VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Zelenski: Ukrajina poslala eksperte za dronove da štite američke baze

    Ukrajina je poslala presretače dronova i tim eksperata za bespilotne letjelice kako bi zaštitila američke vojne baze u Jordanu, a ukrajinski stručnjaci krenuli su dan nakon što je Vašington u četvrtak, 5.marta, zatražio pomoć od Kijeva, izjavio je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski za “Njujork tajms” (The New York Times).

    Kako Ukrajina obara napadačke dronove:

    • teški mitraljezi protiv sporih dronova
    • rakete koje ispaljuju lovci F-16
    • elektronski sistemi za ometanje signala
    • domaći dronovi presretači
    • kombinacija radarskog nadzora i protivvazdušne odbrane

    Ukrajina reagovala nakon zahtjeva Vašingtona

    “Odmah smo reagovali”, rekao je Zelenski, dodajući da je odgovorio da će, naravno, poslati ukrajinske stručnjake.

    Bijela kuća nije odgovorila na pitanje da li su Sjedinjene Američke Države tražile pomoć Ukrajine, navodi list.

    Rat u Iranu otvorio novi front saradnje

    Američko-izraelski rat u Iranu dao je Kijevu priliku da iskoristi svoje teško stečeno znanje i naprednu tehnologiju na novom frontu, a Ukrajina je spremno ponudila pomoć američkim snagama i njihovim bliskoistočnim saveznicima u odbrani od vrsta iranskih dronova koje Rusija godinama koristi na ukrajinskom frontu, prenio je njujorški list.

    Zelenski je rekao da je takođe vidio obavještajne podatke koji pokazuju da dronovi koji sada izlijeću iz Irana imaju ruske komponente, a američki list navodi da nije mogao da potvrdi ove tvrdnje.

    Ukrajinski lider je ukazao da želi da pomogne zemljama Bliskog istoka, ali da takođe mora da uravnoteži te zahtjeve sa potrebama Ukrajine kod kuće, gdje je rat ušao u petu godinu.

    Zelenski je napomenuo da neke zemlje Bliskog istoka imaju “veoma jake odnose sa Rusijom“.

    “Zato sam rekao, gledajte, možda mogu da razgovaraju sa Rusima, a Rusi će napraviti pauzu“, rekao je on, dodajući da, u ovom slučaju, Ukrajina naravno može da pomogne u odbrani zemalja Bliskog istoka.

    Kako je Zelenski naveo, u danima nakon što je počeo američko-izraelski rat u Iranu, on i njegov tim su odgovarali na pozive lidera u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Jordanu, Kuvajtu, Kataru Saudijskoj Arabiji koji su tražili pomoć.

    On je dodao da će drugi tim ukrajinskih stručnjaka otputovati na Bliski istok kako bi pomogao tamošnjim zemljama da procijene kako mogu da se zaštite od iranskih dronova, pored lansiranja skupih presretača Patriot.

    Problem skupih Patriot raketa

    Tih raketa je malo, a samo 620 najnaprednijih Patriot raketa isporučeno je vojskama 2025. godine, i to je bio rekordan nivo, navodi list.

    Prema riječima Zelenskog i evropskog komesara za odbranu Andrijusa Kubiliusa, u prvih nekoliko dana rata u Iranu, zemlje Bliskog istoka su ispalile više od 800 Patriot raketa.

    Ta baražna vatra je korišćena za suzbijanje više od 2.000 jednosmjernih iranskih dronova za napad i više od 500 balističkih raketa.

    Kako je naveo savjetnik Zelenskog, Dmitro Litvin, za četiri godine rata u Ukrajini, Kijev je dobio samo oko 600 raketa Patriot.

    Ukrajina ima i izuzetno stručno znanje o borbi protiv dronova, a jedan od njih usmrtio je šest pripadnika američke vojske u komandnom centru u Kuvajtu prošle sedmice, navodi “Njujork tajms”.

    Iako je iranska paljba balističkih raketa sada usporena dok SAD i Izrael napadaju iransku vojsku, količina dronova se nije smanjila.

    Rusija je usvojila iranske dronove, poznate kao Šahedi, i napravila je svoju verziju po uzoru na originalni iranski proizvod.

    U početku nakon ruske invazije, Ukrajina je ponekad koristila skupe rakete, ili još skuplje presretače Patriot da bi oborila Šahede, a to se brzo pokazalo neodrživim, navodi list.

    Proizvodnja Šaheda košta i do 50.000 dolara, dok presretačka raketa Patriot američke proizvodnje košta više od 3 miliona dolara.

    Kako je Ukrajina razvila efikasnu odbranu od dronova?

    Tako se Ukrajina prilagodila, koristeći teške mitraljeze, jeftinije rakete koje ispaljuju  lovci F-16, elektronske ometače i nove dronove presretače proizvedene u Ukrajini.

    Ukrajina sada može da uništi većinu ruskih jednosmjernih dronova za napad, pokazuju podaci ukrajinskog ratnog vazduhoplovstva.

    U februaru je Rusija poslala oko 5.000 dronova u ukrajinske gradove, a Kijev je oborio oko 87 odsto njih, prenio je “Njujork tajms”.

  • Koje zemlje će osjetiti najveći ekonomski udar zbog rata u Iranu?

    Koje zemlje će osjetiti najveći ekonomski udar zbog rata u Iranu?

    Napad Donalda Trampa na Iran nanijeće veći udar evropskim i azijskim ekonomijama nego samim Sjedinjenim Američkim Državama, koje će djelimično biti zaštićene od posljedica zahvaljujući velikom domaćem energetskom sektoru, kažu analitičari za Financial Times.

    SAD djelimično zaštićene zahvaljujući energetskom sektoru

    SAD su neto izvoznik prirodnog gasa od 2017. i nafte od 2020. godine, pokazuju zvanični podaci, što znači da njihov vlastiti energetski sektor ima koristi od naglog rasta cijena, iako će prosječno američko domaćinstvo biti snažno pogođeno rastom cijena benzina.

    Nasuprot tome, evropske i azijske ekonomije koje se oslanjaju na uvoz energije suočavaju se s mnogo oštrijim skokom inflacije, djelimično zato što su cijene prirodnog gasa na tim tržištima nestabilnije nego u SAD-u i već su porasle, a to gorivo je ključno na njihovim domaćim energetskim tržištima.

    “SAD su zaštićene, ali ne i imune na štetu”, rekao je James Knightley iz banke ING. To je zato što SAD neće pretrpjeti prekide u snabdijevanju ključnim sirovinama kakvi će se vidjeti drugdje, tvrdi on.

    “Svi će biti u lošijoj situaciji jer je suština ovoga da ste učinili ključni faktor proizvodnje skupljim, ali će to imati neujednačen uticaj među državama”, složio se David Aikman, direktor think-tanka National Institute of Economic and Social Research (Niesr).

    Skok cijena nafte i gasa nakon izbijanja sukoba

    Cijena nafte Brent skočila je gotovo 30 posto prošle sedmice nakon izbijanja rata, dok su evropske cijene gasa sedmicu završile oko dvije trećine više.

    Rast je podstaknut strahovima od dugotrajnog poremećaja isporuka kroz Hormuški moreuz, ključnu arteriju za energetski promet, kao i gubitkom proizvodnje drugdje na Bliskom istoku.

    Ako se zadrže, više cijene će potaknuti inflaciju, smanjiti kupovnu moć domaćinstava i naštetiti rastu BDP-a u ekonomijama širom svijeta. Centralne banke mogle bi biti prisiljene da duže zadrže kamatne stope na sadašnjem nivou ili čak dodatno pooštre monetarnu politiku, dok se vlade suočavaju s dodatnim fiskalnim opterećenjem ako odluče intervenisati na energetskim tržištima kako bi ublažile posljedice za birače.

    Promjene cijena energije služe kao “snažan mehanizam preraspodjele dohotka među državama”, rekla je Qian Wang, glavna ekonomistica za azijsko-pacifičku regiju u Vanguardu.

    Izvoznici nafte će sačuvati veći dio neočekivane dobiti, ali potrošači imaju tendenciju da odmah smanje potrošnju, dok finansijska tržišta trpe udar, što znači da će ukupna globalna potražnja oslabiti.

    Ozbiljnost posljedica ovisiće ne samo o tome koliko će cijene porasti, već i o trajanju tog rasta te o tome šta će vlade učiniti kako bi pokušale ublažiti teret za potrošače.

    Evropa među najranjivijima zbog zavisnosti od uvoza gasa

    Rast cijena gasa nadmašio je povećanje troškova sirove nafte. To će biti skupo za evropske ekonomije poput Italije, Njemačke i Velike Britanije koje su snažno ovisne o uvozu gasa, prenosi Klix.

    Analiza 15 ekonomija koju je proveo Oxford Economics sugeriše da će skok troškova energije ostaviti najveći trag u Italiji, gdje bi inflacija u četvrtom kvartalu ove godine mogla porasti za više od jedan procentni poen u odnosu na ranije prognoze te konsultantske kuće.

    Evrozona u cjelini i Velika Britanija vidjeće povećanje projicirane inflacije za više od pola procentnog poena. Nasuprot tome, inflacija u SAD-u u četvrtom kvartalu biće povećana za samo 0,2 procentna poena, dok će Kanada biti najmanje pogođena, prema toj analizi.

    Azijske ekonomije takođe izložene riziku

    Kina, Indija i Južna Koreja veliki su uvoznici nafte i gasa koji se dopremaju iz Perzijskog zaljeva, što ih takođe čini ranjivima. Kina, na primjer, uvozi 70–75 posto svoje potrošnje sirove nafte. Veliki dio njenog uvoza s Bliskog istoka prolazi kroz Hormuški moreuz.

    Međutim, Kina se može osloniti na veće zalihe nafte i izvršiti pritisak na rafinerije da obustave izvoz dok štiti vlastite zalihe. Takođe ima mogućnost da se okrene uvozu iz Rusije.

    Wang je tvrdila da bi kineska vlada mogla intervenisati kako bi ograničila prenošenje rasta cijene sirove nafte na maloprodajnu cijenu benzina te da bi čak i nešto viša inflacija mogla biti dobrodošla s obzirom na uporne “deflacijske pritiske” u zemlji.

    Energetski izvoznici među rijetkim dobitnicima

    Veliki izvoznici energije poput Norveške i Kanade vidjeće “jednoznačno pozitivnije” učinke jer će iskoristiti više cijene, a pritom izbjeći prijetnje proizvodnji i prihodima s kojima se suočavaju bliskoistočni dobavljači poput Katara, rekli su analitičari Capital Economicsa.

    Revolucija škriljca pretvorila je SAD u energetsku supersilu tokom protekle dvije decenije, učinivši je najvećim proizvođačem nafte i gasa na svijetu.

    To znači da će američki proizvođači ubrati koristi od viših cijena, posebno ako se sukob oduži i cijene ostanu povišene.

    Skok cijena benzina i politički rizik za Trampa

    Američke dionice našle su se pod manjim pritiskom nego neka tržišta u Evropi i Aziji otkako je sukob počeo, što sugeriše da neki investitori računaju na manji negativan uticaj na BDP u Sjevernoj Americi nego u drugim velikim ekonomijama.

    Visoka američka proizvodnja djelimično štiti potrošače, naročito kod prirodnog gasa, gdje je globalno tržište donekle fragmentisano. Dok su evropske i azijske cijene gasa naglo porasle prošle sedmice, američke cijene su samo blago porasle.

    Nedostatak slobodnog kapaciteta za ukapljivanje LNG-a i izvoz ograničiće mogućnost američkih proizvođača da izvoze gas na druga tržišta, što će pomoći da se cijene gasa u Americi drže pod kontrolom, rekao je David Oxley iz Capital Economicsa, opisujući SAD kao “gasno ostrvo”.

    Ali kod nafte, gdje je tržište globalnije, američki potrošači vjerovatno će osjetiti pritisak. West Texas Intermediate, američka referentna cijena sirove nafte, prošle sedmice zabilježila je najveći sedmični rast otkako se vode evidencije od 1983. godine.

    To je podstaklo skok cijena benzina u SAD-u, koje su u petak dosegle 3,32 dolara po galonu, prema podacima AAA, u odnosu na 2,98 dolara sedmicu ranije, što je njihov najviši nivo od 2024. godine.

    Centralne banke suočene s novim inflacijskim pritiscima

    Cijene nafte dodatno su porasle u ponedjeljak, pri čemu je Brent, međunarodni referentni standard, skočio 25 posto u trgovanju u Aziji na 116,17 dolara po barelu. West Texas Intermediate, američki pokazatelj, porastao je 28 posto na 116,29 dolara.

    Goldman Sachs je upozorio da bi, ako se kriza nastavi tokom cijelog marta, cijene nafte “vjerovatno” premašile vrhunce iz 2008. i 2022. godine kada je Brent prešao 147 dolara po barelu, a benzin premašio 5 dolara po galonu.

    Rast cijena predstavlja rizik za Trumpa i prijeti da pogorša krizu pristupačnosti koja je postala njegova najveća politička slabost među biračima uoči ključnih izbora za Kongres u novembru.

    Mnoge studije pokazuju da rast cijena benzina posebno pogađa siromašnije Amerikance, jer oni češće rade poslove koji zahtijevaju više putovanja cestom i troše veći dio prihoda na gorivo.

    Ekonomski udžbenici sugerišu da centralni bankari mogu “zanemariti” skokove cijena energije, na osnovu pretpostavke da oni izazivaju privremeni rast potrošačkih cijena, koji bi se zatim smanjio ako su inflacijska očekivanja domaćinstava dobro ukorijenjena. Smanjujući budžete domaćinstava, rast troškova energije na kraju dovodi do slabije potražnje koja može pomoći u obuzdavanju inflacije.

    Međutim, nedavno iskustvo visokih stopa inflacije nakon pandemije Covid-19 i potpune invazije Rusije na Ukrajinu znači da su inflacijska očekivanja domaćinstava u nekim zemljama viša. Radnici su tokom tog perioda tražili veće plate, a kompanije su mijenjale svoje strategije određivanja cijena.

    Zbog toga je, rekao je Michael Saunders iz Oxford Economicsa, “ažurirani priručnik” za centralne bankare da u slučaju energetskog šoka “budu spremni da se suprotstave rizicima viših inflacijskih očekivanja i dugotrajnije inflacije oštrijom retorikom i strožom monetarnom politikom ili manjim ublažavanjem nego što se ranije očekivalo”.

    To se već odrazilo na tržištima novca. Investitori sada ne samo da očekuju da će Banka Engleske zadržati kamatne stope nepromijenjene u svojoj objavi 19. marta, već više u potpunosti ne uračunavaju ni jedno dodatno smanjenje sa 3,75 posto prije kraja godine. Prije sukoba, swap ugovori su u potpunosti uračunavali dva smanjenja od po četvrtinu procentnog poena ove godine.

    U međuvremenu, u evrozoni investitori već počinju uračunavati mogućnost povećanja kamatnih stopa od strane Evropske centralne banke kao odgovor na novu prijetnju inflacijom, iako kreatori politike insistiraju da je prerano donositi zaključke.

    U SAD-u je predsjednik Federalnih rezervi Jay Powell već nagovijestio da će centralna banka vjerovatno zadržati kamatne stope na sadašnjem nivou u skorijem periodu, što je stav koji bi mogućnost inflacijskog skoka vjerovatno dodatno učvrstila.

    Prognoze o smanjenju kamatnih stopa na tržištu terminskih ugovora su smanjene, pri čemu trgovci sada očekuju jedno do dva smanjenja ove godine umjesto dva do tri, a prvo se očekuje u septembru umjesto u julu.

  • Trampov plan za Gazu na čekanju zbog američko-izraelskog napada na Iran

    Trampov plan za Gazu na čekanju zbog američko-izraelskog napada na Iran

    Plan američkog predsjednika Donalda Trampa za okončanje rata u Pojasu Gaze od prošle nedjelje je na čekanju zbog toga što su SAD i Izrael zajednički napali Iran i izazvali eskalaciju rata na širem području Persijskog zaliva, izjavila su tri izvora sa direktnim uvidom u pregovore.

    Ova pauza preti da zaustavi sprovođenje Trampove mirovne inicijative za Bliski istok nazvane Odbor za mir, koju je nedavno predstavio kao glavni cilj svoje spoljne politike, navodi Rojters.

    Do ovog zastoja je došlo nepunih mesec dana nakon što je Tramp obezbijedio milijarde dolara za Gazu od arapskih država koje se sada suočavaju sa iranskim napadima i eskalacijom sukoba na širem području Persijskog zaliva.

    Zaha Hasan iz vašingtonske Karnegijeve fondacije za međunarodni mir izjavila je da arapske zemlje, uključujući Ujedinjene Arapske Emirate i Katar, koje su obećale sredstva za Odbor za mir, u ovom trenutku možda dovode u pitanje svoje učešće u Trampovoj inicijativi i razmatraju da li je to “zaista dobro potrošen novac”.

  • Sijarto: Odmah ukinuti zabranu isporuka ruskih energenata

    Sijarto: Odmah ukinuti zabranu isporuka ruskih energenata

    EU treba odmah da ukine zabranu isporuke energenata iz Rusije kako bi se izbjeglo povećanje cijena u Evropi zbog eskalacije situacije na Bliskom istoku, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

    – U trenutnoj situaciji, Brisel treba odmah da preduzme mjere kako bi spriječio nagli rast cijena u Evropi u svim oblastima – istakao je Sijarto u video-snimku objavljenom na društvenim mrežama.

    Sijarto je upozorio da je eskalacija na Bliskom istoku dovela do nestašice nafte u Evropi.

  • Tramp nije zadovoljan izborom Modžtabe Hamneija za novog iranskog vođu

    Tramp nije zadovoljan izborom Modžtabe Hamneija za novog iranskog vođu

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da “nije srećan” zbog izbora Modžtabe Hamneija, sina pokojnog ajatolaha Alija Hamneija, za novog vjerskog vođu Irana.

    On je za “Foks njuz” rekao da će “pažljivo pratiti razvoj događaja”.

    “Nisam srećan”, odgovorio je Tramp na pitanje u vezi sa novim vrhovnim vjerskim vođom Irana.

    Osim toga, Tramp je za “Tajms ov Izrael” izjavio da “treba vidjeti šta će se dogoditi” kada se radi o izboru novog vođe u Iranu.

    Iranski Savjet stručnjaka potvrdio je ranije da je Modžtaba Hamnei izabran za novog vrhovnig vjerskog vođu Islamske Republike.

    Ajatolah Ali Hamnei poginuo je prvog dana američke i izraelske vojne operacije u Iranu 28. februara.

  • Dijelovi meteorita oštetili kuće u Njemačkoj (VIDEO)

    Dijelovi meteorita oštetili kuće u Njemačkoj (VIDEO)

    Dijelovi meteorita prouzrokovali su oštećenja na krovovima i kućama u njemačkoj saveznoj pokrajini Rajnal-Palatinat, saopštila je policija. Prijave o šteti stigle su iz regiona Hunsrik i Ajfel, kao i iz Koblenca, prenosi Bild.

    Portparol nacionalnog situacionog i komandnog centra za bezbjednost vazdušnog prostora u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji izjavio je da je potvrđeno da se radi o meteoru ili meteoritu, dok preciznije informacije još nisu dostupne.

    Spasioci i pripadnici civilne zaštite raspoređeni su večeras u Koblenc-Gilsu, gdje su dijelovi meteorita oštetili krov kuće.

    Objekat je takođe viđen u južnoj Donjoj Saksoniji, a policija u Osnabriku je primila nekoliko hitnih poziva.

    – Svjedoci su prijavili jarku vatrenu loptu na nebu, koja se potom navodno srušila na zemlju između Georgsmarijenhitea i Osnabrika – saopštila je policija.

    Očevici su prvobitno posumnjali na pad aviona, ali je ta mogućnost ubrzo isključena.

    Prema preliminarnim izvještajima, u incidentu nije bilo povrijeđenih.

    U Štadeu, zapadno od Hamburga, vatrogasna služba i policija su oko 19 časova primili prijavu o mogućim dijelovima aviona ili ostacima drugih nebeskih tijela koji su pali u kukuruzno polje. Uprkos opsežnoj potrazi, ništa nije pronađeno, saopštila je policija.

    Portparol policije je rekao da su fragmenti pali na najmanje jednu kuću u Koblenc-Gilsu, oštetivši krov, ali da niko nije povrijeđen.

    – Meteorit je prošao iznad Rajna-Palatinata. Raspao se uz glasan prasak iznad zapadne Njemačke. Fragmenti su stigli do Zemlje oko 19.15 časova – saopštio je Državni zavod za zaštitu od požara i katastrofa pokrajine Rajna-Palatinat.

    Meteoroiti su mali fragmenti stena ili metala koji kruže oko Sunca, dok su meteori, koji se često nazivaju i “zvijezde padalice”, fragmenti koji sagorjevaju u Zemljinoj atmosferi.

    Meteoriti su ostaci meteora koji prežive atmosferu i udare o tlo.

  • Tornado odnio osam života u centralnom dijelu Amerike

    Tornado odnio osam života u centralnom dijelu Amerike

    Najmanje osmoro ljudi je poginulo, a desetine su povrijeđene nakon što je niz snažnih tornada pogodio centralni deo SAD, potvrdili su zvaničnici.

    Smrtonosni olujni sistem pogodio je dijelove Mičigena i Oklahome u proteklih nekoliko dana, ostavljajući za sobom velika razaranja, a izdata su upozorenja na dalje teške vremenske uslove širom regiona.

    U Mičigenu su prijavljena najmanje četiri smrtna slučaja nakon što su tornada pogodila južni dio države. Višestruka tornada opustošila su zajednice oko Junion Sitija, okruga Branč i okruga Kas, uništavajući kuće, čupajući drveće iz korijena i ostavljajući naselja u ruševinama.

    Među žrtvama je dvanaestogodišnji dečak, koji je poginuo u Edvardsburgu, u Mičigenu.

    U Oklahomi, državni i lokalni zvaničnici potvrdili su četiri smrtna slučaja povezana sa aktivnošću tornada. Neki od smrtnih slučajeva dogodili su se kada je vjetar praktično oduvao automobile sa puteva i protutnjao stambenim područjima.

    Guverneri obje države proglasili su vanrednu situaciju i pozvali stanovnike da ostanu oprezni jer je prijetnja od dodatnih loših vremenskih uslova i dalje na snazi.

    Meteorolozi upozoravaju da bi vremenski sistem mogao da nastavi da proizvodi jake grmljavine, snažne vjetrove, veliki grad i izolovana tornada tokom narednih dana, od ravnica do dijelova Srednjeg zapada i šire.

    Savezne, državne i lokalne službe za vanredne situacije rade non-stop kako bi očistile ruševine, obnovile snabdijevanje strujom i pomogle pogođenim porodicama. Komunalne službe prijavile su široko rasprostranjene prekide usluga i oštećenu infrastrukturu u mnogim zajednicama, dok se nastavljaju operacije potrage i spasavanja.

    Stanovnicima u preostalim ugroženim područjima savjetovano je da pažljivo prate lokalna upozorenja o vremenskim uslovima i preduzmu neophodne mjere predostrožnosti.

  • Kina gubi strpljenje: Pokrenuli aktivnosti da se okonča rat u Iranu

    Kina gubi strpljenje: Pokrenuli aktivnosti da se okonča rat u Iranu

    Specijalni izaslanik kineske vlade za pitanja Bliskog istoka Zai Hun posjetio je Saudijsku Arabiju u okviru svoje posredničke misije u ratu između SAD-a i Izraela s Iranom, poručivši da je Peking spreman da zajedno s Rijadom ulaže neprekidne napore za očuvanje mira i stabilnosti u regionu Zaliva.

    Zai, koji je Kinu opisao kao dobrog prijatelja i partnera Saudijske Arabije, vodi razgovore sa saudijskim ministrom vanjskih poslova Faisalom bin Farhanom Al Saudom i generalnim sekretarom Vijeća za saradnju zalivskih zemalja (GCC) Jasemom al-Budaivijem.

    Na sastanku s princom Faisalom u ponedjeljak, Zai je izrazio duboku zabrinutost zbog trenutnih tenzija u regionu i naglasio da suverenitet, bezbjednost i teritorijalni integritet zalivskih država ne smiju biti narušeni te da svaki napad na nevine civile i nevojne ciljeve treba biti osuđen.

    Zhai je takođe ponovio poziv Pekinga na trenutni prekid vojnih operacija.

     

  • Kokain preplavio Belgiju, sudije u sigurnim kućama: “Ovo postaje narko-država”

    Kokain preplavio Belgiju, sudije u sigurnim kućama: “Ovo postaje narko-država”

    Međunarodni kriminal povezan s drogom predstavlja opasnost za društvenu stabilnost u Belgiji, izjavio je visoki sudija, nakon što je njegov kolega upozorio da se zemlja pretvara u “narko-državu” u kojoj mafijaške grupe stvaraju “paralelnu silu” u društvu.

    Bart Viloks, predsjednik Apelacionog suda u Antverpenu, rekao je da je Belgija ranjiva na kriminal zbog krijumčarenja droge kroz ogromnu gradsku luku, jednu od glavnih ulaznih tačaka za krijumčare kokaina u Evropu, piše “Guardian”.

    Opasnost od narko-države

    “Količina novca koja je u igri, za uticaj na ljude, za korupciju i podmićivanje, toliko je ogromna da zaista predstavlja opasnost za stabilnost našeg društva”, rekao je Viloks u intervjuu.

    Prošlog oktobra sud u Antverpenu preduzeo je neuobičajen korak objavivši otvoreno pismo anonimnog istražnog sudije, koji je upozorio da se Belgija pretvara u narko-državu.

    Opsežne mafijaške strukture su se ukorijenile, napisao je, “postajući paralelna sila koja ne izaziva samo policiju, već i pravosuđe”.

    Viloks je rekao da Belgija radi na tome da izbjegne takvu sudbinu, “ali to je proces koji se razvija i stvara pritisak, to je prijetnja”.

    Glavni tužilac za regije Antverpen i Limburg, Gvido Vermejren, složio se s anonimnim sudijom.

    “Postajemo zemlja s mnogo korupcije i mnogo prijetnji”, izjavio je.

    Antverpen kao ulazna tačka

    Prema podacima Europola, više od 70 odsto kokaina koji je ušao u Evropu 2024. godine prošlo je kroz Antverpen i Roterdam, iako je agencija prošle godine navela da kriminalci sve više koriste manje luke.

    Problem Belgije proizlazi iz sve većih količina droge koja stiže iz Južne Amerike, uglavnom iz Kolumbije.

    Rekordnih 121 tona kokaina zaplijenjeno je u zemlji 2023. godine, što je podstaklo nasilni kriminal.

    Zapljene su 2024. pale na 44 tone, a agencija EU za droge sugeriše da bi uzrok moglo biti bolje hemijsko prikrivanje droge i premještanje operacija u manje luke.

    Smatra se da su organizovane bande krijumčara droge stajale iza plana za otmicu belgijskog ministra unutrašnjih poslova 2022. godine i niza pucnjava u Briselu 2025. godine.

    Sveprisutno nasilje i korupcija

    Visoki zvaničnici opisali su raširen kriminal koji uključuje nasilje, pucnjave, otmice, mučenja i pranje novca.

    “Zaista imamo problem i trebalo bi više da ulažemo u osoblje i druge resurse kako bismo se s njim nosili”, rekao je Viloks.

    Vermejren je naveo primjer slučaja u kojem su kriminalci platili više od 250.000 evra lučkom radniku da premjesti jedan kontejner.

    Radnici koji oklijevaju ili odbiju da pomognu suočavaju se s prijetnjama i bombaškim napadima.

    “Dobijali su pisma, fotografije svoje djece. Bilo je i napada na njihove domove improvizovanim eksplozivnim napravama”, rekao je Vermejren.

    Tužilac je dodao da se djeci od samo 13 godina plaćaju mali iznosi da provale u luku i ukradu kokain, ističući da bande “nije briga šta će se dogoditi s tim ljudima”.

    Opisao je i kako bande vrbuju mlade ljude, pomažu im da nađu posao u luci, a zatim ih prisiljavaju da izvršavaju njihove naloge.

    U martu 2024. policija je spriječila pokušaj četvorice muškaraca naoružanih automatskim oružjem da ukradu više od 1.500 tona zaplijenjenog kokaina iz carinskog skladišta.

    Pravosuđe na meti

    Policajci i bolničko osoblje bili su podmićeni ili zastrašeni da odaju povjerljive informacije o javnim službenicima, poput kućnih adresa sudija, rekao je Viloks.

    Zbog toga belgijske sudije sve češće moraju živjeti u sigurnim kućama.

    Vermejren je rekao da zna za više ljudi koji su pod stalnom zaštitom, a anonimni sudija proveo je četiri mjeseca u sigurnoj kući.

    “Od danas do sutra morate napustiti svoj dom, svoju porodicu i živjeti negdje gdje niko ne zna gdje ste”, opisao je Viloks težinu situacije za svog kolegu.

    U međuvremenu, na Apelacionom sudu u Antverpenu još čekaju postavljanje skenera za provjeru torbi, opreme koju je vlada obećala prije dvije godine.

    Obojica su se složila da postoji mogućnost da sudije namjerno naprave proceduralnu grešku kako bi izbjegle osudu.

    “To se može dogoditi”, rekao je Viloks.

    “Pritisak na tužioce ili sudije je prevelik. Ako ovako nastavimo, dogodiće se da će mnoge sudije radije izbjegavati rad na krivičnim predmetima iz bezbjednosnih razloga, zbog ogromnog pritiska.”

    Sistem pred kolapsom

    Anonimno pismo objavljeno je u okviru kampanje “Pet do dvanaest”, kojom sudovi i tužioci u Antverpenu upozoravaju da se belgijski pravosudni sistem opasno približava kolapsu.

    Pokret je počeo uličnim protestima sudija prošlog maja, a cilj mu je podizanje svijesti javnosti o krizi koja prijeti vladavini prava.

    Sudije su predložile 100 reformi, od sigurnijih sudova i rješavanja prenatrpanosti zatvora do većih plata.

    Vermejren je rekao da vlada “priznaje problem, ali na tome sve staje”.

    Sudije tvrde da je belgijski sudski sistem na ivici sloma nakon decenija nedovoljnog finansiranja.

    Sumnje u adekvatne resurse ostaju uprkos obećanju ministarstva pravde iz novembra da će do 2029. godine potrošiti dodatnu milijardu evra.

    Viloks je upozorio na “začarani krug” u kojem nedovoljno finansiranje čini sistem ranjivim jer se smatra da ne funkcioniše dobro.

    Uvid u kriminalno podzemlje

    Pravi razmjeri organizovanog krijumčarenja droge otkriveni su kada su istražitelji u Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj razbili šifrovanu komunikacionu mrežu Sky ECC.

    Gotovo pet godina nakon prvih hapšenja 9. marta 2021. godine, belgijske vlasti objavile su prošlog mjeseca da je do sada osuđeno 1206 osoba, uglavnom zbog krivičnih djela povezanih s drogom, nasiljem i korupcijom, dok je identifikovano skoro 5.000 potencijalnih osumnjičenih.

    Razbijanje mreže dalo je tužiocima uvid u kriminalnu organizaciju koja se proteže od Dubaija do Južne Amerike.

    “Bilo je čak i gore nego što smo mislili”, zaključio je Vermejren.

  • Eksplozija ispred sinagoge u Belgiji

    Eksplozija ispred sinagoge u Belgiji

    U blizini sinagoge u Liježu odjeknula je eksplozija, pri čemu nije bilo žrtava, ali je zgrada oštećena, javila je belgijska novinska agencija, pozivajući se na lokalnu policiju.

    Eksplozija se dogodila jutros oko 4.00 časa po lokalnom vremenu. Usljed detonacije razbijeni su prozori na zgradi i pričinjena je materijalna šteta.

    Ulica ispred sinagoge je blokirana i istraga je u toku.