Kategorija: Svijet

Nastavljaju se vazdušni udari na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze i diplomatska predstavništva u regionu.

Saudijska Arabija presrela dvije krstareće rakete i devet dronova

Saudijska Arabija presrela je dvije krstareće rakete u blizini centralnog grada Al-Kharj, saopštio je portparol Ministarstva odbrane te zemlje.

Ministarstvo je na mreži Iks navelo da su rakete presretnute i uništene u Al-Hardžu, prenio je En-Bi-Si.

U odvojenoj objavi, Ministarstvo odbrane je saopštilo da je devet dronova presretnuto po ulasku u vazdušni prostor Kraljevine.

UAE: Više od 1.000 napada iz Irana

Ministarstvo spoljnih poslova Ujedinjenih Arapskih Emirata saopštilo je danas da je ta zemlja bila izložena više od 1.000 napada iz Irana.

Resorno ministarstvo je istaklo da je broj tih napada veći od onih koje su pretrpjele sve ostale ciljane države, uz napomenu da UAE “nisu učestvovali u ratu i nisu dozvolili korišćenje svoje teritorije, teritorijalnih voda ili vazdušnog prostora za bilo kakav napad na Iran”, prenio je En-Bi-Si.

– U tom smislu, UAE potvrđuju svoje pravo na samoodbranu, kako je garantovano međunarodnim pravom i Poveljom Ujedinjenih nacija – navedeno je u saopštenju Ministarstva.

Rubio: U napadima na Iran idemo ispred rasporeda, tek ćemo pokrenuti napade

Sjedinjene Američke Države u napadima na Iran idu “ispred rasporeda” i “tek će pokrenuti” napade na zemlju u “narednih nekoliko sati i dana”, izjavio je sinoć američki državni sekretar Marko Rubio.

– Zaista ćete početi da primjećujete promjenu u obimu i intenzitetu ovih napada, jer dve najmoćnije vazduhoplovne snage na svijetu razgrađuju ovaj teroristički režim, uništavaju ga i oduzimaju mu sposobnost da prijeti svojim susjedima ili da se sakrije iza zone imuniteta koja im omogućava da razviju svoje nuklearne ambicije – rekao je Rubio, prenosi En-Bi-Si njuz.

Kako je rekao, SAD nisu napale Iran zato što je Izrael tako namjeravao, već zato što je američki predsjednik Donald Tramp navodno tako odlučio.

– Odluka koju je donio bila je da Iranu ne bude dozvoljeno da se krije iza svog programa balističkih raketa, da mu ne bude dozvoljeno da se krije iza svoje sposobnosti da sprovede ove napade – rekao je Rubio.

On je rekao da je Donald Tramp donio odluku da napadne Iran kada je utvrdio da pregovori koji su bili u toku neće uspjeti, što je u suprotnosti sa Rubiovom jučerašnjom izjavom da je napad na Iran imao odbrambenu svrhu, jer je Izrael planirao napad na Iran.

– Kada je predsjednik donio odluku da pregovori neće uspjeti, da nas manipulišu u pregovorima i da je to prijetnja koja nije održiva, donijeta je odluka o napadu. To sam rekao juče – rekao je Rubio, insistirajući da je “ova operacija na kraju morala da se desi”.

Ranije juče, Tramp je demantovao da ga je Izrael uvukao u rat sa Iranom, navodeći da je njegovo mišljenje bilo da će Iranci prvi napasti.

Ne prestaju sukobi na Bliskom istoku. SAD i Izrael nastavljaju da gađaju Iran, dok iranske snage uzvraćaju napadima na izraelske gradove i američke baze u regionu.

Mediji prenose da u vazdušnim udarima nije pošteđen nijedan dio Teherana, a da su najviše oštećeni komunikacioni tornjevi, radiodifuzne stanice i gradski Veliki bazar.

Iran uzvraća udarima na američke baze i diplomatska predstavništva u regionu. Nakon napada dronovima, izbio je požar u konzulatu SAD u Dubaiju, ali nije bilo povrijeđenih, potvrdio je američki državni sekretar Marko Rubio.

Američki ratni brodovi počeće da prate tankere u Ormuskom moreuzu, ukoliko to bude potrebno, saopštio je predsjednik SAD Donald Tramp.

– Naložio sam Razvojnoj finansijskoj korporaciji SAD da obezbijedi, po veoma razumnoj cijeni, osiguranje od političkog rizika i garancije za finansijsku bezbjednost sve pomorske trgovine, posebno energetske, koja putuje kroz Persijski zaliv. Ovo će biti dostupno svim pomorskim linijama. Ukoliko bude potrebno, američka mornarica će početi da prati tankere kroz Ormuski moreuz, što je prije moguće – napisao je Tramp na društvenoj mreži Iks.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države će, bez obzira na sve, obezbijediti “slobodan protok energije svijetu”.

– Ekonomska i vojna moć Sjedinjenih Američkih Država je najveća na Zemlji. Uskoro će uslijediti više koraka – dodao je Tramp.

U velikoj međunarodnoj akciji usmjerenoj protiv trgovine kokainom, uhapšeno je 16 osoba, među kojima i jedan visoko rangirani član kriminalne mreže povezane sa ekvadorskim kartelom Los Lobos, dok su još četiri osumnjičena pozvana na ispitivanje, objavljeno je na sajtu Agencije EU za saradnju u sprovođenju zakona (Evropol).

Operaciju su, uz podršku Evropola, izveli organi za sprovođenje zakona iz Belgije, Ekvadora i Holandije. Istraga, pokrenuta u januaru 2025. godine, razotkrila je složenu šemu krijumčarenja kokaina, pranja novca i korupcije.

Tokom akcije u kojoj je učestvovalo više od 100 policajaca, zaplenjeno je oko četiri tone kokaina – 572 kilograma u Ekvadoru, 2,6 tona u Vlisingenu u Holandiji, 1,1 tona u Roterdamu i 3,165 tona u Belgiji. Pored toga, izvršeno je 26 pretresa, zaplijenjena su četiri pištolja i dve puške, više vozila, kao i 810 miliona američkih dolara u gotovini.

Istragu je vodila ekvadorska policija uz podršku Evropola, belgijskih i holandskih policijskih službi, kao i kancelarije DEA u Bukureštu.

Meta operacije bila je kriminalna mreža iz Ekvadora, koju je predvodila osoba koja je djelovala iz gradova Gvajakil i Mačala. Za transport kokaina korišćene su kompanije za izvoz voća, a droga je skrivana u legalnim pošiljkama, posebno u rashlađenim kontejnerima.

Istraga je pokazala i da je ekvadorska mreža sarađivala sa albanskom kriminalnom organizacijom, čiji su članovi putovali u Ekvador radi pregovora i organizovanja velikih pošiljki. Po dolasku u Evropu, kokain je dalje distribuiran kroz složenu logističku mrežu u više zemalja, saopštio je Evropol.

Mojtaba Hamenei, sin iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija i osoba koju neki analitičari dugo smatraju mogućim nasljednikom, prema navodima iranske agencije Mehr News je živ.

“Mojtaba Hamenei, sin vrhovnog vođe, potpuno je dobrog zdravlja”, objavila je agencija Mehr. Agencija je navela da Mojtaba takođe razmatra “važna pitanja” vezana za državu, bez iznošenja pojedinosti.

Mojtaba, drugi sin vrhovnog vođe, naširoko se smatra osobom koja iza kulisa ima uticaj, sa dubokim vezama sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), najmoćnijom vojnom silom u Iranu, kao i sa Basijem, njegovom dobrovoljačkom paravojnom mrežom, prenosi Index.

Ipak, svaki pokušaj prenosa vlasti sa oca na sina naišao bi na političke i vjerske osjetljivosti unutar Irana.

Dinastički prenos vlasti ne gleda se blagonaklono u šiitskoj klerikalnoj tradiciji, naročito u sistemu koji je nastao revolucijom koja je srušila monarhiju.

Postoje i praktične prepreke: Mojtaba nije široko poznat kao visoki klerik i ne obavlja nijednu zvaničnu državnu funkciju. Sjedinjene Američke Države uvele su mu sankcije 2019. godine.

Ruski predsjednik Vladimir Putin pokušava da doprinese deeskalaciji situacije na Bliskom istoku, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

“Putin je nesumnjivo ulagao i nastaviće da ulaže sve napore da doprinese barem blagom smirivanju situacije. U tom smislu, razgovori sa partnerima su se svodili na Putinovo obećanje da će iranskim vlastima prenijeti našu ozbiljnu zabrinutost povodom eskalacije nasilja u regionu”, naveo je Peskov.

Putin je juče razgovarao telefonom sa rukovodiocima Bahreina, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Saudijske Arabije.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da još nema dokaza da Teheran razvija nuklearno oružje, što je bilo glavno, ako ne i jedino, opravdanje za rat i da je prioritet hitan prekid neprijateljstava.

– Postoji potvrda i od IAEA i od američkih obavještajnih stručnjaka. Potvrda da Iran nije proizveo niti pokušao da proizvede nuklearno oružje rekao je on na konferenciji za novinare sa drugim ministrom spoljnih poslova Bruneja Erivanom Јusofom, prenosi TASS.

U sukobu na Bliskom istoku, prvi prioritet je prekid svake vojne akcije koja rezultira civilnim žrtvama, rekao je Lavrov.

– Vjerujemo da je imperativ da se kategorično i odlučno zalažemo za trenutni prekid neprijateljstava sa svih strana. Kao bezuslovni prvi korak, moramo da učinimo sve što je moguće da zaustavimo bilo kakve akcije koje dovode do civilnih žrtava, bilo u Iranu, gdje je više od 150 djevojčica ubijeno u napadu na školu ili u bilo kojoj drugoj zemlji Persijskog zaliva – rekao je Lavrov.

On je istakao da se na Bliskom istoku u suštini vodi rat i ponovio da Rusija snažno poziva na prekid neprijateljstava svih zemalja na Bliskom istoku, prenose RIA Novosti.

Prema njegovim rjiečima, posljedice agresije protiv Irana osjećaju se u cijelom regionu i ne treba očekivati da će biti uvedene sankcije protiv SAD i Izraela zbog situacije oko Irana.

Lavrov je, takođe, istakao da je očigledno da se ni Međunarodni olimpijski komitet ni Međunarodni paraolimpijski komitet neće usuditi da uvedu sankcije protiv sportista iz SAD i Izraela.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (International Atomic Energy Agency – IAEA) potvrdila je da su u nedavnim napadima oštećene ulazne zgrade postrojenja za obogaćivanje goriva Natanz (Natanz) u Iranu.

IAEA potvrdila štetu u Natanzu

IAEA navodi da na samom nuklearnom postrojenju nije zabilježen dodatni uticaj i da se ne očekuju radiološke posljedice.

Procjena je donijeta na osnovu najnovijih dostupnih satelitskih snimaka, prenosi Index.hr.

Based on the latest available satellite imagery, IAEA can now confirm some recent damage to entrance buildings of Iran’s underground Natanz Fuel Enrichment Plant (FEP). No radiological consequence expected and no additional impact detected at FEP itself, which was severely… pic.twitter.com/7CS7BRZo1s

— IAEA – International Atomic Energy Agency ⚛️ (@iaeaorg) March 3, 2026

Podzemni dio postrojenja bio je, prema ranijoj procjeni IAEA “teško oštećen“ u napadima u junu.

NEW HIGH RESOLUTION IMAGERY taken by @vantortech today clearly shows the damage from two separate strikes to the access points to the underground Natanz enrichment plant, which although not operational post-June 2025 strikes may still contain enriched uranium cylinders,… pic.twitter.com/ZCv87G2b0Y

— Inst for Science (@TheGoodISIS) March 2, 2026

Tramp se javio Kurdima, traži pomoć u ratu s Iranom

Američki predsjednik Donald Tramp u nedjelju je telefonski razgovarao sa kurdskim vođama u Iraku o američko-izraelskom ratu sa Iranom) i mogućem daljem razvoju događaja, potvrdila su za američki portal Aksios (Axios) tri izvora upoznata sa pozivima.

Tramp je kontaktirao vođe dvije glavne kurdske frakcije u Iraku – Masuda Barzanija (Masoud Barzani) i Bafela Talabanija (Bafel Talabani) – dan nakon početka bombardovanja u subotu, piše Aksios (Axios).

Strateška važnost Kurda u regionu

Kurdi imaju hiljade boraca duž iračko-iranske granice i kontrolišu strateška područja koja bi mogla postati ključna u daljem toku rata. Pored toga, irački Kurdi održavaju bliske veze sa kurdskom manjinom u Iranu.

Telefonski pozivi uslijedili su nakon višemjesečnog lobiranja izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, koji je podsticao Trampa na napad i promjenu režima u Iranu. Izrael decenijama ima bliske bezbjednosne, vojne i obavještajne veze sa Kurdima u Siriji, Iraku i Iranu.

Jedan zvaničnik izjavio je: “Preovladava mišljenje, a to je svakako i Netanjahuov stav, da će Kurdi ‘izaći iz sjenke’… da će se pobuniti.“ Netanjahu je prvi put izneo ideju o uključivanju Kurda na sastanku sa Trampom u Bijeloj kući.

“Kada je prvi put došao i satima sjedio sa Trampom, činilo se kao da Netanjahu ima sve razrađeno“, rekao je jedan zvaničnik.

“Imao je spremnog nasljednika. Sve je znao o Kurdima: koje su dvije grupe, gdje se nalaze. Znao je i koliko će se ljudi dići na ustanak“, dodao je.

Reakcija Bijele kuće

Na direktno pitanje o Trampovim  pozivima Kurdima, portparolka Bijele kuće Kerolajn Levit odbila je da komentariše detalje.

“Predsjednik Tramp je proteklih dana bio u kontaktu sa brojnim saveznicima i partnerima u regionu“, izjavila je za Aksios.

U nedjelju je Kurdska stranka slobode (Kurdistan Freedom Party) opoziciona grupa iranskih Kurda sa sjedištem u iračkom Kurdistanu, optužila Iran za osvetničku kampanju raketnim napadima i bespilotnim letjelicama. Šest dana prije početka rata, pet disidentskih kurdskih grupa koje djeluju iz Iraka objavilo je osnivanje Koalicije političkih snaga iranskog Kurdistana (Coalition of Political Forces of Iranian Kurdistan) za borbu protiv Irana.

Ko su Kurdi?

Kurdi su najveća etnička manjina u Iraku i jedna od najvećih u Iranu , a često se opisuju kao najveći narod na svijetu bez sopstvene države.

Njihova domovina prostire se jugoistočnom Turskom, sjevernom Sirijom, sjevernim Irakom i sjeverozapadnim Iranom . Nakon američke invazije na Irak 2003. godine i svrgavanja Sadama Huseina, Kurdi su uspostavili autonomnu regiju na sjeveru zemlje.

Njihovi borci, poznati kao “pešmerge” (peshmerga) – što znači “oni koji se suočavaju sa smrću” – imaju decenije borbenog iskustva stečenog u sukobima u Iraku i protiv Islamske države u Siriji.

Mađarski premijer Viktor Oraban ponovio je danas da je blokada cjevovoda Družba od strane Ukrajine ucjena predsjednika te zemlje Volodimira Zelenskog, usmjerena na to da pomogne mađarskoj opozicionoj stranci Tisa da dođe na vlast.

On je to napisao na svom Fejsbuku uz objavu izjave generalnog direktora nacionalne energetske kompanije MOL Žolta Hernadija, koji je rekao da cjevovod “Družba” sam po sebi nije oštećen.

– Mađarska neće da ostane pasivna. Razbićemo blokadu nafte i zaštititi snabdijevanje Mađarske energentima – napisao je Orban, prenosi MTI.

Hernadi je naveo da je ranije bio obaviješten da će požar biti ugašen i da će cjevovod ponovo početi sa radom za dva ili tri dana, ali da mu je potom ukrajinska strana saopštila da još nije donijeta odluka o ponovnom pokretanju cjevovoda što je, kako je rekao teško objasniti kao tehnički problem.

Kiparske vlasti izdale su hitno upozorenje svojim građanima i izdale preporuku da svi spakuju “ranac za hitne slučajeve”.

“Kao meru predostrožnosti, napravite sopstveni ranac za hitne slučajeve sa osnovnim proizvodima, koji možete lako transportovati do skloništa, u slučaju da nadležni organi daju odgovarajuća uputstva”, navodi se u saopštenju Ministarstva unutrašnjih poslova Kipra.

Na svom zvaničnom X nalogu, Ministarstvo je objavilo i fotografije, na kojima je do detalja opisano šta sve “ranac za hitne slučajeve” treba da sadrži.

Među neophodnim potrepštinama su: voda, novac, sredstava za ličnu higijenu, topla odeća, konzervirana hrana, baterijska lampa, lekovi, prva pomoć, baterije i powerbank, pištaljka, prenosivi radio, kao i švajcarski nožić.

Među preporukama se navodi i da se u ranac spakuje zaštitna hirurška maska.

Podsjetimo, u proteklih nekoliko dana došlo je do više napada na britansku vojnu bazu Akrotiri, koja se nalazi na Kipru.

Jedan dron uspeo je da pogodi bazu i pričinjena je manja šteta.

Juče su borbeni avioni presreli najmanje dva drona koja su ciljala bazu.

U jednom trenutku došlo je do kompletne obustave rada međunarodnog aerodroma Pafos, zbog opasnosti, a građanima koji žive u selima oko Akrotirija savetovano je da ne napuštaju svoje domove, prenosi Telegraf.

Novi videosnimci pokazuju da je Hilari Klinton umalo napustila svjedočenje iza zatvorenih vrata pred američkim poslanicima o Džefriju Epstinu nakon što je procurila njena fotografija sa tog iskaza.

Ključni momenti saslušanja Klintonovih:

• Procurila fotografija iz prostorije za svjedočenje
• Hilari Klinton zaprijetila odlaskom
• Pitanja o “Picagejtu“ i teorijama zavjere
• Rasprava o NLO dokumentima
• Bil Klinton govorio o odnosu sa Trampom
• Pitanje o pomilovanju Gislejn Maksvel

Snimci, koje je u ponedjeljak, 2.marta, objavio Odbor za nadzor Predstavničkog doma (House Oversight Committee), prikazuju sate svjedočenja koja su prošle sedmice dali i Hilari Klinton i njen suprug, bivši američki predsjednik Bil Klinton.

Oboje su dali odvojene iskaze i negirali bilo kakvo saznanje o zločinima pokojnog seksualnog prestupnika.

Iako nijedna Epstinova žrtva nije optužila Klintonove za nedjela, Bil Klinton se pominje u istražnim spisima, što je i dovelo do poziva na svjedočenje bračnog para, piše BBC.

Hilari Klinton umalo napustila saslušanje

U jednom od najdramatičnijih trenutaka, advokat Hilari Klinton obavijestio je prisutne da je fotografija iz sobe za iskaz procurila u javnost. Republikanska poslanica Loren Bobert priznala je da je podijelila fotografiju, ali je tvrdila da je to bilo prije početka saslušanja.

Klinton je udarila šakom o sto i rekla: “Nije važno. Svi se pridržavamo istih pravila”.

Kada joj je rečeno za curenje fotografije, bivša državna sekretarka zaprijetila je odlaskom.

Hillary Clinton finding out Lauren Boebert is posting photos of her testimony: “If you guys are doing that, I am done. You can hold me in contempt from now until the cows come home. this is just typical behavior… We all are abiding by the same rules.”

Boebert: “I… I will… pic.twitter.com/WtmMwQo6aY

— Headquarters (@HQNewsNow) March 2, 2026

“Gotova sam s ovim. Ako se vi time bavite, ja sam gotova. Možete me od sada pa do sudnjeg dana smatrati nesaradljivom”, rekla je Hilari Klinton.

Njen advokat podsjetio je poslanike da je Klintonova tražila javno saslušanje, ali je odbor taj zahtjev odbio.

“Gotova sam“, ponovila je Klintonova, nakon čega je ustala.

Saslušanje je prekinuto, a nakon pauze njen advokat je ukorio odbor.  “Smatramo ovo neprihvatljivim, neprofesionalnim i nepoštenim. Očekujemo da se ovo sprovede prema pravilima“, rekao je advokat.

NLO-i i Picagejt

Nekoliko sati nakon početka saslušanja, republikanka Loren Bobert pokrenula je pitanje “Picagejta” (Pizzagate).

Inače, Picagejt je neosnovana teorija zavjere iz 2016. godine koja je tvrdila da visoki članovi Demokratske stranke vode tajni lanac trgovine djecom iz picerije Komet Ping Pong (Comet Ping Pong) u Vašingtonu.

Nastala je nakon objave hakovanih imejlova povezanih sa kampanjom Hilari Klinton, iako za optužbe nije bilo nikakvih dokaza.

Nakon što je pojasnila da pita da li je Klintonova vidjela spise o Epstinu koji pominju “Picagejt”, bivša državna sekretarka je zbunjeno odgovorila.

“Picagejt je bio potpuna izmišljotina. Bila je to sramotna optužba koja je nanijela štetu mnogim ljudima“, rekla je ona.

“Ne mogu da vjerujem da to uopšte pominjete”, dodala je.

Drugi republikanski poslanik, Erik Berlijson postavio je pitanje o NLO-ima (UFO), podsjetivši da se Lorens Rokfeler zalagao za deklasifikaciju vladinih spisa o toj temi tokom predsjedništva Bila Klintona i da je savjetnik Hilari Klinton obećao da će objaviti te spise ako ona bude izabrana.

Upitana da li je zadovoljna što bi ti spisi sada mogli biti objavljeni, Klintonova je odgovorila potvrdno.

“Mislim da bi sve što se može otkriti trebalo i otkriti“, dodala je.

Naglasila je i svoju frustraciju činjenicom da su mnogi dokumenti cenzurisani, posebno oni koji se odnose na optužbe prema Trampu, te je prozvala republikance i Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država (United States Department of Justice) da štite “jednu stranku i jednu osobu“.

Klinton i Tramp razgovarali o Epstinu uz golf

Tokom svog svjedočenja, Bil Klinton je upitan da li Donalda Trampa treba primorati na svjedočenje.

“To je na vama da odlučite“, odgovorio je i dodao “ali dobro ga je poznavao.“

Prisjetio se razgovora sa Trampom o Džefriju Epstinu oko 2002. ili 2003. godine.

“Nikada mi nije rekao ništa što bi me navelo da pomislim da je bio umiješan u nešto neprimjereno. Samo je rekao: ‘Bili smo prijatelji, a onda smo se posvađali zbog posla s nekretninama.’ To je sve”, rekao je Klinton.

Klinton je rekao da se razgovor odvijao na Trampovom golf terenu i da je Tramp morao znati da je on prethodno letio Epstinovim avionom. Prema njegovim riječima, Tramp je dodao: “Sjajno smo se zabavljali godinama. Ali posvađali smo se. Sve zbog nekretnina.“

Klinton se nije mogao sjetiti ko je započeo temu o Epstinu , ali je rekao: “Bio bih šokiran da sam ja. Jednostavno to ne radim.“

Reakcija na pitanje o fotografiji iz džakuzija

Bivši predsjednik SAD-a upitan je i o fotografiji objavljenoj u sklopu Epstinovih spisa, koja ga prikazuje u džakuziju sa drugom osobom čije je lice zamagljeno.

“Mislim da nisam ni znao da je fotografija snimljena“, rekao je Klinton , dodajući da je „gotovo siguran“ da je nastala u Bruneju na kraju dugog putovanja po Aziji. Objasnio je da mu je sultan od Bruneja, kojeg je dobro upoznao, ponudio smještaj u hotelu.  “Rekao je: ‘Želim da odsjednes u ovom hotelu i nadam se da ćeš koristiti bazen.’ Tako sam i učinio. A onda sam izašao i otišao u krevet, iscrpljen“, ispričao je Klinton uz osmijeh.

🚨HOLY F*CK: Bill Clinton just exposed what Trump said about Epstein on the golf course!!

“Trump said, ‘You know, we had some great times together over the years, but we fell out all because of a real estate deal. I'm sorry it happened.’”

This is DISASTER for Republicans. pic.twitter.com/vSghVVIMtw

— CALL TO ACTIVISM (@CalltoActivism) March 2, 2026

Na pitanje ko je druga osoba na fotografiji, Klinton je dva puta odgovorio: “Ne znam ko je to.”

Dodao je: “Sjedeo sam u džakuziju pet minuta, ili koliko već, ustao sam i otišao u krevet.“  Negirao je da se te noći dogodila bilo kakva seksualna aktivnost.

Druge fotografije objavljene u okviru spisa, snimljene u istom hotelu, prikazuju druge osobe zamagljenih lica, kao i Gislejn Maksvel, Epstinovu saradnicu koja služi zatvorsku kaznu.

Bil Klinton: Nisam znao za Epstinove zločine

U svojim uvodnim riječima, Bil Klinton negirao je da je znao za bilo kakva Epstinova nedjela. Izjavio je da se nada da će njegovo učešće u istrazi “spriječiti da se nešto slično ponovi“.

Epstina je nazvao “usputnim poznanikom“ i naglasio da je njihov odnos “završen godinama prije nego što su njegovi zločini izašli na vidjelo“. Takođe je izrazio saosjećanje sa Epstinovim žrtvama.

Klintonove veze sa Epstinom poznate su godinama, ali je bivši američki predsjednik uvijek tvrdio da se njihov odnos zasnivao isključivo na humanitarnom radu, prenosi Index.hr.

Na pitanje da li bi Tramp  trebalo da pomiluje Gislejn Maksvel , koja služi 20-godišnju kaznu zbog učešća u trgovini ljudima, Bil Klinton  je rekao: “Mislim da to ne bih trebalo da komentarišem.“

Priznao je da je bio “prijateljski“ nastrojen prema Maksvel i da mu je njeno hapšenje “jako teško palo“.

“Bio sam tužan. Ali bilo je strašno to što je učinila i trebalo bi da bude kažnjena. Neko drugi, a ne ja, trebalo bi da odluči o tome”, smatra Klinton.

Objavljeni dokumenti ne pokazuju direktnu komunikaciju između Klintona  i Epstina, ali otkrivaju imejlove između Maksvel i Klintonovog glavnog pomoćnika Daga Banda (Doug Band) od 2002. do 2004. godine, koji svjedoče o bliskom odnosu punom laskanja i seksualnih aluzija.

Foto: AP