VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Šta Ratklifova misija znači za Evropu i BiH

    Šta Ratklifova misija znači za Evropu i BiH

    Direktor CIA Džon Ratklif nedavno je iznenada posjetio Moskvu, a u svjetskoj javnosti od tada ne prestaju spekulacije šta su mogle biti teme razgovora.

    Dio analitičara smatra da je Ratklif Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, prenio upozorenje da ne napada NATO, dok dio misli da je u pitanju upozorenje da Rusija ne pomaže Iranu, kojem Amerika želi uvesti dodatne sankcije.

    Treća grupa analitičara, pak, smatra da je Ratklif prenio poruku ruskim zvaničnicima da treba da uđu u pregovore o zaključivanju rata s Ukrajinom, dok četvrti nagađaju da se samo radi o nastavku direktnih kontakata koje najviši obavještajci dvije zemlje održavaju godinama.

    Događaj važan za region

    Ono što je jasno van bilo kakve sumnje je da se radi o važnom događaju koji bi potencijalno mogao imati globalne posljedice, uključujući i zapadni Balkan.

    Činjenica da je Ratklif odlučio da u Moskvu ode u velikom avionu američke vojske pokazuje da je namjera bila da ovaj sastanak ne ostane tajan.

    Da je Ratklif htio da prenese suptilnu poruku, mogao je putovati manjim civilnim avionom koji ne izaziva pažnju.

    Iz ove činjenice analitičari izvlače zaključak da je Ratklif htio da pošalje poruku Evropljanima da Amerika stoji uz njih.

    Međutim, to se ne uklapa u potpunosti u spoljnopolitičke prioritete Donalda Trampa, koji je Ratklifa lično postavio na ovu funkciju. Tramp smatra da Evropa iskorištava Ameriku za svoju bezbjednost, i ne krije da želi popraviti odnose s Rusijom.

    Različiti interesi

    Ova kontradikcija se djelimično može objasniti činjenicom da su u krugu Trampovih najbližih saradnika ljudi koji imaju različite prioritete i interese.

    Na primjer, vojno bezbjednosna koalicija, kojoj nesumnjivo pripada i Ratklif, tradicionalno želi dobre odnose s Evropom, a na Rusiju gleda s podozrenjem.

    Oni žele ojačati NATO i bolje uvezati američku i evropsku bezbjednosnu industriju. Usput rečeno, i potencijalni budući američki ambasador u BiH Ronald Džonson, takođe lični kandidat Donalda Trampa, pripada ovoj sferi u američkom spoljnopolitičkom establišmentu.

    Struja koja je vezana za energetiku takođe želi dobre odnose s Evropom, koju smatra važnim tržištem za američku fosilnu industriju, koja je sada najjača na svijetu i značajan dio svojih viškova izvozi na tamošnja tržišta.

    Dio ljudi oko Trampa vezan je za tehnološki sektor i oni žele jače prisustvo američkih tehnoloških kompanija u svijetu, i ne sviđa im se evropska regulativa koja strogo ograničava ono što velike internet platforme mogu raditi i kako se moraju ponašati.

    Najuticajniji lobi oko Trampa

    Vjerovatno najmoćniji i najuticajniji lobi oko Trampa je desno konzervativni, okupljen oko čuvene američke konzervativne Heritage fondacije, koja je napravila i plan rekonstrukcije američke administracije, poznat pod nazivom “Projekt 2025”. Ovom dijelu pripadaju i suverenističke snage u Evropi, a među njima je i vrh politike u Srbiji i Republici Srpskoj, koji preko Trampa zajedno s ostalim desno konzervativnim snagama pokušavaju ojačati tradicionalni politički blok u Evropi.

    Iako je ovaj blok najuticajniji oko Trampa, ima najmanje pobornika u tradicionalnom američkom establišmentu, koji preferira odnose formulisane u američkoj spoljnoj politici nakon Drugog svjetskog rata, a u kojem su Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran predstavljeni kao potencijalni rivali Amerike.

    Tramp mora balansirati između ovih uticajnih blokova, tako što će svakom od njih dati dio onoga što žele, a na način da se uklopi u njegovu globalnu viziju.

    Posljedice za region

    Za zapadni Balkan i za BiH svaka od ovih političkih struja je značajna zato što ima implikacije za naš region. Vojnobezbjednosna struja želi BiH što više integrisanu s NATO-om, ne zato što im je BiH posebno važna, već zato što je vide kao dio evropske bezbjednosne arhitekture. Energetska je važna i zbog projekata poput “Južne interkonekcije”, čiji je cilj dovesti američki gas na što veći broj evropskih tržišta, a implikacije te politike već vidimo na djelu.

    I tehnološki sektor je važan zato što oblikuje način na koji ćemo koristiti internet, vještačku inteligenciju i druge internet tehnologije. Ovaj sektor želi da utiče na to kako se konzumiraju vijesti na internetu, kako funkcioniše protok informacija i u kojoj mjeri velike tehnološke platforme treba da budu predmet regulacije.

    Konzervativna struja oko Trampa takođe ima veliki uticaj na naš region i na BiH jer ohrabruje jačanje konzervativnih ideja i preferirala bi da BiH i region ne budu dio EU i evropskog okvira.

    Iako se zasad ne može reći kako će se cijeli proces odvijati, jasno je da Tramp mora držati sve ove elemente u balansu, a to znači da će svaki od njih ostaviti svoj trag na Evropu, zapadni Balkan i BiH.

     

     

     

  • Cijene gasa u Evropi bi tokom zime mogle da porastu na više od 100 evra po megavat-času

    Cijene gasa u Evropi bi tokom zime mogle da porastu na više od 100 evra po megavat-času

    Evropa bi ove zime mogla da se suoči sa novim snažnim rastom cijena prirodnog gasa na više od 100 evra po megavat-času pošto su skladišta znatno praznija nego što je uobičajeno za ovo doba godine, dok bi konkurencija sa Azijom za američki tečni prirodni gas mogla dodatno da podigne cijene, upozoravaju eksperti.

    Goldman Saks upozorava da bi cijena mogla da pređe 100 evra po megavat-času ukoliko se izvoz tečnog prirodnog gasa sa Bliskog istoka bude postepeno normalizovao tek tokom 2027. godine, prenosi Si-En-Bi-Si.

    Analitičari Morningstara procjenjuju da bi kombinacija hladne zime i ograničene ponude mogla da podigne cijenu na 90 do 120 evra po megavat-času.

    Problem je što su evropska skladišta trenutno popunjena svega oko 63 odsto, što je za oko 18 procentnih poena ispod petogodišnjeg prosjeka i među najnižim nivoima zabilježenim za ovo doba godine.

    Potrošnju energije u Evropi dodatno je tokom leta povećala velika vrućina, dok su visoke temperature istovremeno smanjile proizvodnju iz nuklearnih elektrana.

    Slabija je bila i proizvodnja energije iz vjetra, zbog čega je veći deo elektroenergetskog sistema morao da se oslanja na gas.

    Ako se snabdijevanje tečnim prirodnim gasom sa Bliskog istoka ne oporavi dovoljno brzo, Evropa bi pred zimu mogla da ostane sa premalim sigurnosnim zalihama, posebno za kraj zime kada je potrošnja gasa najveća.

    U najgorem scenariju, veoma visoke cijene mogle bi da dovedu do smanjenja industrijske potrošnje gasa i većih računa za domaćinstva, navode analitičari.

    Referentni cijena evropskog gasa na berzi TTF juče je nakratko premašila 68 evra po megavat-času, što je najviši nivo od početka 2023. godine.

  • Putin i Lukašenko: Rusija i Bjelorusija zajedno pobjeđuju sve poteškoće

    Putin i Lukašenko: Rusija i Bjelorusija zajedno pobjeđuju sve poteškoće

    Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u njegovoj rezidenciji Novo-Ogarjovo u blizini Moskve.

    Ruski predsjednik je izjavio da uprkos svim pokušajima spoljnog uticaja, Rusija i Belorusija uspješno razvijaju trgovinsku i ekonomsku saradnju.

    – Trgovinski promet između Rusije i Bjelorusije porastao je za 12,5 odsto od početka godine – istakao je ruski lider.

    Kako je naveo, tokom prošle godine trgovinski promet je dostigao 52 milijarde dolara.

    Lukašenko je, sa svoje strane, naglasio da trenutna dinamika međunarodnih odnosa podstiče razgovor o zajedničkim problemima, ali da će Rusija i Bjelorusija zajedno prevazići sve teškoće.

    Bjeloruski lider stigao je u četvrtak u radnu posjetu Rusiji. U petak je razgovarao sa ruskim premijerom Mihailom Mišustinom. Ranije je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov naznačio da je Lukašenkova posjeta Rusiji nezvanična i napomenuo da će nakon razgovora dvojica lidera neformalno razgovarati.

  • Kijev pada?

    Kijev pada?

    Ukrajina ima obaveštajne podatke da Rusija planira nove kopnene ofanzive na Kijev i Černigov dok Moskva pojačava napade dronovima na ukrajinske gradove.

    Pavlo Palisa, zamenik šefa predsedničke kancelarije Ukrajine, rekao je novinarima da su ruski vojni komandanti dobili zadatak od političkih lidera Kremlja da planiraju i pripreme napade na dva grada, prema obaveštajnim podacima koje je Ukrajina dobila i verifikovala.

    Izjava je usledila nekoliko dana nakon što je direktor CIA Džon Retklif iznenada otputovao u Moskvu na sastanke sa ruskim zvaničnicima.

    Bila je to prva javna poseta šefa CIA ruskoj prestonici otkako je Bil Berns boravio u toj zemlji krajem 2021. godine u pokušaju da odvrati predsednika Vladimira Putina od pokretanja rata protiv Ukrajine.

    Palisa je rekao da još uvek nema dokaza da se ruske trupe okupljaju da izvrše napade i da je prioritet Ukrajine da “spreči stvaranje uslova da Rusi uopšte mogu da pokrenu bilo kakve ofanzivne akcije”.

    Ruske snage su ranije pokušale kopneni napad na Kijev na početku invazije velikih razmera u februaru 2022. godine, delimično pokrenute iz obližnje Belorusije, ali ih je na kraju odbila ukrajinska vojska.

    Palisini komentari dolaze nedugo nakon izveštaja Volstrit žurnala da Rusija testira svoju sposobnost da mobiliše više trupa. Kremlj sada gubi više trupa nego što može da regrutuje, dok rastući egzodus Rusa odražava rastuće strahove da je Moskva spremna da objavi nove napore mobilizacije.

    Poljski premijer Donald Tusk izjavio je u subotu da “eskalacija sa ruske strane napreduje”. On je dao te komentare nakon brifinga generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, nekoliko dana nakon što je Retklif neočekivano posetio Moskvu, gde je upozorio ruske zvaničnike da ne eskaliraju sukob sa američkim saveznicima u NATO-u.

    Ukrajini je potrebna veća vazdušna podrška, rekao je Tusk, dodajući da će narednih šest meseci “biti odlučujući i da moramo biti spremni kao Poljska i NATO za različite scenarije”.

    Rusija bombarduje Kijev “praktično neprekidnim napadom mlaznih dronova”, rekao je u subotu ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski. U posebnom video obraćanju u petak uveče, priznao je da Ukrajina treba da “značajno ubrza” proizvodnju presretača sposobnih da obore dronove “Šahed” iranske proizvodnje.

  • Lavrov: Svijet prolazi kroz duboke promjene

    Lavrov: Svijet prolazi kroz duboke promjene

    Svijet prolazi kroz duboke promjene, kroz transformaciju. Ove promjene će trajati čitavu epohu i nije sigurno da će generacija koja sada živi na Zemlji biti svjedok konačne konfiguracije, ako do nje uopšte dođe, izjavio je ruski ministar u intervjuu ruskim medijima.

    Ovim riječima je šef ruske diplomatije odgovorio na pitanje kako vidi trenutno stanje svijeta, s obzirom na to da se nekada govorilo o bipolarnom svijetu, a zatim, nakon raspada SSSR-a, o unipolarnom, prenosi Sputnik.

    „Zaista, nakon raspada Sovjetskog Saveza, unipolarnost je proglašena gotovo otvoreno. Frensis Fukujama je odražavao težnje, snove i stanje uma zapadnih elita kada je izjavio da je došao kraj istorije – od sada i nadalje će samo zapadni liberalni model u ekonomiji, politici i ljudskim pravima biti jedini, dominantni model na planeti“, podsjetio je Lavrov.

    U to vrijeme ovo je doživljavano na različite načine, ali se ne sjećam da su naši kineski susjedi aktivno komentarisali to, dodao je on.

    Kod nas su se čak mogli čuti oduševljeni komentari da smo najzad zbacili okove komunističkog sistema, primijetio je ministar.

    „Bože, čuvaj Ameriku“, izjavio je ruski predsjednik u Kongresu. Zapadni stručnjaci su popunili sve naše vladine agencije, učestvovali u reformama, u pripremi za privatizaciju i mnogo toga se dešavalo“, objasnio je Lavrov.

  • Islanđani danas odlučuju o povratku u EU

    Islanđani danas odlučuju o povratku u EU

    Građani Islanda danas glasaju o ponovnom otvaranju pristupnih pregovora sa Evropskom unijom. Brisel pažljivo prati referendum, jer bi mogao da utiče i na narednu fazu proširenja.

    Islanđani danas na referendumu odlučuju o eventualnom povratku evrointegracijama.

    Dok pristalice ističu ekonomsku stabilnost i veću sigurnost u sve neizvjesnijem svijetu, protivnici upozoravaju na gubitak dijela suvereniteta.

    Prema najnovijem istraživanju agencije “Galup”, objavljenom juče, tijesna većina birača protivi se ponovnom otvaranju pregovora o pristupanju EU, što je zaokret u odnosu na ranija ispitivanja javnog mnjenja.

    Glasanje nije izjašnjavanje o samom članstvu, za šta bi bilo neophodno da Island održi i drugi referendum – o tome da li da pristupi bloku od 27 članica pod uslovima dogovorenim tokom pregovora.

    Rejkjavik je napustio pregovore o pristupanju EU 2013. godine, četiri godine nakon podnošenja zahtjeva, kada je na vlast došla evroskeptična vlada.

    Od tada su rast troškova života i rat u Ukrajini ponovo probudili interesovanje javnosti da se to pitanje otvori.

    Članstvo u EU dalo bi Islandu neposredan glas u odlučivanju preko institucija kao što su Evropska komisija, Savjet ministara i Evropski parlament, a zemlju bi uvelo i u carinsku uniju i otvorilo joj mogućnost da usvoji evro.

    Šta bi povratak Islanda značio za proširenje EU?

    U Briselu se referendum pažljivo prati, jer bi mogao da utiče i na narednu fazu proširenja EU.

    Iz perspektive Brisela, eventualni povratak Islanda značio bi uključivanje jedne bogate i institucionalno stabilne države, koja je već visoko usklađena sa evropskim pravilima i nalazi se na geostrateški važnoj lokaciji u sjevernom Atlantiku.

    Zbog toga pojedini analitičari smatraju da bi povratak Islanda mogao da utiče i na Zapadni Balkan, stvaranjem nove političke dinamike u procesu proširenja.

  • Tramp objavio sporazum o korištenju venecuelanske nafte

    Tramp objavio sporazum o korištenju venecuelanske nafte

     Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je sklopljen veliki sporazum prema kojem SAD preuzimaju kontrolu nad petinom rezervi nafte Venecuele.

    Tramp je objavio na mreži “Trut sošl” da su američke kompanije u stanju da ožive posustali energetski sektor Venecuele, koja je članica grupe OPEK, i da će to istovremeno doprinijeti smanjenju cijena goriva u SAD.

    On nije iznio mnogo detalja o sporazumu, rekavši samo da su SAD obezbijedile većinsku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi nafte u Venecueli kroz partnerstvo sa privatnim preduzećima.

    Predsjednik Venecuele Delsi Rodrigez pozdravila je sporazum, rekavši da će on podstaći ekonomiju i državne prihode.

    Novi sporazum predstavlja dramatično proširenje uloge SAD u naftnoj industriji Venecuele, dok Trampova administracija nastoji da oživi proizvodnju i obezbijedi više sirove nafte za američke rafinerije.

    Venecuela posjeduje najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, ali proizvodi samo oko 1,25 miliona barela dnevno, što je daleko ispod njenog potencijala nakon niza godina nedovoljnih investicija, lošeg upravljanja i sankcija.

    Trampova objava uslijedila je nakon više sedmica pregovora između SAD i Venecuele o sporazumu koji bi američkim kompanijama omogućio dugoročni pristup naftnim poljima u Venecueli i garantovao snabdijevanje SAD sirovom naftom.

  • Katastrofa u Nepalu: 579 mrtvih, prijete nove poplave (VIDEO)

    Katastrofa u Nepalu: 579 mrtvih, prijete nove poplave (VIDEO)

    Broj poginulih u katastrofalnim bujičnim poplavama u Nepalu porastao je na najmanje 579, dok se čak 1.924 ljudi i dalje vode kao nestali, a među njima je i državljanka Srbije Enisa Leković.

    Najnoviji bilans u petak, 28. avgusta, objavila je nepalska Nacionalna uprava za smanjenje rizika od katastrofa i upravljanje katastrofama. Broj nestalih gotovo se udvostručio nakon što su vlasti u evidenciju uključile dodatne prijave lokalnog stanovništva. Među nestalima je 517 stranih državljana, kao i 933 radnika na hidroenergetskim projektima, prenosi AP.

    Katastrofa je počela u srijedu, 26. avgusta, kada se ogromna masa vode, leda, stijena i blata sjurila kroz dolinu rijeke Bote Koši (Bhote Koshi), na području uz granicu Nepala i Tibeta.

    Prve analize ukazuju na to da je poplavi prethodila lavina leda i stijena u Himalajima, ali se uzrok katastrofe i dalje istražuje.

    Bujica je brisala naselja, puteve, mostove i drugu infrastrukturu, ostavljajući iza sebe ogromna područja zatrpana blatom i ruševinama.

    Među nestalima i Enisa Leković iz Novog Pazara

    Među stotinama stranaca za kojima se traga nalazi se i državljanka Srbije Enisa Leković.

    Njeno ime objavljeno je na spisku turista s kojima je izgubljen kontakt nakon poplava. Prema izvještajima medija u Srbiji, Lekovićeva je iz Novog Pazara.

    Najnoviji zvanični izvještaj nepalskog Ministarstva spoljnih poslova navodi jednu državljanku Srbije među nestalima. Na toj listi je ukupno 632 stranaca iz 33 zemlje o kojima su prikupljani podaci. Do petka poslijepodne 121 osoba je pronađena, dok se 511 još vodilo kao nestalo.

    Za Enisu Leković za sada nema potvrde da je pronađena, niti su objavljene pouzdane informacije o mjestu na kojem je posljednji put viđena.

    Važno je i da status “nestala” ili “bez kontakta” u ovom slučaju ne znači da je osoba stradala. Spiskovi se neprestano mijenjaju kako se uspostavlja komunikacija s turistima i kako spasilačke ekipe stižu do odsječenih područja.

    Više od 3.700 ljudi spaseno

    Uprkos ogromnim razmjerama katastrofe, spasilačke ekipe uspjele su da izvuku veliki broj ljudi.

    Do sada je u Nepalu spaseno više od 3.700 osoba, a u operacijama učestvuje gotovo 15.000 pripadnika bezbjednosnih službi.

    Posao im otežavaju uništeni putevi i mostovi, nestabilan teren, ogromne količine blata i prekinute komunikacije.

    Crveni krst procjenjuje da je katastrofom pogođeno najmanje 93.000 ljudi kojima je potrebna pomoć.

    O razmjerama katastrofe svjedoče i dramatični snimci iz Nepala, na kojima se vidi kako je snažna bujica nosila sve pred sobom i iza sebe ostavila razorena naselja, puteve i infrastrukturu.

     

    View this post on Instagram

     

    A post shared by Clash Report (@clashreportcr)

    Porodice čekaju bilo kakvu vijest

    Među nestalima su turisti, radnici, planinari i hodočasnici iz desetina zemalja.

    Mnogi su se nalazili na području kojim prolazi ruta prema Tibetu, uključujući put prema svetoj planini Kailaš, jednom od najvažnijih hodočasničkih odredišta za hinduiste i budiste.

    Porodice u međuvremenu pokušavaju da dobiju bilo kakvu informaciju o svojim najbližima.

    Sani Patel posljednji put je razgovarao sa svojim 72-godišnjim ocem Džitendrom Patelom otprilike sat vremena prije katastrofe. Njegov otac krenuo je s prijateljima na hodočašće prema planini Kailaš.

    “Teško je kada ovako živite iz minute u minut. Samo gledate u telefon i čekate da vam se neko javi”, ispričao je Patel za NBC News.

    Nova opasnost prijeti nizvodno

    Dok spasioci tragaju za nestalima, vlasti strahuju od nove katastrofe.

    Nakon poplave formirano je jezero iza prirodne brane nastale od nanosa stijena i drugog materijala. Zbog straha da bi voda mogla probiti prepreku i izazvati novi poplavni talas, potraga je u petak privremeno obustavljena.

    Kada je nivo vode počeo da pada, operacije su nastavljene. Ipak, stanovništvu u ugroženim područjima naređeno je da ostane na sigurnom. AP navodi da vlasti Nepala i Kine i dalje upozoravaju na opasnost od novih poplava.

    Nepalske vlasti tokom dana izdale su i novo upozorenje nakon što su dobile informacije o ponovnom povećanju protoka rijeke Bote Koši. Stanovnicima uz rijeku Trišuli, sve do Muglinga, preporučeno je da ostanu na sigurnim mjestima i budu na visokom oprezu.

    Tijela žrtava pronađena čak u Indiji

    O snazi poplavnog talasa govori i podatak da su tijela za koja se vjeruje da pripadaju žrtvama iz Nepala pronađena u susjednoj Indiji.

    Indijske vlasti izvukle su sedam tijela iz rijeka u saveznoj državi Utar Pradeš.

    Četiri neidentifikovana tijela pronađena su u okrugu Maharadžgandž, a još tri u Kušinagaru, oko 70 kilometara nizvodno od granice.

    Identifikacija pronađenih žrtava je u toku.

    Najteža katastrofa od zemljotresa 2015. godine

    Razmjere materijalne štete takođe su ogromne. “Financial Times” navodi da je oštećeno oko 80 mostova i približno 40 kilometara puteva, dok su čitava naselja uz rijeku uništena.

    Teško je pogođen i granični prelaz Girong, važna kopnena trgovačka veza Nepala s Kinom.

    Katastrofa je pogodila i hidroenergetska postrojenja, a među nestalima su stotine radnika koji su se nalazili na projektima uz rijeke.

    Prema ocjeni “Financial Timesa”, riječ je o najtežoj katastrofi koja je pogodila Nepal od razornog zemljotresa 2015. godine.

    Pomoć stiže u Nepal

    Brojne zemlje ponudile su pomoć Nepalu, dok su Indija, Japan i Pakistan već uključeni u pružanje pomoći pogođenom stanovništvu.

    Evropska unija izdvojila je dva miliona evra humanitarne pomoći za hranu, zdravstvenu zaštitu, pitku vodu i sanitarne potrebe.

    Nepalske vlasti, međutim, saopštile su da im za sada nisu potrebni strani timovi za potragu i spasavanje, navodeći da raspolažu dovoljnim brojem ljudi na terenu, ali da su otvorene za tehničku i drugu pomoć.

    Potraga traje i na tibetanskoj strani granice. Kineske vlasti potvrdile su pet poginulih, dok se 558 ljudi vodi kao nestalo.

    Broj žrtava još nije konačan. Spasilačke ekipe nastavljaju da pretražuju blato i ruševine, dok vlasti upozoravaju da bi nova kiša i nestabilan teren mogli dodatno otežati potragu.

  • Sudija Bonomi sprovodi istragu o okolnostima smrti generala Ratka Mladića

    Sudija Bonomi sprovodi istragu o okolnostima smrti generala Ratka Mladića

    Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične tribunale Grasiela Gati Santana, odredila je sudiju Iana Bonomija da sprovede istragu o okolnostima smrti generala Ratka Mladića.

    General Mladić preminuo je juče u pritvorskoj bolnici Haškog tribunala, koji ga je osudio na kaznu doživotnog zatvora.

    Mehanizam je, uprkos garancijama Srbije i Republike Srpske, u više navrata odbio da generala Mladića pusti na liječenje u Srbiji.

  • Saučešće Šojgua povodom smrti generala Mladića: Bio je izložen nečovječnim uslovima u Tribunalu

    Saučešće Šojgua povodom smrti generala Mladića: Bio je izložen nečovječnim uslovima u Tribunalu

    Sekretar Savjeta bezbjednosti Rusije Sergej Šojgu izjavio je najdublje saučešće povodom smrti nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske Ratka Mladića njegovoj porodici i prijateljima.

    On je ukazao na nečovječne uslove u Haškom tribunalu kojima je bio izložen.

    – Sa gorčinom sam primio vijest o smrti generala Ratka Mladića u haškim kazamatima. Nepravedna presuda koju je Ratku Mladiću izrekao Međunarodni tribunal za bivšu Јugoslaviju, kao i nehumani uslovi njegovog zatočeništva, predstavljaju drastičan primer nepoštovanja međunarodnih pravnih normi i principa pravičnog i humanog tretmana zatvorenika – navodi se u njegovom telegramu.

    Mladić je preminuo u četvrtak u Haškom tribunalu.