VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • EU upozorava: Evropu očekuje teško ljeto zbog krize u Iranu

    EU upozorava: Evropu očekuje teško ljeto zbog krize u Iranu

    Komesar EU za energetiku Dan Јorgensen izjavio je danas da Evropu, čak i u najboljem scenariju, očekuje “teško ljeto” zbog nestašice goriva izazvane ratom u Iranu i zatvaranjem Ormuskog moreuza.

    On je u Madridu rekao da Evropska unija priprema mjere kako bi ublažila posljedice koje rat ima na snabdijevanje mlaznim gorivom, prenio je Rojters.

    – Ako bude potrebno, možemo da preraspodijelimo resurse mlaznog goriva koje imamo – rekao je Јorgensen novinarima.

    Evropske avio-kompanije već su upozorile da bi zbog rata u Iranu moglo da dođe do nestašice mlaznog goriva u roku od nekoliko nedjelja, pošto je blokirana glavna ruta snabdijevanja kroz Ormuski moreuz.

    Oko 75 odsto evropskog snabdijevanja mlaznim gorivom dolazi sa Bliskog istoka.

    Prekid globalnih zaliha nafte zbog rata u Iranu povećao je cijenu letova na duge relacije iz Evrope za skoro 90 evra, što će verovatno dovesti do viših cena karata, saopštila je danas nevladina organizacija Evropska federacija za transport i životnu sredinu.

    Rast cijena mlaznog goriva povećao je prosječan trošak goriva za 88 evra po putniku na letovima na duge relacije koji napuštaju Evropu i 29 evra na letovima unutar Evrope, saopštila je Evropska federacija za transport i životnu sredinu, prenio je Rojters.

  • Brisel vidi proširenje kao ključnu odbranu

    Brisel vidi proširenje kao ključnu odbranu

    redsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je u Hamburgu da je proširenje Evropske unije geopolitička nužnost kako kontinent ne bi pao pod ruski, turski ili kineski uticaj.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je na obilježavanju 80. godišnjice njemačkih novina Di Cajt u Hamburgu da se Evropska unija mora proširiti kako bi očuvala svoj geopolitički uticaj. Naglasila je da je proširenje Unije nužno kako evropski kontinent ne bi bio prepušten uticaju Rusije, Turske ili Kine.

    “Moramo uspjeti dovršiti evropski kontinent kako ne bi pao pod ruski, turski ili kineski uticaj. Moramo razmišljati šire i geopolitički”, poručila je fon der Lajen.

    Dodala je da je dotadašnji evropski model, zasnovan na jeftinoj energiji iz Rusije, jeftinoj radnoj snazi iz Kine i sigurnosnoj podršci Sjedinjenih Američkih Država, završen.

    “Moramo se potpuno pozicionirati iznova. Moramo postati nezavisniji”, kazala je predsjednica Evropske komisije, ukazujući na potrebu redefinisanja evropske ekonomske i sigurnosne strategije.

    Njene izjave dolaze u trenutku kada Nacionalistička pokretna partija (MHP) u Turskoj zagovara stvaranje saveza Turska–Rusija–Kina. U martu je zamjenik predsjednika MHP-a Iljas Topsakal, po nalogu stranačkog lidera Devleta Bahčelija, bliskog saveznika predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana, otputovao u Moskvu kako bi promovisao ovu inicijativu.

    “Naš stranački lider Bahčeli zadužio me je ovom posjetom Moskvi da vodim razgovore s političkim partijama, birokratama i intelektualcima i detaljno objasnim sadržaj ove inicijative”, rekao je Topsakal za ruske novine Vedomosti. Prijedlog je opisao kao alternativu onome što stranka naziva “zlim savezom SAD–Izrael”.

    Paralelno s tim, evropska komesarka za susjedstvo i proširenje Marta Kos naglasila je važnost Turske u novoj geopolitičkoj realnosti Evrope i Bliskog istoka.

    “Trebamo Tursku u svjetlu promijenjenih geopolitičkih okolnosti u Evropi i na Bliskom istoku”, kazala je u obraćanju u Evropskom parlamentu.

    Kos je podsjetila da je Turska peti najveći trgovinski partner EU, a da je obim trgovine dvostruko veći nego s Merkosurom ili Indijom. Istakla je da je zemlja ključna za trgovačke rute između Evrope i Azije, kao i za budući mirovni aranžman u Ukrajini, imajući u vidu novu sigurnosnu situaciju u crnomorskoj regiji.

    Komesarka je pozvala na hrabrije korake u jačanju partnerstava u susjedstvu, navodeći da se u tom kontekstu trebaju posmatrati njene nedavne posjete Turskoj, Armeniji i Azerbejdžanu.

    “Nedavno sam bila u Ankari i dogovorili smo se da istražimo mogućnosti za smanjenje trgovinskih barijera”, rekla je, dodajući da EU istovremeno očekuje poteze Turske po pitanju Kipra.

    Kos je takođe podvukla rastući značaj trgovačkih koridora koji prolaze kroz Tursku i Južni Kavkaz.

    “Zajedno želimo razvijati nove saobraćajne, energetske i digitalne linije kroz Južni Kavkaz. Te veze mogle bi smanjiti strateške zavisnosti povezujući Evropu snažnije sa Srednjom Azijom”, navela je.

    Prema njenim riječima, u trenutku kada ratovi traju na sjeveru i jugu, rute koje prolaze kroz Tursku i Južni Kavkaz postale su od ključnog značaja. Od 2022. godine, obim trgovine duž ove trase učetvorostručen je, a s odgovarajućim ulaganjima mogao bi se utrostručiti do 2030. godine.

  • Tržište nafte dostiglo je “tačku loma”

    Tržište nafte dostiglo je “tačku loma”

    Tačka loma na tržištu nafte poklapa se s isporukom posljednjih barela iz Perzijskog zaliva krajnjim korisnicima. Kada ti tereti istovare teret na kopno nedostatak novog tovara počeće da iscrpljuje kopnene zalihe nafte.

    Dakle, matematika je jasna i neumoljiva. Ako bi se Ormuski moreuz otvorio danas, tankerima bi trebalo 30 do 40 dana da istovare naftu, a velikim tankerima treba oko tri mjeseca da se vrate. Za to vrijeme kako navodi Qasem Al – Ali na svom X nalogu, kopmnena skladišta na Bliskom istoku moraju se prvo isprazniti, i to je razlika koja ne mari za mirovne sporazume.

     

    Rafinerije usporavaju, ali potražnja ne pada

    Trenutno, globalni zastoj u radu rafinerija iznosi više od oko pet miliona barela nafte dnevno (b/d), od čega je oko tri miliona barela b/d koncentrisano na Bliskom istoku. Azija i Evropa takođe smanjuju kapacitet prerade, ali to što rafinerije usporavaju rad ne znači da je potražnja krajnih korisnika pala.

    Smanjenje kapaciteta prerade dovešće do bržeg pada zaliha naftnih derivata i rasta cijena goriva. Posljeedica toga biće veće marže na preradu i veći obim prerade i to je ciklus koji će se ponavljati narednih nekoliko sedmica.

    Ciklus cijena: začarani krug ponude i prerade

    Otprilike, kako piše HFI Research to izgleda ovako: povišena cijena sirove nafte – kompresija prerađivačkih marži-smanjena ponuda naftnih derivata – pad zaliha derivata-rast prerađivačkih marži-veći obim prerade-viša cijena sirove nafte.

    Ko kontroliše tržište u krizi

    Na tržištu, ovu igru vodiće trgovci koji posjeduju skladišni kapacitet i rafinerije koje ga nemaju. To će, naravno, trajati samo dok god ima nafte u kopnenim zalihama, a taj rok je jako blizu.

    Azija i Evropa pred nestašicom

    Do prve sedmice maja, jedine azijske zemlje s realnim viškovima zaliha sirove nafte biće Japan i Kina. Sve ostale moraće hitno da traže barele na tržištu, a ako Ormuski moreuz ostane zatvoren, upravo tada će rafinerije plaćati svaku cijenu da osiguraju potrebne barele. Alternativa je gašenje rafinerije.

    Za Evropu, nestašica sirove nafte postaće vidljiva u istom vremenskom okviru. Američki izvoz nafte tada će iznositi prosječno oko 5,5 miliona b/d. Zalihe sirove nafte OECD zemalja dostigle bi operativni minimum, a preostali višak u skladištima nalazio bi se u SAD-u.

    Američke zalihe i moguća zabrana izvoza

    Prema procjeni HFI Research, američke komercijalne zalihe sirove nafte biće ispod oko 400 miliona barela i bliži operativnom minimumu (370 do 380 miliona barela) do kraja jula. To uključuje procijenjeno puštanje 139 miliona barela iz strateških rezervi.

    Negdje između sada i tada, Trampova administracija moraće da uvede zabranu izvoza i derivata i sirove nafte. Pretpostavke su da bi Trump prvo zabranio izvoz derivata, a ako američke rafinerije počnu da smanjuju kapacitet zbog pada marži, zabranio bi i izvoz sirove nafte — što bi bio katastrofalan scenario za američke rafinerije i kanadske proizvođače nafte.

    Tankeri, kašnjenja i fizička ograničenja
    Sve gore napisano, odvijaće se bez obzira šta se desi sa Ormuskim moreuzom, a čak i ako SAD i Iran postignu sporazum o ponvnom otvaranju moreuza bez uslova, kopnene zalihe nafte će se topiti. Recimo, ako bi danas bio postignut sporazum, postoji oko 160 miliona barela u plovnim skladištima I tankerima koji će ići ka izlazu. Tim barelima treba 30 do 40 dana za tranzit i istovar. Za povratak tih tankera potrebno je još dodatnih 20 dana.

    Što se tiče ostalih segmenata tržišta, 70 super tankera trenutno plovi prema SAD-u da utovari američku naftu i isporuči je u Aziju. Utovar će trajati 6 do 8 sedmica. Tranzit do Azije trajaće još 45 do 50 dana. Istovar i povratak kroz Ormuski moreuz dodatnih 20 do 25 dana. Ukupno, od ove grupe tankera ne možemo očekivati značajan saobraćaj kroz moreuz najmanje 3 mjeseca.

    Nemoguća misija: rasterećenje skladišta

    Da bi se ublažilo trenutno nagomilavanje kopnenih zaliha na Bliskom istoku, potrebno nam je 100 supertankera. Postoji 600 miliona barela kopnenih zaliha, a da bi proizvođači imali dovoljno prostora za ponovni pokretanje proizvodnje, kopnene zalihe moraju se smanjiti za oko 200 miliona barela. Aktivnost tankera pokazuje da to fizički nije moguće do sredine ili kraja juna, u najranijem.

    Kada proizvodnja može ponovo krenuti

    Kada se kopnene zalihe sirove nafte iscrpe, potreban je stalni dotok tankera kroz moreuz. Tek tada proizvođači poput Saudijske Arabije, UAE, Kuvajta, Katara, Iraka i Bahreina mogu da pokrenu ponovnu proizvodnju. Taj proces trajaće još nekoliko sedmica, što praktično garantuje nastavak nestašice ponude.

    Ogroman gubitak globalnih zaliha

    Prema gruboj procjeni ukupni gubitak zaliha uslijed zatvaranja moreuza već iznosi oko 1 milijardu barela. Do kraja aprila taj iznos raste na 1,2 milijarde, do kraja maja na 1,59 milijardi, a do kraja juna na 1,98 milijardi barela.

    Nema dovoljno komercijalno dostupne sirove nafte da bi se pokrilio takav gubitak ponude. Zato je uništavanje potražnje neophodno da bi se spriječio ovaj scenario.

    To je čista matematika.

    Masovni pad zaliha probudiće tržište

    Tržište nafte prešlo je tačku loma. Nadolazeći masovni pad zaliha probudit će tržište iz letargije. Pretpostavke su da će finansijski igrači reagovati tek kada vide fizičke nestašice — tek tada će shvatiti da je ovaj nestanak ponude stvaran. Do tada, većina ljudi neće biti u stanju da prihvati tu realnost.

    Scenario bez presedana

    Ako se Ormuski moreuz otvori nakon aprila, ne može se dati tačna prognozu cijene nafte. Otišli bismo predaleko. Bio bi to najveći nestanak naftne ponude u istoriji tržišta nafte — četiri puta veći od svih prethodnih. Fundamentalne tržišne teorije više se ne bi primjenjivale, jer ne postoji cijena za apsolutni nedostatak robe. Kada tržištu nestane goriva, jednostavno nestane.

    “Koliko bi koštao taj posljednji marginalni barel? Nemam pojma, i ne vjerujem da bi itko bio dovoljno pametan da odgovori na to pitanje. Ono što znam jeste da dolazi do uništavanja potražnje, i da će za pratioce tržišta nafte vladine mjere biti ono što će potražnju “ubiti”. Da bi se nadoknadio nestanak globalnih zaliha od 11 do 13 miliona b/d, potreban nam je isti obim smanjenja potražnje kao tokom kovid lockdowna” navodi analitičar portala HFI Research.

  • Merc: Želim dobar odnos sa Trampom

    Merc: Želim dobar odnos sa Trampom

    Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da pokušava da održi dobar odnos sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom.Merc je rekao da su generalni sekretar NATO saveza Mark Rute i on vjerovatno jedini lideri koji u ovom trenutku mogu da razgovaraju sa Trampom sa relativnim povjerenjem.

    – Drugi možda imaju više problema sa njim, iz bilo kog razloga. Pokušavam da održim dobar lični odnos, znajući da imamo različite odgovornosti. U svakom slučaju, imam pristup njemu kada su vrata zatvorena – naveo je Merc.

    On je napomenuo da su uslovi teški i da postoje razlike u mišljenjima u posljednje vrijeme kada je riječ o ratu u Iranu i američkim carinama.

    Merc je rekao i da pokušava da sačuva NATO za naredne godine, prenijela je agencija DPA.

    – Svi znaju da to nije baš lako, ali svi znaju i to da ne možemo da se branimo sopstvenim snagama. Ali radimo na tome da osiguramo da postanemo jači – rekao je njemački kancelar.

  • Tramp aktivirao ovlašćenja iz doba Hladnog rata

    Tramp aktivirao ovlašćenja iz doba Hladnog rata

    Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp potpisao je memorandum kojim se nalaže širenje proizvodnje energenata u SAD.

    Dakle, potpisao je memorandum kojim se, pozivanjem na američki Zakon o odbrambenoj proizvodnji, nalaže proširenje domaće proizvodnje nafte, prerade i logističkih kapaciteta kako bi se sprečio nedostatak ključnih industrijskih resursa koji bi mogao ozbiljno da ugrozi nacionalnu odbranu, saopštila je Bela kuća.

    U dokumentu se navodi da je Tramp još 20. januara 2025. izvršnom uredbom proglasio nacionalnu energetsku vanrednu situaciju, ocenivši da nedovoljna proizvodnja, transport i infrastruktura energije predstavljaju pretnju ekonomiji, nacionalnoj bezbednosti i spoljnoj politici SAD.

    Američki predsednik je istakao da zastarela i ograničena elektro-energetska mreža, kao i zavisnost od uvozne opreme i poremećaji u lancima snabdevanja, dodatno povećavaju ranjivost zemlje u slučaju rata, katastrofa ili ekonomskih poremećaja.

    Posebne predsedničke odluke odnose se i na razvoj velike energetske infrastrukture, kao i na proširenje kapaciteta za transport, preradu i skladištenje prirodnog gasa i tečnog prirodnog gasa (LNG).

    Tramp je ocenio da su ovi sektori ključni za odbrambene operacije SAD i energetsku bezbednost saveznika, upozorivši da bi nedovoljni kapaciteti mogli da izlože zemlju i partnere ozbiljnim rizicima u kriznim situacijama.

    Kako navodi Bela kuća, u cilju ubrzanja realizacije Tramp je odlučio da privremeno ukine pojedine zakonske procedure predviđene Zakonom o odbrambenoj proizvodnji kako bi se omogućilo brže proširenje proizvodnje i infrastrukture u energetskom sektoru.

    Zakon o obrambenoj proizvodnji potiče iz razdoblja Hladnog rata i usmeren je na povećanje proizvodnje roba važnih za nacionalnu bezbednost.

  • Rusi objavili: Teritorija je potpuno oslobođena

    Rusi objavili: Teritorija je potpuno oslobođena

    Načelnik Generalštaba ruske vojske Valerij Gerasimov izjavio je da su ruske trupe u potpunosti završile oslobađanje Luganske Narodne Republike, prenijela je Ria Novosti.

    Govoreći na komandnom mjestu kombinovane formacije ruske “Južne” grupe snaga, Gerasimov je rekao da je “oslobođenje Luganske Narodne Republike u potpunosti završeno”.

    On je dodao da Zajednička grupa snaga trenutno napreduje u svim pravcima.

    Prema njegovim riječima, tokom marta i aprila ruske trupe su oslobodile 34 naselja i oko 700 kvadratnih kilometara teritorije.

    Prema njegovim riječima, ukrajinska vojna komanda pokušava da “prikrije” poraz iz februara i marta kroz informativnu kampanju o navodnom vraćanju 480 kilometara teritorije.

  • Ukrajina odbacuje ruske ultimatume

    Ukrajina odbacuje ruske ultimatume

    Stalni predstavnik Ukrajine pri UN Andrij Meljnik izjavio je da Ukrajina odbacuje ruske ultimatume i da neće odustati ni od jednog dijela svoje teritorije.

    Meljnik je na sjednici Savjeta bezbjednosti rekao da se Ukrajina “bori za svoju domovinu”, dok Rusija, kako je naveo, ostvaruje minimalne teritorijalne dobitke uz velike gubitke na bojnom polju, prenio je Ukrinform.

    Prema njegovim riječima, Rusija u prosjeku gubi 254 vojnika za svaki kvadratni kilometar ukrajinske teritorije koji zauzme.

    On je uporedio ove podatke sa sovjetsko-finskim ratom, 1939-1940, navodeći da je tada cijena ljudskih života po kvadratnom kilometru bila približno sto puta niža.

    Meljnik je iznio proračune prema kojima bi Rusija, da bi zauzela cijelu teritoriju Donjecke oblasti, morala da pošalje u smrt još najmanje milion i po vojnika, čime bi ukupni gubici premašili tri miliona.

    Dodao je da bi, pri sadašnjem tempu napredovanja, pokušaj okupacije cijele Ukrajine trajao oko 183 godine i zahtijevao više od 122 miliona života ruskih vojnika.

    Ukrajinski diplomata je rekao da Rusija zahtijeva povlačenje ukrajinskih trupa iz Donjecke oblasti kao uslov za pregovore, ali je naglasio da Ukrajina odbacuje takve zahtjeve.

    “Nikada nećemo ostaviti ni jedan kvadratni milimetar naše zemlje. Nikada nećemo ostaviti nijednog našeg građanina”, rekao je Meljnik.

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN održana je povodom najnovijeg granatiranja ukrajinskih gradova od strane Rusije.

  • Lori Čavez – DeRemer podnijela ostavku

    Lori Čavez – DeRemer podnijela ostavku

    Američka ministarka rada Lori Čavez – DeRemer napušta tu poziciju, kako bi preuzela novu poziciju u privatnom sektoru, saopštila je Bijela kuća.

    Njeno mjesto preuzeće zamjenik sekretara tog sektora Kit Sonderling, koji će obavljati dužnost kao vršilac dužnosti, prenosi CBS njuz.

    Nakon što je to objavljeno Čavez-DeRemer je saopštila da je bila “čast i privilegija” služiti u administraciji, prenosi Tanjug.

    CBS navodi da je ona još jedan član kabineta predsjednika Donalda Trampa koji je napustio administraciju u posljednjih nekoliko nedjelja, nakon državnog tužioca pem Bondi i ministarke za unutrašnju bezbjednost Kristi Noem.

    Američki mediji su pisali o Čavez-DeRemer navodeći da njeno ponašanje istražuje interni nadzorni organ Ministarstva rada.

    Njujork tajms pisao je prošle nedjelje da je glavni inspektor odjeljenja pregledao tekstualne poruke koje su Čavez-DeRemer, njeni glavni pomoćnici i članovi porodice slali mladim službenicima, a njenom suprugu zabranjen je ulazak u sjedište odjeljenja u Vašingtonu, nakon što su dvije žene koje tamo rade prijavile da ih je neprimjereno dodirivao.

    Čavez-DeRemer je prethodno služila jedan mandat kao republikanska kongresmenka iz Oregona.

  • Sistem puca: „Vozne karte nedostupne na pola ruta u EU“

    Sistem puca: „Vozne karte nedostupne na pola ruta u EU“

    Rezervacija voznih karata za putovanja koja bi mogla da zamijene letove “teška je ili nemoguća” na skoro polovini najprometnijih međunarodnih vazdušnih ruta u Evropskoj uniji, pokazala je analiza istraživačkog centra Transport i životna sredina (T&E).

    U izvještaju se navodi da popularne rute poput Lisabon-Madrid ili Barselona-Milano ne mogu da se rezervišu putem veb-sajtova nijednog željezničkog operatera, dok veze poput Pariz-Rim i Amsterdam-Milano mogu da se rezervišu samo kod jednog operatera, prenio je “Gardijan”.

    Autorka izvještaja i aktivistkinja za željezničku industriju u T&E, Džordžija Vitaker, ocijenila je da zastario sistem rezervacija predstavlja prepreku za smanjenje emisija u transportu.

    Analiza je obuhvatila 30 najprometnijih međunarodnih vazdušnih ruta unutar EU, izuzimajući putovanja na ostrva i rute duže od 1.500 kilometara.

    Utvrđeno je da putnici ne mogu da kupe karte koje pokrivaju cijelo putovanje na 20 odsto tih ruta, dok su na dodatnih 27 odsto karte dostupne samo kod jednog željezničkog operatera.

    Prema nalazima izvještaja, dominantni nacionalni operateri često ne prodaju karte konkurentskih kompanija.

    Na 86 odsto ruta gdje postoji konkurencija, karte drugih operatera se ne prodaju, a na 59 odsto ruta alternativne opcije se ni ne prikazuju.

    Istraživač transporta na Triniti koledžu u Dablinu, Brajan Kolfild, ocijenio je da takav sistem otežava putnicima da izaberu ekološki prihvatljiviji način putovanja.

    Prošlogodišnja anketa agencije “YouGov”, koju je naručio T&E, pokazala je da je 61 odsto putnika koji koriste željeznicu na dugim relacijama odustalo od putovanja zbog poteškoća pri rezervaciji karata, dok je više od 40 odsto ispitanika navelo da bi češće putovalo vozom kada bi proces rezervacije bio jednostavniji.

    Evropska komisija planira da 13. maja predstavi jedinstveni paket karata, sa ciljem da olakša putovanja željeznicom širom Evrope i obezbijedi veću zaštitu potrošača.

    Nalazi se nadovezuju na izvještaj organizacije “Grinpis” iz avgusta prošle godine, u kojem je utvrđeno da su vozovi jeftiniji od aviona na samo 39 odsto od 109 analiziranih prekograničnih ruta u Evropi.

  • Tramp: Iskopavanje iranskog uranijuma biće teško

    Tramp: Iskopavanje iranskog uranijuma biće teško

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da su iranska postrojenja za obogaćivanje i skladištenje uranijuma potpuno uništena u operaciji u junu prošle godine i da će iskopavanje nuklearnog materijala biti teško.

    – Operacija “Ponoćni čekić” bila je potpuno i totalno uništenje postrojenja za nuklearnu prašinu u Iranu. Zato će njegovo iskopavanje biti dug i težak proces – objavio je Tramp na mreži “Socijalna istina”.

    On je naveo da “Si-En-En i “druge korumpirane medijske mreže i platforme ne da odaju velikim /američkim/ avijatičarima priznanje koje zaslužuju” već “uvijek pokušavaju da ih ponize i omalovaže”.

    Tramp je ranije tvrdio da su tokom dvanaestodnevnog rata sa Iranom prošle godine uspješno uništena iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma, a nedavno je izjavio da je Teheran pristao da dozvoli da se nuklearni materijal izveze iz zemlje.

    Iranski zvaničnici insistiraju na svojim “nuklearnim pravima” i navode da nisu pristali na takav uslov.