Kategorija: Svijet

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da želi potpuno uklanjanje iranske rukovodeće strukture, istovremeno najavljujući da će nakon aktuelnog sukoba sa Iranom američka administracija fokus preusmjeriti na Kubu.

U telefonskom intervjuu za En-Bi-Si njuz Tramp je rekao da Vašington želi da „uđe i očisti sve“ u Iranu, naglašavajući da SAD ne žele scenario u kojem bi se vlast u toj zemlji obnavljala tokom dužeg perioda.

– Želimo da uđemo i očistimo sve. Ne želimo nekoga ko bi obnavljao tokom perioda od deset godina – rekao je Tramp.

Američki predsjednik je dodao da ima ideje o tome ko bi mogao biti „dobar vođa“ Irana i naveo da već preduzima poteze kako bi osigurao da ljudi koje ima na umu prežive rat. Istakao je i da bi sin pokojnog vrhovnog vođe Alija Hamneija bio „neprihvatljiv“ kao potencijalni nasljednik.

Prema njegovim riječima, razmatranje slanja američkih kopnenih trupa u Iran u ovom trenutku bilo bi „gubljenje vremena“.

– Izgubili su sve. Izgubili su svoju mornaricu. Izgubili su sve što mogu izgubiti – rekao je Tramp, komentarišući i izjavu iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija da je Teheran spreman za američku ili izraelsku kopnenu invaziju, ocijenivši je „uzaludnom“.

Istovremeno, Tramp je poručio da bi nakon sukoba sa Iranom američka administracija mogla da usmjeri posebnu pažnju na Kubu.

U razgovoru za Si-En-En rekao je da Kuba „želi da postigne dogovor“ sa Sjedinjenim Državama i da Vašington planira da interveniše kako bi ostvario svoje ciljeve poslije više od pola vijeka napetih odnosa.

– Pratimo situaciju 50 godina i Kuba je sada praktično pala u naše ruke zbog mene. Radi se vrlo dobro – rekao je Tramp.

On je najavio da bi američki državni sekretar Marko Rubio mogao dobiti posebnu ulogu u vođenju politike prema Havani, nakon što završi trenutne zadatke administracije.

Dan ranije u Bijeloj kući Tramp je izjavio da je „samo pitanje vremena“ kada će Amerikanci kubanskog porijekla moći da se vrate u svoju zemlju, nagovještavajući da bi Kuba mogla biti sljedeća tačka američke spoljnopolitičke agende nakon Irana.

Američki ministar energetike Kris Rajt izjavio je da američka mornarica priprema pratnju brodova kroz Ormuski moreuz, koju će sprovoditi “čim to bude izvodljivo”, dok je saobraćaj u ovom trgovinskom pravcu blokiran zbog rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

– Čim bude razumno, pratićemo brodove kroz tjesnac i ponovo omogućiti protok energije – rekao je Rajt.

Istovremeno, ekonomski savjetnik Bijele kuće Kevin Haset potvrdio je da američka vojska priprema plan za praćenje brodova kroz moreuz, ali nije iznio detalje o vremenskom okviru.

Predsjednik SAD Donald Tramp je u utorak naveo da će američka mornarica početi da pruža pranju tankerima kroz moreuz “što je prije moguće”, kako bi se izjbeglo narušavanje globalnog snabdijevanja naftom.

Indonezija će ograničiti pristup platformama društvenih mreža za lica mlađa od 16 godina, saopšteno je iz Ministarstva za komunikacije i digitalne tehnologije Indonezije.

Indonezija je jedna od zemalja koje su uvele zabranu korištenja društvenih mreža maloljetnim licima da bi se smanjio rizik po njih od zavisnosti i zlostavljanja na internetu.

Vlada Australije je u decembru prošle godine uvela zabranu društvenih mreža za mlađe od 16 godina, a Vlada Španije je u februaru izglasala isti zakon.

Govor predsjednika Emanuela Makrona u podmorničkoj bazi Ile Longue označava ključni trenutak u evoluciji evropskog odvraćanja.

Najava Francuske da će proširiti svoj nuklearni arsenal i produbiti nuklearnu saradnju s ključnim partnerima EU doprinijeće jačanju kredibiliteta evropskog odbrambenog stava. Istovremeno, spremnost nekoliko evropskih vlada da se uključe u značajnu nuklearnu saradnju s Francuskom takođe odražava širu promjenu u evropskim stavovima prema nuklearnom odvraćanju.

Rastuća neizvjesnost oko budućnosti američkog proširenog odvraćanja, zajedno s ruskim nuklearnim signaliziranjem, prisiljava mnoge Evropljane da mnogo ozbiljnije razmotre nuklearno odvraćanje.

Izazov sada nije samo sprovođenje dublje nuklearne saradnje, već i osiguranje da taj napredak bude popraćen jačim konvencionalnim sposobnostima i jasnim evropskim razmišljanjem o dinamici eskalacije.

Francuski potez temelji se na postepenoj promjeni u njenoj nuklearnoj politici i u evropskoj raspravi o odvraćanju. Decenijama je Pariz svoje odvraćanje držao isključivo nacionalnim i ne učestvuje u NATO-ovom nuklearnom planiranju.

Francuski predsjednici već dugo signaliziraju da vitalni interesi Francuske imaju evropsku dimenziju, dok istovremeno zadržavaju nejasnoće oko praktičnih detalja.

U govoru iz 2020. Makron je nadmašio prethodne ponude za dijalog predloživši da evropski partneri učestvuju u vježbama usmjerenim na izgradnju zajedničke evropske strateške kulture.

Nedavno je Francuska produbila koordinaciju o nuklearnim pitanjima s Ujedinjenim Kraljevstvom kroz Deklaraciju iz Nortvuda iz jula 2025. godine, navodi “Encompass-Europe“.

Krajnje je vrijeme da Kijev preuzme odgovornost i da učini sve kako bi osigurao da razgovori budu uspješni, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Kao što je predsjednik Rusije Vladimir Putin Rekao, kada se radi o pregovaračkom procesu, odavno je neko trebao da preuzme odgovornost u Kijevu.

U teoriji, to bi trebalo da bude /predsjednik Ukrajine Vladimir/ Zelenski, da učini sve da razgovori budu uspješni. Oni dobro znaju šta treba da se uradi”, naglasio je Peskov u razgovoru sa novinarom Pavelom Zarubinom.

Peskov je napomenuo da se situacija za Ukrajinu pogoršava iz dana u dan, pošto Kijev zanemaruje potrebu za konstruktivnim postupcima, prenio je TASS.

“Otuda njihova anksioznost, koja se graniči sa histerijom. Mislim da će se situacija dodatno pogoršavati”, dodao je Peskov.

Govoreći o grčkom vojnom prisustvu na Kipru, Gerapetritis je u razgovoru za televiziju SKAI naglasio da misija fregata “Kimon” i “Psaras”, kao i lovaca F-16 Viper, predstavlja “istorijsku odgovornost” i da je raspoređivanje snaga isključivo odbrambena mjera.

“Svako ciljanje Kipra predstavlja prijetnju cijeloj Evropi, ono podstiče dužnost na solidarnost prema Kipru”, rekao je Gerapetritis.

Status i bezbjednost pomorske baze Suda

Na pitanje o mogućnosti da se pomorska baza Suda nalazi u dometu iranskih raketa, Gerapetritis je istakao da je baza Suda zaštićena sporazumom o odbrani između SAD i Grčke i da su preduzete sve mjere kako bi objekti ostali sigurni, uključujući i američke instalacije na teritoriji baze.

“Sudin režim je regulisan sporazumom o odbrani između SAD i Grčke. Ono što se može učiniti unutar baze je veoma specifično: prije svega obezbjeđivanje objekata SAD, tako da nisu pogodni za agresivne akcije. Želim da vas uvjerim da su preduzete sve neophodne mjere i sa strane Amerikanaca i sa strane Grčke. Svi razumijemo da kriza u širem regionu Bliskog istoka ima posljedice i po bezbjednost”, rekao je on.

Evakuacija grčkih državljana iz regiona

Takođe je naveo da se nastavljaju evakuacije grčkih državljana iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta, Omana i drugih regiona i da je repatrijacija “najsloženiji zadatak Ministarstva spoljnih poslova u posljednjih nekoliko decenija”.

Grčki ministar je dodao da vazdušni prostor u tim regionima otvara se samo djelimično i slučajno, što dodatno komplikuje operacije.

Spor sa Turskom i bezbjednost pomorskih ruta

Gerapetritis je odbacio kritike Turske u vezi sa instaliranjem sistema MIM-104 Patriot na Karpatosu, opisujući ih kao “potpuno neosnovane”.

Takođe je istakao značaj nesmetane plovidbe u Ormuskom moreuzu, upozorivši da bi njegovo zatvaranje imalo ozbiljne posljedice po globalnu ekonomiju i bezbjednost pomoraca.

Grčki ministar je kritikovao i stav Evropske unije, ocjenjujući da se evropska solidarnost “sada od nečeg očiglednog pretvorila u nešto željeno”, prenosi Tanjug.

– Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da Iran pokušava da postigne dogovor sa SAD-om, ali da je, prema njegovim rečima, za to “malo kasno”.

Govoreći u Beloj kući na događaju u čast šampiona Glavne lige fudbala iz 2025. godine, kluba Inter Majami CF, Tramp je rekao da iranska strana traži način da postigne sporazum, preneo je CBS.

“Zovu, pitaju: ‘Kako da postignemo dogovor?’ Rekao sam: ‘Malo kasnite'”, rekao je Tramp, dodajući da Sjedinjene Američke Države trenutno žele da nastave borbe više nego Iran.

On je naveo da američka vojska zajedno sa Izraelom nastavlja operacije protiv Irana.

“Vojska Sjedinjenih Američkih Država, zajedno sa divnim izraelskim partnerima, nastavlja potpuno da uništava neprijatelja mnogo pre roka i na nivoima koje ljudi nikada ranije nisu videli”, rekao je Tramp.

Prema njegovim rečima, američke i izraelske snage uništavaju iranske rakete i dronove i u tri dana su potopljena 24 broda iranske mornarice, dok su protivvazdušna odbrana, avioni, komunikacije i deo lansirnih rampi za rakete takođe uništeni.