VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zaharova: Izjave o navodnoj ruskoj prijetnji obavezan dio predizborne kampanje

    Zaharova: Izjave o navodnoj ruskoj prijetnji obavezan dio predizborne kampanje

    Moskva nije iznenađena pokušajima da se Rusija optuži za miješanje u predstojeći izborni proces u Francuskoj, jer su izjave o navodnoj ruskoj prijetnji i pružanju podrške Kijevu za mnoge kandidate obavezan dio predizborne kampanje, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    – Stoga nas ne iznanađuju pokušaji /francuske/ Službe za budnost i zaštitu od stranih digitalnih smetnji da optuži Rusiju za miješanje u kapmanju pred izbore naredne godine – rekla je Zaharova.

    Prema njenim riječima, Pariz ne samo da namjerno stvara sliku Rusije kao neprijatelja, već pokušava i da okrivi Moskvu za brojne sopstvene loše procjene i neuspjehe, bilo u ekonomiji ili u spoljnoj politici.

    Zaharova je zaključila da je izvještaj francuskih vlasti o navodnom miješanju Rusije još jedan antiruski trik.

  • Prodaja električnih automobila u Evropi porasla 51 odsto, EV dostigli četvrtinu tržišta

    Prodaja električnih automobila u Evropi porasla 51 odsto, EV dostigli četvrtinu tržišta

    U prvih sedam mjeseci 2026. godine prodaja električnih vozila porasla je za 37 odsto u odnosu na isti period prošle godine, što je pomoglo cijeloj automobilskoj industriji da zadrži pozitivne rezultate. Poređenja radi, cjelokupno evropsko automobilsko tržište poraslo je za 4,1 odsto prošlog mjeseca i za 5,7 odsto u periodu od januara do jula.

    Rast prodaje električnih vozila nadmašio je i plug-in hibride i klasične hibride. Prodaja plug-in hibrida u julu je porasla za 15 odsto, dok je prodaja potpuno hibridnih vozila povećana za 9 odsto. Rast cijena goriva i sve veća ponuda električnih automobila vrlo su vjerovatno glavni pokretači kontinuiranog rasta registracija električnih vozila u Evropi.

    Francuska i Njemačka, dva najveća automobilska tržišta u Evropi, predvode ovaj procvat električnih vozila, a svakog mjeseca na njihove puteve stiže sve više automobila na električni pogon.

    Francuska je u julu dostigla udio električnih vozila od 35 odsto, uz više od 44.000 registracija. U međuvremenu, potpuno električni automobili prošlog mjeseca dostigli su udio od 29,3 odsto, uz gotovo 79.000 registracija.

    Ukupno je prošlog mjeseca u Evropi registrovano 277.006 električnih vozila. Škoda Elrok bila je najprodavaniji električni automobil u regionu, a slijedili su je Folksvagen ID.4 i Reno 5 E-Tech.

    Međutim, Teslin Model Y i dalje je najprodavaniji električni automobil u Evropi nakon prvih sedam mjeseci godine, sa 115.759 registracija, što predstavlja povećanje od 55 odsto. Škodin Elrok je drugi sa 67.679 primjeraka, dok je Tesla Model 3 treći sa 57.086 prodatih automobila.

    Kada je riječ o plug-in hibridima, kineski proizvođači automobila probili su se i zauzeli veliki dio tržišta. Za razliku od električnih vozila, kineski plug-in hibridi ne podliježu povećanim uvoznim carinama, pa se mogu prodavati po nižim cijenama od modela proizvedenih lokalno.

    Ukupna prodaja plug-in hibrida u julu je porasla na 125.530 automobila, što je povećanje od 15 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Kineski modeli imali su udio od 34 odsto i zauzeli gotovo polovinu mjesta među 10 najprodavanijih modela.

    BYD Seal U bio je najprodavaniji plug-in hibrid u Evropi prošlog mjeseca, a slijedio ga je BYD Atto 2. Jaekoo 7 bio je četvrti.

    Od januara do jula, pobjedničko postolje čine kineski modeli, pri čemu je BYD Seal U na prvom mjestu, slijede BYD Atto i Jaekoo 7.

  • Iran tvrdi da je spreman za američki „ekonomski Dan D“

    Iran tvrdi da je spreman za američki „ekonomski Dan D“

    Američki ministar finansija Skot Besent najavio je potpunu blokadu ekonomskih veza sa Iranom, upozorivši da će svaka država koja finansijski sarađuje sa Teheranom biti izolovana.

    Kao odgovor na to, iranski ministar ekonomije Ali Madanizadeh izjavio je za državnu televiziju da Iran „dugo čeka na ove planove“ i da će oni rezultirati još jednim porazom Vašingtona.

    „Vlada je bila i jeste spremna. Imamo dvogodišnji plan za upravljanje ovim događajima. Imamo vlastite alate i znamo kako da igramo ovu igru“, naglasio je Madanizadeh.

    Na nedavnoj konferenciji za novinare, američki ministar finansija predstavio je operaciju pod nazivom „Ekonomski izopštenik“.

    Besent je naglasio da SAD pokreću direktan napad na iranske finansijske veze širom svijeta i da Amerika „više ne upravlja iranskom prijetnjom, već je okončava“.

    Ministarstvo finansija SAD izdalo je odluke protiv pet ključnih iranskih sektora, koji uključuju digitalnu imovinu, tehnološki sektor, trgovinu zlatom, avijaciju i brodarstvo.

    Uz to, sankcionisano je gotovo 60 subjekata, pojedinaca i plovila.

    Cilj je, kako navodi Besent, „zategnuti omču“ i blokirati sve potencijalne izvore prihoda za Iranski revolucionarni gardijski korpus.

    Iran se, međutim, oslanja na podršku saveznika. Madanizadeh je istakao da Kina i Rusija nisu prihvatile američke mjere. Kinesko ministarstvo spoljnih poslova već je saopštilo da sankcije i pritisci ne pomažu, te da će Peking štititi svoje interese.

    Kao odgovor na američke prijetnje, Teheran je izdao oštro upozorenje – ako se pritisci nastave, zaustaviće sav izvoz nafte iz regiona. Iranski režim je već upozorio brodove da ne prolaze kroz Hormuški moreuz bez dozvole.

    Oko petine svjetske proizvodnje nafte i gasa obično prolazi kroz ovaj uski plovni put južno od Irana. Njegova blokada od kraja februara već je dovela do rasta globalnih cijena nafte.

    Uprkos oštroj retorici iz Vašingtona, ekonomski stručnjaci izražavaju sumnju u efikasnost novih sankcija. Dejvid Oksli, glavni ekonomista za klimu i robe u kompaniji „Capital Economics“, opisao je ove mjere kao „vlažnu petardu“.

    „S obzirom na to da obnovljena američka pomorska blokada već guši iranski izvoz nafte, direktan uticaj ‘ekonomskog Dana D’ na iranske prihode biće donekle blag“, smatra Oksli, podsjećajući da oko 90 odsto iranske nafte odlazi u Kinu – zemlju koja istorijski ne priznaje američke sankcije.

  • SAD nude do 10 miliona dolara za informacije o petorici iranskih zvaničnika

    SAD nude do 10 miliona dolara za informacije o petorici iranskih zvaničnika

    Američki Stejt department obnovio je poziv za pružanje informacija o pet visokopozicioniranih zvaničnika iranskog Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC). Za korisne informacije nudi se nagrada koja može dostići i do 10 miliona dolara, odnosno oko 16,7 miliona KM.

    Zvanični američki program „Nagrade za pravdu“ oglasio se na društvenoj mreži Iks, uputivši javni apel svima koji imaju saznanja o aktivnostima, mrežama i lokacijama ključnih iranskih vojnih i obavještajnih zvaničnika.

    Kako se navodi u obavještenju, Sjedinjene Američke Države traže informacije o sljedećim osobama:

    • Ahmed Vahidi, visoki komandant unutar struktura IRGC-a;
    • Ali Abdolahi, načelnik Centralnog štaba Hatam al-Anbija;
    • Said Agadžani, komandant jedinice za bespilotne letjelice Ratnog vazduhoplovstva IRGC-a;
    • Hamidreza Lašgarijan, šef Kibernetičko-elektronske komande IRGC-a;
    • Majid Hademi, komandant obavještajne službe.

    Iz Stejt departmenta posebno su naglasili da osobe koje pruže korisne i provjerene informacije, osim višemilionske finansijske nagrade, mogu ostvariti pravo i na relokaciju, odnosno preseljenje u sigurnu državu, čime bi im bila zagarantovana lična bezbjednost.

    Ovaj potez predstavlja nastavak dugogodišnjih američkih napora na suzbijanju operacija Korpusa islamske revolucionarne garde, vojne formacije koju Vašington tretira kao terorističku organizaciju i okosnicu iranskog vojnog i sajber djelovanja.

  • Tramp ide ka novim carinama od 7,5 odsto Kini zbog jeftine robe

    Tramp ide ka novim carinama od 7,5 odsto Kini zbog jeftine robe

    Predsjednik SAD Donald Tramp ide ka uvođenju novih carina od 7,5 odsto na robu iz Kine, kojima bi druga najveća svjetska ekonomija bila „kažnjena zbog preplavljivanja globalnog tržišta jeftinom robom“, navode tri osobe upoznate sa situacijom.

    Prema navodima dvoje izvora, riječ je o mjeri za koju administracija procjenjuje da ne bi ugrozila jednogodišnje trgovinsko primirje između Vašingtona i Pekinga, niti planirani susret Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga krajem septembra. Odluka još nije konačna, a predsjednik bi, kako tvrde upućeni, i dalje mogao da promijeni stav.

    Nova carina predstavljala bi pokušaj Bijele kuće da zaobiđe odluku Vrhovnog suda SAD, koji je ranije ove godine oborio Trampov plan za širok paket visokih carina kakav nije viđen još od tridesetih godina prošlog vijeka.

    Nakon toga, administracija je u martu pokrenula formalne istrage o prekomjernim industrijskim kapacitetima i pravilima o prisilnom radu u Kini i drugim državama.

    Još nije poznato da li se približava i odluka u istragama protiv drugih ekonomija koje je Vašington optužio za nepoštene trgovinske prakse. Među njima su Evropska unija, Japan, Indija, Meksiko, Južna Koreja, Vijetnam i Tajvan.

    Bijela kuća i Kancelarija američkog trgovinskog predstavnika nisu odgovorili na upite o ovim razmatranjima.

    Kineska ambasada u Vašingtonu saopštila je da ekonomska i trgovinska pitanja treba rješavati bilateralnim razgovorima, a ne jednostranim carinskim potezima, te odbacila tvrdnje o prekomjernim kapacitetima.

    Kina je i prošlog mjeseca negirala takve optužbe, dok su njeni trgovinski partneri posljednjih godina sve češće upozoravali na veliki proizvodni kapacitet u sektorima od automobila i solarnih panela do cementa i čelika.

    Dodatni kontekst daje i podatak da je kineski trgovinski suficit prošle godine dostigao gotovo 1,2 biliona dolara, uz rast izvoza podstaknut slabijom domaćom potražnjom.

    Istovremeno, američko Ministarstvo finansija najavilo je i nove sekundarne sankcije zemljama koje nastavljaju trgovinu sa Iranom, čiji je najveći trgovinski partner upravo Kina.

  • Vrhovni sud SAD stao uz Trampa u sporu oko glasanja poštom

    Vrhovni sud SAD stao uz Trampa u sporu oko glasanja poštom

    Vrhovni sud SAD stao je u ponedjeljak iza administracije Donalda Trampa u sporu oko ograničavanja glasanja putem pošte, mada i dalje nije jasno u kojoj mjeri ova mjera može biti sprovedena prije predstojećih izbora.

    Odluka suda ostavila je otvoren prostor za nove pravne izazove koji bi mogli dodatno usporiti primjenu uredbe. Iako je Američka poštanska služba prošle sedmice predstavila plan njenog sprovođenja, rokovi su izuzetno kratki jer pojedine savezne države uskoro počinju da šalju glasačke listiće biračima.

    Trojica liberalno orijentisanih sudija Vrhovnog suda usprotivila su se odluci. S druge strane, Ministarstvo pravde tražilo je hitnu intervenciju kako bi se nastavile pripreme za uvođenje promjena uoči izbora na sredini predsjedničkog mandata.

    Tramp je uredbu potpisao u martu. Njome se nalaže sastavljanje preciznih spiskova kvalifikovanih birača, dok se Poštanskoj službi SAD naređuje da glasačke listiće dostavlja isključivo osobama koje se nalaze na tim spiskovima.

    Demokratski zvaničnici iz 23 savezne države i Distrikta Kolumbija podnijeli su tužbu protiv federalne administracije u namjeri da zaustave primjenu uredbe. Tvrdili su da Ustav jasna ovlašćenja za sprovođenje izbora daje državama i Kongresu, te da bi Trampove izmjene mogle izazvati haos i otvoriti vrata stranačkim zloupotrebama.

    U podnesku sudu naveli su da bi posljedice dopuštanja da tako dalekosežne promjene stupe na snagu neposredno pred jesenje izbore bile „ekstremne“.

    Savezni sud u Masačusetsu ranije je blokirao primjenu plana u tim državama, što je potom potvrdio i žalbeni sud. Sutkinja je nakon toga donijela i drugu odluku kojom je plan obustavljen na nivou cijele zemlje, zadavši novi udarac Trampovoj administraciji.

    Federalni pravnici uzvratili su tvrdnjom da presuda iz Masačusetsa „onemogućava vladu da finalizuje i sprovede politike koje je predsjednik predložio radi jačanja izbornog integriteta na novembarskim izborima“.

    Istovremeno, ranija odluka suda u Vašingtonu dopustila je nastavak priprema, ali je takođe ostavila mogućnost novih tužbi ukoliko promjene zaista budu primijenjene.

    Glasanje poštom već dugo je jedna od glavnih meta Trampovih kritika. On konstantno tvrdi da takav način glasanja podstiče izborne prevare, iako za to nema čvrstih dokaza, a i sam je ranije glasao putem pošte.

    Prema službenim podacima, oko 30 odsto svih glasova na predsjedničkim izborima 2024. godine pristiglo je poštom, dok je studija Instituta Brukings iz 2025. godine zabilježila svega četiri slučaja prevare na 10 miliona takvih glasačkih listića.

  • Njemački istražioci pronašli treći dron i sumnjivi eksploziv

    Njemački istražioci pronašli treći dron i sumnjivi eksploziv

    Njemački istražioci pronašli su treći dron i sumnjivu eksplozivnu supstancu koji su povezani sa pokušajem napada na aerodrom Lajpcig/Hale ovog mjeseca, objavili su emiteri NDR i WDR i list “Zidojče cajtung”.

    Dron je pronađen 14. avgusta, 10 dana nakon incidenta, zapadno od aerodroma, prenio je Rojters.

    Na istom mjestu istražitelji su pronašli oko 50 grama supstance za koju sumnjaju da je vojni eksploziv heksogen, naveli su mediji.

    Bezbjednosni izvori su naveli da sumnjaju na umiješanost ruskih obavještajnih službi u pokušaj napada, što je Moskva negirala.

    Dron natovaren eksplozivom pronađen je 4. avgusta u blizini ukrajinskog teretnog aviona Antonov, koji se koristi za transport vojnih zaliha.

    Istražioci takođe sumnjaju da se drugi dron možda sudario sa teretnim avionom kompanije DHL ubrzo nakon privremenog zatvaranja aerodroma.

    Aerodrom Lajpcig/Hale predstavlja teretni i vojni logistički centar koji koriste NATO i ukrajinska kompanija “Antonov” za transport vojnih zaliha.

  • Kremlj odgovorio na tvrdnje o novoj mobilizaciji u Rusiji

    Kremlj odgovorio na tvrdnje o novoj mobilizaciji u Rusiji

    ​Kremlj je odbacio tvrdnje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da Rusija nakon parlamentarnih izbora u septembru planira novu mobilizaciju stotina hiljada vojnika.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov poručio je da je riječ o lažnim informacijama koje Kijev plasira s ciljem destabilizacije Rusije.

    „Znate, sve ovo podmeću ukrajinske vlasti. Naravno, režim pokušava da ideološki destabilizuje situaciju u našoj zemlji. Sve su to samo lažne vijesti, namjerno podmetnute medijima“, rekao je Peskov, prenosi TASS.

    Zelenski govorio o mobilizaciji 300.000 Rusa
    Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je ranije da bi 300.000 Rusa, koji će biti mobilisani na jesen, mogli da otvore nove pravce na frontu na istoku Ukrajine ili u Černigovsko-Kijevskoj oblasti.

    Zelenski je rekao za Unian da je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojoj vojsci da do kraja ove godine zauzme cijelu teritoriju ukrajinske Donjecke i Luganske oblasti.

    Ukrajinski predsjednik je izjavio i u julu da, prema podacima ukrajinske obavještajne službe, Kremlj priprema novu mobilizaciju u Rusiji poslije parlamentarnih izbora zakazanih za 21. septembar, navodeći da će mobilizacija obuhvatiti od 300.000 do 500.000 vojnika.

  • Amazon uništava knjige nakon što ih iskoristi za obuku vještačke inteligencije

    Amazon uništava knjige nakon što ih iskoristi za obuku vještačke inteligencije

    Amazon kupuje ogromne količine knjiga, skenira ih za obuku vještačke inteligencije, a potom uništava

    Tehnološki gigant Amazon kupuje ogromne količine štampanih knjiga, koje potom skenira kako bi ih koristio za obuku svojih modela vještačke inteligencije (AI). Nakon skeniranja, knjige se u potpunosti uništavaju.

    Ovu informaciju objavio je američki tehnološki portal 404 Media nakon sprovedene istraživačke priče. Novinari su u jednu rijetku knjigu, za koju su sumnjali da bi mogla privući pažnju kompanija koje razvijaju vještačku inteligenciju, ubacili uređaj za praćenje i pratili njeno putovanje širom Sjedinjenih Američkih Država.

    Trag ih je doveo do Amazonovog skladišta LAS8 u Las Vegasu. Prema riječima neimenovanih radnika tog skladišta, njihov jedini zadatak jeste da primaju velike pošiljke štampanih knjiga, uklanjaju ISBN oznake, odnosno jedinstvene identifikacione kodove knjiga, i skidaju korice kako bi se proces skeniranja ubrzao. Nakon toga, knjige se trajno uništavaju.

    Zaštitni znak Amazonovog tima u ovom skladištu, koji djeluje pod kodnim nazivom VGT3, jeste dinosaur koji reži i u kandžama drži knjigu.

    „Kupujemo knjige preko komercijalnih kanala kako bismo pomogli u razvoju i unapređenju svojih proizvoda i usluga“, rekao je portparol Amazona, odbivši da komentariše uništavanje knjiga i negativne reakcije javnosti.

    Kako je otkrivena tajna aktivnost

    Portal 404 Media je u julu objavio da su knjižare u SAD-u početkom godine zabilježile istorijski rast prodaje. Zbog masovnih i naizgled nasumičnih narudžbi kupaca, kojima cijena nije predstavljala problem, prodavci su posumnjali da iza svega stoje kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju.

    Ipak, identitet naručilaca nisu mogli da potvrde jer internet prodavnice štite anonimnost kupaca, dok se pošiljke preusmjeravaju preko njihovih skladišta.

    Jedan od prodavaca pristao je da sarađuje sa novinarima 404 Media nakon što je primio narudžbu za 1.000 knjiga preko platforme Biblio. Uz uslov da ostane anoniman kako bi zaštitio svoje poslovanje, u jednu od knjiga ubacio je Appleov AirTag, koji su mu ustupili novinari.

    Praćenjem uređaja otkrivena je kompletna ruta knjige. Ona je iz Kalifornije avionom prevezena do Viskonsina, potom je stigla u distributivni centar Trifinity u Kenoši, da bi dvije sedmice kasnije kamionom bila prevezena do konačne destinacije – skladišta u Las Vegasu.

    Iz kompanije Biblio nisu odgovorili na zahtjev za komentar.

    Zašto su kompanijama koje razvijaju AI potrebne štampane knjige

    Velike tehnološke kompanije neprestano tragaju za novim tekstualnim materijalom za obuku AI modela. Štampane knjige posebno su vrijedne jer veliki dio njihovog sadržaja nije dostupan na internetu, dok je sadržaj sa interneta već u velikoj mjeri prikupljen i iskorišten.

    Osim toga, knjige sadrže relativno dobro organizovane i strukturisane podatke, dok izdanja štampana prije 2022. godine uglavnom ne sadrže tekst generisan vještačkom inteligencijom. Time se izbjegava takozvani „kolaps modela“, pojava u kojoj AI modeli uče na sadržaju koji je prethodno generisala sama vještačka inteligencija, što može dovesti do gubitka kvaliteta.

    Sistemsko skeniranje ISBN brojeva dodatno je pojačalo sumnje da kompanije koje razvijaju AI pokušavaju da obrade sadržaj što većeg broja knjiga.

    Trgovci su još 2024. godine primijetili neuobičajeno povećanje narudžbi koje su stizale na račun korisnika pod nazivom „Amazon FC“. Amazon je tada naveo da je riječ o legitimnim kupovinama.

    Sličnu praksu koristile su i druge kompanije. U sudskom postupku autora protiv kompanije Anthropic otkriven je njihov projekat „Panama“, u okviru kojeg je sud zaključio da uništavanje fizičkog primjerka knjige nakon digitalizacije može biti obuhvaćeno principom „fer upotrebe“ (fair use), jer se na taj način sprečava dalja preprodaja fizičkih primjeraka i potencijalno narušavanje autorskih prava.

    Kada knjiga postane samo skup podataka

    Amazonu su prikupljeni podaci potrebni za obuku njegovih naprednih modela iz porodice Nova, kao i AI asistenta za programiranje Kiro.

    Među prikupljenim i uništenim knjigama nalaze se i veoma rijetka izdanja, kao i naslovi na manjim svjetskim jezicima.

    Iako takve knjige nemaju uvijek veliku tržišnu vrijednost, prodavci upozoravaju da njihovim uništavanjem nepovratno nestaju istorijska, intelektualna i emotivna vrijednost koje knjige nose.

    Za kompanije koje razvijaju vještačku inteligenciju, međutim, presudno je ono što iz knjige mogu izvući – digitalizovani tekst koji se može iskoristiti za treniranje modela.

    Knjiga tako, nakon što posluži kao izvor podataka, prestaje da bude fizički predmet i postaje samo skup digitalnih informacija.

    Prema pisanju 404 Media, upravo taj odnos prema knjigama otvara pitanje šta se događa kada tehnološka vrijednost nekog djela postane važnija od njegove kulturne, istorijske i emotivne vrijednosti.

  • AfD pred istorijskom pobjedom

    AfD pred istorijskom pobjedom

    Alternativa za Njemačku (AfD) blizu je pobjede u istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini Saksoniji-Anhaltu. Ako na izborima 6. septembra osvoji većinu, biće to prvi put nakon Drugog svjetskog rata da krajnja desnica preuzme vlast u jednoj njemačkoj saveznoj pokrajini.

    „Najopasniji čovjek u zemlji“ vodi AfD do pobjede

    Prema anketi njemačkog Instituta za istraživanje javnog mnjenja „Infratest dimap“, AfD u Saksoniji-Anhaltu ima 41 odsto podrške, znatno više od konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Fridriha Merca, koja je na 24 odsto.

    AfD na izbore izlazi sa Ulrihom Zigmundom kao nosiocem liste i kandidatom za pokrajinskog premijera. „Špigl“ ga je nedavno na naslovnici opisao kao „najopasnijeg čovjeka Njemačke“.

    Njegova pobjeda značila bi prvi prodor AfD-a kroz politički „zaštitni zid“ koji ga od osnivanja 2013. godine drži izvan vlasti. Riječ je o neformalnom pravilu prema kojem druge velike njemačke stranke odbijaju koaliciju i političku saradnju sa AfD-om zbog njegovih krajnje desnih i ekstremističkih stavova.

    Nakon glasanja 6. septembra u Saksoniji-Anhaltu, 20. septembra na birališta izlaze birači u Meklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gdje AfD, prema najnovijoj anketi, ima 36 odsto podrške, sedam procentnih poena više od vladajućeg SPD-a, te u Berlinu, gdje je trka neizvjesnija.

    I na saveznom nivou AfD trenutno vodi u anketama. Najnovija istraživanja daju mu oko 28 odsto podrške, dok je CDU/CSU na nešto više od 20 odsto.

    Već pobjeda na pokrajinskim izborima bila bi važan politički signal za cijelu Evropu, jer bi pokazala da AfD može preći iz opozicione u izvršnu vlast. Ako bi se taj trend nastavio i na saveznom nivou, posljedice bi bile znatno veće.

    Kriza legitimiteta etabliranih stranaka

    „Očito je da je riječ o ozbiljnom problemu u Njemačkoj, a to je kriza legitimiteta dosadašnjih etabliranih stranaka, prije svega CDU-a, CSU-a i SPD-a. Njemačke političke elite treba da se zapitaju u čemu su pogriješile. Razloge za porast popularnosti AfD-a treba tražiti u razočaranju velikog dijela birača politikama etabliranih stranaka“, za „Indeks“ govori Božo Kovačević, spoljnopolitički analitičar.

    Dodaje da AfD ima najčvršće uporište upravo u istočnoj Njemačkoj, gdje je antimigrantsko raspoloženje paradoksalno mnogo veće nego na zapadu, iako tamo živi manje imigranata.

    „Mogli bismo reći da je neuspješna integracija istočne i zapadne Njemačke jedan od uzroka gubitka legitimiteta političkih elita“, navodi.

    „Njemačka više nije država blagostanja“

    Ističe i da njemački model uspješne ekonomije više ne funkcioniše kao ranije.

    „Njemačka je decenijama funkcionisala kao industrijska velesila zahvaljujući kombinaciji jeftinih ruskih energenata, američkih bezbjednosnih garancija koje su joj omogućavale da manje ulaže u odbranu, te plasmana njemačkih industrijskih proizvoda izvan Evrope, prije svega u Kinu.

    Danas više nema jeftinih ruskih energenata, Amerika više ne daje iste bezbjednosne garancije, a Kina je od tržišta za njemačke industrijske proizvode postala konkurent. Sve to ima posljedice na funkcionisanje sistema države blagostanja. Tu se javlja i ozbiljan problem: dok političke elite izlaz vide u jačanju odbrane i pripremama za mogući rat, građani se opravdano boje rata“, navodi.

    Vajdel najavljuje izlazak iz evrozone i napuštanje Šengena

    AfD već najavljuje poteze koji bi imali posljedice daleko izvan Njemačke. Kopredsjednica stranke Alis Vajdel juče je za ZDF poručila da bi, dođe li AfD na saveznu vlast, Njemačka trebalo da napusti evrozonu.

    „Njemačkoj je prije uvođenja evra bilo znatno bolje“, rekla je Vajdel, tvrdeći da je zajednička evropska valuta oslabila njemačku privredu i smanjila bogatstvo domaćinstava.

    Govoreći o migracijama, Vajdel je najavila zatvaranje njemačkih granica i izlazak iz šengenskog prostora. Založila se i za veći broj deportacija i manje dodjeljivanja državljanstva.

    Sve to nije lako sprovesti

    AfD već godinama zagovara referendum o članstvu Njemačke u Evropskoj uniji, takozvani Degzit (Dexit), po uzoru na Bregzit (Brexit), o čemu je Alis Vajdel govorila još 2024. godine.

    Stvarni izlazak Njemačke iz EU ne bi bio jednostavan jer je članstvo utemeljeno u njemačkom Ustavu, a za njegovu izmjenu potrebna je dvotrećinska većina u Bundestagu i Bundesratu, što bi za AfD predstavljalo veoma visok politički prag.

    I sam AfD je posljednjih godina svoju retoriku postavio nešto opreznije. Alis Vajdel je još 2024. rekla da bi AfD najprije pokušao iz temelja da promijeni EU i vrati više ovlašćenja državama članicama, a da bi referendum o izlasku bio svojevrsni plan B.

    Ni za evro ne postoji jednostavan politički ili pravni put. Njemačka je dio evrozone, a evro je zajednička valuta čije je funkcionisanje uređeno evropskim ugovorima. Za razliku od obične promjene ekonomske politike, izlazak najveće privrede evrozone iz zajedničke valute otvorio bi niz pravnih, finansijskih i političkih pitanja za cijelu EU.

    Njemačka već kontroliše granice

    Što se tiče izjave o zatvaranju granica, Njemačka već sprovodi kontrole na svim svojim kopnenim granicama, iako je i dalje dio šengenskog prostora.

    Vajdel, međutim, govori o nečem trajnijem – o izlasku iz Šengena i trajnom zatvaranju granica. To bi bilo mnogo složenije od sadašnjih privremenih kontrola. Njemačka ima oko 3.700 kilometara kopnenih granica sa devet država, a kroz njih svakodnevno prolaze milioni ljudi i robe.

    Za sada sve ove najave ipak treba posmatrati prije svega kao političku retoriku kojom AfD pokazuje koliko bi radikalno promijenio njemačku politiku kada bi došao na vlast.

    Stav prema Ukrajini i Rusiji

    Nešto realnije zvuči najava AfD-a o prekidu vojne pomoći Ukrajini, ukidanju sankcija Rusiji i obnovi energetskih odnosa sa Moskvom.

    Vajdel je naglasila da njena stranka ne želi da zauzima stranu u sukobu.

    „Zato ćemo zaustaviti svu pomoć Ukrajini. Nema više novca poreskih obveznika, nema oružja i nema njemačkih vojnika“, rekla je jednom prilikom.

    „Ove poruke AfD-a su opasne“

    No, čak i ako dio tih prijedloga nikada ne bude sproveden, sam dolazak AfD-a na vlast značio bi veliki zaokret za Njemačku, a time i za Evropu.

    „Populističke stranke su u nekim državama EU na vlasti. Lijeve populističke stranke bile su na vlasti u Grčkoj, Podemos jednim dijelom u Španiji, a Vilders je praktično na vlasti u Nizozemskoj. Ipak, te stranke nisu dovodile u pitanje samu Evropsku uniju.

    Šefica AfD-a jasna: Ako dođemo na vlast, zatvorićemo granice i izaći iz Šengena

    Posebno je važno iskustvo Velike Britanije, gdje sve veći broj građana danas žali zbog odluke o izlasku iz EU. S obzirom na to, pretpostavljam da bi i neke od stranaka koje danas zagovaraju izlazak iz EU u stvarnoj praksi mogle promijeniti stav“, rekao je Kovačević.

    „No, poruke koje dolaze od AfD-a opasne su, pogotovo nakon Bregzita, jer su Pariz i Berlin krajnje tačke osovine na kojoj počiva cijeli evropski projekat. Poruke o izlasku iz EU i napuštanju evra, povezane sa nekim drugim porukama koje je AfD plasirao, opasno asociraju na zbivanja u Njemačkoj 1930-ih. To bi trebalo da bude poziv na uzbunu za sve one koji misle da evropski projekat još ima smisla“, objasnio je.

    CSIS: Jačanje AfD-a vjerovatno slabi EU

    Analiza američkog Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) navodi da bi već sama pobjeda u Saksoniji-Anhaltu izazvala simbolički šok širom Evrope.

    „Dijelovi Njemačke bili bi pod vlašću stranke koja otvoreno simpatiše Rusiju i eufemistički govori o najmračnijim godinama Njemačke“, navodi CSIS.

    „Najvjerovatniji uticaj jačanja krajnje desnih stranaka u Evropi, u ovom slučaju predvođenog usponom AfD-a, bio bi paraliza: neslaganja oko pitanja poput odbrane i nespremnost da se odustane od veta u Evropskom savjetu blokirali bi reforme, postepeno smanjujući sposobnost Evropske unije da se uhvati ukoštac sa današnjim velikim izazovima“, navodi se.

    „Dalje jačanje AfD-a vjerovatno bi oslabilo Evropsku uniju, a time i geopolitički značaj Evrope u cjelini. Pobjeda AfD-a neće odmah promijeniti ravnotežu snaga u Njemačkoj ili Evropi, ali postavlja temelje za veću polarizaciju i nestabilnost“, navodi se u analizi.