Kategorija: Svijet

U Vašingtonu su sve glasnije glasine da će Pit Hegset, američki ministar odbrane, postati najveća kolateralna žrtva vojne avanture predsjednika SAD Donalda Trampa na Bliskom istoku.

Hegset, koji insistira da ga zovu „ministar rata“ umjesto „ministar odbrane“, na konferenciji za novinare je proglasio „odlučujuću vojnu pobjedu“ nad Iranom. Navodeći poginule iranske zvaničnike, ponavljao je: „Mrtvi, mrtvi…“, dok mu je američka zastava virila iz džepa na grudima. Dodao je da je neke preskočio i da može da nastavi dalje, uključujući i novog vrhovnog vođu koji je, kako je rekao, ranjen i unakažen.

Međutim, umjesto promjene režima koju je Tramp obećao, nakon smrti vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija, Iran je na čelo doveo njegovog sina Modžtabu Hamneija, koga mnogi smatraju još radikalnijim. Predsjednik Tramp je na platformi Truth Social postavio ultimatum: Iran mora da otvori Ormuski moreuz ili će „cijela civilizacija biti uništena večeras i nikada više neće biti obnovljena“. Kasnije je pristao na dvosedmični prekid vatre, što su mnogi protumačili kao brzo povlačenje.

Prema izvorima bliskim Bijeloj kući, upravo je Pit Hegset snažno gurao Trampa ka ratu i preuveličavao mu obećanja o brzoj i čistoj pobjedi, ignorišući savjete potpredsjednika, državnog sekretara i načelnika Generalštaba generala Dena Kejna. Bivši obavještajni oficir američke mornarice Trevis Ejkers rekao je za Dejli bist: „Hegset je cijelu ovu stvar preuveličao Trampu, a to nikada nije bilo nešto što je Tramp zaista želio. Tramp će definitivno tražiti žrtvenog jarca jer nikada neće prihvatiti krivicu. Naći će nekog drugog da krivi“, rekao je Ejkers.

Hegset je od samog početka bio veoma zanimljiva figura. Ima tetovaže koje su privukle veliku pažnju, uključujući jerusalimski krst i natpis „Deus Vult“ („Bog to hoće“) na grudima i bicepsima, simbol povezan sa krstaškim ratovima i hrišćanskom supremacijom nad islamom. „Ako je spreman da na svoje tijelo stavi trajni simbol koji predstavlja hrišćanstvo nad islamom, to vam mnogo govori“, rekao je Trevis Ejkers.

U svojoj knjizi „Rat protiv ratnika“, Hegset je napisao: „Pridružio sam se vojsci 2001. godine jer sam želio da služim svojoj zemlji. Ekstremisti su nas napali 11. septembra i mi smo otišli u rat… Dvadeset godina kasnije, ta ista vojska me je proglasila ‘ekstremistom’… Vojska koju sam volio, za koju sam se borio, za koju sam se poštovao… ispljunula me je.“

Rođen 1980. godine u predgrađu Mineapolisa/Sent Pol, Minesota, Hegset je od studenta elitnog univerziteta postao jedan od najkontroverznijih članova Trampove administracije. Nakon što je završio srednju školu, Hegset se upisao na Prinston, gdje se brzo etablirao kao konzervativni glas. Kao urednik konzervativnih studentskih novina „Prinston Tori“, postao je lider konzervativnog razmišljanja na kampusu poznatom po svojim liberalnim sklonostima.

Nakon što je diplomirao 2003. godine, Hegset se prijavio u vojsku SAD. Tokom aktivne službe bio je raspoređen na nekoliko zahtjevnih lokacija – služio je u američkom zatvoru u zalivu Gvantanamo na Kubi i učestvovao u operacijama u Iraku i Avganistanu. Za svoju službu dobio je nekoliko vojnih odlikovanja i dostigao čin majora. Godine 2014. prešao je u rezervni sastav Nacionalne garde.

Istovremeno sa vojnom karijerom, Hegset je započeo medijsku karijeru na Foks njuzu kao komentator i voditelj. Njegov otvoren, borbeni stil i konzervativni stavovi brzo su ga učinili prepoznatljivim licem desnice. Sve više se prikazivao kao iskusan „frontmen“ – žilav, mišićav i nepopustljiv borac za konzervativne vrijednosti.

Hegset je često koristio društvene mreže i svoje knjige da bi pojačao ovu sliku. Njegove objave sa golim torzom i naslovi knjiga poput „Moderni ratnici“ i „Američki krstaški rat“ bili su posebno zapaženi, što jasno odražava njegov militaristički i ideološki pristup.

Tramp je već otpustio nekoliko visokih zvaničnika, uključujući bivšu sekretarku za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem i bivšu državnu tužiteljku Pam Bondi. Prema riječima Akersa, Hegset je na vrhu liste onih koji bi mogli biti sljedeći.

„Sigurno će biti otpuštanja u bliskoj budućnosti“, zaključio je Akers.

Evropska unija mora priznati da je izgubila i da ne može bez ruskih energetskih resursa, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.

– Brisel je izgubio bitku. Oni moraju da shvate da Evropi trebaju ruske sirovine. Takođe moraju da shvate da EU nije u stanju da izoluje Rusiju od globalne ekonomije – rekao je Orban u intervjuu za atv.hu.

On je napomenuo da Rusi trenutno zarađuju mnogo novca jer mogu da prodaju svoje sirovine svima osim Evropi.

Mađarski premijer je pozvao Evropu da “ponovo trguje sa Rusima” nakon mirovnog sporazuma u ​​Ukrajini.

Orban je ranije rekao da Evropa neće preživjeti bez ruske nafte, sada kada se nazire globalna nestašica goriva.

Iran i dalje raspolaže sa hiljadama balističkih raketa i zadržava mogućnost da iz podzemnih skladišta ponovo aktivira i rasporedi dio lansirnih sistema, naveli su američki zvaničnici upoznati sa procjenama obavještajnih službi Sjedinjenih Američkih Država.

Više od 1.000 raketa srednjeg dometa i dalje u arsenalu

Iranski raketni arsenal je tokom sukoba značajno smanjen, ali i dalje uključuje više od 1.000 raketa srednjeg dometa.

Takođe, dio lansera se nalazi oštećen, skriven ili potencijalno popravljiv u podzemnim kompleksima, objavio je “Volstrit džornal”.

U izvještaju je navedeno da je više od polovine iranskih lansera balističkih raketa uništeno ili onesposobljeno, ali da Teheran i dalje može da “izvuče” dio sistema i da obnovi ograničene kapacitete.

Mogućnost obnove kroz proizvodnju i podršku drugih zemalja

Američki zvaničnici upozoravaju i da Iran može da pokuša da nadoknadi gubitke kroz proizvodnju ili nabavke od trećih zemalja.

Ministar odbrane SAD Pit Hegset ocijenio je da je iranski raketni program “funkcionalno uništen”, dok drugi američki vojni i obavještajni izvori ističu da Iran i dalje ima sposobnost da povremeno izvodi raketne napade, iako u manjem obimu nego na početku sukoba.

Izraelski zvaničnici navode da je tokom rata oko dvije trećine iranskih lansera van funkcije, ali da dio infrastrukture ostaje teško uništiv zbog duboko ukopanih postrojenja.

Oni procjenjuju da Iran trenutno nema kapacitet za masovnu proizvodnju novih raketa, ali da može relativno brzo da obnovi dio arsenala.

Pauza u sukobu kao prilika za jačanje snaga

Američki zvaničnici takođe upozoravaju da bi Iran mogao da koristi pauzu u sukobu za regeneraciju svojih snaga, dok se u Vašingtonu istovremeno vodi proces diplomatskih pregovora sa Teheranom u Islamabadu.

U izvještaju se ističe da Iran i dalje zadržava značajan broj dronova i krstarećih raketa, kao i da bi eventualna podrška iz Rusije ili drugih partnera mogla ubrzati obnovu njegovih vojnih kapaciteta.

Analitičari upozoravaju da, uprkos gubicima, Iran ostaje značajan regionalni akter čija raketna moć i dalje ima potencijal da utiče na bezbjednost i stabilnost Bliskog istoka, prenosi Tanjug.

Avion američke vlade sa visokim američkim zvaničnicima sletio je danas, 11.aprila u Islamabad, gdje će učestvovati u mirovnim pregovorima između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, potvrdila su dva pakistanska izvora, prenosi Rojters.

Prema navodima, američku delegaciju predvode specijalni izaslanici predsjednika SAD Stiv Vitkof i Džared Kušner, koji su doputovali u pakistansku prijestonicu kako bi učestvovali u razgovorima sa ciljem okončanja šestonedjeljnog sukoba između Vašingtona i Teherana.

Pregovori u Islamabad uslijedili su u trenutku kada se sukob već proširio na širi region Bliskog istoka.

Sjedinjene Američke Države i Iran trebalo bi da započnu razgovore sa ciljem deeskalacije i mogućeg okončanja višenedjeljnog rata, navode izvori, prenosi Tanjug.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da nije potreban “rezervni plan” ukoliko mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Pakistanu ne budu uspješni.

– Ne treba vam rezervni plan. Vojska je poražena. Njihova vojska je nestala. Degradirali smo skoro sve. Imaju vrlo malo raketa. Imaju vrlo malo proizvodnih kapaciteta. Snažno smo ih udarili – rekao je Tramp novinarima u Vašingtonu, uoči puta za Šarlotsvil u Virdžiniji, prenosi američki portal Hil.

Na pitanje da li će današnji razgovori biti jedina prilika da se posreduje u okončanju rata, Tramp je rekao: “Ne znam, ne mogu vam reći. Moram da vidim šta će se desiti sutra”.

On je rekao da potpredsjedniku SAD DŽej Di Vensu želi “sreću” u pregovorima i da je pred njim “veliki zadatak”.

Američki predsjednik je takođe rekao da će Ormuski moreuz, ključna ruta za transport nafte, biti otvoren “sa ili bez” Irana i poručio da neće dozvoliti naplatu prolaska brodovima.

Uprkos tome, kroz moreuz trenutno prolazi mali broj brodova, što održava visoke cijene nafte.

– Mislim da će se sve brzo završiti, a ako ne, završićemo to na drugi način – poručio je Tramp.

Potpredsjednik SAD DŽej Di Vens otputovao je u Pakistan zajedno sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Stivom Vitkofom i Trampovim zetom DŽaredom Kušnerom, gde bi trebalo da razgovaraju o trajnom sporazumu sa Iranom nakon dvonedjeljnog primirja postignutog ranije ove nedjelje.

Primirje je, međutim, već dovedeno u pitanje zbog različitih tumačenja, uključujući pitanje da li sukob Izraela sa Hezbolahom u Libanu treba da bude obuhvaćen sporazumom. Dok Iran i pakistanski zvaničnici smatraju da jeste, Izrael i američka administracija tvrde suprotno.

Na granici Libana i Izraela danas, 10. aprila, došlo je do nove eskalacije sukoba, uz artiljerijske i vazdušne udare na jugu Libana i ispaljivanje oko 60 raketa ka sjeveru Izraela.

Libanska Nacionalna novinska agencija (NNA) prenijela je da su u toku novi oružani incidenti na jugu zemlje, uključujući artiljerijsko granatiranje visoravni Al-Rajhan u regionu Džezina, kao i izraelske vazdušne napade na više lokacija.

Prema navodima NNA, izraelski ratni avioni gađali su grad Al-Madžadel u okrugu Tir, dok su u ranim jutarnjim satima izvedena dva napada na grad Al-Sarafand u oblasti Al-Zahrani, prenosi Tanjug.

Pogođeno je i područje Khirbet al-Duveir u predgrađu Al-Bisarije.

Al Džazira je prenijela da su se u sjevernom Izraelu oglasile sirene u regionu Galileje zbog raketne vatre iz pravca južnog Libana.

Prema navodima izraelske vojske, ispaljeno je oko 60 raketa ka sjeveru Izraela, a u napadima su korišteni i projektili većeg dometa koji su navodno ciljali gradove Ašdod i Haifu.

Sirene za vazdušnu uzbunu oglasile su se u petak u dijelovima Izraela, uključujući Tel Aviv, navela je izraelska vojska. Navode da je Hezbolah ispalio raketu koja je aktivirala sirene za uzbunu.

Prema izraelskim medijima, projektil je presretnut, a zasad nema izvješća o žrtvama.

Netanjahu: Nema primirja, nastavljamo sa napadima

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu poručio je sinoć da “nema primirja u Libanu” i da Izrael nastavlja da napada Hezbolah.

U video-poruci stanovnicima sjevernog Izraela poručio je da Izrael “nastavlja da udara Hezbolah velikom silom” i da neće prestati dok “ne povrati njihovu bezbjednost”.

“Naša značajna dostignuća, kako u Iranu, tako i protiv osovine zla, dovela su do istorijske promjene u položaju Izraela u regionu. Ona su takođe dovela do promjena u našim odnosima sa zemljama sa kojima ranije nismo imali odnose“, naveo je Netanjahu.

Izraelski premijer izjavio je ranije juče da je naložio vladi da što pre započne direktne pregovore sa Libanom. Kako je naveo, pregovori bi bili usmjereni na razoružavanje Hezbolaha i uspostavljanje miroljubivih odnosa između Izraela i Libana.

Libanski zvaničnici zatražili su privremeni prekid vatre kako bi bili omogućeni pregovori sa Izraelom.

Predsjednik Libana nudi rješenje

Libanski predsjednik Žozef Aun izjavio je sinoć da je jedino rješenje za situaciju sa kojom se Liban suočava prekid vatre sa Izraelom koji bi doveo do direktnih pregovora između dvije zemlje, saopštila je njegova kancelarija.

Aun je rekao da libanski prijedlog za prekid vatre i pregovore počinje da dobija pozitivne reakcije u međunarodnim krugovima, prenio je Tajms of Izrael.

Dodao je da Liban nastavlja da vodi međunarodne razgovore o tom pitanju.

Podsjećamo, Netanjahu je juče rekao da je naložio diplomatama da što prije pokrenu direktne razgovore sa Bejrutom, ali je jedan izraelski zvaničnik kazao za Tajms of Izrael da će se razgovori sa Libanom voditi bez početnog prekida vatre.

Države članice Evropske unije od danas počinju potpunu primjenu EES sistema pri ulasku i izlasku na graničnim prelazima.

Na ovaj način, na graničnim prelazima prema Evropskoj uniji, prestaje pečatiranje putnih isprava državljana trećih zemalja, među kojima je i BiH, a svi podaci o ulascima biće evidentirani u elektronski sistem.

Hrvatski MUP je saopštio da sistem funkcioniše stabilno i da se procedure za putnike, uključujući i građane BiH, odvijaju bez poteškoća.

Ističu da se tokom ljetne sezone mogu očekivati gužve.

Izraelski premijer Bendžamin Netanjahu kaže da nema primirja u Libanu, kao i da će nastaviti sa napadima na Hezbolah, dok Donald Tramp, predsjednik SAD kaže da nije zadovoljan načinom na koji Iran upravlja Ormuskim moreuzom te da se “nisu tako dogovorili”.

Iran najavljuje “novu fazu” upravljanja moreuzom

S druge strane vrhovni vođa Irana Modžtabe Hamnei navodi da će Iran upravljanje moreuzom “uvesti u novu fazu”.

Tramp je optužio Iran da obavlja veoma loš posao i da se ponaša nečasno u rukovođenju prolaskom nafte kroz Ormuski moreuz, naglasivši da to nije u skladu sa sporazumom koji, kako tvrdi postoji između strana.

Tramp: Iran ne bi trebalo da naplaćuje prolaz tankerima

Tramp je juče saopštio da Iran ne bi trebalo da naplaćuje takse tankerima koji prolaze kroz Ormuski moreuz.

“Bolje da to ne rade, a ako rade, bolje da odmah prestanu”, naveo je tada Tramp.

Portparolka Bele kuće Kerolajn Livit rekla je da je Tramp izneo ideju da SAD mogu da zarađuju na brodovima koji budu prolazili kroz Ormuski moreuz tako što će naplaćivati dozvolu za prolazak, naglašavajući da je to tema o kojoj će se razgovarati u narednim danima.

Ograničen saobraćaj uprkos sporazumu

Inače, pristup Ormuskom moreuzu i dalje je ograničen i pod kontrolom, a brodski saobraćaj ostaje znatno smanjen uprkos sporazumu o prekidu vatre između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, rekao je šef Nacionalne naftne kompanije Abu Dabija (ADNOK) Sultan Al Džaber.

Naglasio je da moreuz “nije otvoren” i da je prolaz kroz njega “ograničen, uslovljen i kontrolisan”.

Al Džaber je naveo da je pristup tom plovnom putu podložan uslovima i političkom uticaju Irana i upozorio da naoružavanje tog vitalnog pomorskog koridora ne može da bude tolerisano, jer ugrožava slobodu plovidbe i globalnu ekonomsku stabilnost.

Iran: Prolaz moguć uz koordinaciju sa vojskom

Iran je saopštio da je prolaz kroz moreuz moguć uz koordinaciju sa iranskim oružanim snagama i uz uvažavanje tehničkih ograničenja.

Prije sukoba, Ormuski moreuz je funkcionisao kao slobodan međunarodni plovni put.