VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Trampov „najveći posao u istoriji“: Kontroverzni naftni magnat u centru sporazuma

    Trampov „najveći posao u istoriji“: Kontroverzni naftni magnat u centru sporazuma

    Predsjednik SAD Donald Tramp nedavno je sporazum prema kojem Amerika preuzima kontrolu nad strateškim naftnim poljima Venecuele nazvao „najvećim u istoriji“.

    U centru ovog velikog posla nalazi se Alehandro Betankur Lopes, venecuelanski naftni magnat čija je poslovna biografija jednako impresivna koliko je godinama bila predmet brojnih kontroverzi.

    Malo poznata kompanija „North American Blu Enerdži Partners“, koja do sada nije bila naročito prepoznatljiva van Južne Amerike, nadgledaće proizvodnju i prodaju nafte sa 17 polja koja, prema navodima, kriju oko 65 milijardi barela sirove nafte.

    Na čelu cijele operacije nalazi se 46-godišnji Betankur, biznismen čije se bogatstvo procjenjuje na oko 2,6 milijardi dolara.

    Uspon uz Čavesovu vlast

    Betankurov poslovni uspon počeo je za vrijeme pokojnog predsjednika Venecuele Uga Čavesa.

    Iako je vlastiti uspjeh godinama predstavljao kao rezultat preduzetničkog duha i poslovnih sposobnosti, pojedini venecuelanski novinari tvrdili su da su mu važnu ulogu u poslovnom usponu imale veze stečene kroz elitne obrazovne krugove.

    Njegova kompanija „Derwik Asosijets“ dobila je 2009. godine, tokom energetske krize u Venecueli, državne ugovore vrijedne oko pet milijardi dolara, i to bez javnog tendera.

    Kontroverze je dodatno izazvala činjenica da kompanija, prema tadašnjim navodima, nije imala prethodno iskustvo u elektroenergetskom sektoru.

    Zbog unosnih poslova sa tadašnjom vlašću, Betankur i njegovi mladi poslovni partneri dobili su nadimak „boličikosi“, odnosno „mladići Bolivarske revolucije“.

    Njegovo poslovno carstvo kasnije se proširilo na 16 zemalja i obuhvatilo oko 50 kompanija. Između ostalog, preuzeo je španski brend naočala „Hokers“, dok je poslovne interese proširio i na bankarski sektor u Švajcarskoj i Africi.

    Istrage i optužbe

    Organizacije poput „Transparensi Venecuela“ tvrdile su da su pojedini Betankurovi projekti bili nepravilno izvedeni ili višestruko preplaćeni, a prema pojedinim procjenama, cijene su u nekim slučajevima bile veće i do 138 odsto.

    Zbog sumnji u povezanost sa korupcionaškim poslovima koji su se odnosili na državnu naftnu kompaniju PDVSA, Betankur se našao pod istragama u više država.

    Istrage su, između ostalog, vođene u Španiji i Andori zbog sumnjivih finansijskih transakcija, a španske vlasti izvršile su i pretres njegovog luksuznog imanja u Toledu.

    Tokom 2025. godine dva puta je privođen u Londonu u okviru švajcarske istrage koja se odnosila na sumnje u pranje novca.

    U Sjedinjenim Američkim Državama ranije se suočavao i sa optužbama za podmićivanje javnih službenika, ali su ti postupci odbačeni.

    Betankurov pravni tim odbacio je sve navode o nezakonitostima, tvrdeći da su optužbe protiv njega politički motivisane.

    Biznismen nikada nije osuđen ni za jedno krivično djelo i negira bilo kakvu odgovornost za navode koji su se pojavljivali u javnosti.

    Kako je postao partner Vašingtona?

    Pitanje koje se posljednjih dana postavlja jeste kako je biznismen sa ovakvom poslovnom prošlošću postao jedan od ključnih partnera Vašingtona u novom aranžmanu vezanom za venecuelansku naftu.

    Američki državni sekretar Marko Rubio naveo je nekoliko razloga zbog kojih američka administracija sarađuje sa Betankurom.

    Prvi je činjenica da njegova kompanija već proizvodi oko 180.000 barela nafte dnevno.

    Drugi razlog je to što Betankur trenutno nije predmet istrage američkih vlasti.

    Kada su se političke prilike u Venecueli promijenile, Betankur je, prema navodima, uspostavio dobre odnose sa opozicionim liderom Huanom Gvaidoom, kao i sa američkim zvaničnicima.

    Zbog toga ga je vlast Nikolasa Madura, kako se navodi, kasnije udaljila iz poslova povezanih sa naftnim sektorom.

    Posrednik između Vašingtona i Karakasa

    U dramatičnim događajima 3. januara, kada su američke snage uhapsile Nikolasa Madura, Betankur je, prema navodima, imao značajnu ulogu iza zatvorenih vrata.

    Navodno je bio jedan od glavnih posrednika između američkih vlasti i Delsi Rodrigez, koja obavlja funkciju privremene predsjednice Venecuele.

    Dodatnu pažnju izazvale su informacije da su američke vlasti nedavno intervenisale kod Švajcarske kako bi odustala od zahtjeva za njegovo izručenje.

    Nakon toga, Betankuru je u Londonu ukinuta zabrana putovanja.

    Pojedini posmatrači taj razvoj događaja povezuju sa njegovom navodnom ulogom posrednika između Vašingtona i novih vlasti u Karakasu, dok zvanične potvrde da su ti događaji međusobno povezani za sada nema.

  • Iranski parlament pozvao građane da štede gorivo zbog američke blokade

    Iranski parlament pozvao građane da štede gorivo zbog američke blokade

    Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf pozvao je građane Irana da štede gorivo zbog američke pomorske blokade, prenijela je Al Džazira.

    “Naravno, dio odgovornosti za ovu visoku potrošnju ne leži na našem narodu, već na našoj industriji. Ali ono što je jasno jeste da moramo da štedimo benzin u potrošnji”, rekao je Kalibaf.

    On je naveo da Iran može iskoristiti količine benzina proizvedene u zemlji ukoliko se njima pravilno upravlja.

    “Štednja goriva zahtijeva kolektivnu mudrost i svakako zahtijeva saradnju naroda”, dodao je Kalibaf.

    Iranski predsjednik Masud Pezeškijan prošle sedmice izjavio je da se Iran “nije pretvorio u Venecuelu”, uprkos, kako je naveo, sveopštem oružanom i ekonomskom ratu koji protiv zemlje vode Sjedinjene Američke Države.

    Pezeškijan je istakao da je iranski narod, uprkos američkim predviđanjima, pokazao postojanost i jedinstvo koji su, prema njegovim riječima, zadivili svijet.

  • Tropska oluja Eduar pogodila kopno između Teksasa i Luizijane

    Tropska oluja Eduar pogodila kopno između Teksasa i Luizijane

    Tropska oluja Eduar napustila je Meksički zaliv i danas, 2. septembra, pogodila kopno u blizini granice američkih saveznih država Teksas i Luizijana, donoseći snažne vjetrove i obilne padavine.

    Američki Nacionalni centar za uragane saopštio je da su udari vjetra dostizali brzinu od oko 95 kilometara na sat. Oluja je stigla do kopna kod mjesta Džonson Baju na krajnjem jugozapadu Luizijane, nakon čega je donijela jaku kišu u jugoistočni Teksas.

    Komunalne službe prijavile su probleme u snabdijevanju električnom energijom za više od 4.000 domaćinstava i poslovnih objekata u jugoistočnom Teksasu.

    Meteorolozi očekuju da će Eduar brzo oslabiti kako se bude kretao dublje u unutrašnjost kopna, ali su upozorili na mogućnost lokalnih poplava zbog obilnih padavina.

  • Tramp: Sporazum sa Iranom ne vrijedi ni papira na kojem je napisan

    Tramp: Sporazum sa Iranom ne vrijedi ni papira na kojem je napisan

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je, nakon mnogo propuštenih prilika da se postigne dogovor, sporazum sa Iranom bezvrijedan.

    – Mislim da sporazum sa njima ne vrijedi ni papira na kojem je napisan. Pružili smo im mnogo prilika – rekao je Tramp za “Foks njuz”.

    On je upozorio da, ukoliko Teheran nastavi sa pokušajima napada na američke i savezničke položaje na Bliskom istoku, Irana više neće biti.

  • Novi američki udari na Iran, Teheran prijeti oštrom odmazdom: „Amerikanci će zažaliti“

    Novi američki udari na Iran, Teheran prijeti oštrom odmazdom: „Amerikanci će zažaliti“

    Američka vojska saopštila je u utorak da izvodi nove udare na ciljeve u Iranu, a predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potvrdio je napade i poručio da će Vašington odgovoriti još snažnije ukoliko Teheran uzvrati.

    Američka Centralna komanda navela je da su meta napada ciljevi Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) u Iranu. Kako je navedeno, operacija je pokrenuta nakon nedavnih pokušaja Iranske revolucionarne garde da izvede napade na komercijalne brodove u Hormuškom moreuzu, kao i na američke pripadnike raspoređene u regionu.

    Tramp je u objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social obrazložio odluku o novim napadima, navodeći da su oni izvedeni kao odmazda zbog, kako je rekao, neuspjelog pokušaja Irana da postavi morske mine u Hormuškom moreuzu.

    „Napadi su veliki i snažni, a izvedeni su kao odmazda zbog neuspjelog pokušaja Iranaca da postave morske mine u moreuzu, koji trenutno nema mina. One su u potpunosti uklonjene ili detonirane“, napisao je Tramp.

    Američki predsjednik je kao jedan od razloga za napade naveo i lansiranje osam projektila prema američkoj vojnoj bazi u Jordanu, tvrdeći da su svi projektili presretnuti.

    Istovremeno, američka vojska je u nedjelju saopštila da je gađala raketne lansere na ostrvu Larak u Hormuškom moreuzu. Nakon toga uslijedio je odgovor Irana, a prema tvrdnjama američke strane, Teheran je lansirao projektile prema američkim položajima u Jordanu.

    Ujedinjeni Arapski Emirati saopštili su, takođe, da su iznad svojih teritorijalnih voda presreli iranski dron.

    Nakon novih američkih udara, iz Teherana je stigla prijetnja odmazdom.

    Glasnogovornik iranskog Korpusa čuvara Islamske revolucije, brigadni general Hosein Mohebi, poručio je da će Sjedinjene Američke Države zažaliti zbog novih napada.

    „Agresore čeka oštra kazna. Amerikanci će zažaliti zbog svojih novih napada“, naveo je Mohebi u kratkoj poruci.

    Tramp je, međutim, dodatno pojačao retoriku, zaprijetivši Iranu još snažnijim napadima ukoliko Teheran odgovori.

    „Ako propala država Iran uzvrati na ovaj potpuno opravdani napad, biće ponovo napadnuta, mnogo snažnije i na mnogo višem nivou“, poručio je Tramp.

    Dodao je da „najveći napad“ tek čeka u pripravnosti i upozorio da bi, kada bude izveden, „od Islamske Republike Iran ostalo veoma malo“.

    Tramp je i ranije upozoravao da bi mogli biti izvedeni novi napadi na Iran, a u ponedjeljak je za Foks njuz rekao: „Udarit ćemo ih snažno. Biće odgovora.“

    Novi napadi i prijetnje sa obje strane dodatno povećavaju rizik od šire eskalacije sukoba između Vašingtona i Teherana, posebno zbog situacije u Hormuškom moreuzu, jednom od najvažnijih pomorskih pravaca za globalnu trgovinu energentima.

  • Krvavi napad na Tajms skveru: Ubijena potpredsjednica Bank of America

    Krvavi napad na Tajms skveru: Ubijena potpredsjednica Bank of America

    Žena koja je ubijena u napadu nožem na Tajms skveru u Njujorku bila je potpredsjednik američkog bankarskog giganta “Bank of Amerika” Erin Pjačenti, objavio je “Njujork post” pozivajući se na izvore iz policije.

    Prema navodima istražitelja, Pjačentijeva (32) je tokom napada, koji nije bio ničim izazvan, ubodena nožem u stomak. Preminula je na licu mjesta.

    Žena naoružana kuhinjskim noževima napala je juče prolaznike na Tajms skveru.

    Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani kasnije je saopštio da je žena koja je izvršila napad poginula, kao i jedna od njenih žrtava.

    Oglasila se američka banka

    “Šokirani smo i duboko ožalošćeni tragičnim gubitkom naše koleginice. Bila je cijenjena članica našeg tima i jako će nam nedostajati. Naše su misli s njenom porodicom i svim njenim bližnjima”, objavila je američka banka u saopštenju koje je poslala Reutersu, prenosi Index.

    Pjačentijeva, koja je u banci bila potpredsjednica zadužena za odabir poslovnih partnera i sukobe interesa, preminula je u bolnici od posljedica ubodnih rana, objavio je Bloomberg, koji je prvi izvijestio o njenoj smrti.

    Policajci su naređivali napadačici da odloži oružje

    Prema navodima policije, 32-godišnja Pjačentijeva ubodena je u stomak nakon što je 49-godišnja Pamela Sisneros izvadila dva noža i nasumično napala nju i 68-godišnjeg muškarca.

    Njujorška policija saopštila je da su policajci koji su stigli na mjesto događaja bili prisiljeni pucati i usmrtiti Sisneros nakon što je krenula prema njima s noževima.

    Policajci su s Sisneros razgovarali oko četiri minute i naređivali joj da odloži oružje, ali ona je to odbila te im je prijetila.

    “Rekla je policajcima: ‘Neću ništa spustiti, radije bih vas ubila.’ Ponovila je: ‘Ubiću vas'”, ispričala je zvaničnica policije Džesika Tiš.

    Više policajaca upotrijebilo je elektrošokere, ali policija navodi da nisu bili efikasni. Tada su dvojica policajaca otvorila vatru i usmrtila Sisneros.

    Biće objavljeni snimci s kamera na tijelima policajaca

    Napadnuti muškarac u stabilnom je stanju u bolnici. Izvori iz policije naveli su da je bio sa suprugom te da su posjetili sina koji živi u Bruklinu. Njih su se dvoje vraćali kući kada se dogodio napad.

    Prema izvorima, muškarac nije bio ni na koji način povezan s Sisneros te prije napada nije bilo nikakvog sukoba između njih.

    Policija je saopštila da je Sisneros imala zabilježene probleme s mentalnim zdravljem, vezane za incidente iz 2018. i 2019. godine, ali tada nije bila uhapšena.

    Gradonačelnik Zohran Mamdani potvrdio je da su kamere na tijelima policajaca snimile pucnjavu te da će snimci biti objavljeni naknadno.

  • Evropska komisija: Nećemo mijenjati šengenska pravila, ali tražimo rješenja za prevoznike

    Evropska komisija: Nećemo mijenjati šengenska pravila, ali tražimo rješenja za prevoznike

    Evropska komisija poručila je na današnjoj konferenciji u Briselu da neće mijenjati šengenska pravila, ali da je otvorena za razgovor o praktičnim rješenjima za prevoznike sa Zapadnog Balkana kojima je zbog prirode posla potrebno da u šengenskom prostoru borave duže od 90 dana u periodu od 180 dana.

    To se, između ostalog, odnosi i na sportiste i umjetnike na turnejama za koje postoji mogućnost podnošenje zahtjeva za dugoročnu vizu ili dozvolu boravka, dok se u nekim ograničenim slučajevima vozači mogu tretirati i kao prekogranični radnici.

    Portparol Evropske komisije Markus Lamert naveo je da sistem ulaska i izlaska ne uvodi nikakva nova pravila niti nove zahtjeve u pogledu dužine kratkotrajnog boravka u šengenskom prostoru.

    – Ono što Sistem ulaska/izlaska radi jeste da omogućava bolje sprovođenje tih pravila. On čini transparentnijim ono što se dešava na našim granicama, doprinosi bezbjednosti Evropske unije i zamjenjuje pečatiranje pasoša na papiru, pošto digitalizuje sistem kontrole granica – rekao je Lamert.

    Evropska unija, kako navodi, prati situaciju na Zapadnom Balkanu i u kontaktu je sa poslovnim partnerima.

    – Do sada smo registrovali više od 180 miliona ulazaka i izlazaka na oko 1.500 graničnih prelaza. Takođe imamo oko 60.000 slučajeva odbijanja ulaska, uključujući više od 1.700 slučajeva koji se odnose na osobe koje predstavljaju pretnju po našu unutrašnju bezbjednost – naveo je Lamert.

    Prevoznici sa Zapadnog Balkana okupili su se u ponedjeljak ispred sjedišta delegacija Evropske unije u Beogradu, Podgorici, Skoplju i Sarajevu sa zahtjevom da se hitno riješi problem ograničenog boravka profesionalnih vozača sa ZB u zemljama Šengena.

    Predsjednik Udruženja Srbije za međunarodni transport Neđo Mandić rekao je novinarima da će prevoznici, ukoliko ne bude pozitivne reakcije EU na njihove zahtjeve, 14. septembra započeti protest na svim graničnim prelazima koji će, kako je naglasio, biti neograničen.

    Prevoznici iz Srbije, BiH, Crne Gore i Sjeverne Makedonije blokirali su tokom januara teretni saobraćaja na graničnim prelazima sa zemljama Šengena nezadovoljni pravilom 90/180, koje im dozvoljava boravak od najviše 90 dana u bilo kom periodu od 180 dana na teritoriji Šengena.

    Prevoznici zahtijevaju da se pronađe rješenje za boravak vozača u Šengen zoni, odnosno da se ne evidentiraju dani boravka ili da im se izdaju posebne vrste viza koje ne bi bile ograničene brojem dana.

    Prema ranijim podacima Udruženja Srbije za međunarodni transport, samo u posljednjih nedjelju dana vraćeno je više od 50 srpskih vozača sa granica Šengena.

  • Blagojević: U BiH napad na prava srpskog naroda na samoopredjeljenje

    Blagojević: U BiH napad na prava srpskog naroda na samoopredjeljenje

    U BiH se dešava ogromni napad na prava srpskog naroda na samoopredjeljenje, rekao je bivši guverner Ilinoisa Rod Blagojević u podkastu 13th & Park.

    – Radim za Vladu Republike Srpske. Republika Srpska je srpski dio BiH. A ono što se tamo dešava je isto ono što se desilo Donaldu Trampu ovdje u Americi i isto ono što se desilo meni u Ilinoisu. Tamošnji predsjednik Milorad Dodik osuđen je zbog nečega što nije bilo zločin, od strane nekog neizabranog visokog predstavnika iz Njemačke – naveo je Blagojević.

    Podsjetio je da je u BiH sistem vlasti tamo koji su stvorile Sjedinjene Američke Države Dejtonskim sporazumom 1995. godine.

    – Niko o tome ne zna ništa, ali to je ogromni napad na prava srpskog naroda na samoopredjeljenje, na pravo da biraju svoje lidere na izborima, na pravo predsjednika Dodika da služi svom narodu, a da ga ne kriminalizuju zbog toga što je proslavio 9. januar – Dan Republike Srpske i autonomnog statusa. I proslavili su svetog srpskog sveca, Svetog Stefana, hrišćanskog sveca, a to je kriminalizovano zato što “bosansku” federaciju kontroliše muslimanska vlada sa jakim vezama sa Iranom – naveo je Blagojević.

    Naglasio je da nema ništa protiv muslimana i da svako ima pravo da bira svoju vjeru.

    – Ali zaraza radikalnog islama na tom mjestu, koja podriva demokratiju protiv srpskog naroda tamo, srpskog hrišćanskog pravoslavnog naroda – to je dio moje sudbine, mislim. Zašto? Zato što su moji djed i baka sa majčine strane, majka mi je rođena u Americi, došli iz tog dijela tadašnje Јugoslavije, iz BiH, još početkom 20. vijeka. Ono što me je tamo dovelo, mislim da je više božanska stvar nego nešto što sam namjerno očekivao – naglasio je Blagojević.

  • Njemačka i Francuska podržale promjene: EU želi da ograniči blokade vetom

    Njemačka i Francuska podržale promjene: EU želi da ograniči blokade vetom

    Njemačka i Francuska podržale su plan da se odlučivanje u Evropskoj uniji o spoljnoj politici i bezbjednosti učini efikasnijim, navodi se u pismu u koje je Politiko imao uvid.

    U pismu upućenom visokoj predstavnici EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaji Kalas, koje je potpisalo 11 država članica EU, uključujući Francusku i Njemačku, navodi se pet načina za ubrzavanje i povećanje efikasnosti odlučivanja u okviru zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, uključujući mogućnost šire primjene glasanja kvalifikovanom većinom.

    Prema pravilima EU, odluke koje spadaju u oblast zajedničke spoljne i bezbjednosne politike moraju jednoglasno odobriti svih 27 država članica. Ovo pravilo dovodilo je do velikih zastoja kada je mađarski premijer Viktor Orban u više navrata koristio pravo veta kako bi blokirao odluke koje je podržavalo preostalih 26 država članica.

    Njemačka je posebno predvodila pozive da se jednoglasno odlučivanje o pitanjima zajedničke spoljne i bezbjednosne politike zamijeni takozvanim glasanjem kvalifikovanom većinom, dok se Francuska, među ostalim državama, tradicionalno protivila takvoj promjeni.

    Pismo otvara mogućnost šire primjene glasanja kvalifikovanom većinom, ali izričito ne podržava potpunu promjenu načina glasanja.

    – Ulažemo napore da postignemo konsenzus gdje god je to moguće. Ali moramo osigurati i da ta kultura konsenzusa podstiče zajedničko djelovanje, a ne da ga onemogućava, jer ćemo u suprotnom imati legitimitet, ali ne i snagu – navodi se u pismu.

    Pismo su, osim Francuske i Njemačke, potpisali i ministri spoljnih poslova Austrije, Švedske, Danske, Finske, Belgije, Holandije, Rumunije i Španije.

    U pismu se predlaže da države članice naglašavaju princip „iskrene saradnje“, što znači da zemlje moraju poštovati obaveze koje su preuzele jedna prema drugoj, čak i kada one nisu strogo pravno obavezujuće.

    Takođe se predlaže korišćenje konstruktivnog uzdržavanja umjesto potpunog veta, kako se Evropskoj uniji ne bi onemogućilo djelovanje.

    Predlaže se i zabrana povezivanja „nepovezanih pitanja“ sa pitanjem o kojem se raspravlja, odnosno suzbijanje prakse u kojoj se kolektivne odluke drže kao taoci prijetnjom vetom sve dok druge države ne pristanu na zaseban nacionalni zahtjev.

    Od visoke predstavnice EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku traži se i da razmotri mogućnosti za poboljšanje procesa odlučivanja koje predviđaju ugovori Evropske unije.

    Pri tome se najčešće spominje takozvana klauzula „pasarel“, koja omogućava promjenu pravila odlučivanja bez izmjene samih ugovora, na primjer uvođenjem glasanja kvalifikovanom većinom za određena pitanja spoljne i bezbjednosne politike.

    Na kraju se naglašava potreba da država koja koristi pravo veta zbog vitalnih i jasno navedenih razloga nacionalne politike obrazloži zbog čega to čini, odnosno u situacijama kada je odluka donesena kvalifikovanom većinom.

    O pismu bi trebalo da se razgovara ove sedmice, kada se ministri spoljnih poslova okupe u Viklouu, u Irskoj, na neformalnim razgovorima u formatu Gimnih.

    Na tim razgovorima biće razmatrane i mogućnosti reforme Evropske službe za spoljne poslove, diplomatskog ogranka EU kojim rukovodi visoka predstavnica Kalas.

    Prema francusko-njemačkom pismu u koje je Politiko imao uvid, među mogućnostima za reformu Evropske službe za spoljne poslove jeste i da Kalas postane izvršna potpredsjednica Evropske komisije, uz nadzor nad jedinicama Komisije koje se bave spoljnom politikom, uključujući trgovinu, razvojnu pomoć i odbranu.

    Razmatra se i mogućnost da se veliki dio osoblja Evropske službe za spoljne poslove uključi u strukturu Evropske komisije kroz novo odjeljenje za spoljne odnose.

    Osoblje zaduženo za bezbjednosnu i odbrambenu politiku ostalo bi u Evropskoj službi za spoljne poslove, dok bi u novoj jedinici bio zadržan odnos prema kojem bi jednu trećinu osoblja činile diplomate upućene iz država članica EU.

    U dokumentu za raspravu takođe se naglašava uloga država članica EU u oblikovanju spoljne politike, uz predviđanje formalne uloge visoke predstavnice da izvještava lidere EU o pitanjima spoljne politike i da od njih direktno dobija instrukcije tokom sastanaka Evropskog savjeta.

  • Vašington planira 25 miliona dolara za promociju konzervativnih ciljeva u Evropi

    Vašington planira 25 miliona dolara za promociju konzervativnih ciljeva u Evropi

    **Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa planira da izdvoji četiri miliona dolara za jačanje desničarskih medija u Evropi, što je dio šireg paketa od najmanje 25 miliona dolara namijenjenih organizacijama civilnog društva koje promovišu konzervativne ciljeve u regionu, izvijestio je Rojters pozivajući se na četiri neimenovana izvora.**

    Ovi grantovi prijete dodatnim produbljivanjem tenzija između Trampove administracije i evropskih vlada, od kojih su neke već optužile Vašington za miješanje u njihove unutrašnje političke prilike.

    Prema izvorima, Biro za demokratiju, ljudska prava i rad pri Stejt departmentu obavijestio je američki Kongres o namjeri alokacije ovih sredstava 21. avgusta. Sredstva se dodjeljuju u trenutku dok se evropske zemlje pripremaju za izbore u narednih nekoliko godina i dok Trampova administracija otvoreno podržava evropske populističke i desničarske stranke.

    Raspodjela sredstava planirana je na sljedeći način:

    * Tri miliona dolara namijenjeno je za program koji treba da „dokumentuje i analizira nazadovanje demokratije u Evropi u vezi sa masovnim i ilegalnim migracijama, nezavisnom medijskom scenom i zakonodavnim agendama nadnacionalnih entiteta“.

    * Milion dolara planiran je za stvaranje konzorcijuma nezavisnih novinara koji bi pokrivali teme poput nacionalnog suvereniteta, prirodnih prava i vjerskih sloboda.

    Rojters navodi da trenutno nije moguće utvrditi koje će organizacije ili novinari dobiti ove grantove.

    Portparol Stejt departmenta izjavio je da Biro za demokratiju, ljudska prava i rad ne finansira političke stranke te da Trampova administracija ostaje posvećena odbrani demokratije i ljudskih prava širom svijeta. Evropska komisija nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

    Sredstva namijenjena Evropi dio su šireg prijedloga finansiranja Stejt departmenta vrijednog blizu 180 miliona dolara, koji uključuje programe poput dokumentovanja kršenja prava manjinskih zajednica u Južnoj Africi, podrške civilnom društvu protiv „pravosudnog prekoračenja i cenzure“ u Brazilu, te tradicionalne programe promocije demokratije u zemljama poput Kine i Sjeverne Koreje.

    Najave ovih grantova već su izazvale oštre reakcije pojedinih evropskih zvaničnika. Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro ranije je poručio da „Francuska i Evropljani neće tolerisati nijedan pokušaj stranog uplitanja u njihove izborne procese, bez obzira odakle dolazio“.

    Očekuje se da će proces odobravanja i alokacije novca biti finalizovan do kraja septembra.