Kategorija: Svijet

Iran nastavlja da jača svoje vojne sposobnosti u Persijskom zalivu oslanjajući se ne samo na klasičnu pomorsku flotu, već i na nove tehnologije koje bi mogle značajno da utiču na bezbjednosnu ravnotežu u regionu.

Ovo u analizi piše novinar “Politike” Vladimir Vuković navodeći kako se u centru pažnje vojnih analitičara našao novi bespilotni podvodni sistem pod nazivom “Aždar” (persijski zmaj), koji su iranski inženjeri nedavno predstavili kao dio razvoja asimetričnih pomorskih kapaciteta.

Šta je podvodni dron “Aždar”
Riječ je o podvodnom dronu oblika torpeda, ali sa znatno složenijom unutrašnjom konstrukcijom od klasične municije.

Osnovu sistema čine litijumske baterije koje omogućavaju tihi električni pogon. Za razliku od dizel-električnih podmornica, čiji rad motora i propelera stvara prepoznatljiv akustični potpis, ovaj uređaj se kreće gotovo nečujno, što značajno otežava njegovo otkrivanje pomoću standardnih brodskih sonarnih sistema.

Upravo ta karakteristika, kako ukazuju vojni stručnjaci, čini “Aždar” potencijalno opasnim iznenađenjem za posade ratnih brodova i komercijalnih tankera koji se oslanjaju na elektronske sisteme za rano upozoravanje.

Domet od 600 kilometara i višednevno djelovanje
Prema dostupnim podacima, ovaj bespilotni sistem može pri maloj brzini da ostane u vodi i do četiri dana, praktično “lebdeći” i prateći aktivnosti na površini. U režimu napada, dron može dostići brzinu od oko 25 čvorova, što je uporedivo sa brzinom brzih patrolnih čamaca. Njegov operativni domet prelazi 600 kilometara.

“Za bespilotni podvodni sistem ove klase to su prilično impresivne brojke, naročito ako se uzme u obzir njegova potencijalna upotreba u uskim morskim prolazima”, navode analitičari specijalizovanog kanala “Vojna hronika”.

Značaj takvog sistema posebno dolazi do izražaja u Ormuskom moreuzu, jednom od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu.

U pojedinim dijelovima ovaj moreuz širok je tek nekoliko kilometara, dok njime prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom. Tankerima koji prevoze energente iz Katara, Kuvajta, Saudijske Arabije i samog Irana to je glavna ruta ka svjetskim tržištima.

Upravo zbog toga Teheran posljednjih godina razvija strategiju asimetrične pomorske odbrane. Umjesto izgradnje velikih i skupih nosača aviona, što bi za iransku ekonomiju predstavljalo ogromno opterećenje, fokus je stavljen na sisteme koji su manji, jeftiniji i tehnološki fleksibilniji.

Vojni analitičari smatraju da projekat “Aždar” najvjerovatnije nadgleda Islamska revolucionarna garda, elitna vojna formacija koja je već poznata po razvoju bespilotnih letjelica i brzih udarnih čamaca.

Jednostavno lansiranje i potencijalna prijetnja brodovima
Jedna od prednosti novog sistema je i njegova jednostavna logistika. Dron se može lansirati sa obale, manjeg vojnog čamca, pa čak i sa civilnog plovila. U gustom saobraćaju Persijskog zaliva takve lansirne platforme lako je prikriti, što potencijalnom napadaču daje značajnu taktičku prednost.

Ukoliko je opremljen bojevom glavom težine do pola tone eksploziva, “Aždar” bi mogao da predstavlja ozbiljnu prijetnju velikim brodovima. Za razliku od klasičnih torpeda, koja su projektovana za napad na veće ciljeve, ovakvi mali i manevarski sistemi mogli bi biti znatno teži za presretanje.

Pojava masovno proizvedenih podvodnih dronova mogla bi dodatno da zakomplikuje bezbjednosnu situaciju u regionu, koji je već opterećen brojnim političkim i vojnim tenzijama. Svaki ozbiljniji incident u Ormuskom moreuzu imao bi potencijal da izazove globalne posljedice, prije svega na tržištu energenata.

Zbog toga razvoj novih iranskih pomorskih tehnologija pažljivo prate vojni i bezbjednosni centri širom svijeta. Bezbjednost ovog uskog morskog prolaza direktno utiče na globalne tokove energenata, a samim tim i na stabilnost svjetskih cijena nafte i gasa.

Savremena vojna tehnologija, pokazuje primjer “Aždara”, sve više se oslanja na kompaktne i autonomne sisteme koji uz relativno ograničene resurse mogu da stvore značajan strategijski efekat. Ono što je do juče ličilo na scenario iz naučne fantastike, danas postaje realnost modernog pomorskog ratovanja.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je na skupu svojih pristalica u Kentakiju da “SAD moraju da završe posao u Iranu”.

– Nakon operacije “Ponoćni čekić”, pomislili smo da će im to biti kraj na neko vrijeme. Ali oni su ponovo počeli. Zato moramo da završimo posao, zar ne ? Ne želimo da se vraćamo svake dvije godine – rekao je Tramp, prenosi Si-Bi-Es Njuz.

Tramp je rekao da su SAD pobijedile u Iranu i da je “rat završen u prvom satu” od izbijanja.

Govoreći o početnim napadima, američki predsjednik je rekao da iranski režim nije znao šta ih je “dođavola, snašlo”.

– Iran je želio da baci neke mine, ali je američka vojska potom uništila 54 iranska broda za dva dana – rekao je Tramp.

Tramp: Moguće korišćenje nafte iz strateških rezervi SAD

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da bi SAD mogle da iskoriste strateške rezerve nafte kako bi snizile cijene nafte i naftnih derivata.

U intervjuu za WKRC TV u Sinsinatiju, Tramp je odgovorio potvrdno na pitanje da li je potrebno koristiti strateške naftne rezerve SAD, prenosi CBS News.

– To ćemo uraditi, a onda ćemo ih ponovo napuniti. Јednom sam ih napunio i ponovo ću ih napuniti. Ali sada ćemo ih malo smanjiti, a to obara cijene. Moramo se riješiti zla – odgovorio je Tramp.

Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odlučila je da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi kako bi smanjila posledice globalnih poremećaja u snabdijevanju energentima zbog rata na Bliskom istoku.

Prema procjenama IEA koordinisano puštanje nafte iz strateških rezervi moglo bi da pomogne stabilizaciji globalnog tržišta i ublažavanju pritiska na cijene energenata dok se ne uspostave stabilniji transportni i trgovinski tokovi poremećeni ratom na Bliskom istoku.

Tramp je pohvalio IEA zbog današnje odluke da pusti na tržište rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi, prenijeli su američki mediji.

Iranska vojska nastavila je sa raketnim udarima na izraelske ciljeve i američke vojne baze na Bliskom istoku. Izrael nastavlja udare po Iranu i Libanu i poručuje da će rat trajati koliko bude potrebno. Predsjednik SAD Donald Tramp kaže da će se rat završiti “uskoro” jer “praktično nema više ciljeva”. Međunarodna agencija za energetiku (IEA) pustila najveću količinu rezervi nafte u istoriji.

Veliki požar u skladištu goriva u Bahreinu poslije iranskog napada

Veliki požar izbio je u rezervoaru za gorivo u Bahreinu nakon iranskog napada, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.

Kako je prenijela Al DŽazira, resorno ministarstvo je objavilo i snimak incidenta.

Bahrein je domaćin Pete flote američke mornarice, a ta zemlja je, prema navodima vlasti, česta meta napada usred rata Sjedinjenih Američkih Država i Izraela protiv Irana.

Izrael izveo napade na Bejrut

Izraelska vojska je odvojeno saopštila da je tokom noći izvela napade na južna predgrađa Bejruta protiv Hezbolaha, koji je najavio novu veliku operaciju protiv Izraela.

Agencija Frans pres izvejštava da su lokalni mediji emitovali snimak na kojem se vidi dim kako se diže duž primorskog puta nakon napada u centru Bejruta, za koji je, prema državnoj Nacionalnoj novinskoj agenciji (NNA), ciljao automobil.

Hezbolah je rano jutros saopštio da je ispalio rakete na izraelsku vojno-obavještajnu bazu u predgrađu Tel Aviva.

Cijena nafte ponovo prelazi 100 dolara po barelu

Cene nafte su preko noći ponovo skočile preko 100 dolara po barelu, tri dana nakon što su dostigle četvorogodišnji maksimum, dok rat SAD i Izraela sa Iranom nastavlja da ima istorijski uticaj na globalne zalihe goriva, prenosi Si-En-En.

Do skoka je došlo uprkos tome što su se zemlje članice Međunarodne agencije za energiju usaglasile da na svetsko tržište puste rekordnih 400 miliona barela nafte.

Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, kretala se oko 100 dolara po barelu kasno u srijedu, što je povećanje od 8,7 odsto za taj dan.

Cijene nafte su preko noći ponovo skočile preko 100 dolara po barelu, tri dana nakon što su dostigle četvorogodišnji maksimum, dok rat SAD i Izraela sa Iranom nastavlja da ima istorijski uticaj na globalne zalihe goriva, prenosi Si-En-En.

Do skoka je došlo uprkos tome što su se zemlje članice Međunarodne agencije za energiju usaglasile da na svetsko tržište puste rekordnih 400 miliona barela nafte.

Brent sirova nafta, globalna referentna nafta, kretala se oko 100 dolara po barelu kasno u srijedu, što je povećanje od 8,7 odsto za taj dan.

U sudu u italijanskom gradu Ferara počelo je suđenje 33-godišnjem državljaninu Bosne i Hercegovine koji se tereti za za zlostavljanje i proganjanje bivše djevojke kojoj je iz zatvora slao pisma ispisana krvlju!

Batine, prijetnje, uvrede i uznemirujuća pisma iz zatvora pisana krvlju – samo su dio optužbi i maltretiranja koja se pripisuju 33-godišnjem muškarcu iz BiH koji je zlostavljao svoju 36-godišnju djevojku. Ona se se danas pojavila u ulozi glavnog svjedoka.

Događaji u centru postupka odnose se na dva perioda: od 2020. do 2021. i od 2023. do 2025. Prema tužiteljki Izabeli Kavalariju, ponašanje 33-godišnjaka variralo je od fizičkog nasilja, uvreda do psihološkog pritiska. Konkretno, tokom zajedničkog života od godinu dana (prekinutog hapšenjem zbog drugih krivičnih djela), muškarac je primoravao bivšu da da otkaz kako bi je kontrolisao i koristio za krađe.

Pisma pisana krvlju, prijetnje porodici

Kada bi popio, vrijeđao ju je („Odvratna si, bila si s Italijanom“ i slično), prijetio joj (ponekad pominjući da ima oružje) i tukao je pesnicama, šutirao i šamarao, i to satima bez prestanka.

Tu se, naime, nije zaustavio – u nekim situacijama gasio je cigarete po njenim nogama i zaključavao je u dnevnoj sobi. Zastrašivao je njene baku i djeda, prijeteći da će im zapaliti kuću jer se ona jedno vrijeme bila sakrila kod njih.

Što se tiče optužbi za proganjanje, navodi se da je iz zatvora često zvao telefonom, tražeći da obnovi vezu, prijeteći da će je ubiti i zapaliti. Iz pritvora joj je poslao i pismo napisano djelomično olovkom, a djelomično svojom krvlju, uz fotografiju na kojoj su zajedno iz vremena njihove veze. Na papiru su bile nove teške prijetnje („… Znaj da ću doći po ovu fotografiju“).

Iako se presuda očekivala danas, sutkinja je izricanje iste odložila za 24. mart.

Ekstremne vrućine sada utiču na jednu od tri osobe širom svijeta i ograničavaju količinu vremena koju ljudi mogu bezbjedno da provode u aktivnostima na otvorenom, pokazala su najnovija istraživanja.

Studija, koju su vodili naučnici iz organizacije “Zaštita prirode”, pokazuje da klimatske promjene sve više otežavaju osnovne fizičke aktivnosti čak i zdravim odraslim osobama, dok su stariji najugroženiji.

U prosjeku, osobe starije od 65 godina sada provode oko 900 sati godišnje u uslovima kada vrućina ozbiljno ograničava aktivnost, u poređenju sa 600 sati 1950. godine.

Najteže pogođeni su stanovnici tropskih i suptropskih regiona jugozapadne i južne Azije, dijelova zapadne Afrike i zalivskih država, gdje siromašniji radnici na otvorenom nemaju pristup zaštiti poput klima-uređaja, prenosi “Gardijan”.

Istraživači su mjerenjem ljudske tolerancije na toplotu i kombinovanjem sa sedam decenija globalnih i regionalnih podataka pokazali da su ograničenja života u vrućim regionima sada drastičnija nego ikada.

Starije osobe posebno trpe, jer slabije znojenje i regulacija tjelesne temperature čine fizičke aktivnosti opasnijim.

Autori studije upozoravaju da je potreban hitan odgovor – smanjenje emisija nafte, gasa i uglja, kao i ulaganja u sisteme ranog upozoravanja, infrastrukturu za hlađenje i zaštitu najugroženijih zajednica, prenosi Srna.

Evropska unija je napravila “fatalnu grešku” uskrativši sebi ruske energente, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.

– Evropska unija je donijela pogrešnu odluku obavezavši sebe i svoje države članice da više ne kupuju ruske energente. Ovo je fatalna greška, jer se odvajamo od jeftinog i pouzdanog izvora energije – ocijenio je on u videu koji je objavio Raptli.

Ministar je takođe napomenuo da će, kao rezultat toga, “Evropa najviše patiti usljed rasta cijena”.

Ranije je Sijarto izjavio da Evropska unija mora hitno da ukine embargo na isporuku energenata iz Rusije kako bi spriječila eksplozivan rast cijena.

U međuvremenu, Ursula fon der Lajen, predsjednik Evropske komisije, nazvala je povratak na uvoz energenata iz Rusije “strateškom greškom”.

Rat sa Iranom mogao bi uskoro da se završi, izjavio je danas predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp jer, kako je naveo, “gotovo da više nema ciljeva za napade”, iako američki i izraelski zvaničnici istovremeno poručuju da se pripremaju za još najmanje dvije nedjelje vojnih udara.

– Po malo ovo i ono… Kad god budem želio da se rat završi, završiće se – rekao je Tramp u razgovoru za Aksios.

Tramp je, u istom razgovoru, ocijenio i da se rat odvija “veoma dobro”.

– Daleko smo ispred predviđenog rasporeda. Nanijeli smo mnogo veću štetu nego što smo mislili da je moguće, čak i u prvobitno planiranom periodu od šest nedjelja – rekao je Tramp.

On je dodao da “neprijateljski stav” Irana nije bio usmjeren samo prema Izraelu i Sjedinjenim Američkim Državama, već i prema državama Persijskog zaliva.

– Bili su usmjereni protiv ostatka Bliskog istoka. Sada plaćaju za 47 godina smrti i razaranja koje su izazvali. Ovo je odmazda. Neće se tako lako izvući – rekao je Tramp.

Sjedinjene Američke Države i Izrael napali su u subotu, 28. februara, ujutru Iran u, kako je saopšteno, “preventivnim napadima”, do kojih je došlo nakon neuspjeha na više rundi pregovora o iranskom nuklearnom programu. Iran je zatim pokrenuo masovne udare u znak odmazde na Izrael i na mete koje se povezuju sa SAD širom regiona Bliskog istoka.