Sjedinjene Američke Države pripremaju vojne kapacitete za moguću novu ofanzivu na Iran, a pojedinim državama Persijskog zaliva već je upućeno upozorenje da budu spremne za kratku, ali intenzivnu vojnu kampanju. Predsjednik SAD Donald Tramp još nije donio konačnu odluku, ali, prema dostupnim informacijama, razmatra mogućnost velikog napada nakon izbora za američki Kongres.
Prema pisanju lista Wall Street Journal, na koji se poziva portal Klix.ba, američke poruke državama u regionu prenesene su diplomatskim i vojnim kanalima. Sve više pokazatelja ukazuje na to da se Vašington i Izrael pripremaju za novu rundu napada, čiji bi cilj bio slabljenje Irana i njegovo primoravanje na pregovore.
Američka vojska već preduzima konkretne korake. Sistem protivvazdušne odbrane Patriot prebacuje se iz Teksasa na Bliski istok, dok se dio američkih vojnika povlači iz baza izloženih mogućim napadima. Istovremeno se obnavljaju zalihe municije, a bombarderi i borbeni avioni pripremaju se za potencijalne operacije.
Vojno prisustvo SAD u regionu moglo bi biti dodatno pojačano narednog mjeseca, kada se očekuje dolazak još jedne udarne grupe nosača aviona i jedinice marinaca. U tom području već se nalazi oko 20 američkih ratnih brodova, mada je moguće da će dio njih biti povučen.
Prema izvorima upoznatim sa situacijom, Tramp razmatra udare na iransku infrastrukturu i nuklearna postrojenja. Druga mogućnost ostaje postizanje sporazuma s Teheranom, ali diplomatski napori regionalnih posrednika zasad nisu donijeli konkretne rezultate.
„Možda ćemo pokrenuti još jednu manju operaciju ‘Epski bijes’. Ili će pristati“, poručio je Tramp prošle sedmice, aludirajući na raniju američko-izraelsku kampanju bombardovanja.
Iz Bijele kuće nisu željeli da komentarišu navode o konkretnim vojnim planovima, uz obrazloženje da se radi o osjetljivim pitanjima. Istovremeno je poručeno da predsjednik SAD razmatra sve mogućnosti kako bi spriječio Iran da dođe do nuklearnog oružja. Tramp je ranije izjavio da prije izbora za Kongres neće pokrenuti novi napad na Iran.
Izrael se, prema istim navodima, takođe priprema za moguću novu vojnu operaciju. Premijer Benjamin Netanjahu zagovara nastavak udara s ciljem dodatnog slabljenja Irana, a dugoročno i rušenja tamošnjeg režima.
Eventualni povratak vazdušnim napadima predstavljao bi promjenu dosadašnjeg pristupa Vašingtona, koji se posljednjih mjeseci u velikoj mjeri oslanjao na ekonomski pritisak. Pojačane sankcije i pomorska blokada ozbiljno su ograničile iransku prodaju nafte, vazdušni saobraćaj i kopnenu trgovinu.
Analitičari upozoravaju na rizik od eskalacije
Ipak, dio stručnjaka sumnja da bi novi vazdušni udari mogli natjerati Iran na kapitulaciju. Tokom najintenzivnije faze prethodnog sukoba, SAD i Izrael izveli su više od 20.000 udara, ali je Teheran nastavio napade na brodove u Persijskom zalivu, američke vojnike i pomorske snage, istovremeno zadržavajući čvrste uslove za pregovore.
Bivši izraelski obavještajac Deni Citrinovic smatra da bi bilo pogrešno pretpostaviti da bi nova kampanja bombardovanja mogla dovesti do rušenja iranskog režima. Prema njegovoj procjeni, takvi napadi mogli bi dodatno učvrstiti odlučnost Teherana da razvija raketni i nuklearni program.
S druge strane, Set Džouns iz Centra za strateške i međunarodne studije ocjenjuje da bi Tramp mogao iskoristiti novu vojnu operaciju da proglasi pobjedu i smanji američko angažovanje u sukobu, čak i ako ne bude ostvaren odlučujući vojni rezultat.
Dodatnu neizvjesnost izaziva stanje iranskog nuklearnog programa. Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi izjavio je pred Savjetom bezbjednosti Ujedinjenih nacija da nisu uočene aktivnosti na obnovi postrojenja oštećenih u prethodnim sukobima. Međutim, inspektori nemaju pristup tim lokacijama, zbog čega agencija ne može potvrditi da Iran nije preusmjerio nuklearni materijal.
Teheran najavljuje odgovor na eventualni napad
Iran je upozorio da bi na novi napad odgovorio udarima na ekonomske i civilne ciljeve u regionu. Tokom ranijeg sukoba, iranske snage gađale su američke baze, diplomatske objekte, energetska postrojenja i aerodrome u zemljama Persijskog zaliva.
Zbog toga SAD i njihovi regionalni saveznici pokušavaju da obnove zalihe protivraketnih sistema, koje su iscrpljene tokom iranskih napada. Posebnu zabrinutost izaziva i činjenica da Iran i dalje raspolaže velikim brojem raketa te da je period zatišja iskoristio za jačanje odbrane i proizvodnju novih balističkih projektila od uskladištenih dijelova.
Diplomatski kanali ostaju otvoreni, ali su pozicije dvije strane i dalje udaljene. Vašington insistira na razgovorima o iranskom nuklearnom programu, dok Teheran postavlja zahtjevne uslove za eventualni dogovor.
U takvim okolnostima, naredni period mogao bi biti presudan za odluku američke administracije. Iako konačna odluka o novoj ofanzivi još nije donesena, vojna pojačanja i upozorenja upućena zemljama regiona ukazuju na to da Vašington ozbiljno razmatra mogućnost nove eskalacije sukoba.
Komentariši