Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države ispituju da li bi Ukrajina i Rusija mogle da preduzmu korake za smirivanje tenzija tokom zime, uz istovremeno obnavljanje pregovora o širem mirovnom sporazumu, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da će cijene nafte naglo pasti kad SAD pobijede u ratu protiv Irana.

– Cijene nafte će naglo pasti, kao što pada i sve ostalo, ali više, kada pobijedimo u ratu protiv Irana. Biće tri dolara po galonu, ali na kraju ispod dva dolara po galonu. Sve će se desiti brzo, a Iran nikada neće imati nuklearno oružje – rekao je Tramp u objavi na društvenoj mreži.

Poređenja radi, dizel gorivo u SAD danas košta prosječno 4,15 dolara po galonu, dok je najskuplje u Kaliforniji gdje je 5,86 dolara.

Јedan galon je 3,79 litara.

Toplotni talasi i šumski požari dodatno otežavaju borbu za čistiji vazduh, objavila je Svjetska meteorološka organizacija u svom izvještaju.

Prema podacima navedenim u izvještaju, broj šumskih požara širom svijeta utrostručen je od devedesetih godina prošlog vijeka.

U izvještaju je istaknuto da povećanje temperatura ne doprinosi samo izazivanju velikih požara čiji otrovni dimovi sadrže veoma štetne čestice već i unapređuju formiranje ozona u najnižem sloju atmosfere, a to je gas koji štetno utiče na respiratorni sistem, poljoprivredu i ekosisteme.

– U proteklih nekoliko godina, stroži propisi u Evropi i Sjevernoj Americi smanjili su štetne emisije industrije i prevoza, ali zagađenja od požara su istovremeno u porastu – ukazano je u izvještaju.

SMO je objavila izvještaj o kvalitetu klime i vazduha povodom Svjetskog dana čistog vazduha, prenosi njemačka DPA.

Agresivne kampanje protiv izbjeglica i migranata predstavljaju suštinu političkog brenda Alternative za Njemačku (AfD). Međutim, čini se da one nisu bile presudne za odluku birača na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu.

Specijalni američki izaslanik Stiv Vitkof ocijenio je da su šanse za mirno rješenje ukrajinskog sukoba male bez dijaloga sa Rusijom.

Vitkof je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim u Kijevu, rekao da se SAD zalažu za mirno rješenje sukoba.

– Tražimo diplomatsko rješenje za ovaj sukob, a ne vojnu nagodbu. A to je ono što je predsjednik Donald Tramp uvijek tražio – rekao je Vitkof, odgovarajući na pitanje da li je ruski predsjednik Vladimir Putin spreman za trilateralni samit sa Zelenskim i Trampom.

Vitkof je rekao da je sa takvim ciljem stigao u Kijev, zajedno sa američkim izaslanikom DŽaredom Kušnerom.

On je dodao da je Tramp, zahvaljujući ovakvom pristupu, pomogao da se okonča najmanje devet sukoba širom svijeta, te da je moguće da će se tako okončati još više njih.

Američki pregovarači ranije su se u Kremlju sastali sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Kako je novinarima rekao pomoćnik Kremlja Јurij Ušakov, ruski lider je naglasio potrebu za otklanjanjem svih osnovnih uzroka ukrajinskog sukoba.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas, 7. septembra, da mu se dopada ideja da se naziv američke države Nju Meksiko (Novi Meksiko) promijeni u Nju Amerika (Nova Amerika).

Ispisali smo istoriju u ovoj pokrajini, izjavio je danas, u nedjelju, 6. septembra vodeći kandidat ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD) Ulrih Zigmund, nakon što je njegova stranka prvi put pobijedila na pokrajinskim izborima u njemačkoj saveznoj državi Saksoniji-Anhalt i, prema projekciji, ostvarila rekordni rezultat pri rekordnoj izlaznosti.

On je dodao da “pruža ruku” svim drugim političkim snagama, ali samo onima koje su spremne da zajedno s njim sprovedu jasan politički zaokret, prenosi Dojče vele.

”Ono na šta sa mnom ne treba računati jeste odricanje od sopstvenih vrijednosti zarad dolaska na vlast”, izjavio je Zigmund.

U tom slučaju, prema njegovim riječima, ne bi bio spreman ni za koaliciju ni za manjinsku vladu.

Vajdel: Jasan mandat za sastavljanje vlade

Kopredsjednica AfD-a Alis Vajdel ocijenila je da je riječ o ”istorijskom rezultatu”.

”Vidjećemo šta će nam još donijeti ovo veče. Ovo je sasvim jasan mandat za sastavljanje vlade”, navela je Vajdel.

Prema njenim riječima, najjača stranka uvijek ima mandat da formira vladu.

”Naša ruka je uvijek pružena”, rekla je Vajdel, dodajući da pokrajinski ogranak stranke samostalno donosi odluke.

AfD sa 20,8 skočio na 44,5 odsto

AfD je danas ubjedljivo pobijedila na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu, pošto je prema projekciji ARD-a, koju je izradio institut Infratest dimap, osvojila 44,5 odsto glasova.

AfD je tako ostvarila svoj najbolji rezultat na pokrajinskim izborima do sada i postala najjača politička snaga u pokrajinskom parlamentu, nakon što je na izborima 2021. dobila  20,8 odsto.

Daleko iza nje nalazi se CDU (Hrišćansko-demokratska unija Njemačke).

CDU pao na istorijski niskih 18,5 odsto

Stranka pokrajinskog premijera Svena Šulcea osvojila je istorijski niskih 18,5 odsto glasova.

To je veliki pad u poređenju sa pokrajinskim izborima 2021, na kojima je CDU, predvođena dugogodišnjim premijerom Rajnerom Hazelofom, ubjedljivo pobijedila sa 37,1 odsto glasova.

Kako su prošle ostale stranke

Prema projekciji, treća po snazi je Ljevica sa 9,5 odsto glasova, čime ostaje ispod svog dosad najlošijeg rezultata u Saksoniji-Anhaltu, koji je iznosio 11 odsto.

Slijede Zeleni sa devet odsto, ispred SPD-a (Socijaldemokratska partija Nemačke), koja je osvojila osam odsto glasova.

Time se i SPD približava svom najlošijem rezultatu do sada. Na izborima 2021. osvojila je 8,4 odsto.

BSW (Savez Sara Vagenkneht – Razum i pravednost) je osvojio pet odsto glasova i još strijepi kada je u pitanju ulazak u pokrajinski parlament, dok FDP (Stranka slobodnih demokrata ), prema projekciji, sa dva odsto nije prešla izborni prag, prenosi Tanjug.

 

Američki specijalni izaslanici Stiv Vitkof i DŽared Kušner održaće u Kijevu dve sesije pregovora o načinima da se okonča rat u Ukrajini, pri čemu će prvo pregovarati sa ukrajinskom stranom, a potom i sa evropskim partnerima, izjavio je danas predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski nakon sastanka sa Vitkofom i Kušnerom u Kijevu.

– Veoma je važno što je delegacija stigla ovdje. Dugo čekamo Stiva i DŽareda i zahvaljujemo predsjedniku Trampu što im je dozvolio da dođu. Ovo je važno sa stanovišta dozvole, sa stanovišta bezbjednosti – istakao je Zelenski, prenosi Ukrinform.

Komentarišući to što su Vitkof i Kušner u Kijev doputovali vozom iz Poljske, a ne avionom iz Moskve nakon što su se tamo prethodno sastali sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Zelenski je rekao da “Rusi svojim udarima pokazali da nisu mogli da koriste avion”.

– Sve smo pripremili, naši avioni rade – rekao je on.

Kušner i Vitkof doputovali su ranije danas u Kijev vozom iz Poljske, gdje je njihov avion sletio jutros nakon sinoćnog razgovora sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi.

Riječ je o prvoj zajedničkoj posjeti dvojice izaslanika SAD Kijevu od početka rata 2022. godine.

Zelenski je ranije izjavio da je cilj Kijeva da posjeta i razgovori sa američkom stranom budu maksimalno konstruktivni i sadržajni.

Specijalni izaslanici američkog predsjednika su 5. septembra boravili u Moskvi, gdje su se sastali sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Prema navodima medija, razgovor Vitkofa, Kušnera i Putina trajao je više od tri sata.

Putin je juče naredio da se tri dana ne izvode napadi na Kijev počev od ponoći zbog pripreme i održavanja sastanaka ukrajinskih zvaničnika i američkih izaslanika.

Optužbe protiv Rusije zbog incidenta sa dronom otkrivenim na aerodromu Lajpcig/Hale predstavljaju “u suštini početak pravog rata”, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

– Lajpcig, aerodrom. Pronašli su neki dron. Rekli su da je ruski. Niko se nije ni potrudio da istraži. To je, u suštini, početak pravog rata – rekao je Lavrov za ruske medije.

On je istakao da su Nijemci protjerali generalni konzulat Rusije iz Bona i objavili da je raskinut sporazum koji se tiče rada Ruskog doma u Berlinu.

– Sjećam se da su prije početka Drugog svjetskog rata, odnosno bolje rečeno, Velikog otadžbinskog rata, Nijemci takođe zatvarali svoja diplomatska predstavništva – podsjetio je Lavrov.

Lavrov je objasnio da je pozivanje ruskih ambasadora u zapadna ministarstva unutrašnjih poslova predstavljalo “spoljni efekat”.

– Samo ih zanima spoljni efekat. Odlučili su da mogu da nam pripišu još jedan incident – naglasio je Lavrov.

Ruski ministar izjavio je da ne sumnja da će neki zapadni političari koji su se, “voljom sudbine”, našli na svojim pozicijama, uskoro “pasti sa tog vrha”.

– Ne mogu da se udubljujem u unutrašnje djelovanje ovih političkih ličnosti koje su se, voljom sudbine, našle na površini evropske politike. Ali iskreno, nemam velike sumnje da će u nekom trenutku, nadam se ne previše dalekom, pasti sa tog vrha evropske politike i da će narodi Evrope na kraju napraviti pravi izbor – objasnio je Lavrov.

Drugo je pitanje kada će se to dogoditi, dodao je on.

– Ali mislim da nećemo morati dugo da čekamo – ocijenio je Lavrov.

Govoreći o njemačkom kancelaru Fridrihu Mercu, Lavrov je primjetio da se njegove izjave o militarizaciji Njemačke ostvaruju.

– On nam u suštini objavljuje rat. A lekcije istorije uopšte nisu naučene. Ispostavlja se da počinju da probijaju metastaze nacizma. To je opasna pojava. Mislim da će rusko rukovodstvo izvući odgovarajuće zaključke – naglasio je Lavrov.

Policija njemačke pokrajine Saksonije pronašla je 12 kućno izrađenih eksplozivnih naprava na dalekovodima, spriječivši pokušaj napada na elektroenergetsku mrežu u okruzima Baucen i Gerlic.