkcionišu, piše Gulf News.

Iranski mediji izvijestili su i o šteti na željezničkom čvoru u Bandar Abasu, kao i na dalekovodima u gradu i okolnim područjima.

CENTCOM: “Spremno 50.000 američkih vojnika”

Centralna komanda SAD (CENTCOM) saopštila je da je najnovija operacija bila šesta uzastopna noć američkih napada na Iran.

Prema navodima komande, američke snage, uključujući borbene avione, dronove i ratne brodove, izvele su precizne napade na desetine iranskih vojnih ciljeva.

Mete su uključivale objekte za obalski nadzor, sisteme protivvazdušne odbrane, vojnu logističku infrastrukturu i pomorske kapacitete.

“Više od 50.000 američkih vojnika djeluje širom Bliskog istoka i ostaju u pripravnosti, smrtonosni i spremni”, saopštila je Centralna komanda SAD.

Iranska vojska objavila je da je pokrenula napade dronovima na američke vojne položaje i centre za logističku podršku u Kuvajtu.

U saopštenju koje je prenijela iranska novinska agencija Fars, vojska je navela da je spremna da odgovori na prijetnje i da će se “budno i odlučno” suprotstaviti pritisku i napadima.

Američka pomorska blokada

Centralna komanda SAD objavila je i da su se američki marinci ukrcali na trgovački brod u Omanskom zalivu kao dio američke pomorske blokade Irana.

CENTCOM je saopštio da su američke snage preusmjerile tri trgovačka broda, onesposobile jedan brod koji nije postupio po njihovim naređenjima i ukrcale se na drugi kako bi osigurale poštovanje blokade.

Komanda je navela da Ormuški moreuz i okolne vode ostaju otvoreni, osim za brodove koji pokušavaju da prekrše blokadu.

Najnoviji razvoj događaja dolazi u trenutku kada Vašington i Teheran ostaju u vojnom sukobu usredsređenom na Ormuški moreuz, ključnu rutu za globalni transport nafte.

Bijela kuća saopštila je da se američka blokada odnosi samo na brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka, dok američke snage ostaju raspoređene u regionu kako bi sprovodile ograničenja.

Iran je upozorio da bi mogao da cilja američku infrastrukturu širom zapadne Azije ukoliko budu napadnuti iranski objekti, optužujući Vašington za dodatno povećanje nestabilnosti u regionu.

Sjedinjene Države čekaju stvaranje uslova za pokretanje strateškog dijaloga s Prištinom, a oni uključuju i ispunjavanje obaveza Prištine prema Srbima na Kosovu i Metohiji, saopšteno je iz Stejt Departmenta.

“Ostajemo posvećeni unapređenju zajedničkih interesa Sjedinjenih Država i naroda Kosova. Radujemo se uključivanju u Strateški dijalog s Kosovom kada budu stvoreni odgovarajući uslovi, uključujući ispunjavanje obaveza Kosova prema kosovskim Srbima”, naveo je portparol Stejt Departmenta u odgovoru za Radio Slobodna Evropa.

Stejt Department nije dao rok kada bi strateški dijalog mogao početi niti je dodatno precizirao koje korake očekuje od Prištine.

SAD su suspendovale strateški dijalog sa Prištinom u septembru 2025. godine, na neodređeni period, zbog zabrinutosti u vezi s postupcima tehničke vlade u Prištini.

Izjava portparola Stejt Departmenta dolazi na dan kada Vašington pokreće prvu rundu strateškog dijaloga sa Srbijom, koji je usmeren na produbljivanje bilateralne saradnje u oblastima poput bezbednosti, ekonomije i spoljne politike.

“Kroz ovaj dijalog, Sjedinjene Države i Srbija radiće na ostvarivanju zajedničkih ciljeva, uključujući regionalni mir i stabilnost, proširenje veza u oblastima poslovanja i obrazovanja te izgradnju prosperitetnije budućnosti”, rekao je portparol Stejt Departmenta.

Ambasada Sjedinjenih Država u Prištini objavila je 12. septembra 2025. godine da su SAD suspendovale strateški dijalog sa Prištinom na neodređeni period.Ambasada je tada saopštila da je odluka donesena zbog “zabrinutosti u vezi s postupcima aktuelne vlade”, za koje je navela da su “povećali tenzije i nestabilnost” i ograničili sposobnost Sjedinjenih Država da produktivno sarađuju sa Prištinom na zajedničkim prioritetima.

Odluka je usledila nakon što su vlasti u Prištini preduzele mere protiv srpskih institucija na Kosovu i Metohiji.

Američki ministar odbrane Pit Hegset objavio je nekoliko fotografija koje prikazuju aktivnosti američke vojske u Hormuškom moreuzu, uz kratku i direktnu poruku upućenu Iranu.

Na društvenoj mreži X Hegset je podijelio fotografije američkih marinaca na tankeru u Hormuškom moreuzu, uz poruku:

„Iran ne kontroliše Hormuški moreuz.“

Povodom ove operacije detaljnije se oglasila i Američka centralna komanda (CENTCOM), navodeći da su pripadnici 11. ekspedicijske jedinice marinaca 16. jula izvršili verifikaciju ukrcavanja na tanker M/T Wen Yao u Omanskom zaljevu.

„Do danas, američke snage preusmjerile su tri komercijalna broda koja su pokušala da prođu kroz blokadu, onesposobile jedan brod koji se nije pridržavao blokade i izvršile ukrcavanje na jedan brod kako bi osigurale potpuno poštovanje tekuće američke pomorske blokade protiv Irana. Hormuški moreuz i okolne vode ostaju slobodni i otvoreni, osim za brodove koji pokušavaju da prekrše američku čeličnu blokadu“, saopštili su iz CENTCOM-a.

Iz Američke centralne komande saopšteno je i da su američke snage izvele nove napade na Iran.

„Američke snage, uključujući borbene avione, bespilotne letjelice i ratne brodove, upotrijebile su precizno navođenu municiju koja je pogodila desetine iranskih vojnih ciljeva, uključujući položaje za obalni nadzor i protivvazdušnu odbranu, vojnu logističku infrastrukturu i pomorske kapacitete. Ovo je bila šesta uzastopna noć američkih udara na Iran. Po naređenju vrhovnog komandanta, CENTCOM dodatno umanjuje iranske vojne sposobnosti i smatra Iran odgovornim za nedavne napade na komercijalno brodarstvo. Više od 50.000 pripadnika američkih snaga raspoređeno je širom Bliskog istoka i ostaje budno, spremno i potpuno operativno“, navodi se u saopštenju.

Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif izjavio je danas da je cilj objavljivanja dokumenata o američkim izborima, sa kojih je administracija predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa skinula oznaku tajnosti, jačanje povjerenja javnosti u izborni proces, dok su kritičari ocijenili da bi taj potez mogao da proizvede suprotan efekat.

Retklif je na društvenoj mreži Iks naveo da zaštita američke demokratije i integriteta izbora od stranog uticaja i miješanja ostaje jedan od najvažnijih prioriteta.

“Ta pitanja zaslužuju javnu provjeru kako bi temelji naše demokratije, bezbjednost i povjerenje javnosti u izbore bili neupitni”, poručio je Retklif, prenio je CNN.

CIA je bila jedna od nekoliko američkih agencija koje su učestvovale u objavljivanju dokumenata na sajtu Bijele kuće.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je prethodno danas, u obraćanju naciji, da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Retklif je tokom prvog mandata Donalda Trampa obavljao funkciju direktora Nacionalne obavještajne službe (ODNI), kada je američka obavještajna zajednica zauzela stav koji se razlikovao od tvrdnji koje je Tramp iznio u svom obraćanju.

Kina je danas, 17. jula, odbacila optužbe američkog predsjednika Donalda Trampa da je pokušala da utiče na američke izbore i nezakonito pribavila podatke o milionima birača, poručivši da se ne miješa u unutrašnje poslove drugih država i da ishod izbora određuju isključivo građani Sjedinjenih Američkih Država.

„Kina nikada nije i nikada neće intervenisati“

Portparol Ambasade Kine u Sjedinjenim Američkim Državama u odgovoru za CNN naglasio je da se Kina dosljedno pridržava principa nemiješanja u unutrašnje stvari drugih zemalja.

“Američki izbori su unutrašnje pitanje Sjedinjenih Američkih Država. Njihov ishod određuju glasovi američkog naroda”, naveo je portparol, prenosi Tanjug.

Poručio je da “Kina nikada nije i nikada neće intervenisati u predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama”.

Peking i ranije odbacivao ovakve optužbe

Peking je i ranije odbacivao optužbe da se miješa u izborne procese i politička pitanja drugih država, uključujući tvrdnje koje su protiv Kine iznosile Sjedinjene Američke Države, Australija, Kanada i Velika Britanija.

Podsjetimo, Tramp je prethodno je u obraćanju naciji naveo da je Kina nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je njegova administracija skinula oznaku tajnosti i objavila ih na sajtu Bijele kuće.

Prema Trampovim riječima, dokumenta pokazuju da je Kina sprovela, kako je naveo, “najveće kompromitovanje izbornih podataka u istoriji”, pri čemu je navodno došla do biračkih dosijea sa imenima, adresama, brojevima telefona, kontakt podacima i informacijama o stranačkoj pripadnosti birača.

On tvrdi i da je Peking na taj način nastojao da oslabi njegovu prvu administraciju, utiče na njegovu predsjedničku kampanju 2020. godine, kao i na izbore za Kongres održane 2018. godine.

“Kineska vlada je željela da izgubim izbore jer je znala da su mi njihove namjere jasne”, rekao je Tramp.

Američki predsjednik Donald Tramp optužio je Kinu da je nezakonito pribavila podatke o oko 220 miliona američkih birača i pokušala da utiče na predsjedničke izbore 2020. godine, pozivajući se na dokumenta sa kojih je njegova administracija skinula oznaku tajnosti.

Naveo je da novoobjavljena dokumenta pokazuju da je Kina sprovela, kako je naveo, “najveće kompromitovanje izbornih podataka u istoriji”, ističući da je pribavila biračke dosijee koji sadrže imena, adrese, brojeve telefona, kontakt podatke i stranačku pripadnost američkih birača, prenio je CNN.

Teške optužbe

Prema njegovim tvrdnjama, Kina je navodno pokušala da oslabi njegovu prvu administraciju i utiče na njegovu predsjedničku kampanju 2020. godine, kao i na izbore za Kongres 2018. godine.

“Kineska vlada je željela da izgubim izbore jer je znala da su mi njihove namjere jasne”, rekao je Tramp, prenio je Tanjug.

Predsjednik SAD iznio je i tvrdnju da informacije o navodno kompromitovanim biračkim podacima nisu bile dostavljene ni njemu ni Kongresu, iako su, prema njegovim riječima, američke obavještajne službe za njih znale još 2020. godine.

Tramp je rekao da njegova administracija obavještava savezne države čiji su izborni podaci, kako tvrdi, kompromitovani i da će preduzeti mjere radi bolje zaštite osjetljivih biračkih podataka.

Najavio je i da će Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost SAD održati brifing o sajber-ranjivostima elektronskih izbornih sistema i sarađivati sa saveznim državama na otklanjanju poznatih tehničkih propusta prije predstojećih izbora za Kongres, prenosi CBS News.

Pojedini mediji nisu u cijelosti prenosili obraćanje

Pojedine američke televizijske mreže nisu u cijelosti prenosile Trampovo obraćanje, dok su pojedini mediji ocijenili da objavljeni dokumenti ne donose nove dokaze koji bi potvrdili njegove tvrdnje.

Istovremeno, u dokumentima koje je objavila Bijela kuća navodi se i ranija procjena američke obavještajne zajednice da Kina nije pokušala da utiče na brojanje glasova niti na tehničke aspekte predsjedničkih izbora 2020. godine.

U procjeni američkog Nacionalnog obavještajnog savjeta, objavljenoj nakon izbora 2020. godine, navodi se da je Kina odlučila da ne pokušava da utiče na ishod izbora kako ne bi dodatno narušila odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako se navodi u objavljenim dokumentima, sve američke obavještajne službe, uključujući i autora izdvojenog mišljenja, zaključile su da Kina nije pokušala da utiče na brojanje glasova ili glasanje.

Mediji, među njima CNN, NPR i AP, ocijenili su da dokumenti koje je Bijela kuća objavila ne pružaju nove dokaze koji bi potvrdili Trampove tvrdnje o uticaju Kine na ishod izbora 2020. godine, navodeći da ranije procjene američkih obavještajnih službi nisu utvrdile da je došlo do manipulacije glasanjem ili brojanjem glasova.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens uputio je do sada najoštrije kritike na račun dijela izraelskog političkog establišmenta, tvrdeći da pojedini zvaničnici pokušavaju da opstruišu američke pregovore s Iranom i utiču na javno mnjenje kako bi rat bio nastavljen.

Gostujući u trosatnom podkastu The Joe Rogan Experience, Vens je izjavio da postoje ljudi unutar izraelskog sistema koji, kako je rekao, “bez ikakve sumnje manipulišu i pokušavaju da promijene američko javno mnjenje kako bi rat trajao unedogled”.

Uz to je još dodao:

“Idite dođavola. Radiću ono što je najbolje za američki narod.”

Tvrdi da je bio meta koordinisane kampanje

Vens je naveo da su osobe povezane s pojedinim izraelskim zvaničnicima organizovale kampanju protiv njega zbog nastojanja da postigne sporazum s Iranom u skladu s ciljevima predsjednika Donalda Trampa.

Prema njegovim riječima, kampanja je uključivala curenje informacija medijima i napade na društvenim mrežama s ciljem diskreditacije njegovih diplomatskih napora, ali je naglasio da nema problem s tim što strane države pokušavaju da utiču na Vašington, već kada “američki političari dozvole da takav uticaj promijeni njihove odluke”.

Dotakao se i slučaja Epstin

Tokom razgovora Vens se osvrnuo i na slučaj Džefrija Epstina, priznajući da je Bijela kuća loše komunicirala objavljivanje dokumenata povezanih s osuđenim seksualnim prestupnikom.

Istovremeno je rekao da vjeruje kako je Epstin imao veze s američkim i izraelskim obavještajnim strukturama, ali nije iznio dokaze koji bi potvrdili te tvrdnje.

Vensove izjave dolaze u trenutku kada su odnosi između Vašingtona i dijela izraelskog rukovodstva pod dodatnim pritiskom zbog različitih stavova o američkoj politici prema Iranu i pokušajima postizanja dugoročnog primirja, navodi “NewArab”.