VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • UN upozorava: Stiže “Godzila”, najjači El Ninjo u poslednjih hiljadu godina

    UN upozorava: Stiže “Godzila”, najjači El Ninjo u poslednjih hiljadu godina

    Globalni atmosfersko-okeanski fenomen El Ninjo biće najjači u posljednjih 1.000 godina i donijeće dodatnu toplotu svijetu koji se već suočava sa klimatskom krizom.

    Fenomen El Ninjo se “pred našim očima pretvara u superfenomen”, saopštile su Ujedinjene nacije. Prema najnovijim prognozama, gotovo je izvjesno da će ovaj događaj oboriti temperaturne rekorde.

    El Ninjo će vjerovatno biti najveći u posljednjih najmanje 1.000 godina i donijeće dodatnu toplotu u atmosferu u kojoj temperature već ubrzano rastu zbog globalnog zagrijevanja. Ta kombinacija znači da bi 2027. godina mogla da obori sve rekorde i postane najtoplija godina do sada zabeilježena.

    Porast temperature izazvan El Ninjom već ima posledice – od pogoršanja požara u Indoneziji do slabljenja ključnih monsunskih kiša u Indiji. Posljedice će se proširiti širom sveta, od većeg rizika od požara u Australiji do intenzivnijih poplava u Јužnoj Americi. Svjetski program za hranu saopštio je u avgustu da bi El Ninjo sledeće godine mogao da dovede oko 50 miliona ljudi u stanje akutne gladi.

    Klimatska kriza, izazvana zagađenjem koje nastaje upotrebom fosilnih goriva, već pojačava ekstremne vremenske prilike i odnosi ljudske živote.

    Ovog ljeta Evropu je pogodio najekstremniji toplotni talas do sada zabilježen, koji je, prema procjenama, doveo do najmanje 35.000 smrtnih slučajeva. El Ninjo bi mogao dodatno da pojača ove posljedice, a razmjere ovog fenomena opisuju se kao “zaista zapanjujuće” i kao događaj “na nivou Godzile”.

    El Ninjo je prirodni klimatski ciklus tokom kojeg promene vetrova iznad Tihog okeana dovode do zagrijevanja okeana i prenosa ogromnih količina toplote u atmosferu. Najnoviji podaci, objavljeni u ponedjeljak, pokazuju da je temperatura okeana u središtu fenomena El Ninjo za 2,6 stepeni Celzijusa viša od tridesetogodišnjeg prosjeka.

    To je već blizu najvećeg odstupanja zabilježenog tokom ere satelitskih merenja – 3,1 stepen Celzijusa 2015. godine, a do očekivanog vrhunca fenomena ostalo je još nekoliko mjeseci.

    Prema prosjeku prognoze 14 različitih modela, vrhunac bi u novembru mogao da dostigne odstupanje od oko četiri stepena Celzijusa. Analiza korala, godova drveća i istorijskih dokumenata ukazuje na to da nijedan El Ninjo u posljednjih hiljadu godina nije dostigao takav nivo, navodi klimatski analitičar Zik Hausfater. Svako odstupanje temperature veće od 0,5 stepeni Celzijusa klasifikuje se kao početak El Ninja.

    Dodatnu zabrinutost izazivaju nedavna istraživanja koja pokazuju da globalno zagrijevanje sada pojačava cikluse El Ninja, koji zatim dodatno intenziviraju posledice klimatske krize.

    El Ninjo se pred našim očima pretvara u superfenomen, rekao je generalni sekretar UN Antonio Guteres.

    – Nauka ne ostavlja prostor za sumnju: planeta se nalazi u neistraženim vodama, a te vode postaju sve toplije. Svijet se nalazi u opasnoj zoni ekstremnih vremenskih prilika. Sada se vodi trka između rastućih rizika i naše posvećenosti klimatskim mjerama i zaštiti ljudi. Moramo pobijediti u toj trci – poručio je Guteres.

    El Ninjo ima potencijal da nanese ogroman udarac zajednicama i privredama širom svijeta, rekla je Seleste Saulo, generalna sekretarka Svjetske meteorološke organizacije UN, prenosi RTS.

    – Već vidimo poremećaje i razaranja izazvana sušama i poplavama, a očekujemo da će se ove posljedice pojačavati kako El Ninjo bude jačao. Nikada ranije u pedesetogodišnjoj istoriji Svjetske meteorološke organizacije nismo pokrenuli ovako veliku mobilizaciju zajedno sa nacionalnim meteorološkim i hidrološkim službama, koje su na prvoj liniji pružanja prognoza i usluga za spasavanje života i zaštitu egzistencije. Nemamo vremena za gubljenje – istakla je Saulova.

  • Tramp traži od Evrope da nadoknadi SAD pomoć poslatu Ukrajini

    Tramp traži od Evrope da nadoknadi SAD pomoć poslatu Ukrajini

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će od evropskih zemalja tražiti da SAD nadoknade novac za vojnu pomoć i municiju ranije poslatu Ukrajini, uz nagovještaj da bi prodaja naoružanja savezničkim zemljama mogla privremeno da bude obustavljena.

    Tramp je u objavi na društvenim mrežama kritikovao izvještaje o značajno smanjenim zalihama američke municije, koje su, prema navodima, iscrpljene tokom rata u Iranu, istovremeno poručivši da SAD povećavaju proizvodnju i zalihe municije.

    – Uzimamo ih za sebe, za SAD, umjesto da ih prodajemo drugima, ali će prodaja saveznicima uskoro ponovo početi – napisao je Tramp, prenio je Rojters.

    On je dodao da je “stotine milijardi dolara dato Ukrajini i NATO-u besplatno”, ocijenivši da bi taj novac platila Evropa “da je samo bila zamoljena”, i najavio da će SAD, iako sa zakašnjenjem, tražiti taj novac nazad.

    Tramp je za takvu politiku okrivio administraciju svog prethodnika DŽozefa Bajdena.

    SAD i NATO razvili su prošle godine inicijativu Prioritetna lista potreba Ukrajine (PURL), u okviru koje evropske zemlje plaćaju nabavku američkog oružja za Ukrajinu.

    Rojters je prošlog mjeseca objavio da je američka vojska tokom rata sa Iranom potrošila veliki dio svojih zaliha preciznih raketa velikog dometa, što je izazvalo zabrinutost u vezi sa spremnošću američkih oružanih snaga za buduće sukobe.

  • Tramp razmatra mogućnost proglašenja kraja operacije u Iranu

    Tramp razmatra mogućnost proglašenja kraja operacije u Iranu

    Predsjednik SAD Donald Tramp privatno razgovara sa svojim visokorangiranim pomoćnicima o mogućnosti proglašenja kraja operacije u Iranu, javio je “Vol strit džurnal”, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike.

    Prema pisanju lista, iako Tramp, navodno, govori da daje prednost ideji o završetku sukoba, on i dalje vjeruje da će iranske vlasti pod ekonomskim pritiskom ili “pasti” ili će okončati svoj nuklearni program.

    U tekstu se ističe da pomoćnici upozoravaju Trampa da bi eskalacija sukoba sa Iranom mogla da ugrozi izglede republikanaca na izborima u novembru, ali da američki predsjednik ne razmatra posljedice povezane sa izborima kada donosi odluke o ratu.

  • Putin na forumu: Postoje šanse za mir – Rusija i Ukrajina moraju same da se dogovore

    Putin na forumu: Postoje šanse za mir – Rusija i Ukrajina moraju same da se dogovore

    Ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se na Istočnom ekonomskom forumu u Vladivostoku. Tom prilikom, on je najavio cjelogodišnju plovidbu Transarktičkim koridorom, pokretanje nove naftne rute, ali i izgradnju data centara, kvantnih komunikacionih mreža i malih nuklearnih elektrana.

    Na plenarnoj sjednici, pored ruskog predsjednika učestvovuju i potpredsjednik Državnog savjeta Kine Ding Sjuesjang, predsjednik Indonezije Prabovo Subijanto, premijer Mongolije Nam-Osorin Učral i prvi potpredsjednik Mjanmara U Njo So.

    Vladimir Putin nazvao je zaplenu civilnih brodova i napade na njih, kao i prijetnje napadima na civilne avione, manifestacijom državnog terorizma.

    – Kada je riječ o zapleni civilnih brodova i napadima na civilne trgovačke brodove, a sada smo čuli i za prijetnje napadima na civilne avione – to je, naravno, manifestacija državnog terorizma. To nesumnjivo otežava mogućnost održavanja bilateralnih mirovnih pregovora – rekao je Putin na Istočnom ekonomskom forumu.

    On je dodao da oni koji o tome ćute i ne reaguju, “prije svega zapadni saveznici Ukrajine”, prema njegovim riječima, “postaju saučesnici u međunarodnom terorizmu”.

    Šanse na mir u Ukrajini – postoje

    Prije svega, Moskva i Kijev treba međusobno da postignu dogovor, ali je Rusija zahvalna svima koji mogu da doprinesu tom procesu, izjavio je Vladimir Putin.

    – Šanse postoje – istakao je on.

    Prema Putinovim riječima, pretenzije kijevskog režima na međunarodni terorizam otežavaju taj proces, dok njegovi zapadni partneri prećutkuju takve izjave.

    Rusija je spremna za obnavljanje kontakata sa Sjedinjenim Američkim Državama u svim oblastima saradnje, ali to ne zavisi samo od Moskve, rekao je Putin.

    On je izrazio nadu da je i američko rukovodstvo spremno da preduzme korake u tom pravcu, na šta, kako je naveo, ukazuju i nedavni kontakti između specijalnih službi dvije zemlje.

    Putin je ukazao i na to da se u sali nalazi predstavnik SAD – Stiven Sigal.

  • Kriza Volkswagena trese Njemačku, AfD vidi veliku priliku

    Kriza Volkswagena trese Njemačku, AfD vidi veliku priliku

    Problemi Volkswagena, koji se suočava sa padom prodaje, slabijim rezultatima u Kini i planovima za veliko smanjenje broja zaposlenih, postaju sve veći politički teret za njemačkog kancelara Fridriha Merca, dok krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) pokušava da nezadovoljstvo radnika pretvori u rast podrške.

    Volkswagen pregovara sa sindikatima o ukidanju velikog broja radnih mjesta i zatvaranju pogona, dok su BMW i Mercedes-Benz takođe najavili mjere štednje, što dodatno pojačava strah za budućnost njemačke automobilske industrije.

    AfD koristi probleme automobilske industrije
    AfD krizu predstavlja kao dokaz neuspjeha ekonomske i klimatske politike vlasti, a kopredsjednica stranke Alis Vajdel tvrdi da ključne njemačke kompanije, među kojima su Volkswagen, Porsche i Infineon, bilježe istorijske padove profita i planiraju masovna otpuštanja.

    Politički pritisak posebno je značajan pred regionalne izbore, jer problemi industrije pogađaju područja u kojima hiljade ljudi direktno ili indirektno zavise od proizvođača automobila i njihovih dobavljača, dajući AfD-u priliku da pridobije razočarane birače.

    Kina postala veliki problem
    Jedan od glavnih uzroka krize je Kina, nekada izuzetno profitabilno tržište za njemačke proizvođače, gdje su domaći brendovi posljednjih godina preuzeli prednost zahvaljujući tehnološki naprednijim i jeftinijim električnim automobilima, pa problemi Volkswagena sada prerastaju iz poslovnog u ozbiljno političko pitanje za njemačku vladu navodi Politico.

  • Kina drži Iran iznad vode, Tramp sada ima veliki problem

    Kina drži Iran iznad vode, Tramp sada ima veliki problem

    Kina je postala ključni oslonac iranske ekonomije u trenutku kada administracija američkog predsjednika Donalda Trampa pokušava da novim sankcijama dodatno izoluje Teheran i presiječe njegove izvore prihoda.

     

    Peking je najveći kupac iranske nafte i najvažniji trgovinski partner Teherana, zbog čega bi uspjeh američke kampanje ekonomskog pritiska u velikoj mjeri mogao zavisiti od spremnosti Kine da smanji poslovne veze sa Iranom.

    Kina ključna za iransku trgovinu

    Prema podacima analitičke kompanije Kpler koje prenosi “Foreign Policy”, Kina je tokom 2025. kupila više od 80 odsto iranske nafte isporučene morskim putem, što je Teheranu omogućilo da ublaži posljedice dugogodišnjih međunarodnih sankcija.

    Američki ministar finansija Skot Besent zato je otvoreno pozvao Peking da smanji poslovanje sa Iranom, upozoravajući da bi države, kompanije i finansijske institucije koje nastave da pomažu iranskoj ekonomiji mogle biti pogođene američkim sekundarnim sankcijama.

    Besent je poručio da “niko nije izvan domašaja američkih sankcija”, dok nova američka kampanja obuhvata gotovo 60 pojedinaca, kompanija i brodova koji su, prema tvrdnjama Vašingtona, povezani sa iranskim nuklearnim i raketnim programima, sajber-operacijama i prihodima od nafte.

    Peking ne pokazuje namjeru da popusti

    Kina, međutim, zasad ne pokazuje spremnost da prihvati američke zahtjeve, a iz kineske ambasade u Vašingtonu poručili su da “sankcije i pritisak ne pomažu u rješavanju problema”, uz poziv da se kriza rješava političkim i diplomatskim putem.

    Peking je najavio i da će preduzeti mjere potrebne za zaštitu svojih interesa, dok američka prijetnja sankcijama kineskim bankama i kompanijama otvara mogućnost novog ekonomskog sukoba između dvije najveće svjetske ekonomije.

    Tramp pred teškim izborom

    Vašington se tako suočava sa problemom da bi za ozbiljno slabljenje iranske ekonomije morao da izvrši pritisak upravo na Kinu, ali bi oštre mjere protiv Pekinga mogle dodatno pogoršati američko-kineske odnose uoči planiranih razgovora Trampa i kineskog predsjednika Si Đinpinga.

    Iran je, uprkos višegodišnjim sankcijama, izgradio mrežu alternativnih trgovinskih kanala i mehanizama za njihovo zaobilaženje navodi fp, pa se procjenjuje da samo dodatni američki pritisak neće nužno dovesti do brzog ekonomskog sloma Teherana, posebno sve dok zemlja može da računa na trgovinu sa Kinom i drugim partnerima.

  • Lavrov: EU gubi svoje prednosti, Srbija će ubrzo izgubiti interesovanje za članstvo

    Lavrov: EU gubi svoje prednosti, Srbija će ubrzo izgubiti interesovanje za članstvo

    Evropska unija, usljed mnogih faktora, uključujući i svoju kratkovidost, gubi svoje prednosti. Srbija, a sada i Јermenija teže EU, ali će ta njihova želja uskoro izblijedeti, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

    Kaže da Srbija i dalje teži da se pridruži Evropskoj uniji “po inerciji”.

    – Zemlje poput naših srpskih prijatelja nastavljaju to da čine iz inercije, a sada i naše jermenske kolege nastavljaju da govore: “Želimo da se pridružimo Evropskoj uniji” – rekao je Lavrov na predavanju Ruskog društva “Znanja” na marginama Istočnog ekonomskog foruma.

    On je izrazio uvjerenje da će njihova “želja vrlo brzo izblijedeti.

    Istočni ekonomski forum održava se od 1. do 4. septembra u Vladivostoku.

  • Putin: Nema pregovora sa teroristima

    Putin: Nema pregovora sa teroristima

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je, odgovarajući na prijetnju ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog usmjerenu protiv ruskog civilnog vazduhoplovstva, da ne može biti pregovora sa teroristima.

    – Ako je to izgovoreno javno, onda je to jednostavno korak ka državnom terorizmu. Takođe bih skrenuo pažnju na to da oni od nas traže da nastavimo pregovore. Nema pregovora sa teroristima – rekao je Putin, prenosi “Raša tudej”.

    Ruski predsjednik je dodao da će Moskva pronaći način da odgovori ukoliko prijetnje Kijeva dovedu do bilo kakvih incidenata.

    Zelenski je juče upozorio strane avio-kompanije, osiguravajuće kompanije i vlade da će ukrajinska sve intenzivnija kampanja dronovima velikog dometa ozbiljno poremetiti civilne letove iznad Rusije.

  • Rubio: Vašington treba da održava kontakte sa Moskvom iz veoma praktičnih razloga

    Rubio: Vašington treba da održava kontakte sa Moskvom iz veoma praktičnih razloga

    Sjedinjene Američke Države treba da održavaju kontakte sa Rusijom koja posjeduje jedan od najvećih nuklearnih arsenala na svijetu, izjavio je američki državni sekretar Marko Rubio.

    – Sjedinjene Države zaista moraju biti u stanju da komuniciraju sa Rusijom iz veoma praktične perspektive. Oni imaju najveći ili drugi najveći nuklearni arsenal na svijetu – rekao je Rubio.

    Direktor CIA DŽon Retklif posjetio je Moskvu 25. avgusta. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je posjeta bila povezana sa kontaktima između obavještajnih službi i da je predsjednik Vladimir Putin bio obaviješten o tome.

  • Novčić sa likom Trampa u prodaji: Živa osoba prvi put na američkoj valuti poslije 1866.

    Novčić sa likom Trampa u prodaji: Živa osoba prvi put na američkoj valuti poslije 1866.

    Američka kovnica novca (The U.S. Mint) počela je danas prodaju novog novčića od jednog dolara sa likom predsjednika Donalda Trampa.

    Time je, prema navodima Politika, prvi put od 1866. godine lik žive osobe postao dio američkog novca.

    Kovanica je izdata povodom 250. godišnjice nezavisnosti Sjedinjenih Američkih Država, a prodaje se u pakovanjima od 25 komada i vrećama sa po 100 novčića.

    Cijena pakovanja kreće se od 61 do 154,50 dolara, odnosno približno od 52 do 132 evra, što je znatno više od nominalne vrijednosti samog novčića.

    Na licu kovanice nalaze se natpisi „LIBERTY“ (Sloboda) i „IN GOD WE TRUST“ (U Boga vjerujemo), dok je na naličju prikazan predsjednički grb sa brojem „250“ upisanim na štitu.

    Novčići su iskovani u Filadelfiji i imaju karakteristike kovanica namijenjenih opticaju. Predstavljaju zakonsko sredstvo plaćanja, iako, prema podacima Američke kovnice novca, za sada nisu pušteni u opšti opticaj.

    Izrađeni su od legure bakra, cinka, mangana i nikla.

    Izdavanje kovanice sa Trampovim likom izazvalo je brojne polemike zbog dugogodišnje američke tradicije prema kojoj se likovi živih osoba ne pojavljuju na državnom novcu.

    Kritičari smatraju da je odluka suprotna pravilima koja ograničavaju prikazivanje živih pojedinaca na američkim kovanicama, dok pristalice ukazuju na poseban zakon kojim je predviđeno izdavanje kovanica povodom 250. godišnjice SAD.

    Američki ministar finansija Skot Besent ranije je saopštio da će novčić biti izdat kao dio obilježavanja velikog jubileja, dok iz Američke kovnice novca navode da dizajn predstavlja obilježavanje 250 godina američke istorije.

    Posebnu pažnju kolekcionara privlači 250.000 novčića iskovanih 4. jula, koji nose posebnu oznaku „July 4th“.

    Ti primjerci nasumično su uključeni u pakovanja koja se prodaju putem Američke kovnice novca.

    Novi novčić dio je programa obilježavanja 250 godina američke nezavisnosti i biće dostupan putem prodajnih kanala Američke kovnice novca.

    Pojava Trampovog lika na američkom novcu predstavlja neuobičajen presedan u numizmatičkoj istoriji SAD i već je otvorila raspravu o granicama predstavljanja aktuelnih predsjednika na državnoj valuti.

    Politiko podsjeća da je Kongres još 1866. godine zabranio pojavljivanje lika bilo koje žive osobe na američkim novčanicama ili obveznicama, nakon što se lik jednog zvaničnika Ministarstva finansija našao na novčanici od pet centi.

    Tramp je 2020. godine potpisao zakon kojim je omogućeno izdavanje novčića od jednog dolara sa dizajnom koji simbolizuje 250. godišnjicu Sjedinjenih Američkih Država, koja se obilježava 2026. godine.