Kategorija: Svijet

Mađarski premijer Viktor Orban rekao je danas da mu ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upućuje prijetnje dok, kako je naveo, “mađarska opozicija staje na stranu Kijeva i Brisela”.

Orban je naveo na platformi Iks da je plan EU i Ukrajine uspostavljanje proukrajinske vlade u Budimpešti koja bi slala mađarski novac Kijevu i odvojila Mađarsku od jeftinih ruskih energeneta.

– Branićemo interese naše nacije. Računajte na to – poručio je Orban.

Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je u četvrtak da niko ne može da prijeti Mađarskoj ili njenom premijeru, reagujući na izjavu Zelenskog da bi mogao “da da adresu jedne osobe u Evropskoj uniji” koja koči evropsku pomoć Kijevu, kako bi je ukrajinski vojnici “nazvali i porazgovarali s njom na svom jeziku”.

– Ovo je prevazišlo svaku granicu. Ovo je Ukrajina. Ovo je vrsta “kulture” koja dolazi iz Kijeva. I ovo je čovek koga Brisel poštuje i zemlja koju žele da ubrzno prime u Evropsku uniju – napisao je Sijarto na platformi Iks.

Dodao je i da bez obzira na to koliko Zelenski prijeti i koliko blisko sarađuje sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen i liderom Evropske narodne partije (EPP) Manfredom Veberom, Budimpešta im neće dozvoliti da uvuku Mađarsku u rat.

Finska je u četvrtak izjavila da planira ukinuti ograničenja koja zabranjuju nuklearno oružje na svom tlu, kako bi zemlju uskladila s NATO-ovom politikom odvraćanja nakon pridruživanja savezu 2023. godine.

“Vladin prijedlog omogućio bi u budućnosti unošenje nuklearnog oružja u Finsku ili prevoz, isporuku ili posjedovanje istog u Finskoj, ako je povezano s vojnom odbranom Finske”, rekao je novinarima ministar odbrane Anti Hakanen.

Dodao je:

“U svim ostalim situacijama osim ovih razloga za izuzeće, uvoz, prevoz, isporuka i posjedovanje nuklearnog eksploziva i dalje bi bili zabranjeni”, rekao je ministar.

Hakanen je rekao da se sigurnosno okruženje Finske i Evrope “temeljno i značajno promijenilo i pogoršalo” nakon ruskog sukoba sa Ukrajinom 2022. godine.

Nordijska zemlja odustala je od decenija vojne nesvrstanosti kako bi se pridružila NATO-u u aprilu 2023. godine

Povjerljive informacije
Ali, Helsinki se mogao upoznati s nuklearnom odbranom NATO-a tek nakon što je postao punopravni član jer se radi o povjerljivim informacijama, rekao je Hakanen.

Predložena promjena politike Finske zahtijeva izmjene Zakona o nuklearnoj energiji i kaznenog zakona.

Desničarska koalicija, koja ima većinu u parlamentu, izjavila je da je njen prijedlog poslan na konsultacije do 2. aprilaa te se nada da će novi zakon stupiti na snagu što je prije moguće, prenosi “Defence Talk”.

Prije gotovo dvije godine Belgija se obavezala isporučiti Ukrajini do 30 borbenih aviona F-16. Ipak, nijedna od tih letjelica do sada nije isporučen.

Izvještaji koja ističu kašnjenje često potiču od snažno proukrajinskih medija, koji problem obično prikazuju kao politički neuspjeh. U stvarnosti, objašnjenje se čini više tehničkim i povezanim s vlastitom strukturom belgijskih snaga.

Glavni razlog odgode je tekuća modernizacija belgijskih vazdušnih snaga. Brisel trenutno zamjenjuje svoju zastarjelu flotu F-16 novim borbenim avionima F-35.

Dok dovoljan broj novih aviona ne uđe u službu, Belgija mora zadržati svoje postojeće letjelice kako bi održala nacionalnu protivvazdušnu odbranu i ispunila obaveze prema NATO-u.

Postoji objašnjenje za kašnjenje

Prema riječima general-oficira vazdušnih snaga Gerta De Dekera, transfer F-16 biće moguć tek kada ova tranzicija bude dovoljno napredna i kada se osiguraju vlastiti operativni zahtjevi Belgije.

Belgijsko ministarstvo odbrane takođe je naglasilo da nikada nije formalno utvrđen precizan vremenski okvir isporuke.

Drugi evropski partneri mogli su se brže kretati. Nizozemska je isporučila svih 24 aviona F-16 koje je obećala do sredine 2025. Danska je obećala 19 letjelica i započela s isporukama 2024., dok je Norveška isporučila oko 14 mlažnjaka.

Ukupno je Ukrajina primila otprilike 44 lovca od otprilike 87-95 obećanih od strane evropskih partnera.

Nije sve do aviona

Čak i tamo gdje su avioni stigli, operativni izazovi ostaju. Navodno su se ukrajinske jedinice F-16 nekoliko sedmica suočavale s nedostatkom raketa vazduh-vazduh nakon što su se isporuke od međunarodnih partnera usporile.

Tokom tog perioda piloti su bili prisiljeni oslanjati se uglavnom na topove u vozilu i sprovoditi prvenstveno dnevne letove.

Situacija se poboljšala tek nakon što su dodatne rakete AIM-9 Sidewinder isporučene neposredno prije velike ruske vazdušne kampanje.

Tehnički, F-16 ostaje vrlo sposoban višenamjenski avion. Modernizovane varijante mogu koristiti širok raspon precizno vođenog oružja, uključujući bombe JDAM, kao i rakete vazduh-vazduh AIM-120 i AIM-9.

Ipak, stvarna vrijednost na bojnom polju ne zavisi samo o samom avionu, već i o obuci, logistici, infrastrukturi za održavanje i stabilnom snabdijevanju municijom, navodi “Defence 24“.

Budućnost nije izvjesna i čovjek se na to ne može pripremiti bez obzira što već dvije godine znam da će do ovoga doći. Ali svakodnevan život se u Iranu nije drastično promijenio. U Teheranu je situacija najteža, priča ovo za “Nezavisne” Zagrepčanin Ivan Đogić, po zanimanju turistički vodič, sa stalnom adresom u Iranu još od 2018. godine.

Kako trenutno izgleda svakodnevni život u Iranu

• Trgovine i banke rade
• Benzinske pumpe bez gužvi
• Ljudi izlaze u kafiće i restorane
• Turizam potpuno stao
• Građani osjećaju veliku neizvjesnost

Trgovine otvorene, banke rade

On kaže da su bez obzira na sve trgovine otvorene, banke rade, na benzinskim pumpama nema gužve, ljudi su naveče u izlasku i u kafićima i restoranima, te s te strane još nije kritično.

Iako je nastanjen u Esfahanu, on i supruga četvrtog dana rata napustili su taj grad te otišli na istok zemlje, u selo supruginog djeda.

“Ne iz razloga velike opasnosti u Esfahanu, već zbog opuštenosti seoskog života i manjeg stresa. Isto smo napravili i za vrijeme karantene početkom virusa korona”, navodi Đogić te dodaje da u Iranu planira ostati dok situacija ne bude kritična u smislu golog preživljavanja.

Mnogo toga se promijenilo

O tome kakva je trenutna situacija i koliko ona utiče na svakodnevni život tamošnjih stanovnika Đogić ističe da se puno toga promijenilo, te da mu je posao u potpunom mirovanju, ali i suprugin.

“Promjena u ponašanju je očita jer nakon 12-dnevnog rata prošle godine svi su znali da stvar nije riješena i da će biti nastavka. Sad svi znaju da je ovo rat u kojem će se situacija definirati. Osjeća se velika neizvjesnost i zabrinutost bez obzira na to što svakodnevni život funkcionira kao i prije”, govori Đogić za “Nezavisne”.

On je dodao da iz njegove perspektive svijet o Iranu uglavnom ima pozitivno mišljenje kroz gostoljubivost naroda i kulturno-istorijsko nasljeđe.

“U medijima je druga priča jer se Iran već desetljećima demonizira kao zla država koja želi napraviti atomsku bombu. No posljednjih godina i to se promijenilo i reputacija Irana u svijetu je puno pozitivnija nego prije. Zapadni mediji i cjelokupni politički establišment polako, ali sigurno gube kredibilitet pa je Iran kao posljednji stup otpora dobio na popularnosti. Prije dvadesetak godina to je bilo nezamislivo”, navodi on.

Situacija iznutra nešto drugačije

Međutim, situacija iznutra je nešto drugačija.

“Što misli iranski narod je ključno pitanje. Narod je podjeljeniji nego za vrijeme 12-dnevnog rata, a razlog tome su prosvjedi prije dva mjeseca koje je vlast nasilno ugušila. Bez obzira na to što je tada bila riječ o pokušaju državnog udara, veliki dio naroda je vlasti okrenuo leđa i potiho navija da SAD i Izrael pobijede. Ta jedna strana gleda isključivo proturežimske televizijske programe financirane od Zapada, a ona druga strana gleda isključivo državnu televiziju, koja je, pak, suprotna propaganda. Ta isključivo crno-bijela podjela je vrlo zabrinjavajuća i ja kao stranac koji pokušava razumjeti i jednu i drugu stranu tu, nažalost, vidim trajni problem. S jedne strane uviđam probleme koje je uzrokovala Islamska republika, a s druge strane nipošto ne podržavam nasilnu promjenu vlasti po željama Izraela i SAD”, otvoreno govori Đogić.

Iako je rođen u Zagrebu 1985. godine, interes za geografijom, istorijom i nečim drugačijim odveo ga je na mnoge destinacije svijeta.

Svoje mjesto našao u Iranu

U jednoj od njih odlučio se i skrasiti te je svoje mjesto našao u Iranu, u kojem živi od 2018. godine, te ističe da se čovjek tu navikne na kriznu situaciju i da uvijek bude spreman na neočekivano.

“A za rat mislim da se ne može pripremiti. Uostalom, prosječan Iranac još nije osjetio rat jer ovo dosad nije ni blizu kao razaranja u ratu u Gazi”, iskren je Đogić.

Foto: Nezavisne/Ustupljena fotografija

Snažni izraelski vazdušni napadi pogodili su u ranim jutarnjim satima u petak glavne gradove Irana i Libana, dok su Sjedinjene Američke Države očigledno gađale iranski nosač dronova na moru u sklopu svoje neprekidne kampanje protiv flote ratnih brodova Irana.

Iran je na kraju pune sedmice bombardovanja pokrenuo nove odmazdne napade na Bliskom istoku, za koje je američki ministar odbrane Pit Hegset upozorio da su „pred time da dramatično eskaliraju“.

Izraelska vojska je u petak ujutro saopštila da je započela „široku seriju udara“ na Teheran. Svjedoci su opisali izraelske vazdušne napade kao posebno intenzivne, navodeći da su potresali kuće u tom području. Drugi su izvještavali o eksplozijama oko iranskog grada Kermanšaha, u zoni u kojoj se nalazi više raketnih baza.

Izraelska vojska je saopštila da su udari već uništili veći dio iranske protivvazdušne odbrane i raketnih lansera.

Rat se proširio i utiče na zemlje širom Bliskog istoka i šire.

U ranim jutarnjim satima u petak Iran je ispalio rakete i pokrenuo napade dronovima na Kuvajt, Katar, Saudijsku Arabiju i Bahrein, sve zemlje koje imaju stacionirane američke snage. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama.

U Libanu, gdje je rat ponovo rasplamsao sukobe između Izraela i Hezbolaha, militantne grupe bliske Iranu, Izrael je od kasno u četvrtak do petka izveo seriju vazdušnih udara na južna predgrađa Bejruta i druge oblasti. Vozači su blokirali ceste pokušavajući pobjeći ili potražiti sklonište.

SAD i Izrael danima zasipaju Iran vazdušnim udarima širom zemlje, gađajući njihove vojne kapacitete, rukovodstvo i nuklearni program.

Pored Izraela, iranski napadi su na meti imali arapske susjede, poremetili su isporuke nafte i zakomplikovali globalni vazdušni saobraćaj. Rat je, prema zvaničnicima tih zemalja, ubio najmanje 1.230 ljudi u Iranu, više od 120 u Libanu i oko desetak u Izraelu. Poginulo je i šest američkih vojnika.

Američka vojska je u petak rano saopštila da je pogodila iranski nosač dronova, zapalivši ga.

Nosač dronova IRIS Shahid Bagheri je konvertovani kontejnerski brod sa pistom za dronove dugom 180 metara. Prema ranijim izvještajima, plovilo može preći do 22.000 nautičkih milja bez zaustavljanja u lukama radi dopunjavanja goriva.

Admiral Bred Kuper, komandant Centralne komande SAD-a, opisao je nosač kao „otprilike veličine nosača aviona iz Drugog svjetskog rata“.

„I dok govorimo, on je u plamenu“, rekao je Kuper novinarima.

Američka podmornica potopila iransku fregatu

Ranije ove sedmice, američka podmornica potopila je iransku fregatu u blizini obale Šri Lanke dok se vraćala sa vježbe koju je organizovala indijska mornarica, a kojoj su se pridružile i SAD. Potapanje je usmrtilo najmanje 87 mornara.

Pod okriljem mraka u petak ujutro, bombarderi B-2 sa „stealth“ tehnologijom ispustili su desetine takozvanih „penetrator“ bombi na duboko ukopane lansere balističkih raketa unutar Irana, rekao je Kuper.

„Takođe smo pogodili iranski ekvivalent Svemirske komande, što umanjuje njihovu sposobnost da prijete Amerikancima“, naveo je Kuper.

Govoreći zajedno s Kuperom, Hegset je dao malo detalja kada je najavio nadolazeću eskalaciju.

„Radi se o više eskadrila borbenih aviona, o više kapaciteta, više odbrambenih kapaciteta“, rekao je Hegset. „I više talasa bombardera, češće.“

Katarsko ministarstvo odbrane je u petak rano saopštilo da je presrelo napad drona usmjeren na bazu Al Udeid, gdje je smješteno istureno sjedište Centralne komande SAD-a.

Saudijska Arabija je presrela i uništila tri balističke rakete ispaljene rano u petak prema bazi Princ Sultan južno od Rijada, u kojoj su smještene američke snage, saopštio je portparol saudijskog Ministarstva odbrane.

Sirene za vazdušni napad oglasile su se u Bahreinu, gdje je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da su iranski napadi gađali dva hotela i jednu stambenu zgradu. Naveli su da nije bilo žrtava. U Kuvajtu, gdje je u nedjelju ubijeno šest američkih vojnika, kuvajtska vojska je saopštila da je aktivirala protivvazdušnu odbranu nakon što su raketni i dron napadi narušili kuvajtski vazdušni prostor.

Kuper je rekao da su iranski napadi do sada pogodili dvanaest zemalja, koje su, kako je naveo, dobrodošle da odigraju aktivniju ulogu u sukobu.

„Tih 12 zemalja nimalo nije zadovoljno i radujem se saradnji sa svim partnerima koji su spremni da nam se pridruže“, kazao je.

Tramp obećao imunitet

U kratkom obraćanju u Bijeloj kući, američki predsjednik Donald Tramp ponovo je pozvao iranski narod da „pomogne da povratite svoju zemlju“. Ovaj put obećao je da će im SAD pružiti „imunitet“ usred rata i trajnih opasnosti pod sadašnjim iranskim režimom.

„Dakle, bićete potpuno sigurni uz potpuni imunitet“, rekao je Tramp, ne pojasnivši šta to tačno znači. „Ili ćete se suočiti s apsolutno zagarantovanom smrću.“

Kuper i Hegset su, ipak, upozorili Irance da ne izlaze na ulice dok sukob još traje.

„Zdrava logika kaže: ne izlazite na proteste dok bombe padaju“, poručio je Hegset.

„Najbolje što sada mogu učiniti jeste da se drže po strani“, dodao je Kuper.

U intervjuu za informativni portal Axios, Tramp je rekao da bi trebalo da ima ulogu u izboru novog iranskog vrhovnog vođe koji će naslijediti ajatolaha Alija Hamneija, ubijenog u početnim udarima rata. Tramp je s potcjenjivanjem govorio o tome da je Hamneijev sin Modžtaba Hamnei glavni favorit da naslijedi oca, nazvavši ga „lakom kategorijom“.

„Želimo nekoga ko će donijeti harmoniju i mir Iranu“, rekao je Tramp.

Iranska državna televizija je u petak izvjestila da je vijeće rukovodstva počelo raspravljati o tome kako sazvati Skupštinu eksperata, tijelo koje će izabrati novog vrhovnog vođu.

Vijeće rukovodstva čine predsjednik Masud Pezeškijan, šef pravosuđa Golam Hosein Mohseni Edžehi i klerik ajatolah Ali Reza Arafi.

U saopštenju nije naveden vremenski okvir za izbor vrhovnog vođe, niti je objavljeno da li će se Skupština eksperata sastati uživo ili će glasanje biti održano na daljinu.

Zgrade povezane sa Skupštinom eksperata, 88-članim vjerskim tijelom, bile su na meti tokom kampanje izraelsko-američkih vazdušnih udara.

Izrael je izveo najmanje 11 vazdušnih udara kasno u četvrtak i rano u petak, gađajući južna predgrađa Bejruta. Požari su izbili u blizini benzinske pumpe.

Izraelska vojska je u četvrtak naveče izdala upozorenje, pozvavši stanovnike da „spasite svoje živote i odmah napustite svoje domove“. Dvije bolnice su evakuisale pacijente i osoblje. Nije bilo neposrednih izvještaja o žrtvama.

Libansko ministarstvo zdravstva saopštilo je da je broj poginulih porastao na 123 od ponovnog izbijanja neprijateljstava između Izraela i Hezbolaha, koji je pogodio Izrael u prvim danima rata.

Portparol mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u južnom Libanu, Tilak Pokharel, rekao je u četvrtak da su mirovnjaci vidjeli i čuli sukobe, uključujući borbe na tlu, u južnom Libanu, dok je sve više izraelskih snaga prelazilo granicu, prenosi Glas Srpske.

Bivši zamjenik načelnika američke vojske admiral Sendi Vinefeld upozorio je danas, 5. marta da bi predsjednik SAD Donald Tramp mogao da izgubi ključnu “trku sa vremenom” u ratu sa Iranom oko toga ko će prvi potrošiti ključne zalihe raketa.

On je ocijenio da će pobjeda u ratu zavisiti od toga da li će režim moći da održi baražnu vazdušnu vatru na američke baze i svoje saveznike u regionu duže nego što američke raketne odbrambene baterije mogu da ih obore.

“Trka sa vremenom”: Presretači, Patriots i AMRAAM

“SAD bi mogle da ostanu bez zaliha presretača za nekoliko dana”, rekao je Vinefeld u izjavi za britanski list Tajms.

Visoko odlikovani oficir i bivši mornarički pilot, koji je pomogao u snimanju filma “Top gan”, iznio je konkretne kritike američke kampanje u Iranu, rekavši da se generalno ne protivi toj misiji.

“Trenutno me brine sofisticirana municija za protivvazdušnu odbranu – Patriotsi, rakete AMRAAM… Da li ih imamo dovoljno u trci protiv iranskog inventara dronova i balističkih raketa tipa Šahed? Kome će prvom ponestati? To je trka sa vremenom”, upozorio je on.

Pored toga, ukazao je na ekonomski problem potrošnje raketa od milion dolara za obaranje dronova koji koštaju 20.000 dolara.

“Zalihe se brzo smanjuju, i moguće je da Patriots rakete nestanu prije nego što Iranu ponestane ‘šaheda'”, rekao je Vinefeld.

Kritike Trampa: Ciljevi, koalicija i pravna osnova

Vinefeld je takođe optužio Trampa da otežava posao američke vojske zbog nedostatka jasnoće oko ratnih ciljeva.

“Gotovo je nemoguće da vojska sprovede nešto tako, osim ako ne znate tačne ciljeve koje pokušavate da postignete. Iskreno, to je možda jedan od razloga zašto nemamo koalicione partnere osim Izraela. Mislim da ljude takođe muči kakva je pravna osnova (za napad)”, dodao je on i ocijenio da je Tramp je “možda pokrenuo visokorizične napade na Iran kako bi povećao svoj opadajući rejting  pred ključne srednjoročne izbore”.

Bivši vojni zvaničnik SAD istakao je da bi gubitak kontrole nad Kongresom mogao da dovede do prevremenog svrgavanja predsjednika sa funkcije putem postupka impičmenta.

“On preuzima rizike. On preuzima rizike od inflacije ako cijene nafte ostanu visoke. On rizikuje sa svojom političkom bazom koja ga je zapravo izabrala na platformi koja je podrazumjevala antiratnu strategiju”, dodao je.

Mogući kraj rata

Kako je ocijenio, rat bi mogao da se završi “prije nego kasnije nekom vrstom nuklearnog sporazuma da bi se sačuvao obraz”.

“Jedan od načina na koji bi mogao da se zamisli kraj rata jeste da se Oman i Katar, koji su bliski Irancima, umiješaju i pregovaraju o nečemu, pri čemu će Trampu biti dozvoljeno da proglasi pobjedu prije nego što mu ponestane municije, a Iran bi pristao da ne obogaćuje i ne izvozi ništa što je već obogatio”, naveo je Vinefeld.

Upozorenja Pentagona, reakcija Trampa i podaci CENTCOM-a

Načelnik Združenog generalštaba vojske SAD general Den Kejn privatno je upozorio Trampa na ozbiljnu nestašicu zaliha presretača neposredno prije početka udara, što je značajno povećalo rizik za američko vojno osoblje.

Američke zalihe su već znatno iscrpljene zaštitom Izraela tokom prošlogodišnjeg 12-dnevnog rata sa Iranom i prodajom Ukrajini.

Kao odgovor na pisanje američkih medija o smanjenju zaliha, Tramp je u utorak uveče objavio na Truth Social-u da SAD imaju “neograničeno oružje srednjeg i višeg ranga” i da je “priča Volstrit džornala netačna i sramotna”.

Centralna komanda američkih snaga (CENTCOM) saopštila je u srijedu da je Iran do sada lansirao više od 500 raketa i 2.000 dronova.

Vjeruje se da Teheran imao značajne rezerve od 4.000 raketa kratkog i dugog dometa prije početka rata, kao i desetine hiljada dronova tipa “šahed”.

Ko je Sendi Vinefeld: Funkcije i veza sa “Top gan”

Vinefeld je bio potpredsednik Združenog generalštaba američke vojske od 2011. do 2015. godine, a takođe je obavljao i funkciju predsjedavajućeg savjetodavnog odbora za obavještajne poslove od 2022. do 2025. godine.

Sredinom 1980-ih, bio je i instruktor u Školi za lovačko naoružanje mornarice u San Dijegu, Kalifornija, pod nadimkom TOP GAN. Dok je bio tamo, letio je u nekim scenama iz vazduha u filmu Top Gan za Paramaunt Pikčers, prenosi Tanjug.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da se nada da će “određena osoba” u EU prestati da blokira kredit EU za Ukrajinu od 90 milijardi evra, aludirajući na mađarskog premijera Viktora Orbana.

Poruka “određenoj osobi” u EU
Kako je rekao na brifingu za novinare, on bi u suprotnom mogao dati kontakt podatke te osobe ukrajinskim oružanim snagama.

“Nadamo se da određena osoba u Evropskoj uniji neće blokirati 90 milijardi evra, ili prvu tranšu od 90 milijardi evra, i da će naši branioci imati oružje. U suprotnom, daćemo adresu te osobe našim oružanim snagama, našim momcima, kako bi ga mogli pozvati telefonom i razgovarati sa njim na svom jeziku.”

Mađarska blokira kredit EU
Zelenski je nedavno rekao da se nada da će Orbanova stranka izgubiti predstojeće izbore kako bi se odnosi sa Mađarskom mogli normalizovati.

Podsjećamo, Mađarska blokira dodjelu kredita EU od 90 milijardi evra za Ukrajinu.

Zelenski je govorio o činjenici da Ukrajina treba da izvrši avansna plaćanja za avione Gripen i Rafal koje je naručila od Švedske i Francuske, prenosi b.92.

Trampova administracija, u pripremama za moguću eskalaciju sukoba i potencijalno slanje kopnenih trupa u Iran, započela je intenzivne kontakte s iranskom domaćom opozicijom.

Glavni cilj je izazivanje unutrašnje pobune protiv vlade u Teheranu, a u centru ove američke strategije našli su se Kurdi, pred koje je američki predsjednik Donald Tramp stavio brutalan ultimatum.

Kako tvrde dobro upućeni izvori Washington Posta, Tramp je ove sedmice obavio niz telefonskih razgovora s liderima kurdske manjine u Iranu i susjednom Iraku.

Ponuda Vašingtona zvuči primamljivo – značajna američka vazdušna podrška i druga logistička pomoć za iranske Kurde kako bi preuzeli kontrolu nad dijelovima zapadnog Irana. Međutim, iza te ponude krije se teška politička ucjena.

“Morate izabrati stranu”

Viši zvaničnik Patriotske unije Kurdistana (PUK), jedne od dvije glavne političke stranke u iračkom Kurdistanu, pod uslovom anonimnosti otkrio je detalje Trampovog razgovora s liderom PUK-a Bafelom Talabanijem.

“Američki zahtjev iračkim Kurdima je da otvore put i ne opstruiraju iranske kurdske grupe koje se mobilizuju u Iraku, te da im pruže logističku podršku”, rekao je zvaničnik.

No, Trampov ton nije ostavio nimalo prostora za diplomatsko balansiranje.

“Tramp je bio jasan u svom pozivu. Rekao nam je da Kurdi moraju izabrati stranu u ovoj bici – ili ste s Amerikom i Izraelom, ili s Iranom”, izjavio je zvaničnik. Ovu verziju događaja potvrdio je i visoki zvaničnik Kurdske demokratske stranke (KDP), čijeg je lidera Masuda Barzanija Tramp takođe kontaktirao.

U isto vrijeme, Tramp je razgovarao i s Mustafom Hidžrijem, šefom najstarije iranske kurdske opozicione stranke (PDKI). Ova stranka je dio novoformirane koalicije šest kurdskih partija koje su nedavno pozvale sve iranske vojnike, posebno one u Kurdistanu, da napuste svoje baze i uskrate podršku iranskim represivnim snagama.

Iako su ovakve američke akcije direktan poziv na rušenje vlasti, Kurdi su izuzetno oprezni. Irački Kurdi već dugo pružaju utočište svojim sunarodnicima iz Irana, ali pod strogim uslovom da ne kuju zavjere protiv Teherana s njihove teritorije. Ako američko-izraelski plan propadne, irački Kurdi rizikuju uništenje krhkog mira koji imaju s Iranom.

Istorija izdaje

Skepticizam je opravdan i zbog američke istorije odnosa prema Kurdima.

“Da li se naši interesi mogu poklopiti? Apsolutno”, rekao je jedan američki zvaničnik, ali je dodao da će Kurdi vjerovatno čekati da vide “u kojem smjeru puše vjetar”.

Kurdi, kojih u Iranu ima oko 10 miliona, često su se osjećali izdanim od Vašingtona. Najsvježiji primjer je američko povlačenje podrške Sirijskim demokratskim snagama (SDF), dugogodišnjem partneru u borbi protiv ISIL-a.

“Nalazimo se u vrlo osjetljivoj poziciji. Ako ova kopnena ofanziva iranskih Kurda propadne, ne znamo kakva bi bila reakcija Irana protiv kurdske regije u Iraku. U isto vrijeme, ne možemo jednostavno odbiti Trampov zahtjev, posebno kada on lično zove i to traži”, priznao je zvaničnik PUK-a.

Dok se Kurdi premišljaju, Izrael već uveliko priprema teren za mogući ustanak. Prema riječima Henrija Barkija, stručnjaka za kurdska pitanja iz Vijeća za spoljne odnose, Izrael “vrlo sistematski bombarduje vojne položaje u iranskom Kurdistanu”, nanoseći ogromnu štetu iranskim vojnim kapacitetima. Američki udari su, s druge strane, fokusirani na jug zemlje.

Iran je itekako svjestan šta se sprema. Iranski državni mediji već su počeli izvještavati o “preventivnim” udarima na mete u iračkom Kurdistanu, tvrdeći da grupe koje podržava SAD namjeravaju ući u Iran i izvršiti terorističke napade.

Iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči već je telefonski “upozorio” iračko-kurdske lidere Talabanija i Barzanija, podsjećajući ih na sporazum iz prošle godine kojim su se irački Kurdi obavezali da će čuvati granicu od upada spoljnih elemenata. Obje strane su nakon razgovora izdale diplomatska saopštenja o važnosti “očuvanja stabilnosti” i “zaštite granica”, pokušavajući smiriti tenzije.