Kategorija: Svijet

Broj žrtava poplava i klizišta u Nepalu porastao je na 162, saopštila je nepalska policija, dok se stotine ljudi i dalje vode kao nestali.

Među poginulima, 64 osobe pronađene su u nizvodnim područjima okruga Čitvan, dok je još 26 stradalih pronađeno u istočnom Navalparasiju. Među nestalima je i 28 policajaca.

Istovremeno, broj nestalih nakon klizišta u tibetanskom okrugu Đirong porastao je na 558, objavila je kineska državna televizija. Među njima je 260 stranih državljana, dok su potvrđene tri žrtve.

Nepalska vojska angažovala je oko 2.000 vojnika u operacijama potrage i spasavanja. Do sada je spašeno 97 ljudi, među kojima i tri radnika zarobljena u tunelu hidroelektrane Trišuli A.

Međunarodni centar za integrisani planinski razvoj upozorio je na mogućnost novih poplava zbog otpada koji je dospio u riječne tokove. Stručnjaci procjenjuju i postoji li opasnost od novih poplava zbog mogućih blokada rijeke Trišuli.

​Kubanski Centar za molekularnu imunologiju (CIM) saopštio je da je razvio preparat 2C12 koji je spreman za početak kliničkih ispitivanja kod ljudi sa uznapredovalim karcinomom kože, melanomom, uprkos teškoćama i teškim energetskim i ekonomskim uslovima nastalim kao posljedica “američke blokade”, prenijeli su kubanski državni mediji.

“2C12 je nova nada u borbi protiv raka. Njegova funkcija je da pomogne prirodnom odbrambenom mehanizmu ljudskog tijela da efikasnije prepozna i bori se protiv ćelija raka”, saopšteno je na društvenim mrežama iz CIM, prenosi dnevnik Granma.

U saopštenju se navodi da je u pitanju lijek sa karakteristikama sličnim pembrolizumabu, jednom od tretmana koji se koristi na međunarodnom nivou za stimulisanje odgovora imunog sistema protiv ćelija tumora, prenosi Tanjug.

U saopštenju CIM se navodi da je pembrolizumab nedostupan na Kubi zbog previsoke cijene i američke blokade.

Prema informacijama koje je objavio CIM, prva klinička studija sa 2C12 biće sprovedena u bolnicama u Havani, u Nacionalnom institutu za onkologiju i radiobiologiju, na Kliničkoj hirurškoj bolnici Hermanos Ameijeiras i na Univerzitetskoj onkološkoj bolnici Selestino Ernandez u provinciji Vilja Klara u ventralnom dijelu Kube.

Direktor CIA Džon Retklif (John Ratcliffe) tokom iznenadne i nenajavljene posjete Moskvi upozorio je ruske zvaničnike da ne preduzimaju akcije protiv članica NATO, posebno baltičkih država, objavili su američki mediji pozivajući se na izvore upoznate s razgovorima.

Retklif je u utorak, 25. avgusta, boravio u ruskoj prijestonici, a administracija američkog predsjednika Donalda Trampa prvobitno nije saopštila zbog čega je šef CIA otišao u Moskvu.

Detalje su sada objavili Wall Street Journal i Politico.

Upozorenje zbog Estonije, Letonije i Litvanije
Prema pisanju Politica, glavna poruka koju je Retklif prenio ruskoj strani odnosila se na moguću eskalaciju rata u Ukrajini i poteze Moskve prema istočnim članicama NATO.

“Razgovor je prvenstveno bio usmjeren na upozorenje Rusiji protiv bilo kakve eskalacije prema baltičkim državama”, rekao je izvor upoznat s posjetom.

Posebno su pomenute Estonija, Letonija i Litvanija.

Wall Street Journal navodi da je posjeta uslijedila nakon novih procjena američkih obavještajnih službi prema kojima bi ruski predsjednik Vladimir Putin u narednim godinama mogao pokušati da testira odlučnost NATO-a ograničenim napadom na neku od članica Alijanse.

Takav scenario bio bi izuzetno rizičan jer član 5 NATO ugovora predviđa da se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve.

U Moskvu stigao iz Letonije
Zanimljiv detalj otkrili su javno dostupni podaci o praćenju letova. Vojni transportni avion C-17 kojim je Retklif stigao u Moskvu prethodno je poletio iz Letonije.

Posjeta je izazvala veliku pažnju u Vašingtonu i evropskim prijestonicama jer je riječ o prvom javno poznatom odlasku direktora CIA u Moskvu tokom aktuelnog Trampovog mandata.

Došla je i u trenutku kada Rusija i Ukrajina pojačavaju napade dronovima i raketama daleko od linije fronta, dok je Moskva posljednjih sedmica uputila niz prijetnji zemljama NATO koje podržavaju Ukrajinu.

Retklif imao još jednu poruku za Kremlj
Ukrajina, međutim, nije bila jedina tema.

Politico navodi da je Retklif od ruskih zvaničnika zatražio i smanjenje vojne i ekonomske podrške Iranu.

Prema izvorima tog medija, šef CIA prenio je želju Vašingtona da Moskva prestane da dijeli oružje i odbrambenu tehnologiju s Teheranom. Ruskoj strani je, takođe, poručeno da ne “pretjeruje u reakciji” ukoliko bude pogođena američkim sankcijama povezanim s Iranom.

Američki ministar finansija Skot Besent (Scott Bessent) samo dan ranije zaprijetio je značajnim proširenjem sankcija zemljama koje odbijaju da smanje ekonomske veze s Iranom.

Tramp: Posjeta je bila “polurutinska”
Donald Tramp pokušao je da umanji spekulacije o dramatičnoj pozadini Retklifovog puta.

U radijskom intervjuu odbacio je tvrdnje da je direktor CIA otišao u Moskvu kako bi Putina odgovorio od testiranja odlučnosti NATO ili eventualnog napada na Veliku Britaniju.

Posjetu je opisao kao “polurutinsku”, ali je priznao da je bila povezana i s nastojanjima da se okonča rat u Ukrajini.

“Mrzim da razočaram ljude. Voljeli bismo da se rat u Ukrajini završi”, rekao je Tramp.

Kremlj potvrdio razgovore
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov potvrdio je da je Retklif tokom boravka u Moskvi razgovarao s predstavnicima ruskih obavještajnih službi, prenosi Reuters.

“Mogu samo da kažem da je bilo kontakata preko specijalnih službi. Mogu da kažem i to da nije bilo sastanka s ruskim predsjednikom. Naravno, predsjednik Putin je o svemu odmah informisan”, rekao je Peskov.

On nije želio da otkrije o čemu se razgovaralo.

Ni CIA nije javno iznijela detalje razgovora.

Politico ocjenjuje da je posjeta Moskvi još jedan primjer kako Tramp koristi direktora CIA za “osjetljive kontakte s velikim američkim protivnicima”. Retklif je, podsjeća ovaj medij, u maju tajno putovao i na Kubu, gdje je vlastima prenio upozorenje da sprovedu temeljne reforme ili se suoče s američkom kampanjom pritiska.

Njemačka je godinama bila jedno od najpoželjnijih odredišta za radnike iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i drugih zemalja regije. Visoke plate i mogućnost pronalaska posla mnogima su bili dovoljan razlog za odlazak, ipak, posljednjih godina sve je više onih koji tvrde da se odnos plata i troškova života znatno promijenio.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da mu se “ne žuri” u vezi sa pregovorima sa Iranom.

Tramp je, odgovarajući na pitanje novinara Al DŽazire o nastavku pregovaračkog procesa, izjavio da su i ekonomska i vojna akcija “efikasne”, kao i da mu se “ne žuri” kada je riječ o pregovorima sa Iranom.

– Nemam nikakve rokove, ne žuri mi se – saopštio je američki predsjednik.

Državni sekretar SAD Marko Rubio prenio je ranije svojim kolegama širom svijeta da Vašington trenutno ne planira izvođenje novih ofanzivnih udara na Iran, s obzirom na to da američka administracija preusmjerava pažnju na ekonomski pritisak i obezbjeđivanje Ormuskog moreuza, rekla su dva dobro obaviještena izvora za izraelski Kanal 12.

Izvori navode da Rubio, međutim, nije isključio mogućnost vojne akcije Sjedinjenih Američkih Država, ukoliko Iran pokrene nova neprijateljstva.

Izvori su takođe naveli da se očekuje da se nove američke ekonomske sekundarne sankcije protiv Irana, koje je u ponedjeljak objavio američki ministar finansija Skot Besent primjenjivati bar do američkih izbora na sredini mandata početkom novembra, nakon čega bi ponovo mogla da se razmotri mogućnost šire vojne kampanje, prenio je Tajms of Izrael.

Iran i Oman postigli su dogovor o podjeli prihoda od prolaska brodova kroz Ormuski moreuz, saopštio je portparol Revolucionarne garde Irana Hosein Mohebi.

– Tokom pregovora smo postigli dogovor o udjelu svake strane u vodama moreuza, kao i o udjelu u prihodima Irana i Omana – rekao je Mohebi.

On je dodao da će Ormuski moreuz ostati zatvoren dok SAD ne prihvate uslove koje je postavio Iran.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je tri neobjavljena ukaza u vrijeme nenajavljene posjete Moskvi direktora CIA Džona Retklifa, što je izazvalo spekulacije o njihovoj mogućoj povezanosti.

Francusko selo Poma je skoro u potpunosti razoreno, nakon što ga je pogodio tornado, saopštile su danas lokalne vlasti.

Oko 300 od 500 kuća u selu je oštećeno, a za oko 100 se procjenjuje da više nisu bezbjedne za stanovanje. Svi stanovnici su evakuisani, dok nadležne službe provjeravaju bezbjednost objekata. Više desetina ljudi je povrijeđeno, ali niko nije u životnoj opasnosti, javlja Rojters.

Neke kuće su potpuno urušene, dok su druge ostale bez krovova ili su im dijelovi zidova srušeni.

– Bilo je apokaliptično – rekla je 41-godišnja meštanka Vanesa, koja je tokom udara tornada ostala zarobljena u svojoj kući.

Ona je rekla da nije mogla da zatvori prozore zbog jačine vjetra i da su mještani pomislili da će “sve biti gotovo” kada su vidjeli kako se tornado približava.

🚨 BREAKING: #Tornado rips through, #Pomas southern #France, injuring 39 and damaging ~300 homes.

15 were hospitalized, including 2 critically injured, while thousands lost power.#けるとめる #gtavıleak pic.twitter.com/eCGPsN3y48

— Eyes on the Globe (@eyes_globe) August 25, 2026

Tornado je pogodio Pomu nakon što je ovogodišnji talas velikih vrućina u Francuskoj počeo da ustupa mjesto grmljavinskim olujama u mnogim dijelovima juga zemlje.

Stručnjak francuske meteorološke službe Meteo-Frans Fransoa Žobar rekao je da je tornado bio “zaista intenzivan” i da je izazvao velika oštećenja u opštini. On je procijenio da su udari vjetra vjerovatno dostizali 200 kilometara na sat ili više, prenosi Rojters.

U Francuskoj se godišnje zabilježi nekoliko desetina tornada, znatno manje nego u SAD, gdje ih ima više od 1.000. Tornada u Francuskoj uglavnom su slabijeg intenziteta, zbog čega su razmjere razaranja u Pomi neuobičajene.

Žobar je rekao da je povećanje broja i intenziteta oluja povezano sa klimatskim promjenama, ali da za sada nije moguće izvesti isti zaključak kada je riječ o tornadima, jer su istraživanja o njihovoj povezanosti sa klimatskim promjenama još u toku.