VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zelenski otkrio kad će “Družba” biti popravljena

    Zelenski otkrio kad će “Družba” biti popravljena

    Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da će naftovod Družba biti popravljen do kraja aprila.

    “Što se tiče naftovoda, kao što smo obećali, biće popravljen do kraja aprila. Ne u potpunosti, ali dovoljno da funkcioniše. Rezervoari neće svi biti popravljeni, to je dug proces, ali to je druga stvar… “, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Berlinu, nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, prenosi Ukrinform.

    Dodao je da veruje da će se to poklopiti sa drugim obavezama zemalja Evropske unije, pre svega Mađarske, koja je blokirala određene odluke važne za Kijev.

    Zelenski je ranije izjavio da će popravke naftovoda Družba biti završene ovog proleća, što će omogućiti tranzit nafte.

    Mađarska je blokirala 90 milijardi evra kredita EU Ukrajini, kao i usvajanje 20. paketa sankcija EU i otvaranje pregovaračkih klastera.

    U zamenu za odmrzavanje finansijske pomoći, Mađarska zahteva obnavljanje naftovoda Družba.

  • 10.000 vojnika i desetine brodova u operaciji

    10.000 vojnika i desetine brodova u operaciji

    Prema saopštenju Centralne komande SAD (CENTCOM), u operaciji pomorske blokade Hormuza učestvuje više od 10.000 američkih mornara, marinaca i pripadnika vazduhoplovstva, uz podršku više od deset ratnih brodova i desetina aviona.

    „Više od 10.000 američkih mornara, marinaca i vazduhoplovaca, zajedno sa više od 12 ratnih brodova i stotinu aviona, sprovodi misiju blokade brodova koji ulaze i izlaze iz iranskih luka“, navodi se u saopštenju.

    Kako ističu iz CENTCOM-a, tokom prvih 24 časa nijedan brod nije uspio da probije blokadu, dok je šest trgovačkih plovila poslušalo naređenja američkih snaga i okrenulo se nazad prema iranskim lukama u Omanskom zalivu.

    Blokada se, kako tvrde, sprovodi nepristrasno prema brodovima svih država koji ulaze ili izlaze iz iranskih luka i obalnih područja, uključujući luke u Persijskom i Omanskom zalivu. Istovremeno, američke snage naglašavaju da podržavaju slobodu plovidbe kroz Hormuški moreuz za brodove koji idu prema lukama koje nisu u Iranu.

    Podsjetimo, američka blokada pomorskog saobraćaja prema iranskim lukama počela je juče u 10 časova po istočnom vremenu, odnosno u 16 časova po našem vremenu, na osnovu odluke predsjednika Donalda Trampa.

    Do ovog poteza došlo je nakon što su tokom vikenda u Islamabadu propali pregovori između američke i iranske delegacije. Nakon toga, Tramp je najavio „dvostruku blokadu“ Hormuškog moreuza, kroz koji je već ranije Iran ograničio prolaz brodova.

    Američka vojska navodi da će ograničenja biti sprovođena duž Persijskog zaliva, Omanskog zaliva i Arapskog mora, istočno od Hormuškog moreuza, te da će obuhvatiti cijelu iransku obalu, uključujući luke i energetsku infrastrukturu.

    CENTCOM je upozorio da će svi brodovi koji bez odobrenja pokušaju da uđu ili izađu iz ovog područja biti izloženi presretanju, preusmjeravanju i zapljeni. Ipak, naglašeno je da će humanitarne pošiljke biti dopuštene.

    S druge strane, Iranska revolucionarna garda (IRGC) najavila je odmazdu, čime se dodatno povećava rizik od eskalacije sukoba u regionu od ključnog značaja za globalno snabdijevanje energentima.

  • MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

    MMF predstavio tri scenarija posljedica rata u Iranu

    Dalja eskalacija rata u Iranu mogla bi podstaći globalnu recesiju, izazvati rast inflacije i dovesti do oštrog pada na finansijskim tržištima, upozorio je Međunarodni monetarni fond (MMF). U sve nestabilnijem okruženju, fond sa sjedištem u Vašingtonu (Washington) naveo je da ekonomska šteta sukoba na Bliskom istoku neprestano raste, te je smanjio svoje prognoze rasta za 2026. godinu na osnovu dosadašnjeg uticaja rata, piše Gardijan (The Guardian).

    U svom polugodišnjem izvještaju MMF navodi da će Ujedinjeno Kraljevstvo ove godine pretrpjeti najoštrije smanjenje rasta i imati najvišu stopu inflacije u skupini G7, čak i ako se posljedice rastućih troškova energije uspiju obuzdati do sredine 2026. godine.

    Međutim, prema najgorem, „teškom scenariju“, koji uključuje dugotrajan rat i trajno visoke cijene energije, svijet bi se suočio s „rubom globalne recesije“ tek peti put od 1980. godine.

    Nestabilnost cijena nafte

    Cijene nafte u ponedjeljak su ponovo skočile iznad 100 dolara po barelu usljed nestabilnog trgovanja na svjetskim tržištima. Do rasta je došlo nakon što su ključni pregovori između SAD i Irana tokom vikenda završeni bez pomaka, te nakon što je započela američka blokada Hormuškog moreuza.

    U utorak je cijena nafte Brent pala za 0,9 odsto, na 98,5 dolara po barelu, podstaknuta nadom u dalje mirovne pregovore. Dok se ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz cijelog svijeta okupljaju u Vašingtonu na proljećnim sastancima MMF-a i Svjetske banke, fond je poručio da je rat zasjenio izglede za globalni rast.

    Upozorio je da će se zemlje širom svijeta suočiti sa sporijim rastom i višom inflacijom, pri čemu će najveći udarac pretrpjeti neto uvoznici energije i zemlje u razvoju. Ističući da posljedice pogađaju i američka domaćinstva dok Tramp daje protivrječne izjave o ciljevima Vašingtona na Bliskom istoku, MMF je snizio svoju prognozu rasta za SAD u 2026. godini za 0,1 procentni poen, na 2,3 odsto

    Britanija s najvećim smanjenjem prognoze u G7

    Ipak, najoštrije smanjenje prognoze rasta među zemljama grupe G7 odnosi se na Ujedinjeno Kraljevstvo. MMF je smanjio svoju prognozu za 0,5 procentnih poena, na 0,8 odsto, te upozorio da će inflacija porasti na gotovo 4 odsto.

    Ova vijest dolazi u trenutku kada se britanska ministarka finansija Rejčel Rivs (Rachel Reeves) priprema da iskoristi sastanke MMF-a kako bi pozvala zemlje na koordinisan odgovor na ekonomske posljedice rata. Očekuje se da će Rivs, koja u Vašington stiže kasno u utorak, u SAD predstaviti pristup britanske vlade pružanju ciljane i privremene podrške preduzećima.

    Komentarišući izvještaj MMF-a, Rivs je izjavila:

    „Rat u Iranu nije naš rat, ali će Ujedinjeno Kraljevstvo snositi troškove. To nisu izdaci koje sam željela, ali na njih ćemo morati odgovoriti.

    Obećala sam da će moj privredni pristup ovoj krizi biti prilagodljiv svijetu koji se mijenja i odgovoran u nacionalnom interesu, držeći inflaciju i kamatne stope pod kontrolom kako bismo zaštitili domaćinstva i preduzeća.“

    MMF predstavio tri moguća scenarija

    S obzirom na rastući pritisak na globalnu privredu, MMF je u svom izvještaju „Svjetski ekonomski izgledi“ (World Economic Outlook – WEO) iznio tri moguća scenarija rata, pri čemu bi čak i kratkotrajan sukob naštetio rastu i podstakao inflaciju u odnosu na prethodne prognoze objavljene prošle jeseni.

    Pjer-Olivije Gurinša (Pierre-Olivier Gourinchas), glavni ekonomista MMF-a, rekao je:

    „Uprkos nedavnim vijestima o privremenom prekidu vatre, određena šteta već je nanesena, a negativni rizici ostaju povišeni.“

    U središnjoj, „osnovnoj prognozi“, koja se temelji na pretpostavci da će poremećaji u svjetskoj privredi uzrokovani ratom nestati do sredine 2026, globalni rast pao bi sa prošlogodišnjih 3,4 odsto na 3,1 odsto u 2026, što je smanjenje od 0,1 procentnog poena u odnosu na prethodni izvještaj.

    Ukupna inflacija porasla bi na 4,4 odsto. Ako sukob postane dugotrajniji, MMF upozorava da bi produženo zatvaranje Hormuškog moreuza i dalja šteta na postrojenjima za bušenje i rafinisanje dublje i duže poremetili globalnu privredu.

    Prag svjetske recesije

    U „nepovoljnom scenariju“, u kojem cijena nafte ostaje na 100 dolara ove godine prije pada na 75 dolara 2027, rast bi pao na 2,5 odsto, a inflacija porasla na 5,4 odsto. Prema „teškom scenariju“, sa dugotrajnim i intenzivnim ratom koji bi cijenu nafte zadržao iznad 110 dolara i u 2027, globalni rast bi se srušio na oko 2 odsto ove godine.

    To je prag koji se opšte smatra ekvivalentom svjetske recesije, a MMF procjenjuje da je globalni rast pao ispod te stope samo četiri puta od 1980. godine, posljednji put tokom pandemije kovida (Covid) 2020. i nakon finansijske krize 2008. godine.

    Uz to, inflacija bi premašila 6 odsto, što bi primoralo centralne banke širom svijeta na podizanje kamatnih stopa. Uz prijetnju eskalacije rata na Bliskom istoku, MMF je poručio da je najbolji način za ograničavanje ekonomske štete okončanje sukoba.

    Osim toga, pozvao je centralne banke da ostanu na oprezu, a vlade koje razmatraju hitnu finansijsku podršku podstakao je da se usredsrede na privremene i ciljane mjere, s obzirom na to da većina zemalja ima neodrživo visoke nivoe duga.

    „Neciljane mjere — ograničenja cijena, subvencije i slične intervencije — popularne su. No, često su loše osmišljene i skupe“, rekao je Gurinša.

  • Lavrov i Vang razgovarali o Bliskom istoku i Ukrajini

    Lavrov i Vang razgovarali o Bliskom istoku i Ukrajini

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i šef kineske diplomatije Vang Јi razgovarali su u Pekingu o konfliktu na Bliskom istoku, situaciji u azijsko-pacifičkom regionu i ukrajinskoj krizi.

    – Ruski i kineski ministri spoljnih poslova razmijenili su mišljenja o međunarodnim i regionalnim pitanjima od zajedničkog interes – navodi se u saopštenju iz kineskog Ministarstva spoljnih poslova.

    U saopštenju se dodaje da su Vang i Lavrov razgovarali i o pripremama za sastanak ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog predsjednika Si Đinpinga ove godine.

  • Tramp pozvao London da se vrati eksploataciji nafte iz Sjevernog mora

    Američki predsjednik Donald Tramp pozvao je danas Veliku Britaniju da ponovo započne eksploataciju energenata iz Naftnog polja Sjeverno more, ističući da Norveška prodaje sopstvenu naftu Velikoj Britaniji po duploj cijeni.

    – Evropskoj uniji očajnički je potrebna energija, a Velika Britanija i dalje odbija da otvori naftno polje Sjeverno more, jedno od najvećih na svijetu. Tragično. Aberdin bi trebalo da se razvija – napisao je Tramp na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Prema njegovim riječima, prodajući Britaniji naftu po duploj cieni, Norveška stiče bogatstvo.

    – Velika Britanija je u boljoj situaciji za eksploataciju energenata u Sjevernom moru nego Norveška, i trebalo bi da buši – napisao je Tramp, služeći se sloganom koji je koristio u kampanji a koji se odnosi na njegove pozive da se poveća eksploatacija naftnih derivata “drill, baby, drill”.

    Tramp je takođe pozvao na prekid izgradnje novih vjetrenjača koje generišu električnu energiju iz energije vjetra.

  • Tramp: Šokiran sam Đorđom Meloni, Orban je uradio dobar posao, papa ne razumije…

    Tramp: Šokiran sam Đorđom Meloni, Orban je uradio dobar posao, papa ne razumije…

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da je šokiran jer italijanska premijerka Đorđa Meloni ne želi da mu pomogne u ratu sa Iranom, odnosno da pomogne SAD da se riješi nuklearnog naoružanja.

    – Da li se vama Italijanima sviđa činjenica da vaša premijerka ne čini ništa da dobije naftu? Da li je ljudi vole? Ne mogu ni da zamislim. Šokiran sam njome. Mislio sam da ima hrabrosti, ali sam se prevario – rekao je Tramp u telefonskom razgovoru za italijanski list Korijere dela sera.

    Na pitanje da li je o tome razgovarao sa njom, Tramp je rekao da nije jer je ona rekla da Italija ne želi da se miješa.

    – Iako Italija dobija naftu odatle, iako je Amerika veoma važna za Italiju, ona ne misli da Italija treba da bude uključena. Misli da Amerika treba da obavi posao za nju – rekao je Tramp.

    Komentarišući izjavu Melonijeve da je ono što je rekao za papu neprihvatljivo, Tramp je rekao da je to što Meloni kaže neprihvatljivo.

    – Ona je neprihvatljiva, jer je nije briga da li Iran ima nuklearno oružje i digao bi Italiju u vazduh za dva minuta kada bi imao priliku. Meloni više nije ista osoba, a Italija nikada neće biti ista zemlja. Imigracija ubija Italiju i cijelu Evropu – rekao je Tramp i dodao da se dugo nije čuo sa Melonijevom.

    Rekao je i da se Evropa “uništava iznutra” svojom imigracionom i energetskom politikom, da plaća najviše troškove energije na svijetu i da nije čak ni spremna da se bori za Ormuski moreuz.

    – Oslanjaju se na Donalda Trampa da ga održi otvorenim – rekao je on.

    Na pitanje da li je tražio od Italije da koristi minolovce u Ormuskom moreuzu Tramp je rekao da je od Rima tražio da pošalje sve što želi, ali da “oni ne žele jer je NATO tigar od papira”.

    Na pitanje o papi Lavu Četrnaestom i njegovom pozivu na mir Tramp je rekao da papa ne razumije da Iran predstavlja nuklearnu prijetnju.

    – On ne razumije, i ne bi trebao da govori o ratu, jer nema pojma šta se dešava. Ne razumije da je 42.000 demonstranata ubijeno u Iranu prošlog mjeseca – rekao je Tramp.

    Komentarišući izbore u Mađarskoj i poraz Viktora Orbana, Tramp je naglasio da je Orban uradio dobar posao po pitanju imigracije i da nije dozvolio ljudima da dođu i unište mu zemlju kao što je to učinila Italija.

    – Bio mi je prijatelj. Nije bio moj izbor, ali je bio moj prijatelj, dobar čovjek – rekao je Tramp.

  • Zoran Stevanović podržava izlazak Slovenije iz NATO-a

    Zoran Stevanović podržava izlazak Slovenije iz NATO-a

    Zoran Stevanović, novi predsjednik slovenačkog parlamenta, rekao je da njegova stranka Resni.ca podržava referendum o izlasku Slovenije iz NATO-a.

    U jučerašnjem (13. april) intervju za RTV Slovenija on je govorio i o referendumu o izlasku iz Evropske unije.

    Stevanović je rekao da ga narod ne bi pozitivno prihvatio, jer “imaju znatno više koristi od EU nego što nemaju”.

    “Ljubljana se mora vratiti kao glavni centar donošenja odluka za Sloveniju, to ne smije biti Brisel”, jasan je Stevanović.

    Dodao je kako je istupanje iz Svjetske zdravstvene organizacije bilo predizborno obećanje stranke Resni.ca, a prema Stevanovićevim riječima, namjeravaju ispuniti sva obećanja zalažući se za istupanje.

    Podsjetimo, Stevanović je izabran u petak, 10. aprila, za predsjednika Skupštine Slovenije.

    Bivši policajac (44) i lokalni odbornik u Kranju, istakao se u javnosti tokom pandemije virusa korona, kada je predvodio pokret koji je počeo kao grupa protiv vakcinacije, ali se razvio u protest protiv Vladinih ograničenja.

    Njegova stranka je učestvovala na izborima 2022. godine i osvojila 2,86 odsto glasova, znatno ispod cenzusa od četiri odsto za ulazak u parlament, ali je ove godine prešla granicu od pet odsto i sada ima pet poslanika u parlamentu.

  • Drama u Turskoj: Muškarac sa sačmaricom uletio u školu, ima ranjenih

    Drama u Turskoj: Muškarac sa sačmaricom uletio u školu, ima ranjenih

    U Šanliurfi, na jugu Turske, danas, 14. aprila, došlo je do oružanog incidenta u srednjoj stručnoj školi u okrugu Siverek, kada je naoružani muškarac ušao u školsku zgradu i otvorio vatru iz sačmarice.

    Prema navodima Dejli mejla, ranjeno je najmanje 18 osoba, među kojima su i učenici.

    Turski mediji navode da je napadač bivši učenik škole i da je izvršio samoubistvo.

    Lokalni mediji naveli su nekoliko trenutaka prije toga da je napadač nakon pucnjave ostao u školskoj zgradi, kao i da je dio učenika držao kao taoce.

    Policija je odmah blokirala šire područje i uvela stroge mjere bezbjednosti, dok su na teren upućene i jedinice specijalne policije i ekipe hitne pomoći.

    Na društvenim mrežama i lokalnim medijima pojavio se snimak na kojem se vidi kako učenici u panici bježe iz zgrade u trenutku početka pucnjave.

    Navodno je bio naružan sačmaricom.

  • Si Đinping: Kina spremna za „konstruktivnu ulogu“ u miru na Bliskom istoku

    Si Đinping: Kina spremna za „konstruktivnu ulogu“ u miru na Bliskom istoku

    Kineski predsednik Si Đinping obećao je u utorak da će Kina igrati „konstruktivnu ulogu“ u promovisanju mirovnih pregovora na Bliskom istoku. Uz poruku podrške miru, kineski lider je snažno apelovao na poštovanje suvereniteta nacija u ovoj ratom razorenoj regiji, preneli su kineski državni mediji.

    Si je ove komentare izneo tokom sastanka sa prestolonaslednikom Abu Dabija, šeikom Khaledom bin Mohamedom bin Zajedom Al Nahjanom u Pekingu. Tom prilikom je predstavio svoje predloge za održavanje mira na Bliskom istoku i u regionu Zaliva.

    Ovaj diplomatski iskorak Pekinga dolazi neposredno nakon što je prva runda pregovora između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, održana tokom vikenda u Pakistanu, završena bez dogovora. Podsetimo, američki potpredsednik Džej Di Vens je nakon pregovora izjavio da je sada „loptica na iranskoj strani terena“ kada je u pitanju okončanje rata.

    Četiri predloga za mir i oštra poruka o međunarodnom pravu

    Državna novinska agencija Sinhua prenela je da je kineski predsednik naglasio „principijelan stav Kine usmeren na promovisanje mira i podsticanje pregovora“, te ponovio spremnost Pekinga da nastavi sa svojom konstruktivnom ulogom.

    Prema izveštajima državne televizije Si-Si-Ti-Vi, njegovi komentari obuhvataju četiri ključna predloga za uspostavljanje mira na Bliskom istoku.

    „Suverenitet, sigurnost i teritorijalni integritet zalivskih zemalja na Bliskom istoku moraju se iskreno poštovati“, poručio je Si.

    Takođe je uputio i prilično jasnu kritiku na račun dvostrukih standarda u globalnoj politici: „Očuvanje autoriteta međunarodne vladavine prava ne može značiti pravilo ‘koristi kada ti odgovara, odbaci kada ne’.“

    Iako nije iznosio previše detalja, Si je podvukao neophodnost očuvanja svetskog poretka zasnovanog na Ujedinjenim nacijama, kao i važnost koordinacije u pitanjima bezbednosti i razvoja.

    Diplomatska ofanziva u Pekingu

    Da Kina postaje sve važnije čvorište za rešavanje globalnih kriza, potvrđuje i trenutna diplomatska aktivnost u Pekingu. U utorak su u kinesku prestonicu doputovali vijetnamski lider To Lam i ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, u nadi da će unaprediti saradnju u vezi sa bliskoistočnim sukobom, ali i razgovarati o bilateralnim pitanjima.

    Iz ruskog ministarstva spoljnih poslova ranije je najavljeno da će Lavrov i šef kineske diplomatije Vang Ji razgovarati o situaciji na Bliskom istoku. Ovaj susret je direktan nastavak njihovog telefonskog razgovora sa početka meseca, kada su se dogovorili o zajedničkom radu na deeskalaciji tenzija u regionu.

    Pored ruskih i vijetnamskih zvaničnika, u poseti Kini ove sedmice boravi i španski premijer Pedro Sančez. Iako je njegov put primarno fokusiran na jačanje bilateralnih trgovinskih veza, Sančez je u utorak u izjavi za novinare istakao ono što mnogi u globalnoj diplomatiji trenutno misle – Kina može odigrati „važnu ulogu“ u rešavanju krize na Bliskom istoku.

  • Američki Kongres u krizi

    Američki Kongres u krizi

    Dvojica američkih zastupnika podnijela su ostavke u ponedjeljak, a još dvojica suočila su se s mogućim izbacivanjem zbog niza skandala koji su potresli obje stranke i bacili Zastupnički dom u haos.

    Demokrata Erik Svalvel iz Kalifornije, koji je već odustao od svoje kandidature za guvernera, objavio je u ponedjeljak ostavku na mjesto u Kongresu putem Iksa, nakon što ga je više žena optužilo za seksualni napad ili nedolično ponašanje.

    Satima kasnije, teksaški republikanac Toni Gonzales najavio je planove za povlačenje s dužnosti na poziciji u objavi na Iksu, usred sve većeg pritiska nakon što je priznao aferu s bivšom pomoćnicom koja je kasnije nastradala samospaljivanjem.

    Predsjednik Zastupničkog doma Majk Džonson i drugi republikanski čelnici već su ga pozvali da se ne kandiduje za reizbor.

    Zakonodavci se još uvijek fokusiraju na odvojene kontroverze koje uključuju dvoje zastupnika s Floride – demokratkinju Šeilu Čerfilus-MeKormik i republikanca Korija Milsa – u neobičnom pokušaju disciplinskih mjera, prenosi “France24”.