Kategorija: Svijet

Smrt iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hameneija gurnula je u centar neizvjesne političke budućnosti zemlje razmjerno nepoznato ime. Tvrdolinijaški klerik Alireza Arafi sada je jedan od tri člana privremenog savjeta zaduženog za popunjavanje vakuuma vlasti nakon Hameneijeve smrti.

Iran International, medij u vlasništvu britanske kuće koji objavljuje na perzijskom, piše da Arafi u klerikalnim krugovima slovi kao potencijalni kandidat za najvišu dužnost u državi, ali da je izvan tih krugova većina Iranaca jedva čula za njega.

Mnogi iranski novinari i politički aktivisti u inostranstvu nagađaju da će se upravo Arafi na kraju pojaviti kao Hameneijev nasljednik. Ipak, netransparentan proces nasljeđivanja u Iranu ne nudi nikakve garancije.

Da bi postao vrhovni vođa, Arafija bi prvo morao nominovati odbor unutar Skupštine stručnjaka, tijela odgovornog za izbor sljedećeg vođe. Sjednici bi morale prisustvovati najmanje dvije trećine od 88 članova, a za izbor bi mu trebala podrška dvije trećine prisutnih – otprilike 40 starijih klerika. Ništa od toga nije garantovano.

Hameneijev štićenik
Tokom posljednje dvije decenije, Arafi je bio jedan od Hameneijevih omiljenih klerika. Vrhovni vođa uzdigao ga je na visoke vjerske položaje, omogućio mu pristup znatnim finansijskim sredstvima i pomogao mu u usponu na institucionalnoj ljestvici.

Uprkos tome, unutar privremenog savjeta ima najmanje političkog iskustva. Predsjednik Masud Pezeškian, iako takođe s ograničenim iskustvom, ima veću prepoznatljivost u javnosti. Glavni sudija Golamhosein Moseni-Edžei, bivši ministar obavještajnih službi, jedina je iskusna politička figura u trojcu, iako rijetko javno govori o politici.

Arafijeva jedina jasna prednost jeste što, za razliku od druge dvojice, nije javno povezan s nasilnim gušenjem protesta koje je Hamenei naredio u januaru.

Arafijev uticaj proizlazi uglavnom iz njegovog vođstva Međunarodnim Univerzitetom Al-Mustafa, položaja dekana sjemeništa u Komu i članstva u Skupštini stručnjaka – uloge koje mu je dodijelio ili podržao Hamenei.

Vrhovni vođa hvalio ga je zbog ideja o širenju šiitskog uticaja u inostranstvu. Iako mu nedostaje političkog iskustva, poznat je po nepokolebljivoj odanosti Hameneiju i njegovu ideološkom svjetonazoru. Smatra se tvrdolinijašem po pitanjima poput obaveznog hidžaba i zagovornikom potpune primjene šiitske jurisprudencije u upravljanju državom.

Arafijevo porijeklo
Rođen 1959. u klerikalnoj porodici u Majbodu blizu Jazda u centralnom Iranu, Arafijev uspon počeo je 2002. godine kada je Hamenei odobrio njegov prijedlog o osnivanju međunarodnog univerziteta za obuku šiitskih klerika širom svijeta.

Ubrzo je imenovan dekanom institucije i dodijeljen mu je znatan budžet, što je bila stalna tačka kritike među ekonomistima i novinarima tokom godišnjih rasprava o budžetu. Al-Mustafa danas djeluje s više od 80 podružnica u inostranstvu i obrazuje više od 14.000 studenata, stavljajući Arafija u centar globalne klerikalne mreže.

Pod Hameneijem, Arafi je takođe služio u Vrhovnom savjetu kulturne revolucije, bio jedan od 12 pravnika Savjeta čuvara te ključni član Skupštine stručnjaka – tijela koje je zaduženo za odabir sljedećeg vrhovnog vođe.

Kraj jedne ere
Smrt teheranskog diktatora Alija Hameneija gurnula je Iran i regiju u osjetljivu i dosad neviđenu fazu, dok rane masakra iz januara 2026., u kojem je ubijeno više od 36.000 ljudi, još uvijek bole društvo. Hamenei, koji je više od tri decenije bio centralni stub Islamske Republike, napustio je scenu u trenutku kada je sistem u stanju visoke pripravnosti, ekonomije pritisnute siromaštvom, a društvo ispunjeno bijesom i tugom.

Njegovom smrću završava era u kojoj su ideologija, represija, sigurnost i “otpor” bili utjelovljeni u jednoj figuri. Sada se Islamska Republika mora snalaziti bez njega, u atmosferi sumnje, straha i unutarstranačkih sukoba, navodi “Index”.

Viši rukovodioci plinske industrije kažu da Kina vrši pritisak na iranske zvaničnike da izbjegavaju akcije koje bi ometale izvoz katarskog plina ili druge energetske pošiljke koje prolaze kroz Hormuški moreuz, ključnu pomorsku tačku zagušenja.

Kao kupac ogromne većine iranske nafte, Kina pruža životno važnu ekonomsku podršku Iranu. Ali najveći svjetski uvoznik energije zavisi mnogo više od šire regije Perzijskog zaljeva za snabdijevanje naftom i plinom, a transport obje vrste tereta zahtijeva prolazak kroz uski vodeni put.

Posebnu zabrinutost predstavlja Katar, koji učestvuje s petinom globalnog izvoza ukapljenog prirodnog gasa (el-en-dži). Nakon iranskog napada dronom u ponedjeljak, Katar je obustavio proizvodnju u Ras Lafanu, najvećem svjetskom el-en-dži izvoznom postrojenju, prvi potpuni prekid u gotovo tri decenije rada.

Rukovodioci kineskih energetskih kompanija dobili su informaciju da Peking pokušava osigurati da brodovi i dalje prolaze kroz Hormuz, navodeći izvore iz državnih firmi koje su bile brifirane od strane vladinih zvaničnika.

Vladini zvaničnici vrše pritisak na visoke iranske kolege da se Teheran ne upušta u napade na tankere s naftom i el-en-dži-om koji prolaze kroz moreuz, već da omogući nesmetan protok snabdijevanja, rekli su nekoliko rukovodilaca kompanija, koji su željeli ostati anonimni jer razgovori nisu bili javni.

Saobraćaj tankera kroz ovaj kritični prolaz praktično je zaustavljen otkako su S-A-D i Izrael pokrenuli bombardovanje tokom vikenda, što je izazvalo iranske raketne napade širom regije.

Rukovodioci su dodali da su iranski zvaničnici takođe zamoljeni da izbjegavaju napade na izvozne centre poput Katara, koji sam snabdijeva 30 odsto kineskog el-en-dži-a, što je značajan dio ukupnog uvoza, čak i kada se uračunaju isporuke putem cjevovoda i iz drugih izvora.

Kina do sada je javno iznijela samo ograničene izjave o Iranu, a ministar vanjskih poslova Vang Ji rekao je svom kolegi Abasu Aragčiju u ponedjeljak da, dok Peking podržava napore za očuvanje nacionalne sigurnosti, Teheran treba obratiti pažnju na „razumne zabrinutosti“ svojih susjeda, navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova.

U saopćenju se nije spominjala energetska snabdijevanja. Ministarstvo vanjskih poslova nije odgovorilo na pisano pitanje o stavu zemlje.

Na redovnoj konferenciji za novinare, glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova rekao je da je zemlja „duboko zabrinuta“ zbog širenja sukoba.

Utjecaj rata u Iranu na kinesku ekonomiju trenutno se čini podnošljivim, s mogućim blagim povećanjem inflacije zbog rasta cijena nafte, navodi Blumberg Ekonomiks. Geopolitički, šteta može biti veća i dugotrajnija.

Kineski petogodišnji plan će pomoći odrediti koliko brzo najveći svjetski zagađivač može smanjiti emisiju gasova s efektom staklene bašte i koliku novu podršku pružiti čistoj tehnologiji, postavke politike koje su ključne za određivanje uspjeha svijeta u borbi protiv klimatskih promjena.

Decenijama su kineski lideri uglavnom ignorisali pozive da uravnoteže ekonomiju prema potrošnji dok su slijedili strategiju rasta fokusiranu na investicije i izvoz.

Specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država Stiv Vitkof izjavio je da su se vodeći iranski pregovarači početkom godine hvalili da kontrolišu 460 kilograma visoko obogaćenog uranijuma od 60 odsto, što bi bilo dovoljno za izgradnju 11 nuklearnih bombi.

Vitkof je u intervjuu za “Foks njuz” rekao da su iranski predstavnici bili “ponosni” što su izbjegli nadzor i tvrdili su da imaju “neotuđivo pravo” da obogaćuju nuklearno gorivo.

SAD, međutim, tvrde da su uništile iranska nuklearna postrojenja, čime bi Iran trebalo da bude onemogućen da uranijum pretvori u oružje.

On je dodao da bi obogaćeni uranijum mogao da bude pretvoren u bombu u roku od nedjelju ili 10 dana, uz ponovnu upotrebu nuklearnih postrojenja za koja SAD tvrde da su uništena.

Takođe je naveo da je američki predsjednik Donald Tramp poslao njega i izaslanika DŽareda Kušnera na pregovore sa Iranom kako bi se postigao dogovor kojim bi Teheran eliminisao raketni program, prestao da podržava posrednike, smanjio mornaricu i prekinuo obogaćivanje uranijuma.

Prema njegovim riječima, pregovori nisu bili uspješni, i već do kraja drugog sastanka postalo je jasno da dogovor neće biti postignut, prenio je Tanjug.

– Otišli ​​smo tamo i pokušali da napravimo pošten dogovor sa njima, i bilo je veoma, veoma jasno da će to biti nemoguće – vjerovatno do kraja drugog sastanka, ali smo se onda vratili na treći sastanak samo da bismo još jednom pokušali. Željeli su da izvještavamo o dogovoru, ali taj sastanak nije bio pozitivan – kazao je Vitkof.

Pista britanske vazduhoplovne baze u RAF Akrotiri na Kipru napadnuta je dva puta u samo dva dana. Prvi napad dogodio se u noći sa nedjelje na ponedjeljak, a drugi u ponedjeljak oko podneva.

U prvom napadu iranski dronovi oštetili su pistu, dok su u drugom bespilotne letjelice koje su se kretale ka bazi uspješno presretnute, izjavio je portparol baze.

Reakcije Londona, Nikozije i Brisela

“To je bio napad bespilotnom letjelicom, a meta je bila pista baze. Oko baze se preduzimaju sve mere opreza”, rekla je britanska ministarka spoljnih poslova Ivet Kuper nakon prvog napada.

Predsjednik Kipra Nikos Hristodulides pojasnio je da se iranski dron Šahed pao na bazu i dodao da su sve nadležne službe Republike u stanju pripravnosti i pune operativne spremnosti.

Napad je osudila i predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

“Iako Republika Kipar nije bila meta, dozvolite mi da budem jasna: kolektivno, čvrsto i nedvosmisleno stojimo uz naše države članice suočene sa svakom prijetnjom”, navela je fon der Lajen u objavi na društvenoj mreži “X”.

Zašto je RAF Akrotiri strateški važna?

Baza RAF Akrotiri nalazi se na južnom dijelu Kipra, nedaleko od grada Limasol, i predstavlja jednu od najvažnijih britanskih vojnih baza van Ujedinjenog Kraljevstva.

Ova baza ima izuzetan strateški značaj za Veliku Britaniju i njene saveznike, naročito u kontekstu operacija na Bliskom istoku i u Sredozemlju.

Otvorena je 1955. godine, dok je Kipar još bio britanska kolonija, jer su britanske snage uočile potrebu za snažnim vojnim prisustvom na ostrvu zbog njegovog strateškog položaja između Evrope, Afrike i Bliskog istoka.

Istorijska uloga od Suecke krize do danas

Tokom Suecke krize 1956. godine baza je imala ključnu ulogu u snabdijevanju i koordinaciji britanskih vojnih operacija.

Nakon što je Kipar 1960. godine stekao nezavisnost, Velika Britanija je zadržala dvije suverene baze na ostrvu: Akrotiri na jugu i Dekelia na istoku. Ove baze su pod britanskom kontrolom, što im omogućava nezavisno funkcionisanje i vojnu autonomiju, iako se nalaze na teritoriji Kipra.

Akrotiri nije samo vazduhoplovna baza, već ključni strateški centar britanskih oružanih snaga. Služi kao operativna baza za vazduhoplovstvo, logističko čvorište i centar za obavještajne aktivnosti. Omogućava brzo reagovanje u kriznim situacijama, uključujući humanitarne misije, vojne intervencije i protivterorističke operacije.

Uloga u NATO operacijama i misijama na Bliskom istoku

Posebno je značajna za britanske i NATO operacije na Bliskom istoku, uključujući Siriju, Irak i Liban. U bazi se nalaze avioni tipa Typhoon, transportni i izviđački avioni, kao i dronovi za nadzor, što joj daje sposobnost sprovođenja širokog spektra vojnih zadataka, prenosi Jutarnji.

Zahvaljujući položaju na Kipru, baza omogućava britanskim snagama kontrolu nad istočnim Mediteranom. Odatle je moguće pratiti pomorske i vazdušne aktivnosti u regionu i pružiti podršku saveznicima u hitnim situacijama.

Akrotiri takođe ima važnu ulogu u evakuaciji državljana iz kriznih područja, kao i u humanitarnim misijama u Siriji i Libanu. Često se koristi za operacije nadzora i prikupljanje obavještajnih podataka, što je ključno za praćenje regionalnih sukoba i bezbjednosnih prijetnji.

Danas RAF Akrotiri ima i značajnu trenažnu funkciju, omogućavajući britanskim pilotima i osoblju obuku u različitim scenarijima. Baza je opremljena savremenom tehnologijom, uključujući radarske i komunikacione sisteme, kao i infrastrukturu za dronove. Pored vojne, ima i diplomatsku ulogu, jer britanske vlasti preko nje održavaju kontakte sa kiparskim vlastima i NATO savezom.

Tokom posljednjih godina baza je bila ključna za operacije protiv Islamske države i za logističku podršku međunarodnim humanitarnim misijama, a njena sposobnost brze mobilizacije aviona i osoblja čini je jednim od najvažnijih britanskih vojnih uporišta van matične teritorije, prenosi Telegraf.rs.

Izraelska vojska potvrdila je da je izvela istovremene zračne napade na Teheran i Bejrut, dok američki zvaničnici razmatraju dodatno vojno angažovanje na Bliskom istoku, uključujući moguće premještanje sistema protuzračne odbrane iz Južne Koreje.

Izraelske odbrambene snage (IDF) saopćile su da „trenutno izvode istovremene ciljane zračne napade na vojne ciljeve u Teheranu i Bejrutu“. Portparol IDF-a Avichay Adraee naveo je da je u toku talas opsežnih zračnih udara.

Napadi su uslijedili oko sat vremena nakon što je IDF izdao hitno upozorenje stanovnicima južnih predgrađa Bejruta i desetinama sela, pozivajući ih na evakuaciju. Prema navodima izraelske vojske, mete su „vojni ciljevi terorističkih organizacija“.

Uprkos tim tvrdnjama, dosadašnji napadi, prema dostupnim informacijama, imali su za posljedicu veliki broj civilnih žrtava, među kojima su žene i djeca. U izraelsko-američkim napadima na Iran do sada je, prema posljednjim podacima, ubijeno više od 500 osoba.

Južnokorejski portal Chosun objavio je da Sjedinjene Američke Države razmatraju premještanje sistema THAAD i Patriot iz Južne Koreje na Bliski istok zbog tekuće vojne operacije protiv Irana. Američki predsjednik Donald Trump je 1. ovog mjeseca u intervjuu za The New York Times izjavio da će operacija nazvana „Epski gnjev“ trajati četiri do pet sedmica.

Prema procjenama, ukoliko se američki zračni udari produže, vojna sredstva i trupe američkih snaga stacioniranih u Južnoj Koreji mogle bi biti raspoređene na Bliski istok. Među potencijalno premještenim sredstvima navode se sistemi Patriot i THAAD, kao i sredstva za nadzor i izviđanje, uključujući bespilotne letjelice MQ-9 „Reaper“ raspoređene u zračnoj bazi Gunsan.

Podsjeća se da su Sjedinjene Države u junu prošle godine, prije operacije „Ponoćni čekić“ usmjerene na iranska nuklearna postrojenja, rotacijski rasporedile tri od osam Patriot baterija Američkih snaga u Koreji na Bliski istok, kako bi se pripremile za moguće iranske odmazde. Više od 500 pripadnika tih snaga i baterije Patriot vratili su se u Južnu Koreju u oktobru prošle godine.

Britanski Financial Times je, pozivajući se na američkog vojnog zvaničnika, objavio da je tokom prošlogodišnjeg „12-dnevnog rata“ potrošeno do 150 THAAD projektila, uz izraženu zabrinutost zbog mogućeg nedostatka ukoliko se sukob produži.

Generalni sekretar Foruma za odbrambena istraživanja Koreje Shin Jong-woo izjavio je da će „SAD vjerovatno iskoristiti borbenu moć i sredstva USFK-a“ ako se zračni udari produže. S druge strane, viši istraživač Korejskog instituta za strateška istraživanja Im Cheol-gyun upozorio je da bi raspoređivanje protuzračnih sredstava iz Južne Koreje moglo predstavljati ozbiljan problem s obzirom na prijetnje balističkim projektilima iz Sjeverne Koreje.

Izvor iz Cheong Wa Daea naveo je da se „kada je riječ o operativnoj upotrebi snaga USFK-a, konsultacije između Južne Koreje i SAD-a uvijek provode“, uz napomenu da se vodi računa o očuvanju zajedničke odbrambene spremnosti. Na upit lista, USFK je odgovorio da se za dodatne informacije kontaktira Ministarstvo odbrane SAD-a.

Ministar odbrane Južne Koreje Ahn Gyu-back je 2. ovog mjeseca, na zahtjev američkog podsekretara za politiku u Ministarstvu odbrane Elbridgea Colbyja, obavio telefonski razgovor i saslušao američki stav o operaciji protiv Irana. Ministarstvo je saopćilo da su obje strane ponovo potvrdile čvrstinu saveza između Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država uprkos promjenjivom međunarodnom sigurnosnom okruženju.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da su zalihe municije SAD-a na srednjem i višem srednjem nivou i da “nikada nisu bile veće i bolje” i da su “praktično neograničene”.

On je na mreži ” Truth Social ” naveo da ratovi mogu da se vode dugotrajno i uspešno koristeći te zalihe.

– Ratove možemo da vodimo „zauvijek“ i veoma uspješno, koristeći samo ove zalihe (koje su bolje od najboljeg oružja drugih zemalja) – napisao je Tramp.

On je dodao da su zalihe dobre i na “najvišem nivou”, ali da nisu na željenom nivou, kao i da je dio visokokvalitetnog oružja uskladišten u udaljenim državama.

Tramp je kritikovao bivšeg američkog predsjednika Džoa Bajdena, optužujući ga da je Ukrajini dao stotine milijardi dolara vrijedno oružje bez adekvatne zamjene zaliha.

– Pospani Džo Bajden je potrošio sve svoje vrijeme i novac naše zemlje, dajući sve (američkom zabavljaču) F.T. Barnumu (Zelenskom) iz Ukrajine – stotine milijardi dolara vrijedno – i, dok je toliko toga super visokog kvaliteta poklonio (besplatno!), nije se potrudio da ga zamijeni – naveo je Tramp.

On je istakao da je tokom svog prvog mandata obnovio američku vojsku i da to, kako tvrdi, nastavlja da čini, naglasivši da su Sjedinjene Američke Države opremljene i spremne za pobjedu, prenosi Glas Srpske.

Američka vojska “razbija Iran”, ali novi veliki talas napada tek treba da dođe, izjavio je danas (2.marta) američki predsjednik Donald Tramp.

Tramp je u intervjuu za CNN ocijenio da američke operacije u napadima na Iran idu veoma dobro, ističući da Sjedinjene Američke Države imaju najveću vojsku na svijetu i da je upotrebljavaju.

On je naveo da ne želi da rat sa Iranom traje predugo.

“Oduvijek mislim da će rat trajati četiri sedmice. Mi idemo malo ispred roka”, smatra američki predsjednik.

Na pitanje da li SAD rade još nešto osim vojnih napada kako bi doveli do svrgavanja režima u Iranu, Tramp je odgovorio potvrdno.

“Zaista pomažemo (iranskom narodu). Ali trenutno želimo da svi oni ostanu tamo. Napolju nije bezbjedno, a tek će postati manje bezbjedno. Nismo čak ni počeli snažno da ih udaramo. Veliki talas uskoro dolazi”, rekao je Tramp.

“Iranski udari iznenadili SAD”

On je rekao da su iranski uzvratni udari na američke baze u okolnim arapskim zemljama iznenadili SAD.

“Iznenađeni smo. Tim zemljama smo rekli da sve možemo da riješimo, a one sada žele da se bore, i bore se agresivno. Trebalo je da veoma malo budu uključene, a sada insistiraju da budu veoma uključene”, rekao je on.

Lideri arapskih zemalja  “žilavi i pametni”

Lidere arapskih zemalja, odnosno Bahreina, Jordana, Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, ocijenio je kao “žilave i pametne”.

Tramp je istakao da je “iranska nuklearna prijetnja” već neko vrijeme glavni problem u regionu.

“Morate da razumijete, oni su godinama živjeli pod tim mračnim oblakom. Zato nikada nije bilo mira”, rekao je Tramp.

Na pitanje ko bi trebalo da preuzme lidersku poziciju u Iranu, Tramp je rekao da ne zna ko bi to trebalo da bude, ističući da je u američkim napadima ubijeno 49 ljudi sa najviših liderskih pozicija.

“Postali su malo arogantni, sastajali su se na jednom mjestu. Mislili su da ih ne možemo otkriti, to nas je šokiralo”, rekao je Tramp, uz ocjenu da Iranci sada “ni ne znaju ko ih vodi”.

Dogovor nije postignut

Govoreći o pregovorima sa Iranom koji su prekinuti američkim napadima na tu zemlju, Tramp je rekao da dogovor nije postignut.

“Nismo mogli da se dogovorimo sa tim ljudima. Svaka naša nova ponuda dočekana je njihovim povlačenjem. Nisu htjeli da pristanu da prekinu obogaćivanje uranijuma. Ovo je način da se postupa sa Iranom”, ocijenio je američki predsjednik, prenosi Tanjug.

Spisak napada

Tramp je rekao da je od svog tima zatražio spisak svih iranskih napada ili napada koje je podržao Iran na SAD i američke saveznike i interese.

“Kad bih nabrojao sve to, pričao bih još dugo”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, najnoviji udari na Iran predstavljaju dio dugoročne kampanje za eliminaciju prijetnji iz Irana.

“Prošli put uništili smo (iranskog generala Kasema) Sulejmanija. Bio je nevjerovatno nasilan, svirep general. Bio je to veliki potez. Da se to nije dogodilo, možda danas ne bismo imali Izrael. Izrael možda ne bi postojao”, ocijenio je on.

Udio zaposlenih koji rade od kuće u Njemačkoj ostao je stabilan na oko 25 odsto, a ovaj procenat je najviši u IT sektoru, pokazao je danas objavljen izvještaj Instituta za ekonomska istraživanja (Ifo) iz Minhena.

U februaru je 24,3 odsto zaposlenih u Njemačkoj radilo od kuće barem dio vremena, što predstavlja tek neznatnu promjenu u odnosu na prethodne mjesece.

Istraživanje pokazuje da se od 2022. godine ovaj udio stabilno kreće oko jedne četvrtine zaposlenih, bez značajnijih oscilacija.

Najviši nivo rada od kuće zabilježen je tokom pandemije, u martu 2021. godine, kada je čak 32,3 odsto zaposlenih radilo na daljinu.

Nasuprot tome, najniži nivo zabilježen je u avgustu 2024. godine, kada je taj udio pao na 23,4 odsto, ali se od tada ponovo stabilizovao.

Rad od kuće najrasprostranjeniji je u sektoru usluga, gdje 34,9 odsto radnika koristi ovaj model rada.

Posebno se izdvaja IT sektor, gdje čak 76,4 odsto zaposlenih radi od kuće, kao i konsultantske firme, gdje taj udio iznosi 67,6 odsto.

U industriji je rad od kuće znatno rjeđi i obuhvata 15,4 odsto zaposlenih, pri čemu je najčešći u automobilskoj industriji sa 24,2 odsto i među proizvođačima opreme za obradu podataka sa 21,9 odsto, prenosi Tanjug.

Kako se navodi, u sektoru trgovine ovaj udio je još niži i iznosi 12,6 odsto, dok je u maloprodaji svega 5,9 odsto, navodi se na veb stranici Ifo.

Najniži nivo rada od kuće zabilježen je u građevinskom sektoru, gdje samo 4,5 odsto zaposlenih koristi ovu mogućnost, što odražava prirodu posla koji zahtijeva fizičko prisustvo na gradilištima.

Istraživač Ifo Žan-Viktor Alipur ocijenio je da pojedinačne kompanije koje ograničavaju rad od kuće ne predstavljaju širi trend.

Prema njegovim riječima, rad na daljinu je postao standardni dio organizacije rada u mnogim sektorima i očekuje se da će ostati trajna karakteristika njemačke ekonomije.

Iran je objavio video snimak koji prikazuje, kako se tvrdi, tunele dronova Revolucionarne garde u kojima se skladišti oružje korišćeno za napade na američke baze u regionu.

U videu koji je objavila iranska državna novinska agencija Fars, mogu se vidjeti redovi dronova poredani u podzemnom tunelu ili na raketnim bacačima. Na zidovima je iranska zastava i slike pokojnog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Hamneija.

Na snimcima se vide rakete i dronovi kako ih lansiraju iz nekoliko područja i pucaju na ono što je Fars naveo kao “američke baze”.

Objavljivanje visokoproduciranog videa dio je iranske propagandne kampanje nakon zajedničkih američko-izraelskih napada na zemlju.

Nije jasno kada ili gdje je snimak nastao, niti da li prikazuje dronove i rakete koji se koriste u iranskom odgovoru na zajedničke američko-izraelske napade, prenosi Telegraf.rs.