Luka u Njujorku osvijetljena je sinoć sa više hiljada svjetala uz pomoć dronova čime je odata počast za 2.977 osoba poginulih u terorističkim napadima na Svjetski trgovinski centar na današnji dan 2001. godine.
Teroristički napad koji su izveli pripadnici “Al kaide”, jedan je od događaja koji su obilježili početak 21. vijeka, u smislu opštih ekonomskih, socijalnih, kulturnih i vojnih posljedica koje su uslijedile u SAD i ostatku svijeta, piše RTRS.
Više osoba je poginulo i povrijeđeno u teškoj saobraćajnoj nesreći na istoku Švajcarske, u kojoj je učestvovao autobus u kome se nalazilo 48 turista iz Holandije, saopštila je danas Kantonalna policija Graubindena.
Holandski turistički autobus skrenuo je sa puta između Zerneza i Suša, i udario je u zaštitnu ogradu pored semafora na gradilištu, prenosi “Blik”.
Iako još nije saopšteno koliko ima poginulih i povrijeđenih, na licu mjesta viđena su mrtvačka kola, brojna ambulantna vozila Hitne pomoći, kao i nekoliko spasilačkih helikoptera.
Prema prvim informacijama, turistički autobus je juče oko 16.45 sati na putu između Suša i Cerneza udario u zaštitnu ogradu, probio ju je, a zatim preletio preko puta, klizio kratko niz nasip i zaustavio se na boku.
Mjesto nesreće nalazi se u građevinskoj zoni a, prema riječima očevidaca, put je u oblasti u kojoj se dogodila saobraćajna nesreća djelimično sveden na jednu traku.
Prema izvještajima holandskih medija, pretpostavlja se da je vozač autobusa morao da skrene kako bi izbjegao prepreku ili kamen na putu.
Prema podacima holandskog udruženja turističke industrije ANVR, u autobusu je bilo ukupno 49 holandskih državljana, vozač i 48 putnika, prenosi Tanjug.
Švajcarski predsjednik Gi Parmelin je u poruci koju je objavio na platformi X rekao da će se “nadležne švajcarske vlasti pobrinuti da se sprovede sveobuhvatna i temeljna istraga kako bi se razjasnile sve okolnosti ove nesreće”.
Irska niskobudžetna avio-kompanija Rajaner je u četvrtak saopštila da će osporiti navode da je bilo koji dio tijela putnika Ljubiše Karovića usisan napolje kada je prozor na jednom od njenih aviona pukao tokom leta iz Grčke za Njemačku u julu.
Američki istražitelji ispituju incident u kojem je srpski biznismen Karović (61) teško povrijeđen kada se prozor pored njega razbio tokom leta kompanije Rajaner.
Karovićev advokat je izjavio da je on uvučen nazad u avion nakon što su mu glava i desna ruka usisani kroz prozor aviona Boing 737 usljed naglog gubitka pritiska.
Izvršni direktor kompanije Majkl O'Liri rekao je, međutim, da će Rajaner osporiti ovakvu verziju događaja, rekavši novinarima nakon godišnje skupštine akcionara u Dablinu da je Karović “svakako bio usisan ka prozoru, ali nije izašao kroz njega“, prenio je sinoć “Gardijan”.
Američki Nacionalni odbor za bezbjednost saobraćaja (NTSB) vodi istragu o nesreći, zajedno sa kompanijama Boing, proizvođačem motora GE i kompanijom Rajaner.
O'Liri je rekao da putnik nije bio djelimično van prozora, i da dio njegovog lica nije izašao kroz prozor.
– Ne smatramo da je bilo koji dio njegovog tijela izašao kroz prozor, ali je svakako, u veoma dramatičnim okolnostima, bio usisan ka prozoru – rekao je on.
O'Liri je izjavio da ne pokušava da umanji značaj događaja i da će avio-kompanija morati da sačeka ishod izvještaja NTSB-a.
U intervjuu za “Gardijan”, Karović je rekao da vjeruje da ga je sigurnosni pojas zadržao u avionu dok je gubio svijest.
Njegova supruga Svetlana izjavila je da je jedan putnik odigrao ključnu ulogu u njegovom spasavanju, dok je posmatrala svog supruga kome se pola tijela nalazilo u avionu, a pola van njega.
Ona je rekla da je nepoznati putnik, za koga se vjeruje da je Albanac, učinio sve što je mogao da ga uvuče unutra, a zatim pokušao da blokira prozor, prvo torbom koju je vazdušna struja odmah izvukla napolje, a zatim koferom, što je bilo uspješno.
U međuvremenu, oko trećine akcionara je na godišnjoj skupštini glasalo protiv O'Lirijevog najnovijeg paketa zarade, vrijednog 150 miliona evra.
Taj paket, dogovoren tokom leta, omogućio bi mu opcije na 10 miliona akcija ukoliko ispuni ciljeve vezane za profit i cijenu akcija, i ostane na čelu irske avio-kompanije do 2032. godine.
Iz Rajanera su najavili da će kasnije objaviti rezultate glasanja, kojim je taj dogovor usvojen odnosom glasova približno 2 prema 1.
O'Liri je takođe osporio navode britanske službe za kontrolu letenja (Nats) o uzrocima najnovijeg kvara koji se dogodio u utorak, poremetivši putovanja stotinama hiljada putnika koji su letjeli ka Velikoj Britaniji ili iz nje, i doveo do otkazivanja više od 2.100 letova.
Nats bi trebalo da podnese izvještaj o incidentu sljedeće nedjelje, dok su ministri naložili Upravi za civilno vazduhoplovstvo da sprovede nezavisnu provjeru, prenosi Tanjug.
Avion ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog zamalo je pogodila bespilotna letjelica prilikom polijetanja iz Moldavije, izjavio je norveški premijer Jonas Gar Store.
“Njegov avion je zamalo pogodila bespilotna letjelica kada je trebalo da poleti iz Moldavije. To je realnost u kojoj se on nalazi”, rekao je Store, prenose Nezavisne.
Norveški premijer opisao je situaciju u Ukrajini kao “veoma dramatičnu”, istakavši da događaji ostavljaju dubok utisak.
Store je naveo i da je pitao Zelenskog kako je proveo noć, na šta mu je ukrajinski predsjednik odgovorio da nije bila dobra jer je veći dio vremena provodio na telefonu i dobijao informacije o lokacijama na koje su padali projektili.
Zelenski je u utorak uveče doputovao iz Moldavije u Oslo, gdje je prisustvovao sahrani norveškog kralja Haralda. Store ga je u srijedu ujutro primio u svojoj kancelariji.
Prema riječima norveškog premijera, Zelenski je odmah po dolasku u Oslo održao sastanak sa Storeom, ministrom finansija Jensom Stoltenbergom i ministrom spoljnih poslova Espenom Bartom Ejdeom.
Američki predsjednik Donald Tramp najavio je da bi svaki punoljetni građanin Sjedinjenih Američkih Država mogao dobiti „dividendu“ od 5.000 dolara ukoliko Republikanska stranka osvoji većinu i u Predstavničkom domu i u Senatu na novembarskim srednjoročnim izborima, navode Nezavisne.
Tramp je, obraćajući se Republikancima u Dalasu, rekao da bi novac morao biti potrošen na teritoriji SAD-a.
Govoreći o ratu s Iranom, Tramp je ponovio da očekuje njegov završetak nakon srednjoročnih izbora. Istovremeno je predložio da se Ormuski moreuz preimenuje u “Trampov moreuz”.
Zaprijetio je i napadima na planinu Pikoks, ispod koje se nalazi iransko nuklearno postrojenje, poručivši Teheranu da “ne blefira”, jer bi SAD u suprotnom morale „veoma snažno“ da odgovore.
Tramp je tokom obraćanja govorio i o trgovinskim odnosima s Kanadom, ističući da su susjedi SAD-a veoma zainteresovani za dogovor, dok je carine nazvao svojom “omiljenom riječi”.
Predložio je i da se savezna država Novi Meksiko preimenuje u “Novu Ameriku”.
Američki predsjednik odao je počast i Čarliju Kirku, kojeg je opisao kao svog “velikog prijatelja”. Kirk je ubijen prije godinu dana tokom govora na univerzitetu u Juti.
Cijena sirove nafte Brent porasla je u srijedu uveče iznad 101 dolara po barelu, prvi put od maja, podstaknuta eskalacijom tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Irana i jačom potražnjom Kine za naftom.
Američka sirova nafta “WTI” porasla je iznad 96 dolara po barelu, na najviši nivo od maja, prenio je Trejding ekonomiks.
Američka vojska saopštila je da je uništila pet iranskih tankera koji su prevozili sirovu naftu, nakon pokušaja napada balističkim projektilima na ratni brod američke mornarice
Iran je, s druge strane, saopštio da je napao dva američka plovila i osam naftnih tankera u Persijskom zalivu, uz upozorenje posadama brodova u blizini luka u Kuvajtu i Bahreinu da napuste svoja plovila.
Najnovija eskalacija dodatno je pojačala strahovanja od novih poremećaja u globalnom snabdijevanju naftom, posebno u oblasti Ormuskog moreuza, ključnog pomorskog pravca za transport energenata sa Bliskog istoka.
Militanti Huti, koje podržava Iran, istovremeno su napali energetsku infrastrukturu na jugu Saudijske Arabije, uključujući rafineriju DŽazan kapaciteta 400.000 barela dnevno.
Cijene nafte dodatno podržava i povećana kupovina Kine, koja obnavlja smanjene zalihe sirove nafte i goriva.
Kina je ove godine ograničila uvoz skupljih naftnih derivata zbog rata u Iranu, ali sada povećava nabavke sirove nafte iz Afrike, Kanade i Latinske Amerike, prenosi Tanjug.
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je početkom sedmice obavio „odličan“ telefonski razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istakavši da ruski lider želi postići dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
“On želi da postigne dogovor, a ako i Volodimir Zelenski želi da postigne dogovor, to bi bilo veoma dobro”, rekao je Tramp novinarima prije odlaska na nacionalnu konvenciju Republikanske stranke u Dalasu.
Prema navodima agencije Rojters, razgovor Trampa i Putina uslijedio je nakon diplomatske misije američkog specijalnog izaslanika Stiva Vitkofa i Trampovog zeta Džareda Kušnera, koji su prethodno boravili u Moskvi i Kijevu razgovarajući o mogućim prijedlozima za završetak rata.
U mirovne napore uključio se i direktor CIA-e Džon Retklif, koji se prošlog mjeseca sastao s ruskim obavještajnim zvaničnicima u Moskvi kako bi ih podstakao na pronalaženje rješenja za sukob.
Govoreći o preprekama za postizanje mira, Tramp je ocijenio da problem predstavlja duboko nepovjerenje između dvojice lidera.
“Zastoj izazivaju dvojica ljudi koji se međusobno mrze”, rekao je Tramp, aludirajući na Putina i Zelenskog, te dodao da upravo to vidi kao najveću prepreku za postizanje dogovora, prenose “Nezavisne”.
Vlada Švedske počela je isplatu stranim državljanima za odlazak iz te zemlje, što je dio programa zauzimanja oštrijeg stava prema problemu sa migrantima.
Prema posljednjim podacima, Vlada nudi 350.000 kruna ili 37.000 dolara svakom imigrantu koji napusti tu državu.
Od početka godine, 171 osoba prihvatila je novac za odlazak iz Švedske.
Stranka Švedski demokrati, koja je druga po veličini u parlamentu, izrazila je želju da ponudu proširi i na migrante koji imaju švedsko državljanstvo, ukoliko su saglasni da se odreknu švedskog pasoša, prenosi Srna.
Švedska Vlada koja je na vlast došla 2022. godine najavila je smanjenje imigracije i stope kriminala.
Švedska je pooštrila i druge regulative za migrante i više ne daje olako stalni boravak dok imigranti moraju nakon tri godine da ponovo traže dozvolu za ostanak.
Tenzije na Bliskom istoku dodatno su porasle nakon što je američkim projektilom pogođen iranski naftni tanker kod ostrva Harg, dok su istovremeno najavljene nove sankcije izraelskim naseljima na okupiranoj Zapadnoj obali, a Velika Britanija pooštrila je mjere protiv Irana.
Iran i Amerika ponovo su na ivici nove eskalacije nakon što su američke snage uništile pet iranskih naftnih tankera, dok je Islamska revolucionarna garda (IRGC) saopštila da je napala dva američka broda i više tankera u Ormuskom moreuzu.
Američka centralna komanda (CENTCOM) saopštila je da su američke snage uništile pet iranskih tankera iz takozvane flote u sjenci, navodeći da je akcija odgovor na dva pokušaja Irana da balističkim raketama napadne američke ratne brodove, prenosi Tanjug.
Američki državni sekretar Marko Rubio poručio je da će Amerika nastaviti da napada iranske tankere svaki put kada Iran pokuša da napadne američke ratne brodove, prenosi Euronews.
“Iran nastavlja da pokušava da napadne američke ratne brodove i svaki put kada to urade ili pokušaju da urade, izgubiće tankere”, rekao je Rubio.
IRGC je potom saopštio da je njegova mornarica napala dva američka broda i osam tankera za naftu u Ormuskom moreuzu, tvrdeći da je riječ o odgovoru na američke napade, prenosi Tanjug.
M/T Riesco sinks in the Gulf of Oman, Sept. 8, after being destroyed by CENTCOM forces in response to attempted IRGC attacks on a U.S. Navy warship. pic.twitter.com/EkmG8uyMT9
— U.S. Central Command (@CENTCOM) September 9, 2026
Iranska strana navela je i da su njene snage napale još 10 brodova koji su pokušavali da prođu kroz, kako tvrdi Teheran, “zabranjenu i nebezbjednu zonu”.
U međuvremenu, napetosti se šire i na druge dijelove regiona. U južnom Libanu izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba i podigle izraelsku zastavu, dok su u napadima Huta na Saudijsku Arabiju u utorak povrijeđene najmanje 73 osobe.
Iran je istovremeno najavio uspostavljanje nove “zone isključenja” u blizini Ormuskog moreuza za plovila koja namjeravaju da prođu kroz taj strateški pomorski prolaz.
Američke snage su, prema navodima američkih zvaničnika, prethodno napale više iranskih tankera nakon novih pokušaja raketnih napada na američke ratne brodove.
Time je sukob ponovo dobio direktnu pomorsku dimenziju, uz sve veći rizik za međunarodni pomorski saobraćaj.
Ormuski moreuz predstavlja jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, pa svako ozbiljnije ograničavanje plovidbe kroz taj prolaz može imati posljedice i daleko izvan Bliskog istoka.
Napetosti dodatno podižu i nove američke sankcije usmjerene na dijelove iranske avio-industrije. Mjerama je obuhvaćeno više od dvije desetine komercijalnih i privatnih avio-kompanija, kao i strani pružaoci usluga u vazdušnom transportu tereta.
Velika Britanija je takođe pooštrila sankcije Iranu, uključujući nova trgovinska ograničenja i ovlaštenja za ciljanje brodova, dok su London i još 11 zapadnih zemalja najavili nove mjere protiv izraelskih naselja na okupiranoj Zapadnoj obali.
Istovremeno sa novim sukobom Irana i Amerike, izraelske snage ušle su u selo Kfarčuba na jugu Libana i podigle izraelsku zastavu na jednom od brda.
Taj potez dodatno je povećao napetosti na prostoru na kojem već postoji rizik od širenja sukoba između Izraela i Hezbolaha.
Napetosti su porasle i na jugu Arabijskog poluostrva. U napadima Huta iz Jemena na Saudijsku Arabiju povrijeđene su najmanje 73 osobe, saopštila je koalicija koju podržava Rijad.
U međuvremenu, Jordan je saopštio da je njegova protivvazdušna odbrana presrela 18 od 20 balističkih raketa lansiranih sa teritorije Irana.
Preostale dvije rakete pale su u nenaseljena područja, a prema dostupnim informacijama, nije bilo žrtava.
Nova razmjena napada pokazuje koliko je situacija na Bliskom istoku ponovo nestabilna.
Direktni američko-iranski sukob na moru, uz istovremene napetosti u Libanu, Jemenu, Saudijskoj Arabiji i Izraelu, povećava rizik da se sukob proširi na više frontova.
Posebno osjetljiva ostaje situacija u Ormuskom moreuzu, gdje bi nastavak napada mogao ugroziti sigurnost brodova i dodatno poremetiti globalno snabdijevanje energentima.
Više o temi rata Amerike i Irana možete pročitati na ovom linku.
Premijer Singapura Lorens Vong, koji je najplaćeniji šef vlade na svijetu sa osnovnom platom od oko 1,5 miliona evra godišnje, uskoro će dobiti povišicu, zajedno sa ministrima, kroz najavljeno prvo povećanje zarada u posljednjih 15 godina, prenosi AP.
Ministri u gradu-državi Singapuru će u budućnosti dobijati veće osnovne plate, do 1,8 miliona singapurskih dolara (1,22 miliona evra), umjesto sadašnjih 1,1 milion singapurskih dolara (približno 748.000 evra).
Plata premijera će u okviru povećanja zarada biti povećana sa 2,2 miliona na čak 3,6 miliona singapurskih dolara (2,47 miliona evra).
Vong je kazao da postoji opravdanje za povećanje plata, zato što će politika postati neprivlačna za vrhunske talente, ako plate ne porastu.
Plate visokih političkih zvaničnika u Singapuru zasnivaju se na srednjem godišnjem prihodu 1.000 ljudi sa najvećim prihodima u zemlji, a zatim se odbija popust od 40 odsto kako bi se uzeo u obzir poseban karakter političke funkcije.
Prema vladi, ministarske plate su zaostajale za platama u privatnom sektoru, prenosi Tanjug.
“Dobro upravljanje nije bilo podrazumijevano u Singapuru. Ono je svjesno građeno tokom mnogih godina”, rekao je Vong, koji je dodao da nova struktura plata daje vladi “bolju šansu da ubijedi sposobne Singapurce da se uključe i da okupi najbolji mogući tim za Singapur”.
Povećanje plata će biti sprovedeno u fazama – opšte povećanje od devet odsto za ministre planirano je za 15. oktobar, a dalja povećanja će biti povezana sa učinkom i odgovornostima, prenosi Tanjug.
Prema platformi PoliticalSalaries.com, Vong je već najplaćeniji šef vlade na svijetu.
U poređenju sa njim, britanski premijer Endi Bernam prima oko 174.000 britanskih funti godišnje (oko 197.000 evra), američki predsjednik Donald Tramp 400.000 američkih dolara (približno 343.000 evra), a njemački kancelar Fridrih Merc je šesti na globalnoj rang-listi sa osnovnom platom od oko 321.000 evra godišnje.