Kategorija: Svijet

  • Tramp komentarisao pobjedu AfD-a

    Tramp komentarisao pobjedu AfD-a

    Američki predsjednik Donald Tramp pozdravio je pobjedu njemačke krajnje desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD) na izborima u njemačkoj saveznoj državi Saksonija-Anhalt, navodeći da je to “zaista velika” pobjeda.

    “Populistička stranka u Njemačkoj je upravo imala zaista sjajno veče. Konačno su se umorili od apsolutno užasnih imigracionih pravila i propisa koji su toliko naštetili Njemačkoj. U usponu su i više to neće trpjeti”, rekao je Tramp u objavi na platformi Truth Social.

    AfD je u nedjelju na lokalnim izborima u saveznoj državi Saksonija-Anhalt na istoku Njemačke osvojio rekordnih 43,8 odsto glasova, više nego dvostruko više nego 2021. godine, dok je Hrišćansko-demokratska unija (CDU) kancelara Fridriha Merca osvojila 17,2 odsto.

    Izbori su održani u nedjelju, 6. septembra.

    Ovo je prvi put da je jedna krajnje desničarska stranka u Njemačkoj došla na vlast na pokrajinskom nivou od Drugog svjetskog rata.

  • Majka priznala da je ubila troje djece: 11 od 12 porotnika bilo za oslobađajuću presudu

    Majka priznala da je ubila troje djece: 11 od 12 porotnika bilo za oslobađajuću presudu

    Članovi porote u suđenju Lindzi Klensi (Lindsay Clancy) prvi put su javno otkrili šta se događalo tokom vijećanja i zašto je proces, koji je privukao veliku pažnju javnosti, poništen bez presude.

    Tri porotnice, među kojima i predsjednica porote, ispričale su da je vijeće bilo spremno da donese oslobađajuću presudu, ali je odluku blokirao jedan porotnik, piše BBC.

    Lindzi Klensi nije negirala da je ubila svoje troje djece, ali njeni advokati tvrdili su da je u to vrijeme patila od postporođajne psihoze, prenosi Index.

    Tužilaštvo je, s druge strane, zastupalo stav da je njena odluka bila proračunata.

    Identitet devet žena i tri muškarca iz porote nije objavljen, a sudija je zabranio njihovo snimanje kako bi zaštitio njihovu anonimnost. Nakon završetka slučaja, porotnici u SAD-u mogu odlučiti da li će javno govoriti.

    Jedan glas protiv oslobađajuće presude

    Tri porotnice rekle su za bostonski NBC10 da je vijeće bilo spremno da proglasi Klensi nevinom zbog neuračunljivosti, ali jedan porotnik s tim se nije složio.

    Predsjednica porote pojasnila je da je taj porotnik čak priznao da ima “razumnu sumnju” u njenu krivičnu odgovornost, što je prema zakonu osnov za oslobađajuću presudu, ali je uprkos tome odbio da pristane na takav ishod.

    “Počela sam da ispunjavam formulare, bila sam tako uzbuđena”, ispričala je predsjednica porote. Međutim, taman kada je bila na pola posla, porotnik je dodao: “Ali i dalje neću reći da nije kriva zbog neuračunljivosti.”

    Taj porotnik nije se javno oglasio o ovim navodima.

    “Puno plača, suza, a potom i grljenja”

    Predsjednica porote, inače penzionisana učiteljica, opisala je nemogućnost donošenja presude kao “užasno iskustvo” i “emocionalni vrtuljak”. Rekla je da su vijećanja bila teška i da je bilo “puno plača, suza, a potom i grljenja”.

    “Bilo mi je jako žao što nismo uspjeli da donesemo presudu za Lindzi. To mi je slomilo srce”, dodala je.

    Sve tri žene koje su dale intervju potvrdile su da je porota bila gotovo jednoglasna. Ispričale su da je tokom vijećanja dolazilo do svađa i vikanja, što se povremeno čulo i izvan prostorije.

    Teret dokazivanja bio na tužilaštvu

    Prema zakonima države Masačusets, teret dokazivanja bio je na tužilaštvu, koje je moralo van svake razumne sumnje da dokaže da je Klensi bila krivično odgovorna u trenutku počinjenja djela.

    Odbrana nije morala da dokazuje njenu duševnu bolest.

    “Nismo pokušavali da utvrdimo da li je ubila djecu. To je učinila i to je priznala”, objasnila je predsjednica porote. “Pokušavali smo da dokučimo da li je u tom trenutku razlikovala dobro od zla.”

    Sve tri porotnice složile su se da ih tužilaštvo u to nije uvjerilo.

    “Sve je dokazivalo da je voljela svoju djecu, pa je morala ‘pući’ i nije znala šta radi”, rekla je predsjednica.

    Druga porotnica navela je da je sporni porotnik imao pitanja o lijekovima koje je Klensi uzimala.

    “Imali smo toksikološke nalaze i tačne doze”, rekla je i dodala da su u poroti bile i medicinske sestre koje su o tome govorile. “On je potpuno zanemario informacije koje su one iznijele.”

    Treća porotnica smatra da su tužioci bili “vrlo, vrlo grubi” i istakla je: “Nisu imali nijednog svjedoka koji bi za Lindzi rekao da je bila loša majka.”

    Poništenje suđenja i neizvjesna budućnost

    Vijećanje porote trajalo je gotovo 40 sati tokom sedam dana. Porotnici su više puta signalizirali da ne mogu postići dogovor.

    U jednom trenutku obavijestili su sudiju da jedan član vijeća ne slijedi njegove upute o razumnoj sumnji. Zbog toga je advokat Lindzi Klensi zatražio da se taj porotnik ukloni, ali je sudija zahtjev odbio.

    Porota je nakon toga ponovo izvijestila da ne može postići jednoglasnu odluku, pa je sudija Vilijam Saliven (William Sullivan) prošlog petka proglasio suđenje nevažećim.

    Ovakav ishod ostavlja budućnost Lindzi Klensi neizvjesnom. Tužioci sada moraju odlučiti da li će pokrenuti novo suđenje s novom porotom, prenosi Index.

    Njen advokat Kevin Redington (Kevin Reddington) izjavio je da se nada dogovoru s tužilaštvom kako bi se izbjegao drugi proces.

    Tri porotnice rekle su za NBC da se nadaju da novog suđenja neće biti, a ako do njega ipak dođe, sve tri planiraju da dođu u sudnicu kao podrška Lindzi Klensi.

  • Rute: Kijev je dobio 10 milijardi dolara za kupovinu oružja

    Rute: Kijev je dobio 10 milijardi dolara za kupovinu oružja

    Generalni sekretar NATO-a Mark Rute rekao je da je Kijev u proteklih godinu dana dobio više od 10 milijardi dolara od saveznika za kupovinu američkog oružja.

    – Riječ je o novcu za Listu prioritetnih zahtjeva za Ukrajinu i prodaji američke vojne opreme stranim zemljama za Ukrajinu. Ta suma uključuje i 3,5 milijardi dolara iz kredita EU za podršku Ukrajini – rekao je Rute na sastanku Kontakt grupe za odbranu Ukrajine.

    On je naveo da je to opipljiv znak saradnje EU i NATO-a u podršci Ukrajini i još jedan primjer angažovanja Evrope.

    Rusija je saopštila da isporuke oružja Ukrajini ometaju rješavanje situacije i direktno uključuju zemlje NATO-a u sukob.

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je da svaka pošiljka koja sadrži oružje za Ukrajinu legitimna meta za Rusiju.

  • Dmitrijev: Moskva će predložiti ekonomski forum uz učešće AfD-a

    Dmitrijev: Moskva će predložiti ekonomski forum uz učešće AfD-a

    Moskva će predložiti održavanje poslovnog foruma Rusija-SAD-Njemačka naredne godine na kojem bi učestvovali i predstavnici stranke Alternativa za Njemačku, rekao je specijalni izaslanik ruskog predsjednika za investicije i ekonomsku saradnju sa inostranstvom Kiril Dmitrijev.

    – Predložićemo poslovni forum Rusija-Nemačka-SAD sa AfD-om 2027. godine kako bismo oživjeli poslovni dijalog i vratili zdrav razum – napisao je Dmitrijev na Iksu.

    Dmitrijev, koji je generalni direktor Ruskog fonda za direktna ulaganja, istakao je da se AfD pojavljuje kao njemačka stranka zdravog razuma i da bi mogla pomoći u spasavanju zemlje, prenio je TASS.

    AfD je na izborima u saveznoj pokrajini Saksonija-Anhalt osvojio rekordnih 43,8 odsto glasova, dvostruko više nego 2021. godine, dok je Hrišćansko-demokratska unija kancelara fridriha Merca osvojila je 17,2 odsto.

    Izbori su održani u nedjelju, 6. septembra.

    Ovo je prvi put da je jedna krajnje desničarska stranka u Njemačkoj došla na vlast na pokrajinskom nivou od Drugog svjetskog rata.

  • Njemačka mijenja socijalnu pomoć

    Njemačka mijenja socijalnu pomoć

    Njemačka priprema novi model socijalne pomoći prema kojem bi osobe sposobne za rad koje još nisu trajno integrisane u društvo i tržište rada mogle primati manji iznos pomoći.

    Kako prenosi “Politika”, pozivajući se na “Standard”, predloženi sistem bio bi višeslojan, a puni iznos pomoći zavisio bi, između ostalog, od integracije i uključivanja na tržište rada.

    Mjere bi prvenstveno mogle pogoditi dio migranata i tražilaca azila koji primaju socijalnu pomoć, ali bi se, zbog pravnih razloga, pravila primjenjivala na sve korisnike koji ispunjavaju odgovarajuće uslove, bez obzira na državljanstvo.

    Njemački jezik jedan od uslova
    Prema objavljenim informacijama, jedan dodatak bio bi vezan za integraciju.

    Dobijali bi ga oni koji su završili obavezno školovanje na njemačkom jeziku, dok bi ostali morali završiti odgovarajući program integracije usmjeren na učenje njemačkog jezika i upoznavanje s društvenim vrijednostima ili pokazati da aktivno učestvuju u takvom programu.

    Drugi dodatak bio bi povezan s integracijom na tržište rada, odnosno zaposlenjem, stručnim osposobljavanjem i učešćem u odgovarajućim programima.

    Navodi se i da bi ovaj dodatak trajao najmanje 13 sedmica.

    Objavljene i moguće cifre pomoći
    Prema informacijama koje prenosi Tanjug, u okviru prijedloga pominje se osnovni iznos od 862 evra mjesečno, koji bi s prvim dodatkom rastao na 1.050 evra, dok bi s oba dodatka mogao dostići 1.230 evra.

    Važno je, međutim, da je riječ o iznosima koji se navode u kontekstu novog prijedloga, a ne o trenutno važećem osnovnom iznosu njemačke socijalne pomoći. Prema zvaničnim podacima njemačke vlade, osnovni iznos za samca u 2026. godini iznosi 563 evra mjesečno.

    Njemačka je već od 1. jula počela postepeno da uvodi novu osnovnu socijalnu zaštitu umjesto dosadašnjeg Bürgergelda, uz strože obaveze za osobe koje su sposobne za rad.

    Stroža pravila i za roditelje
    Promjene bi trebalo da obuhvate i pojedine izbjeglice s djecom.

    Prema tekstu prijedloga koji prenose mediji, sadašnja izuzeća od određenih obaveza zbog brige o djeci trebalo bi da budu skraćena, pa bi prestajala kada dijete napuni dvije, umjesto dosadašnje tri godine.

    Cilj novih pravila je veće uključivanje korisnika socijalne pomoći na tržište rada i podsticanje integracije.

  • SAD uništile pet iranskih naftnih tankera; Iran napao dva američka broda i osam tankera

    SAD uništile pet iranskih naftnih tankera; Iran napao dva američka broda i osam tankera

    Sjedinjene Američke Države uništile su pet iranskih naftnih tankera kao odgovor na to što je Islamska Republika u prethodnim danima dva puta gađala ratni brod američke mornarice balističkim raketama, saopštila je danas Američka centralna komanda.

    Američka centralna komanda je navela u objavi na platformi Iks da je uništeno pet naftnih tankera iz takozvane iranske “flote u sjenci”.

    Ističe se da je ciljani brod američke mornarice “usjpešno izbjegao pokušaje iranskih napada i nastavio patroliranje regionalnim vodama”.

    – Nijedan pripadnik američkog osoblja nije povređen – navodi se u objavi.

    Iranski Korpus islamske revolucionarne garde saopštio je danas da su njegove snage gađale dva američka broda, i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu.

    U saopštenju koje je prenela poluzvanična iranska novinska agencija Tasnim, IRGC navodi da je njegova mornarica napala brodove “kao odgovor na agresiju i zlobu američke terorističke vojske”, nakon što su Sjedinjene Američke Države napale pet iranskih tankera, prenosi Al DŽazira.

    Snage IRGC su napale još deset brodova, koje su optužili za pokušaj prolaska kroz “zabranjenu i nebezbjednu zonu” moreuza, što je bilo “podstaknuto i ​​podržano” od strane SAD, navodi se u saopštenju.

    IRGC navodi da Ormuski moreuz ostaje pod njihovim “snažnim i autoritativnim nadzorom i upravljanjem”.

  • Lavrov: Ruski odgovori na ukrajinske terorističke napade imaće teže posljedice

    Lavrov: Ruski odgovori na ukrajinske terorističke napade imaće teže posljedice

    Rusija je upozoravala Ukrajinu da će neizbježno uslijediti odgovor na terorističke napade na civilne ciljeve i da će imati teške posljedice, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov za onlajn projekat “Sama Menjšova”.

    – Upozoravali smo da će ukrajinski teroristički napadi na civilne ciljeve u Rusiji, uključujući rafinerije nafte, izazvati reakciju koja će biti daleko teža za Ukrajinu. To se sada i dešava – naglasio je Lavrov.

    Dotičući se “tempa i dubine retorike” u komunikaciji Rusije sa njenim protivnicima, ministar je naglasio da “najvažnija stvar nije retorika, već stvarni život”.

    – Koristili smo retoriku da jasno i nedvosmisleno upozorimo na čitav niz stvari – naglasio je on.

    Јedno takvo upozorenje Lavrov je uputio Londonu.

    – Britanija, koju je predstavljao premijer Endi Bernam, rekla je da će biti uz Ukrajinu do kraja. Pošto kraj Ukrajine nije srećan, žao mi je Britanije – rekao je Lavrov.

    Ministar je pomenuo i da je Ukrajina tražila od Turske da predloži moratorijum na napade na brodove u Crnom moru, ali to se ne može kontrolisati.

    – Zvaničnici počinju da govore da neće preživjeti zimu i da nešto mora da se preduzme. Predložili su i ubjedili Turke da na Crnom moru uvedu rusko-ukrajinski moratorijum na napade na brodove koji prevoze civilnu robu. To je nemoguće kontrolisati. To se već dogodilo prije tri godine, kada je generalni sekretar UN Antonio Gutereš predložio crnomorsku inicijativu i mi smo je prihvatili – podsjetio je Lavrov.

  • Fon der Lajen: Slike sa sahrane Ratka Mladića šokantne

    Fon der Lajen: Slike sa sahrane Ratka Mladića šokantne

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas, 8. septembra, da su slike sa sahrane nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića u Beogradu bile “šokantne”, a da su elementi zvanične podrške i prisustvo nekih visokih srpskih zvaničnika na sahrani “duboko žalosni”.

    Ona je na društvenoj mreži X napisala da to pokazuje neuspjeh u suočavanju sa “mračnim poglavljem u nedavnoj evropskoj istoriji” i da protivriječi vrijednostima koje podupiru put Srbije ka Evropskoj uniji.

    “Ratko Mladić je bio osuđeni ratni zločinac. Bio je odgovoran za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti. Umro je dok je služio doživotnu kaznu za genocid u Srebrenici i druge zločine. Naše misli su sa svim žrtvama zločina počinjenih u zemljama bivše Jugoslavije”, napisala je Fon der Lajen.

    Podsjetimo, Mladić je preminuo je u pritvorskoj bolnici u Hagu 27. avgusta, nakon što je Mehanizam u Hagu više puta odbio zahtjeve da bude pušten na liječenje u Srbiji.

    Sahranjen je u ponedjeljak, 7. septembra, na Topčiderskom groblju u Beogradu.

    Posljednjem ispraćaju prisustvovali su brojni građani, koji su ga, u nepreglednoj povorci, dugoj oko četiri kilometra, ispratili od crkve Svetog Luke do Topčiderskog groblja.

  • Poljska digla borbene avione zbog ruskog napada na Kijev, izdata uzbuna

    Poljska digla borbene avione zbog ruskog napada na Kijev, izdata uzbuna

    Poljsko ratno vazduhoplovstvo sprovodi preventivne operacije u vezi sa ruskim raketnim napadima na Ukrajinu, saopštila je poljska vojska ovog jutra.

    Aerodrom Lublin je privremeno obustavio letove zbog vojnih operacija, saopštila je Poljska agencija za usluge vazdušne navigacije.

    Zbog aktivnosti ruskih aviona koji izvode napade na ukrajinsku teritoriju, poljski vojni avioni nastavljaju da djeluju u poljskom vazdušnom prostoru, prenosi agencija PAP.

    Kako se navodi, Operativna komanda poljskih oružanih snaga objavila je raspoređivanje neophodnih snaga i resursa i pripravnost zemaljskih sistema protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja tokom noći od ponedjeljka do utorka, prenosi Tanjug.

    Akcije su preventivne prirode i usmjerene su na obezbjeđivanje i zaštitu vazdušnog prostora, posebno u područjima koja se nalaze pored ugroženih područja, dodaje se.

    Za stanovnike Lublinskog i Potkorpskog vojvodstva jutros je izdato upozorenje, ali je ono u međuvremenu otkazano.

    Kako je saopštio gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko, ruske snage tokom noći napale su ukrajinsku prestonicu i tom prilikom poginule su dvije osobe, a ranjeno je sedam.

  • Preminula Miss Austrije Lucia Šišić (22), porijeklom iz BiH

    Preminula Miss Austrije Lucia Šišić (22), porijeklom iz BiH

    Miss Austrije Lucia Šišić, porijeklom iz BiH, preminula je u 22. godini.

    Vijest o njenoj smrti podijelili su organizatori takmičenja za Miss Austrije.

    Organizatori Miss Austrije oprostili se od Lucije

    “Lucija će ostati u sjećanju kao divna mlada žena. Naše misli i najdublje saučešće su uz njenu porodicu, prijatelje i sve one koji su joj bliski u ovom teškom trenutku. Draga Lucia, uvijek ćeš ostati dio naše porodice Miss Austrije”, naveli su oni.

    “Iza krune, modne piste i javnih nastupa bila je životna priča mlade žene koja je od rođenja vodila svoju veliku borbu, ali je uprkos svemu ostala vedra, snažno povezana s porodicom i ponosna na svoje korijene”, pišu mediji u Austriji.

    Od mlade misice na društvenim mrežama opraštaju se prijatelji i ljudi koji su je poznavali.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by oe24.at (@oe24.at)

    Roditelji joj porijeklom iz okoline Brčkog

    Rođena je u Beču, a njeni roditelji dolaze iz okoline Brčkog. Bečka studentica učiteljskog smjera patila je od defekta srčanog zaliska od rođenja i tokom života je imala sedam operacija srca, od kojih se posljednja dogodila krajem 2025. godine.

    Titulu osvojila 2024.

    Uprkos teškoj bolesti, Lucia Šišić postigla je veliki uspjeh. Nakon što je osvojila titulu Miss Beča, osvojila je i krunu Miss Austrije u septembru 2024. godine. Kako je takmičenje otkazivano u narednim godinama, titulu je nosila do svoje smrti.

    “Koristila je svoj javni profil kako bi podigla svijest o srčanim bolestima kod djece. Snagu za svoj svakodnevni život i borbu protiv bolesti crpila je prvenstveno iz svoje duboke vjere”, navode austrijski mediji.

    U intervjuu za “Heute” je nakon osvajanja titule 2024. godine izjavila da nije mogla učestvovati u sportskim sedmicama zbog svog zdravstvenog stanja.