Kategorija: Svijet

Ubrzo nakon što budu ostvareni svi ciljevi zajedničke izraelsko-američke vojne intervencije protiv Irana, američka javnost će vidjeti da cijene nafte i gasa padaju, izjavila je sinoć portparolka Bele kuće Karolajn Livit.

– Američki narod može da bude uvjeren da je nedavno povećanje cijena nafte i gasa privremeno i da će ova operacija (izraelsko-američka vojna intervencija protiv Irana) rezultirati nižim cenama gasa na duži rok – izjavila je Livit na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

Dodala je da američki predsednik Donald Tramp i njegov energetski tim pažljivo prate tržišta, razgovaraju sa liderima industrije i da američka vojska izrađuje dodatne opcije u skladu sa predsjednikovom direktivom da se Ormuski moreuz drži otvorenim.

Cijene nafte u ponedeljak su skočile na više od 119 dolara po barelu i dostigle najviši nivo od juna 2022. godine, pa postoji zabrinutost da bi to moglo da naštetiti američkim preduzećima i potrošačima uoči novembarskih srednjoročnih izbora i nadanja republikanca da će zadržati kontrolu nad Kongresom.

Evropski automobilski gigant Folksvagen grupa planira da do kraja decenije ukine oko 50.000 radnih mjesta, dok je kompanija danas saopštila da joj je dobit prije oporezivanja u 2025. pala za 54 odsto na 8,9 milijardi evra.

Otkazi će, prema planovima kompanije, pogoditi radnike u Njemačkoj i obuhvatiće čitavu grupaciju sa deset automobilskih brendova, uključujući luksuzne marke podružnica Audi i Porše, koje su pod pritiskom slabije potražnje, prenosi Gardijan.

Restrukturiranje dolazi u trenutku kada se najveći evropski proizvođač automobila suočava sa padom prodaje u Kini i sjevernoj Americi, ali i sa carinama koje je uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp na automobile proizvedene u inostranstvu.

Pad profitabilnosti kompanija je velikim dijelom pripisala američkim carinama, ali i troškovima promjene strategije u okviru kompanije Porše.

Operativni profit Poršea gotovo je nestao tokom 2025. godine, pošto je pao za čak 98 odsto i iznosio samo 90 miliona evra.

Folksvagen je posljednjih mjeseci smanjio ciljeve za proizvodnju električnih vozila, uključujući planove u svojoj italijanskoj kompaniji Lamborgini, jer potražnja za električnim automobilima raste sporije nego što se očekivalo.

Problemi za Folksvagen počeli su još prije uvođenja američkih carina, pošto se kompanija već suočavala sa slabom potražnjom u Evropi i velikim troškovima prelaska na električna vozila.

U Kini, na najvećem svjetskom tržištu automobila, napredovanje kineskih kompanija je dodatno smanjilo tržišni udio Folksvagena.

Izvršni direktor kompanije Oliver Blume najavio je veliku kompanju kojom želi da povrati kupce u Kini.

On je naveo da najveći izazovi za Folksvagen dolaze iz makroekonomskog okruženja, ograničenja u međunarodnoj trgovini i geopolitičkih tenzija, što bi moglo da poveća konkurenciju i volatilnost na tržištima sirovina, energije i valuta.

Blume je rekao da rat u Iranu trenutno ne utiče na lance snabdijevanja kompanije, ali bi mogao da utiče na potražnju za premijum brendovima.

– Vidimo koliko je naš svijet nestabilan i krhak, novi problemi se pojavljuju gotovo svakog mjeseca – rekao je on.

Prodaja Folksvagena na Bliskom istoku je relativno mala, ali marže su visoke, pa bi eventualni pad potražnje mogao da osjetno utiče na profitabilnost kompanije.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin obavio je telefonski razgovor sa predsjednikom Irana Masudom Pezeškijanom, saopštio je Kremlj.

Kako se navodi u saopštenju, predsjednici su nastavili razgovor o situaciji na Bliskom istoku u kontekstu izraelsko-američke agresije protiv Irana.

– Ruski predsjednik potvrdio je svoj principijelni stav u korist što brže deeskalacije sukoba i njegovog rješavanja političkim sredstvima – navodi se.

Pezeškijan je, sa svoje strane, zahvalio Rusiji na podršci, posebno na pružanju humanitarne pomoći Iranu.

Lideri su već razgovarali prošle nedjelje, kada je ruski predsjednik izrazio najdublje saučešće zbog ubistva vrhovnog vođe Islamske Republike Iran ajatolaha Sejeda Alija Hamneija.

Napetosti na Bliskom istoku dodatno su eskalirale nakon što je Iran nastavio napade na Ujedinjene Arapske Emirate, samo nekoliko dana nakon dramatičnih scena iz Dubaija, gdje su tokom vikenda gorjele luksuzne stambene zgrade u jednom od najbogatijih dijelova grada.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto izjavio je da će, ukoliko stranka premijera Viktora Orbana pobijedi na parlamentarnim izborima, Kijev biti primoran da napravi kompromis i ponovo pokrene tranzit ruske nafte preko cjevovoda “Družba” da bi Ukrajini bio odobren kredit.

“Ako rezultati izbora budu onakvi kakvi se nadamo, onda će 13. aprila biti jasno da je nivo inženjerske stručnosti u Ukrajini toliko visok da će pronaći rješenje u roku od jednog dana kako bi ovaj cjevovod postao operativan”, rekao je Sijarto u Kečkemetu.

On je istakao da će Kijev morati da napravi kompromis sa Budimpeštom od koje zavisi da li će “vojni kredit EU od 90 milijardi evra proći”.

Prema njegovim riječima, Kijev čini sve što može da spriječi nepovoljan ishod izbora.

Sijarto je rekao da Brisel mora odmah da dozvoli povratak ruskih energenata na evropsko tržište kako bi se izbjegao rast cijena i podrivanje ekonomije, prenosi “Sputnjik”.

Pod kontrolom Kijeva nalazi se 15-17 odsto teritorije Donjecke Narodne Republike, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku u Kremlju sa šefom DNR Denisom Pušilinom.

Putin je podsjetio da je do prije pola godine ova brojka bila 25 odsto.

Prema njegovim riječima, Donjeck je s pravom smatran jednim od najrazvijenijih centara SSSR-a.

Ruski predsjednik je napomenuo da je region pretrpio kolosalnu štetu posljednjih godina. Međutim, oporavak regiona se odvija prilično brzim tempom.

Takođe je konstatovao da se DNR u celini razvija prilično brzo zahvaljujući sadašnjem rukovodstvu.

Nakon izvještaja o razvoju medicine i isporukama najnovije opreme u DNR, ruski lider ocijenio je da su stanovnici Donbasa divni ljudi i pravi heroji.

– Vaši ljudi su jednostavno divni. Oni su junaci u pravom smislu te riječi. I dobri stručnjaci. Ali ako stigne nova oprema, naravno, još ću razgovarati sa ministrom kako bih osigurao blagovremenu i efikasnu pripremu. Ali koliko shvatam, ovaj proces je dobro uspostavljen – dodao je Putin

Sa svoje strane, Pušilin je rekao da Donjeckoj Narodnoj Republici pomaže cijela zemlja.

Ministar odbrane SAD Piter Hegset najavio je da će danas biti “najintenzivniji dan napada” od početka kampanje protiv Irana.

On je novinarima rekao da će SAD poslati do sada najveći broj lovaca i bombardera ka Iranu.

Hegset je naveo da je Iran u posljednja 24 časa ispalio najmanje projektila na dnevnoj bazi do sada.

Prema njegovim riječima, cilj operacije je uništavanje projektila, sjedišta namjenske industrije i Ratne mornarice Irana.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp razmatra mogućnost ublažavanja naftnih sankcija Rusiji te puštanja dijela strateških rezervi sirove nafte na tržište kako bi se ublažio nagli rast globalnih cijena energenata izazvan sukobom s Iranom, navodi više izvora upoznatih s razgovorima u Bijeloj kući.

Razmatranje mjera za stabilizaciju tržišta

Prema tim izvorima, administracija je zabrinuta da bi rast cijena nafte, do kojeg je došlo nakon više od sedam dana američkih i izraelskih udara na Iran, mogao imati negativne posljedice po američku privredu i potrošače uoči novembarskih izbora za Kongres. Republikanci nastoje zadržati većinu u zakonodavnoj vlasti, a visoke cijene goriva mogle bi oslabiti njihovu izbornu poziciju.

Tramp je u ponedjeljak novinarima na Floridi izjavio da njegova administracija razmatra ukidanje sankcija pojedinim državama kako bi stabilizovala tržište nafte, ali nije iznio konkretne detalje, prenosi Reuters.

Moguće posljedice ublažavanja sankcija

Ublažavanje sankcija Rusiji moglo bi povećati svjetsku ponudu nafte u trenutku kada su isporuke s Bliskog istoka ozbiljno poremećene zbog širenja sukoba s Iranom. Međutim, takav potez bi istovremeno mogao otežati napore Vašingtona da Moskvi uskrati prihode za vođenje rata u Ukrajini.

Trump je kasnije dodao da je imao veoma dobar razgovor s ruskim predsjednikom Vladimir Putin o situaciji u Ukrajini.

Ograničene opcije Bijele kuće

Analitičari i predstavnici energetske industrije ističu da Bijela kuća ima ograničen broj efikasnih mehanizama za brzo obaranje cijena nafte, osim ako se ne obnovi siguran prolaz tankera kroz Hormuški moreuz — uski pomorski prolaz između Irana i Omana kroz koji prolazi oko petine svjetske opskrbe naftom.

Ranije najavljeni plan SAD-a o pomorskoj pratnji tankera i pružanju osiguranja za brodove koji prolaze tim moreuzom zasad nije doveo do značajnijeg povećanja pomorskog saobraćaja.

Politički i ekonomski pritisci

Kriza na energetskom tržištu dolazi u osjetljivom političkom trenutku za Trampa, koji niske cijene goriva predstavlja kao ključni dio svoje ekonomske politike. Dugotrajan rast cijena nafte i benzina mogao bi izazvati lančano poskupljenje transporta i potrošačkih proizvoda širom ekonomije.

Ublažavanje sankcija Rusiji moglo bi podrazumijevati široko ukidanje ograničenja ili ciljane mjere koje bi pojedinim državama omogućile kupovinu ruske nafte bez rizika od američkih kazni, navode izvori.

Sjedinjene Države su već prošle sedmice odobrile privremeno izuzeće Indiji za kupovinu određenih količina ruske nafte kako bi nadomjestila manjak isporuka s Bliskog istoka.

Istovremeno, američki zvaničnici vode razgovore s partnerima iz grupe G7 o mogućem zajedničkom puštanju nafte iz strateških rezervi.

Cijene nafte na višegodišnjem maksimumu

Globalne cijene sirove nafte dostigle su nivoe kakvi nisu zabilježeni od sredine 2022. godine, pri čemu je cijena u ponedjeljak nakratko dostigla 119 dolara po barelu. Cijene benzina i drugih goriva porasle su od početka američkih i izraelskih udara 28. februara.

Iranska Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila je da će svakoj arapskoj ili evropskoj zemlji koja protera izraelske i američke ambasadore sa svoje teritorije biti odobrena „potpuna sloboda i ovlašćenje“ za prolazak kroz Hormuški moreuz.

Hormuški moreuz, smešten između Irana te Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana, služi kao glavna kapija za izvoz nafte iz Persijskog zaliva.

Otprilike petina svetske nafte koja se transportuje morem prolazi kroz ovaj uski vodeni put, što ga čini jednom od najvažnijih tačaka za globalno energetsko tržište. Svaka pretnja ili ograničenje u ovom tesnacu izaziva veliku zabrinutost i potrese na berzama.

Ovakav potez se tumači kao deo širih napora Teherana da izvrši pritisak na vlade da zauzmu politički stav protiv Vašingtona i Izraela, usred eskalacije sukoba koji je region uvukao u širu konfrontaciju.

U odvojenom saopštenju, IRGC je poručio da će oni odrediti kraj rata, odgovarajući tako na tvrdnje američkog predsednika Donalda Trampa da bi se sukob mogao uskoro završiti.

„Mi smo ti koji će odrediti kraj rata“, naglašeno je u saopštenju iranske garde.

Najnovije tenzije dolaze usred širenja sukoba između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, a nakon pokretanja američkih i izraelskih vojnih operacija protiv iranskih ciljeva.

Predsednik Tramp je opisao ovu kampanju kao neophodnu za uništavanje iranskih raketnih kapaciteta i bespilotnih letelica, tvrdeći da je Teheran pripremao napade širom Bliskog istoka.

Tramp je obećao nastavak vojnog pritiska sve dok Iran ne bude potpuno poražen, iako je sugerisao da bi rat mogao biti relativno kratak ukoliko iransko rukovodstvo padne ili zatraži prekid vatre.

S druge strane, Iran nastoji da mobiliše regionalnu podršku i demonstrira svetu da i dalje zadržava kontrolu i uticaj nad ključnim globalnim trgovačkim rutama kao što je Hormuški moreuz.