Kategorija: Svijet

Porota u Las Vegasu proglasila je bivšeg vođu bande South Side Compton Crips Duanea “Keffe D” Dejvisa krivim za ubistvo legendarnog repera Tupaka Šakura, čime je poslije gotovo tri decenije donijeta prva osuđujuća presuda u jednom od najpoznatijih neriješenih slučajeva u istoriji hip-hopa.

Dejvis (63) proglašen je krivim za ubistvo uz upotrebu smrtonosnog oružja, a poroti je bilo potrebno manje od tri sata vijećanja da donese odluku nakon višenedjeljnog suđenja.

Tupak je teško ranjen 7. septembra 1996. godine u Las Vegasu, kada se bijeli “Cadillac” zaustavio pored automobila u kojem se nalazio sa suosnivačem diskografske kuće Death Row Records Marionom “Suge” Najtom, a napadači otvorili vatru, nakon čega je reper preminuo šest dana kasnije u bolnici u 25. godini.

Dejvisove riječi postale ključni dokaz

Veliki dio slučaja tužilaštva zasnivao se upravo na Dejvisovim ranijim izjavama, intervjuima i memoarima “Compton Street Legend” iz 2019. godine, u kojima je opisivao događaje i tvrdio da je obezbijedio oružje korišteno u napadu.

Odbrana je tokom procesa tvrdila da su njegove priče bile izmišljene ili preuveličane radi publiciteta i zarade, naglašavajući da ne postoje snimci, telefonski podaci niti drugi fizički dokazi koji bi Dejvisa smjestili u automobil iz kojeg je pucano.

Tužilaštvo je, međutim, navelo da je Dejvis kroz različite verzije događaja dosljedno tvrdio da se nalazio u bijelom “Cadillacu”, te da je nabavio oružje i organizovao potragu za Tupakom i Najtom nakon što su ranije te večeri u hotelu MGM Grand pretukli njegovog nećaka Orlanda Andersona.

Najavio žalbu na presudu

Tužioci nisu tvrdili da je Dejvis lično ispalio hice, već da je kao uticajni član bande organizovao napad i predao oružje ljudima koji su se nalazili u automobilu, zbog čega je prema zakonu Nevade mogao biti proglašen odgovornim za ubistvo.

Dejvis je nakon izricanja presude najavio žalbu, dok mu je izricanje kazne zakazano za 13. oktobar, a prijeti mu doživotni zatvor.

Rusija sve intenzivnije usmjerava napade na ukrajinsku transportnu i logističku infrastrukturu, a željeznica postaje jedan od važnih ciljeva u pokušaju Moskve da oteža svakodnevni život stanovništva i funkcionisanje zemlje.

Napadi na pruge, željezničke čvorove i drugu infrastrukturu imaju i vojni značaj jer Ukrajina željeznicom prebacuje ljude, robu i opremu širom zemlje navodi iNews.

Željeznica sve češće na udaru

Ruske snage posljednjih mjeseci pojačale su napade na ukrajinsku transportnu mrežu, uključujući željezničke objekte, dok analitičari smatraju da je jedan od ciljeva otežavanje ukrajinske logistike i povezivanja različitih dijelova zemlje.

Institut za proučavanje rata ranije je ocijenio da Moskva intenzivira napade na željezničku infrastrukturu kako bi poremetila ukrajinske logističke operacije u pozadini fronta.

Poseban pritisak posljednjih sedmica zabilježen je i na jugu zemlje, gdje ruske snage napadaju transportne pravce, mostove i graničnu infrastrukturu između Ukrajine i Moldavije.

Prema procjenama analitičara, takvi napadi imaju za cilj da otežaju ukrajinski uvoz i izvoz, ali i da zemlju dodatno izoluju od evropskih saobraćajnih i trgovinskih pravaca.

Pritisak na civile i ukrajinski moral

Napadi na saobraćajnu infrastrukturu uklapaju se u širu rusku strategiju udara na objekte koji su ključni za normalno funkcionisanje ukrajinskih gradova, uključujući energetsku mrežu, industrijske pogone i civilnu infrastrukturu.

Ukrajinske vlasti tvrde da Moskva takvim udarima pokušava ne samo da oslabi vojne kapacitete zemlje nego i da izvrši psihološki pritisak na stanovništvo i oslabi njegovu spremnost da nastavi otpor.

Rusija, s druge strane, tvrdi da napada objekte povezane sa ukrajinskim vojnim potencijalom i odbacuje optužbe da namjerno gađa civile. Analitičari upozoravaju da bi napadi na energetsku, transportnu i drugu kritičnu infrastrukturu mogli dodatno da se pojačavaju, posebno zbog nedostatka raketa-presretača za ukrajinske sisteme protivvazdušne odbrane.

Tanker je pogođen sa tri nepoznata projektila dok je rano jutros napuštao Ormuski moreuz kod obale Omana, saopštila je Britanska služba za pomorske trgovinske operacije, dodajući da nema izvještaja o žrtvama niti posljedicama po životnu sredinu.

Incident se dogodio 17 nautičkih milja, odnosno oko 31 kilometar, istočno od Hasaba u Omanu, dok je brod završavao prolazak kroz moreuz, navela je Služba.

Nadležne službe istražuju incident, a Britanska služba za pomorske trgovinske operacije savjetovala je brodovima u tom području da plove uz povećan oprez i prijave svaku sumnjivu aktivnost.

Do incidenta je došlo u trenutku obnovljenih regionalnih tenzija nakon američkih udara izvedenih tokom vikenda na iransko ostrvo Larak, u blizini Ormuskog moreuza.

Iran je potom izveo odmazdu napadima na lokacije koje koriste američke snage u Јordanu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da ne isključuje mogućnost da američka vojska udari na Iran ako to bude potrebno.

– Njihovi lideri su uglavnom mrtvi. Njihove mornarice više nema. Njihove avijacije više nema. Njihova oprema za nadzor gotovo je u potpunosti uništena. To ne znači da ih nećemo udariti. Videćemo šta će se dogoditi – rekao je Tramp novinarima.

Tramp je naveo da je ipak isključio mogućnost upotrebe nuklearnog oružja.

“Aksios” je ranije, pozivajući se na trojicu američkih zvaničnika, objavio da Tramp razmatra ograničene udare na Iran kako bi spriječio tu zemlju da obnovi svoje sposobnosti i smanjio rizike povezane sa iranskim napadima na naftne tankere i objekte američke mornarice i vazduhoplovstva na Bliskom Istoku.

Nakon što su građani Islanda na referendumu odbacili nastavak pregovora o pristupanju Evropskoj uniji, Crna Gora ostaje jedina zemlja koja bi u vrlo kratkom roku mogla biti spremna za članstvo u Uniji.

Ulazak Islanda u Evropsku uniju, možda zajedno sa Crnom Gorom i Moldavijom, u naredne dvije godine mogao je pomoći EU da ublaži posljedice izlaska Velike Britanije 2020. godine, piše AP.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marjan Šarec, komentarišući ishod islandskog referenduma, kazao je da je sada Crna Gora jedina zemlja koja će vrlo brzo biti spremna za Evropsku uniju.

“Sada je Crna Gora jedina zemlja koja će za Evropsku uniju biti spremna vrlo brzo. Naravno, nije još sve završeno, nije sve idealno, ali će biti jedina”, rekao je Šarec.

Nastavljaju svoj put

Ističe da je sada Crna Gora jedina zemlja koja će za Evropsku uniju biti spremna vrlo brzo.

“Naravno, nije sve još završeno, nije sve idealno, ali će biti jedina. Vrlo je važno da politika Crne Gore sada nešto ne koči i da se nešto ne poremeti”, kaže Šarec.

Smatra da odluka građana Islanda ne bi trebalo da utiče na evropski put Crne Gore.

“Rejkjavik je odlučio kako jeste. Islanđani su vjerovatno zabrinuti zbog ribarstva, jer je to njima od velike važnosti, ali nisam toliko upućen u unutrašnju politiku Islanda da bih mogao sada reći šta je tačno bilo toliko važno pa su oni odlučili da ne nastave pregovore”, kazao je Šarec.

Smatra da to za Crnu Goru ne znači toliko, jer Crna Gora treba da nastavi da ide svojim putem kojim je krenula, prenosi RTCG.

“Island je ipak u nekoj drugačijoj poziciji od Crne Gore, tako da mislim da to ne bi trebalo da utiče na Crnu Goru”, poručio je Šarec.

Milović: Najbolja stvar

Islandsko “ne” EU je najbolja stvar koja je mogla da se desi za Crnu Goru, ocijenio je bivši ministar pravde Andrej Milović.

On je na mreži X naveo da je glasanjem građana Islanda na referendumu protiv ponovnog pokretanja pregovora sa EU, Crna Gora ostala kao jedina zemlja koja će u naredne dvije godine biti spremna da pristupi EU.

“EU očajnički želi da pošalje poruku svijetu da je živa i da se širi poslije 13 godina stagnacije, a naš glavni konkurent Island je sam sebe isključio, čime je Crna Gora sada jedini ozbiljni kandidat”, kazao je Milović.

Prema njegovim riječima, EU više nema opcija.

“Albanija kasni za Crnom Gorom, zatvorila je svega tri od 33 poglavlja, a druge kandidate da i ne spominjemo”, naveo je Milović, prenose “Vijesti”.

Smatra da je sada potrebna državnička mudrost, odgovornost prema Crnoj Gori i građanima, kao i političko jedinstvo vlasti i opozicije, da se sprovede i posljednji korak ka članstvu u EU.

Ribarstvo presudilo?

Građani Islanda glasali su protiv prijedloga Vlade da zemlja nastavi pregovore o pristupanju Evropskoj uniji, objavio je njihov javni servis.

Oko 270.000 građana sa pravom glasa trebalo je da odgovori sa “da” ili “ne” na pitanje: “Da li Island treba da nastavi pregovore o pristupanju EU?”

Javnost na Islandu bila je podijeljena oko pitanja koja uključuju bezbjednost i ribarsku industriju zemlje.

Vlada je saopštila da je njen plan za članstvo trenutak “sada ili nikada”, a premijerka je u avgustu poručila biračima da bi glas “ne” okončao sva nagađanja o članstvu u EU.

Da su građani glasali za i da je Island na kraju pristupio EU, zemlja bi morala da prihvati zajedničku ribarsku politiku Unije, koja bi omogućila španskim, holandskim i drugim ribarskim brodovima da love u islandskim vodama.

Island je već dio jedinstvenog tržišta EU i šengenskog prostora slobodnog kretanja.

Ta zemlja je prvi put podnijela zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, nakon što je globalna finansijska kriza pogodila njenu malu i ranjivu ekonomiju.

Međutim, evroskeptična vlada prekinula je proces 2013. godine, čime su pregovori okončani.

Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u razgovoru sa indijskim premijerom Narendrom Modijem da Moskva ulaže sve napore kako bi što prije došlo do okončanja neprijateljstava, piše Russia Today.

Dvojica lidera razgovarala su o sukobu u Ukrajini tokom sastanka održanog na marginama tekućeg samita Šangajske organizacije za saradnju.

Indijski premijer pozvao je na mirno rješenje sukoba i poručio da bi sve strane trebalo da krenu tim putem.

– Hvala vam, dragi premijeru. To je put kojim idemo – odgovorio je Putin.

Moskva je više puta saopštila da je spremna da nastavi mirovne pregovore o Ukrajini u bilo kojem trenutku, pod uslovom da razgovori budu usmjereni na rješavanje, kako navodi ruska strana, „osnovnih uzroka“ sukoba.

Među tim pitanjima Rusija ističe i namjeru Ukrajine da se pridruži NATO-u. Moskva smatra da korijeni sukoba sežu do promjene vlasti u Kijevu 2014. godine, koju Rusija opisuje kao puč podržan od Zapada, kao i kasnijih pokušaja ukrajinskih vlasti da vojnom silom uguše pobunu u Donbasu.

Rusija takođe navodi da Ukrajina nije sprovela Minske sporazume iz 2014. i 2015. godine, čiji je cilj, prema tumačenju Moskve, bio reintegracija separatističkih regiona u sastav Ukrajine uz dodjeljivanje široke autonomije kroz političke reforme.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je u tekstu objavljenom u junu za Politiko naveo da je Moskva prethodno pokušala diplomatskim putem da riješi bezbjednosnu krizu u Ukrajini i Evropi.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države i NATO odbacili su ruski prijedlog o pravno obavezujućim uzajamnim bezbjednosnim garancijama u januaru 2022. godine.

Lavrov je takođe tvrdio da su zapadni saveznici Kijeva sabotirali pregovore između Rusije i Ukrajine koji su održani u Istanbulu, a koji su započeli ubrzo nakon eskalacije sukoba u februaru 2022. godine.

Prema riječima ruskog ministra, tadašnji britanski premijer Boris Džonson doputovao je u Kijev u aprilu 2022. godine i poručio ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom da odustane od pregovora i nastavi borbu.

Lavrov smatra da je time prekinuta mogućnost za postizanje diplomatskog rješenja u toj fazi sukoba.

Ruski predsjednik Vladimir Putin, suočen sa zastojem na ukrajinskom frontu i sve izraženijim posljedicama rata po Rusiju, navodno je odlučio da dodatno pojača sukob, piše britanski nedjeljnik Ekonomist, pozivajući se na izvore koji imaju kontakte unutar Kremlja.

Prema njihovim tvrdnjama, Putin je tokom proteklih nekoliko nedjelja razmatrao naredne poteze, nakon čega je zaključio da mora pojačati pritisak kako bi izbjegao utisak slabosti.

Mogućnost novog zaoštravanja sukoba izaziva sve veću zabrinutost među zapadnim državama. Direktor američke Centralne obavještajne agencije, Džon Retklif, 25. avgusta iznenada je otputovao u Moskvu, dok su Finska, Njemačka, Rumunija i Slovačka u posljednje vrijeme prijavljivale incidente za koje postoji sumnja da bi mogli biti povezani sa ruskim aktivnostima.

Jedan od dugogodišnjih saradnika ruskog predsjednika smatra da je Putin posjetu prvog čovjeka CIA Moskvi mogao protumačiti kao signal slabosti Sjedinjenih Američkih Država.

Kao poređenje navodi se dolazak tadašnjeg direktora CIA Vilijama Bernsa u Moskvu u novembru 2021. godine. Burns je tada upozorio Putina na posljedice eventualnog napada na Ukrajinu, ali je Rusija samo nekoliko mjeseci kasnije, u februaru 2022. godine, pokrenula invaziju.

Sagovornici Ekonomista navode da Putinovi motivi za eventualno intenziviranje rata nisu isključivo povezani sa međunarodnim odnosima i stanjem na frontu. Važan faktor, kako tvrde, predstavlja i njegovo nastojanje da očuva sopstvenu vlast.

Iako podrška ratu u Rusiji i dalje postoji, pojavljuju se pokazatelji slabljenja prećutne podrške građana Putinu. Istraživanje nezavisnog centra Levada pokazalo je da čak 57 odsto ispitanika aktuelnu situaciju u zemlji smatra napetom.

Među glavnim razlozima za takvo raspoloženje građani navode rat, broj poginulih, mogućnost mobilizacije, napade dronovima i neizvjesnost u vezi sa budućnošću.

Prema izvorima lista, raspoloženje unutar dijela ruske političke i društvene elite još je nepovoljnije. Problem, kako se navodi, nije samo stanje ekonomije ili eventualni vojni neuspjesi, već i osjećaj da je tokom skoro pet godina rata izgubljeno previše vremena.

– Sve je izraženiji osjećaj da je car go – rekao je jedan od zvaničnika.

Drugi sagovornik smatra da nijedan pojedinačni ekonomski ili politički problem trenutno nije dovoljan da ozbiljno ugrozi Putina, budući da ruski predsjednik i dalje raspolaže značajnim finansijskim resursima i snažnim represivnim aparatom.

Ipak, završetak rata bez ostvarenja makar jednog važnog cilja mogao bi predstavljati ozbiljan problem za njegovu poziciju. Prema ocjeni izvora, Putin bi povlačenje bez zauzimanja cijelog Donbasa mogao doživjeti kao direktnu prijetnju sopstvenoj bezbjednosti.

– Ruski sistem može da podnese mnogo nasilja, ali ne prašta neuspjeh. Vjerovatno smatra da bi završetak rata bez ostvarivanja čak i minimalnog cilja, odnosno zauzimanja cijelog Donbasa, mogao da ga dovede u fizičku opasnost. „Objesiće me“, navodno je rekao saradnicima tokom rata – tvrdi izvor.

Prema informacijama ruskih izvora, Putin je spreman da u slučaju potrebe angažuje još između 300.000 i 400.000 ljudi. Istovremeno, vlasti bi mogle dodatno pooštriti mjere protiv osoba i grupa koje Kremlj označava kao unutrašnje neprijatelje.

Zapadne obavještajne službe, s druge strane, procjenjuju da bi nova faza eskalacije mogla podrazumijevati intenzivnije hibridne operacije i sabotaže usmjerene prema državama koje podržavaju Ukrajinu.

Među mogućim metama mogle bi se naći i pravci preko kojih evropske zemlje dopremaju vojnu i drugu pomoć Ukrajini. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost napada ili sabotaža fabrika u Evropi koje proizvode vojnu opremu namijenjenu ukrajinskim snagama.

Uprkos tome, zapadne službe, prema navodima Ekonomista, i dalje procjenjuju da Putin nema namjeru da uđe u direktan vojni sukob sa NATO savezom.

Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je vlastima u Teheranu da će američka vojska izvršiti snažne udare na Iran nakon iranskih napada na američke baze na Bliskom istoku.

– Udarićemo na njih snažno – rekao je Tramp za Foks njuz.

Iranska vojska ispalila je ranije projektile na američke brodove u Ormuskom moreuzu i američke baze u regionu, nakon američkog napada na iranskog ostrvo Larak.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin razgovara sa kineskim kolegom Si Đinpingom u Biškeku, na marginama samita Šangajske organizacije za bezbjednost.

Putin je istakao da se saradnja Rusije i Kine uspješno razvija u svim oblastima.

On je izrazio saučešće porodicama i bližnjima stradalih u poplavama u Nepalu i Tibetu.

Sa ruske strane sastanku prisustvuju ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, potpredsjednik Vlade Aleksej Overčuk, zamjenik šefa administracije predsednika Maksim Oreškin, portparol predsjednika Dmitrij Peskov, pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov, ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov, ministar energetike Sergej Civiljov, specijalni predstavnik predsjednika za investiciono-ekonomsku saradnju sa inostranstvom i direktor Ruskog fonda za direktne investicije Kiril Dmitrijev, kao i generalni direktor “Rosatoma” Aleksej Lihačov.

Ovo je drugi lični susret lidera dvije zemlje ove godine. U maju je predsednik Rusije boravio u dvodnevnoj zvaničnoj posjeti Kini.