Kategorija: Svijet

Američke snage su tokom dana pogodile dva iranska lansirna sistema na iranskom ostrvu Larak, javio je “Aksios” pozivajući se na američkog zvaničnika.
“Uočene su snage Revolucionarne garde dok se spremaju da prema Ormuskom moreuzu lansiraju rakete koje nose morske mine”, rekao je zvaničnik.

Iranska agencija Fars javila je da se eksplozija čula u blizini ostrva Larak, ali da je uzrok nepoznat.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa tvrdi da je postigla veliki sporazum sa Venecuelom kojim će SAD dobiti većinski udio u novom privatnom zajedničkom preduzeću za eksploataciju tamošnje nafte, a američki zvaničnik rekao je za NPR da bi Vašington imao efektivnu kontrolu nad 55 odsto proizvodnje.

Tramp tvrdi da sporazum obuhvata više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi i nazvao ga je “najvećim naftnim sporazumom u svjetskoj istoriji”, navodeći da će povećati američke rezerve i pomoći u obaranju cijena goriva.

Ogromne rezerve, ali proizvodnja neće brzo rasti

Venecuela raspolaže sa oko 303 milijarde barela dokazanih rezervi, odnosno približno 17 odsto svjetskih zaliha, ali zbog dotrajale infrastrukture trenutno proizvodi tek oko jedan odsto svjetske nafte.

Stručnjak za energetiku Džerald Kepes upozorava da bi za značajnije povećanje proizvodnje moglo biti potrebno pet do deset godina, kao i desetine milijardi dolara ulaganja, zbog čega se efekti sporazuma neće odmah osjetiti na američkim benzinskim pumpama.

Američkim rafinerijama potrebna venecuelanska nafta

SAD su najveći svjetski proizvođač nafte, ali veliki dio njihove proizvodnje čini laka nafta, dok su brojne rafinerije na američkoj obali Meksičkog zaliva projektovane za preradu teške nafte kakva se nalazi u Venecueli.

Zbog toga bi obnovljena proizvodnja u Venecueli mogla da obezbijedi američkim rafinerijama stabilniji izvor odgovarajuće sirovine, posebno u vrijeme poremećaja na globalnom energetskom tržištu izazvanih ratom sa Iranom i smanjenim protokom nafte kroz Hormuški moreuz.

Stručnjaci upozoravaju na veliki rizik

Paša Mahdavi sa Univerziteta Kalifornije u Santa Barbari upozorio je da postoje ozbiljna pitanja o legitimnosti vlasti u Karakasu i tome kako će venecuelanska vlada izgledati za nekoliko godina, kada bi nova proizvodnja trebalo da dostigne značajniji nivo.

Kepes je izrazio i čuđenje zbog direktne uključenosti državnog sekretara Marka Rubija i ministra odbrane Pita Hegseta u pregovore, ističući da postoje brojna pitanja o pravnoj osnovi ovakvog aranžmana.

Tramp obećava niže cijene goriva

Bijela kuća sporazum predstavlja kao način da SAD obezbijede dugoročne zalihe i snize cijene goriva, dok Rubio tvrdi da bi Venecuela zauzvrat mogla da dobije skoro 100 milijardi dolara privatnih investicija, hiljade dobro plaćenih radnih mjesta i sredstva za obnovu ekonomije.

Ipak, energetski stručnjaci upozoravaju da između ogromnih rezervi pod zemljom i nafte koja zaista može stići do američkih rafinerija stoje godine ulaganja navodi npr, tehničkih radova i političke neizvjesnosti, pa ostaje otvoreno pitanje koliko će se ambiciozne tvrdnje Trampove administracije zaista ostvariti.

Američka mornarica istovremeno sprovodi dvije velike operacije u Persijskom zalivu – pomorsku blokadu Irana, kojom sprečava brodove da uplovljavaju u iranske luke ili ih napuštaju, i zaštitu trgovačkog saobraćaja kroz strateški važan Ormuski moreuz.

Na rejv žurci na hipodromu u švajcarskom gradu Arau došlo je do pucnjave. U toku je velika policijska operacija. Policija saopštava da ima više žrtava, prenose švajcarski mediji.

Tokom noći došlo je do pucnjave na rejv žurci koja se održavala na hipodromu u švajcarskom gradu Arau, sedištu kantona Argau.

– Јoš nije jasno šta se tačno dogodilo – rekla je portparolka kantonalne policije Vanesa Rumpold i dodala da policija za sada može da potvrdi da je “više puta pucano u blizini veće grupe ljudi”.

JUST IN: Shots heard at event in Aarau, Switzerland. Police confirm there are multiple victims. (Video: Blick) pic.twitter.com/nZMKcGtMGD

— Open Source Intel (@Osint613) August 30, 2026

Rumpoldova je navela da ima više povređenih, ali da za sada ne može da kaže da li ima poginulih.

Policija je na svom nalogu na Iksu potvrdila da ima više žrtava, ali nije precizirala da li je reč o poginulima ili povređenima.

– U toku je velika policijska operacija. Građani se pozivaju da se ne približavaju tom području. Molimo sve koji imaju video-snimke i fotografije da ih pošalju putem Instagram kanala kantonalne policije Argaua. Više informacija biće naknadno objavljeno – navodi se u kratkom saopštenju.

Za sada nema zvaničnih informacija o identitetu napadača, niti je poznato da li je uhapšen ili je u bjekstvu.

Veliki broj policijskih i vozila hitne pomoći nalazi se na mjestu događaja, a područje oko hipodroma je blokirano.

Na terenu su i vatrogasci, dok policija kontroliše osobe koje se kreću u blizini zatvorene zone.

Prema posljednjim podacima Agencije za vanredne situacije u Nepalu je u poplavama, na granici sa Kinom, poginulo najmanje 734 osoba, dok se 2.498 vodi kao nestalo.

Kineski državni mediji su prenijeli da je sa njihove strane granice, u regionu graničnog prelaza Đirong na Tibetu, poginulo 16 osoba, dok je 546 nestalo, prenosi Bi-Bi-Si.

Prelaz Đirong je glavni put za turiste koji pešače od glavnog grada Nepala, Katmandua do svete planine Kailaš na kineskom Tibetu. Poplave su se dogodile tokom jutarnjih sati 26. avgusta, nakon što se aktiviralo klizište na Himalajima koje je izazvalo raspadanje glečera.

Prema podacima Američkog geološkog insituta, udar ogromne mase leda u dno doline registrovan je kao seizmički događaj magnitude 5,2 stepeni po Rihterovoj skali za zemljotrese, a velike količine leda i kamenja koje su dospjele u rijeku izazvale su poplave.

Građani Islanda izašli su na birališta kako bi na referendumu odlučili hoće li njihova zemlja nastaviti pregovore o članstvu s Evropskom unijom. Prema prvim prebrojanim glasovima, rezultat je toliko tijesan da je konačan ishod trenutno nemoguće predvidjeti.

Na osnovu prvih 153.197 prebrojanih glasova, od ukupno 270.000 Islanđana s pravom glasa, 50,1 odsto građana odbacilo je prijedlog vlade, dok je 49,9 odsto glasalo „za“. Prema podacima islandskog javnog servisa RUV, dvije strane trenutno dijeli svega 435 glasova.

Pitanje na glasačkom listiću glasilo je: „Treba li Island nastaviti pregovore o pristupanju s Evropskom unijom?“

Iako su geopolitičke teme bile prisutne, debata u ovoj ostrvskoj naciji od blizu 400.000 stanovnika ponovo se najviše fokusirala na ribarsku industriju, koja čini gotovo 40 odsto islandskog izvoza.

Mnogi glasači koji su se izjasnili protiv nastavka pregovora strahuju da bi Island, u okviru zajedničke ribarske politike EU, morao prepustiti dio kontrole nad svojim izuzetno unosnim ribolovnim područjima. Pravo na ribolov bilo je najveća prepreka i u prošlosti, a očigledno je ostalo i danas.

Island je proces pridruživanja Evropskoj uniji započeo još 2009. godine, neposredno nakon teške finansijske krize i kolapsa domaćeg bankarskog sistema.

Pregovori su bili u poodmakloj fazi kada je 2013. godine na vlast došla evroskeptična vlada koja ih je obustavila.

Vlada lijevog centra, predvođena premijerkom Kristrún Frostadóttir, prvobitno je obećala održavanje referenduma do 2027. godine. Ipak, proces je ubrzan zbog rastućih međunarodnih napetosti, uključujući prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa vezane za obližnji Grenland.

Ukoliko pobijedi opcija „ne“, to ne zatvara trajno vrata Evropskoj uniji, već ostavlja mogućnost da neka buduća vlada ponovo pokrene to pitanje.

Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je da su Sjedinjene Američke Države postigle sporazum sa Venecuelom koji bi im omogućio većinsku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi nafte te zemlje.

On je sporazum nazvao „najvećim naftnim sporazumom u istoriji svijeta“.

Tramp je na društvenoj mreži Truth Social napisao da su sporazum, po njegovom uputstvu, pregovarali američki državni sekretar Marko Rubio, ministar odbrane Pit Hegset i privremena predsjednica Venecuele Delsi Rodrigez, uz učešće privatnog sektora.

„Oni su obezbijedili većinsku američku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi nafte u Venecueli, bez ikakvih troškova za američke poreske obveznike“, napisao je Tramp.

Petina venecuelanskih rezervi

Venecuela posjeduje najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, koje premašuju 300 milijardi barela.

Prema objavljenim podacima, novi sporazum obuhvata 17 naftnih polja sa procijenjenim rezervama od 65 milijardi barela, što čini približno petinu ukupnih rezervi te zemlje.

Prema riječima američkog zvaničnika upoznatog sa sporazumom, SAD bi trebalo da osnuju novu kompaniju sa privatnim partnerom, čije ime još nije saopšteno, a ta kompanija bi dobila prava na razvoj tih polja u trajanju od 100 godina.

Vlada Venecuele procjenjuje da bi ovaj posao mogao da privuče oko 100 milijardi dolara investicija u naftnu industriju te zemlje.

Tramp tvrdi da će sporazum „više nego udvostručiti američke rezerve nafte“, povećati ponudu i dugoročno sniziti cijene goriva u SAD.

Vašington želi da poveća proizvodnju u Venecueli

Sporazum je postignut gotovo devet mjeseci nakon što su američke snage svrgnule i zarobile Nikolasa Madura, nakon čega je vlast preuzela Delsi Rodrigez.

Od tada Vašington nastoji da poveća isporuke venecuelanske nafte američkim rafinerijama i privuče američke kompanije u zapostavljeni energetski sektor te zemlje.

Venecuela trenutno proizvodi oko 1,25 miliona barela sirove nafte dnevno, što je znatno manje nego prije nekoliko decenija. Godine nedovoljnog ulaganja, sankcija i lošeg upravljanja teško su pogodile naftnu infrastrukturu.

Rodrigezova je pozdravila sporazum i izjavila da će on imati značajan uticaj na ekonomski oporavak zemlje.

Tramp pod pritiskom zbog cijena goriva

Trampova administracija nastoji da poveća ponudu nafte uoči izbora za Kongres koji se održavaju kasnije ove godine, dok rast cijena benzina vrši politički pritisak na Bijelu kuću.

Istovremeno, SAD traže načine da obnove strateške rezerve nafte, a dodatna proizvodnja u Venecueli mogla bi da doprinese i stabilizaciji snabdijevanja američkih rafinerija.

Detalji o tome koje će privatne kompanije učestvovati, kako će tačno izgledati američka „većinska kontrola“ i kada bi dodatne količine nafte mogle da stignu na tržište još nisu objavljeni.

Sjenka koja podsjeća na siluetu meduze ili vanzemaljski stativ iz naučnofantastičnih romana, uočena na jednoj od fotografija NASA-inog rovera Curiosity, nije nepoznati oblik života u atmosferi Marsa, već je najvjerovatnije posljedica udara nabijene čestice iz svemira u senzor kamere.

Fotografija napravljena pomoću Curiosityjeve navigacione kamere (NavCam) ponovo je postala viralna na društvenim mrežama i podstakla nove teorije o životu na Crvenoj planeti, piše portal Science Alert.

Ipak, za razliku od ranijih neobičnih prizora, poput stijena koje podsjećaju na ljudske glave, bedrene kosti ili gljive, ovaj prizor uopšte ne potiče sa površine planete.

Da je riječ o prolaznoj smetnji u samom aparatu, a ne o objektu u marsovskom pejzažu, dokazuju fotografije napravljene svega nekoliko sekundi ranije.

Tajanstveni oblik pojavio se na samo jednoj fotografiji, dok ga na snimcima napravljenim nekoliko sekundi ranije nema.

Naučnici su ukazali na to da su kosmički zraci zapravo čestice visoke energije koje neprekidno bombarduju svemir. Dok Zemljino magnetno polje i gusta atmosfera štite našu planetu od njihovog direktnog uticaja, Mars nema globalno magnetno polje, a njegova atmosfera je izuzetno tanka.

Zbog toga su roveri poput Curiosityja stalno izloženi udarima ovih čestica, koje pri kontaktu sa silicijumskim detektorima kamera ostavljaju vizuelne greške na snimcima.

Iako se ove smetnje najčešće manifestuju kao sjajne bijele tačke, linije ili šum, što se na snimcima sa Marsa bilježi gotovo svake sedmice, zabilježeni su i slučajevi kada udar kosmičkog zračenja na senzoru ostavi tamni, crni trag koji traje samo tokom jednog kadra.

Iako NASA još čeka zvaničnu potvrdu, podaci jasno pokazuju da se neobičan prizor dogodio u samoj kameri, a ne na površini Marsa, piše Science Alert.