Kategorija: Svijet

Kineski predsednik Si Đinping obećao je u utorak da će Kina igrati „konstruktivnu ulogu“ u promovisanju mirovnih pregovora na Bliskom istoku. Uz poruku podrške miru, kineski lider je snažno apelovao na poštovanje suvereniteta nacija u ovoj ratom razorenoj regiji, preneli su kineski državni mediji.

Si je ove komentare izneo tokom sastanka sa prestolonaslednikom Abu Dabija, šeikom Khaledom bin Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom u Pekingu. Tom prilikom je predstavio svoje predloge za održavanje mira na Bliskom istoku i u regionu Zaliva.

Ovaj diplomatski iskorak Pekinga dolazi neposredno nakon što je prva runda pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, održana tokom vikenda u Pakistanu, završena bez dogovora. Podsetimo, američki potpredsednik Džej Di Vens je nakon pregovora izjavio da je sada „loptica na iranskoj strani terena“ kada je u pitanju okončanje rata.

Četiri predloga za mir i oštra poruka o međunarodnom pravu

Državna novinska agencija Sinhua prenela je da je kineski predsednik naglasio „principijelan stav Kine usmeren na promovisanje mira i podsticanje pregovora“, te ponovio spremnost Pekinga da nastavi sa svojom konstruktivnom ulogom.

Prema izveštajima državne televizije Si-Si-Ti-Vi, njegovi komentari obuhvataju četiri ključna predloga za uspostavljanje mira na Bliskom istoku.

„Suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet zalivskih zemalja na Bliskom istoku moraju se iskreno poštovati“, poručio je Si.

Takođe je uputio i prilično jasnu kritiku na račun dvostrukih standarda u globalnoj politici: „Očuvanje autoriteta međunarodne vladavine prava ne može značiti pravilo ‘koristi kada ti odgovara, odbaci kada ne’.“

Iako nije iznosio previše detalja, Si je podvukao neophodnost očuvanja svetskog poretka zasnovanog na Ujedinjenim nacijama, kao i važnost koordinacije u pitanjima bezbednosti i razvoja.

Diplomatska ofanziva u Pekingu

Da Kina postaje sve važnije čvorište za rešavanje globalnih kriza, potvrđuje i trenutna diplomatska aktivnost u Pekingu. U utorak su u kinesku prestonicu doputovali vijetnamski lider To Lam i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, u nadi da će unaprediti saradnju u vezi sa bliskoistočnim sukobom, ali i razgovarati o bilateralnim pitanjima.

Iz ruskog ministarstva spoljnih poslova ranije je najavljeno da će Lavrov i šef kineske diplomatije Vang Ji razgovarati o situaciji na Bliskom istoku. Ovaj susret je direktan nastavak njihovog telefonskog razgovora sa početka meseca, kada su se dogovorili o zajedničkom radu na deeskalaciji tenzija u regionu.

Pored ruskih i vijetnamskih zvaničnika, u poseti Kini ove sedmice boravi i španski premijer Pedro Sančez. Iako je njegov put primarno fokusiran na jačanje bilateralnih trgovinskih veza, Sančez je u utorak u izjavi za novinare istakao ono što mnogi u globalnoj diplomatiji trenutno misle – Kina može odigrati „važnu ulogu“ u rešavanju krize na Bliskom istoku.

Dvojica američkih zastupnika podnijela su ostavke u ponedjeljak, a još dvojica suočila su se s mogućim izbacivanjem zbog niza skandala koji su potresli obje stranke i bacili Zastupnički dom u haos.

Demokrata Erik Svalvel iz Kalifornije, koji je već odustao od svoje kandidature za guvernera, objavio je u ponedjeljak ostavku na mjesto u Kongresu putem Iksa, nakon što ga je više žena optužilo za seksualni napad ili nedolično ponašanje.

Satima kasnije, teksaški republikanac Toni Gonzales najavio je planove za povlačenje s dužnosti na poziciji u objavi na Iksu, usred sve većeg pritiska nakon što je priznao aferu s bivšom pomoćnicom koja je kasnije nastradala samospaljivanjem.

Predsjednik Zastupničkog doma Majk Džonson i drugi republikanski čelnici već su ga pozvali da se ne kandiduje za reizbor.

Zakonodavci se još uvijek fokusiraju na odvojene kontroverze koje uključuju dvoje zastupnika s Floride – demokratkinju Šeilu Čerfilus-MeKormik i republikanca Korija Milsa – u neobičnom pokušaju disciplinskih mjera, prenosi “France24”.

Izael je juče, u ponedjeljak, 13.aprila, počeo da obilježava Dan sjećanja na Holokaust, a centralna komemoracija u Jad Vašemu unaprijed je snimljena zbog aktuelnih neprijateljstava sa Iranom i Hezbolahom u Libanu.

U svom govoru izraelski premijer Benjamin Netanjahu oštro je kritikovao Evropu, poručivši kako je “pogođena dubokom moralnom slabošću” i da Izrael sada brani kontinent “koji je toliko toga zaboravio od Holokausta”, piše The Times of Israel.

Netanjahu: Branimo civilizaciju od varvarstva
Optužio je Evropu da “gubi kontrolu nad sopstvenim identitetom, svojim vrijednostima i odgovornošću da brani civilizaciju od varvarstva”.

“Imaju mnogo toga da nauče od nas, posebno važnu lekciju o jasnoj moralnoj razlici između dobra i zla, koja u trenucima istine zahtijeva da se krene u rat za ono što je dobro, za život. Izrael, s druge strane, ne zaboravlja tu vječnu odgovornost”, rekao je Netanjahu.

“Zajedno sa SAD-om i drugim zemljama sa kojima stvaramo saveze o kojima će se tek pričati, branimo sebe – a time i cijeli svijet“, rekao je, dodajući da “Izrael stoji uz Sjedinjene Američke Države na čelu slobodnog svijeta”, prenosi Index.hr.

Rekao je da su dvije zemlje prošle godine u zajedničkim operacijama “nanijele razoran udarac zlom režimu u Iranu“.

“Da nismo djelovali protiv iranskih nuklearnih, raketnih i drugih vojnih ciljeva“, dodao je Netanjahu, imena Natanz , Fordow, Isfahan, i Parchin, vjerovatno bi se pamtila sa vječnim užasom, baš kao Aušvic, Treblinka, Majdanek, i Sobibor”, poručio je Netanjahu.

Hercog: Nismo se uzdigli iz pepela da bi nas uništio razdor
Predsjednik Izraela Isak Hercog u svom je obraćanju pozvao na nacionalno jedinstvo, rekavši kako se Izrael nije uzdigao iz pepela Holokausta samo da bi ga progutala vatra razdora.

Svoj govor isprepleo je pričom o Magdi Barac, koja je preživjela Holokaust, i njenom praunuku Asafu Cafriju, vojniku Izraelskih odbrambenih snaga. Cafri je poginuo u borbama u Gazi prošle godine, a Barac je vijest o smrti praunuka primila dok je bila u posjeti bivšem koncentracionom logoru Bergen-Belsen, gdje je i sama patila tokom Holokausta. Preminula je nedugo nakon toga.

“Dijelilo ih je tačno 70 godina“, rekao je Hercog, “ali povezivao ih je jedan duh – duh junaštva, predanosti i odlučnosti; duh borbe za jedini dom našeg naroda, državu Izrael“.

Osvrćući se na aktuelne vojne operacije, Hercog je upozorio na stalne prijetnje Irana i savezničkih grupa i pozvao svjetske lidere da pređu sa riječi na odlučno djelovanje protiv antisemitizma “prije nego što bude prekasno“.

Zaključio je da će Izrael nastaviti da čuva sjećanje na Holokaust za buduće generacije, čak i nakon što posljednji preživjeli preminu.

Sirene i komemoracije širom zemlje
Dan sjećanja na Holokaust u Izraelu, poznat kao Jom Hašoa (Yom HaShoah), počeo je sinoć i završiće se večeras. Obilježava se zvaničnim komemoracijama i dvominutnom sirenom tokom koje život u većem dijelu zemlje staje.

Ovaj dan, kojim se obilježava i godišnjica ustanka u Varšavskom getu, odvojen je od Međunarodnog dana sjećanja na Holokaust koji se obilježava u januaru, na godišnjicu oslobođenja Aušvica.

Iako je centralna svečanost u Jad Vašemu) ove godine bila unaprijed snimljena zbog osjetljive bezbjednosne situacije, lokalne komemoracije i brojna manja okupljanja u domovima, na kojima preživjeli dijele svoje priče, održaće se širom zemlje.

Danas će na mjestu nekadašnjeg logora Aušvic oko 50 preživjelih Holokausta predvoditi godišnji Marš živih,, zajedno sa preživjelima nedavnih antisemitskih terorističkih napada iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Australije.

U čast Dana sjećanja, jerusalimske gradske vlasti osvijetlile su zidine Starog grada projekcijama žute zvijezde, uz svijeće sjećanja i riječi „Sjećaj se“ i „Nikad ne zaboravi“. U glavnom gradu živi približno 6.900 osoba koje su preživjele Holokaust, od ukupno 111.000 koliko ih je u Izraelu bilo početkom 2026. godine, prema podacima Centralnog statističkog biroa.

Opasnost od obnavljanja rata na Bliskom istoku nije eliminisana, ocijenio je sinoć portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

On je rekao za portal “Vesti” da su razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana do sada završeni bez rezultata.

Komentarišući najave Sjedinjenih Američkih Država da će blokirati Ormuski moreuz, Peskov je rekao da je američki predsjednik Donald Tramp rekao da će blokirati iranske luke.

“Šta to znači i šta će to podrazumijevati – još nam nije jasno”, istakao je Peskov.

Tramp je zaprijetio danas da će bilo koji iranski brod, ukoliko se približi američkoj blokadi Ormuskog moreuza, biti uništen.

“Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno uništena – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj, kako ih nazivaju, ‘brzih jurišnih brodova’, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom. Upozorenje: Ako se bilo koji od ovih brodova približi našoj blokadi, biće odmah eliminsani”, napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social, nedugo nakon što je najavljena američka blokada Ormuskog moreuza započela.

Tramp je prethodno saopštio da će SAD blokirati brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka počev od danas u 10.00 časova po istočnom američkom vremenu (16.00 časova po srednjeevropskom vremenu).

Centralna komanda američke vojske (CENTCOM) saopštila je da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, kao i da će biti sprovođena bez obzira na zemlju porijekla plovila, prenosi Tanjug.

Sljedeća faza pregovora između SAD i Irana mogla bi se održati u Ženevi ili Islamabadu.

Prema “Associated Pressu”, informacija je objavljena pozivajući se na izvore.

Prema izvještaju, strane raspravljaju o mogućnosti održavanja sljedećeg sastanka u glavnom gradu Pakistana.

Međutim, zvaničnici američke administracije naznačili su Ženevu kao potencijalno mjesto za novi krug pregovora.

Napominje se da vrijeme i mjesto sastanka između iranskih i američkih predstavnika još nisu finalizovani, ali sljedeća faza pregovora mogla bi se održati 16. aprila, navodi “Apa”.

Američku državu Nevadu danas je pogodio zemljotres jačine 5,7 stepeni po Rihterovoj skali, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).

Kako se navodi, epicentar zemljotresa bio je na dubini od deset kilometara i udaljen 72 kilometra od grada Rina.

Američki kanal ABC10 prenio je da nema izvještaja o materijalnoj šteti i povrijeđenima i dodaje da su građani prijavili da su, usljed potresa, predmeti padali sa polica.

Kako je navedeno, nakon glavnog zemljotresa uslijedilo je više naknadnih slabijih potresa.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da je njegova administracija jutros, 13. aprila primila je poziv “s druge strane”, misleći na Iran, dodajući “da bi veoma željelji postići dogovor”.

Njegovi komentari novinarima u Bijeloj kući dolaze manje od tri sata nakon što su SAD nametnule pomorsku blokadu iranskih luka i nakon što maratonski razgovori u Pakistanu ovog vikenda nisu donijeli dogovor.
Nuklearni spor u centru pregovora

Tramp tvrdi da je sporna tačka u razgovorima s Teheranom “bila nuklearna stvar”, dodajući da “Iran neće imati nuklearno oružje”.

“Dogovorili smo se o mnogo čemu, ali oni se nisu složili s tim, i mislim da će se složiti. Gotovo sam siguran u to. Zapravo, siguran sam u to. Ako se ne dogovore, nema dogovora. Nikada neće biti dogovora”, rekao je Tramp, prenosi CNN.

Pitanje obogaćenog uranijuma

Rekao je da je još jedan prioritet za SAD da povrate obogaćeni uranijum koji je još uvijek u posjedu Irana, rekavši:

“Vratit ćemo prašinu. Vratit ćemo je. Ili ćemo je vratiti od njih ili ćemo je uzeti.”

Podsjećamo, SAD su danas, 13. aprila, zvanično započele pomorsku blokadu Ormuskog moreuza i iranskih luka.

Mjera se odnosi na sav saobraćaj ka i iz Irana, ali ne blokira potpuno prolaz kroz Ormuski moreuz za druge brodove.

Prethodna izjava Donalda Trampa

Blokadu je najavio američki predsjednik Donald Tramp, koji se oglasio na društvenoj mreži.

“Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno je zbrisana – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj onoga što oni nazivaju “brzim napadačkim brodovima”, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom”, naveo je Tramp.

Šta kaže CENTCOM

CENTCOM je saopštio da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, i biće sprovođena bez obzira na zemlju porekla plovila.

Mediji su nakon toga prenijeli da se blokada odnosi na sav brodski saobraćaj, bez obzira na zastavu, ali ne i neutralne plovidbe do ili iz neiranskih destinacija.

Pored toga, američka vojska blokiraće i Omasnki zaliv, kao i Arapsko more istočno od Ormuskog moreuza, a svako plovilo koje ulazi ili izlazi i blokiranih područja bez ovlašćenja može biti meta pretresa, diverzije ili preuzimanja.

Iran je objavio da su njegove oružane snage u stanju pune borbene pripravnosti nakon što su SAD danas u 16 sati po srednjoevropskom vremenu uvele potpunu pomorsku blokadu obale Irana, prenosi CNN.

Vršilac dužnosti iranskog ministra odbrane poručio je da je zemlja spremna na “svaki scenarij” te zaprijetio odlučnim odgovorom u slučaju napada.

“Svaka agresija protiv Irana suočiće se s oštrim i odlučnim odgovorom”, rekao je brigadni general Majid Ibn Reza, a prenijela je državna televizija.

Stanje vojne pripravnosti

Dodao je da su iranske snage na “maksimalnoj borbenoj pripravnosti”, prenosi CNN.

Visoki iranski zvaničnik upozorio je SAD da će svi brodovi američke mornarice koji pokušaju blokirati iranske luke biti “poslani na dno mora”.

Odbačene Trampove prijetnje

Alaeddin Boroujerdi, član iranskog Odbora za vanjsku politiku i nacionalnu bezbjednost, odbacio je prijetnju američkog predsjednika Donalda Trumpa da će blokirati iranske luke kao vojno neutemeljenu propagandu, prema iranskoj državnoj Press TV.

Boroujerdi je rekao da SAD “nemaju stvarnu sposobnost” da sprovedu prijetnju i rekao da druge članice NATO-a ne bi podržale takav potez, prenosi CNN.

Podsjećamo, SAD su danas, 13. aprila, zvanično započele pomorsku blokadu Ormuskog moreuza i iranskih luka.

Mjera se odnosi na sav saobraćaj ka i iz Irana, ali ne blokira potpuno prolaz kroz Ormuski moreuz za druge brodove.

Izjava Donalda Trampa

Blokadu je najavio američki predsjednik Donald Tramp, koji se oglasio na društvenoj mreži.

“Iranska mornarica leži na dnu mora, potpuno je zbrisana – 158 brodova. Ono što nismo pogodili je njihov mali broj onoga što oni nazivaju “brzim napadačkim brodovima”, jer ih nismo smatrali velikom prijetnjom”, naveo je Tramp.

Širenje blokade na region

CENTCOM je saopštio da će se blokada odnositi na sve brodove koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i priobalnih područja, uključujući luke u Arapskom i Omanskom zalivu, i biće sprovođena bez obzira na zemlju porekla plovila.

Mediji su nakon toga prenijeli da se blokada odnosi na sav brodski saobraćaj, bez obzira na zastavu, ali ne i neutralne plovidbe do ili iz neiranskih destinacija.

Pored toga, američka vojska blokiraće i Omasnki zaliv, kao i Arapsko more istočno od Ormuskog moreuza, a svako plovilo koje ulazi ili izlazi i blokiranih područja bez ovlašćenja može biti meta pretresa, diverzije ili preuzimanja.