Kategorija: Svijet

Cijene nafte probile su granicu od 100 dolara po barelu prvi put u više od tri i po godine, dok rat u Iranu ozbiljno otežava proizvodnju i transport energenata na Bliskom istoku.

Cijena barela nafte Brent, međunarodnog referentnog standarda, jutros je išla i preko 117 dolara, što je rast od čak 27 odsto.

Rast cijena uslijedio je nakon eskalacije sukoba između Irana, Sjedinjenih Država i Izraela tokom vikenda, kada su napadi na energetsku infrastrukturu i vojne ciljeve širom regiona pojačali strahove da bi tokovi nafte sa Bliskog istoka mogli da budu prekinuti na više nedelja.

Francuski predsjednik Emanuel Makron izjavio je da je u razgovoru sa iranskim predsjednikom Masudom Pezeškijanom zatražio da Iran odmah obustavi napade na zemlje u regiji Bliskog istoka.

“Iran takođe mora da garantuje slobodu plovidbe okončanjem de fakto zatvaranja Ormuskog moreuza”, objavio je Makron na “Iksu”.

On je dodao da je izrazio duboku zabrinutost zbog razvoja iranskog nuklearnog i balističkog raketnog programa i svih njegovih destabilizujućih aktivnosti u regiji, koje su u korijenu trenutne krize.

“Diplomatsko rješenje je potrebnije nego ikada da bi se riješili ovi ključni izazovi, okončala eskalacija i očuvao mir”, naglasio je francuski predsjednik.

Makron je rekao da su prioritet bezbjednost i povratak u Francusku Sesil Koler i Žaka Parisa, koji se trenutno nalaze u Ambasadi Francuske, i da se složio sa Pezeškijanom da ostanu u kontaktu.

Sindikalno organizovani radnici južnokorejskog elektronskog giganta “Samsung” spremaju se da glasaju o tome da li će stupiti u štrajk.

Glasanje, koje organizuju tri najveća sindikata kompanije, trajaće od 9. do 18. marta.

Ovi sindikati zajedno predstavljaju oko 89.000 od 130.000 “Samsungovih” radnika.

Ukoliko bude usvojen, štrajk bi trajao 18 dana – od 21. maja do 7. juna, prenijela je agencija DPA.

Sindikalni lideri su navodno upozorili da bi zaposleni koji odbiju da se pridruže štrajku mogli da se nađu u nepovoljnom položaju. To je pokrenulo debatu o tome da li su radnici nepravedno izloženi pritisku.

Iran neće dozvoliti Americi ili bilo kome drugom da se miješa u njegove unutrašnje poslove, kao što je proces izbora novog vrhovnog vođe, izjavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči.

“Ne dozvoljavamo nikome da se miješa u naše unutrašnje poslove. Na iranskom narodu je da izabere svog novog vođu. Oni su već izabrali skupštinu stručnjaka, a skupština stručnjaka će obaviti posao. To je samo stvar iranskog naroda i nikog drugog”, rekao je Arakči NBC Newsu.

On je dodao da će uskoro biti obavljen izbor novog vrhovnog vođe.

Arakči je komentarisao izjavu predsjednika SAD Donalda Trampa da bi trebalo da on ima riječ u izboru novog vrhovnog vođe Irana da bi se izbjeglo ponavljanje vojne intervencije svakih 10 godina.

Donald Tramp, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, izjavio je danas, 8. marta da sljedeći vrhovni vjerski vođa Irana (ajatolah) “neće dugo trajati” bez njegovog odobrenja.

“Moraće da dobiju odobrenje od nas. Ako ne dobiju odobrenje od nas, neće dugo trajati. Želimo da se uvjerimo da ne moramo da se vraćamo u Iran svakih 10 godina”, rekao je Tramp u intervjuu za ABC News.

Iran planirao da preuzme Bliski istok

Obrazlažući zašto su SAD krenule u rat protiv Irana Tramp je rekao da je “Iran planirao da preuzme cio Bliski istok” zbog čega je on predložio da ih u tome spriječi.

Prema njegovim riječima u trenutku kada se Iran sprema za kopnenu invaziju SAD, Amerika neće prihvatiti ništa manje od bezuslovne predaje Irana.

Tramp je prošle nedjelje rekao tokom razgovora sa novinarima da će rat sa Iranom trajati samo četiri do pet nedjelja, ali danas je izjavio da ne želi da predviđa koliko će rat trajati naglasivši da se operacije odvijaju “brže nego što je planirano”.

“Nikada ne predviđam. Sve što mogu da kažem je da smo ispred roka i u pogledu smrtonosnosti i u pogledu vremena” rekao je Tramp.

Cijena nafte “mali problem”

U intervjuu za ABC News Tramo je odbacio sve brojnije kritike zbog porasta cijena naftnih derivata ocijenivši da je to “mali problem”.

“To je mali problem. Morali smo da idemo ovim zaobilaznim putem. Ali lijepo je to što smo potopili 44 njihova ratna broda. Uništili smo cjelokupno njihovo ratno vazduhoplovstvo. Uništili smo sve njihove sisteme komunikacija. Njihovi protivvazdušni sistemi su nestali”, rekao je Tramp.

Mogli bi uništiti mjesta sa uranijumom

Jedan visoki zvaničnik Trampove administracije rekao je novinarima prošle nedelje da je Iran obogatio dovoljno uranijuma za proizvodnju atomskog oružja u roku od 10 dana ili manje, navoderći da je se veliki dio uranijuma nalazi na lokacijama u Natanzu, Isfahanu i Fordovu, bombardovanim tokom operacije Ponoćni čekić.

“U teoriji, ako bismo imali fizičku kontrolu nad tom teritorijom, ako bismo imali fizičku kontrolu nad tim mjestima gdje se nalazi uranijum, mogli bismo poslati naše ljude i uništiti ga na licu mjesta”, rekao je zvaničnik.

Ipak, neki od predsjednikovih dugogodišnjih pristalica postavljali su nezgodna pitanja o vojnoj operaciji SAD u Iranu, ali Tramp je negirao da je bilo bilo kakvog otpora u njegovoj glasačkoj bazi.

“Popularnost je veća nego ikad. To je prava MAGA stvar koju radimo”, rekao je Tramp.

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da neće potpisivati nove zakone dok Kongres ne usvoji Zakon o spasavanju Amerike, koji se odnosi na izbornu reformu.

“Kao predsjednik, neću potpisati nikakav drugi zakon dok ovaj ne bude usvojen”, objavio je Tramp na svojoj platformi “Trut sošl”.

Zakon o spasavanju Amerike usvojen je u februaru u Predstavničkom domu, kojim dominiraju republikanci.

U Senatu se sada vodi oštra rasprava o ovom zakonskom aktu iako i Senat kontrolišu republikanci.

Zakon o spasavanju Amerike zahtijeva dokaz o državljanstvu prilikom registracije za glasanje na novembarskim izborima za sastav Kongresa i nametnuo bi krivičnu odgovornost izbornim zvaničnicima koji registruju osobu bez potrebne dokumentacije.

Papa Lav je rekao da duboko uznemirujuće vijesti i dalje stižu iz Irana i sa Bliskog istoka i pozvao na okončanje nasilja i obnavljanje napora da se otvori prostor za dijalog.

Papa je tokom molitve na Trgu Svetog Petra rekao da sukob podstiče strah i mržnju i izrazio zabrinutost da bi konflikt mogao da se proširi i uvuče druge zemlje, uključujući Liban.

“Posvetimo našu poniznu molitvu Gospodu da tutnjava bombi prestane, da oružje utihne i da se otvori prostor za dijalog u kojem se mogu čuti glasovi naroda”, rekao je papa.

Dva zemljotresa magnitude 5,7 i 5,5 stepeni Rihterove skale pogodila su Japan, saopštio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

Epicentri oba zemljotresa bili su na obali, istočno od ostrva Honšu, na dubinama od 25 i 32 kilometra.

Prvi zemljotres desio se 197 kilometara od grada Morioke, navodi se u izvještaju.

Snažniji zemljotres jačine 5,7 stepeni uslijedio je devet minuta nakon prvog i bio je 30 kilometara bliže Morioki.

Za sada nema izvještaja o povrijeđenima ili materijalnoj šteti.

Nije izdato upozorenje na cunami.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da je vrijeme da se sprovede ideja ruskog predsjednika Vladimira Putina i sazove samit pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN.

Lavrov je podsjetio da je Putin predložio ovakav samit još i prije panedmije virusa korona i dodao da je sada idealan trenutak da se ideja realizuje.

Prema njegovim riječima, najbolje je da se u političkoj diskusiji obradi pitanje u kakvom svijetu živimo, prenio je TASS.

– Države treba da objasne svoje planove i kako se sve to odnosi na ono što je ranije definisalo određene norme – rekao je Lavrov.

SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska su pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti UN i imaju pravo veta na bilo koju rezoluciju.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da je situacija u odnosima između Kijeva i Evrope čudna i da izgleda kao da “rep maše psom”, a ne obrnuto.

“Situacija je veoma čudna. Jer stičem utisak da se bavimo slučajem ‘repa koji maše psom’, a ne obrnuto”, rekao je Putin u intervjuu za novinsku agenciju Vesti Pavla Zarubina, prenosi agencija RIA Novosti.

Putin je ocijenio da evropske zemlje sada žanju ono što su posijale u Ukrajini.

“Ovo nisu naši postupci, to su postupci zapadnih zemalja, uključujući i evropske zemlje. Oni žanju ono što su posijali”, kazao je Putin.

On je ocijenio da je situacija na globalnim tržištima energenata dostigla kritičnu tačku i da je ono što se dešava na evropskim energetskim tržištima prvenstveno rezultat pogrešne energetske politike evropskih vlasti.

Putin je kazao i da je sukob u Ukrajini sistemska greška zapadnih zemalja.

“Moglo bi se reći da je sve što se sada dešava nesumnjivo greška, prije svega zapadnih zemalja. Sistemska greška”, istakao je Putin.

Prema njegovim riječima, kriza u Ukrajini nastala je zbog zapadne podrške puču u Kijevu, dok ukrajinska kriza nije nastala zbog postupaka Rusije, već zbog politike zapadnih država, prenosi Tanjug.

“Na kraju krajeva, odakle je došla ta ista ukrajinska kriza? Nastala je iz podrške zapadnih zemalja državnom udaru u Ukrajini, a zatim i događajima na Krimu, a zatim i na jugoistoku Ukrajine, uopšte, Donbasu, Novorusiji. Odatle je sve počelo, odatle je sve poteklo”, rekao je Putin.

Ruski predsjednik je ranije izjavio da bi Moskva mogla i prije roka u aprilu, kada zemlje Evropske unije planiraju da uvedu ograničenja na kupovinu ruskog gasa, da obustavi isporuke gasa EU i da se preusmjeri na druga tržišta.