Kategorija: Svijet

Američki ministar finansija Skot Besent izjavio je danas da je predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp “demontirao vojne kapacitete Irana, uništio skoro 100 odsto njegovih vojnih fabrika i zakopao njegov nuklearni program”.

On je najavio da se očekuje da će američka administracija 24. avgusta u zoru pokrenuti do sada neviđenu “finansijsku ofanzivu” protiv Irana.

– Sada ulazimo u završnicu. U zoru počinje ekonomski Dan D – najveća finansijska ofanziva ikada pokrenuta protiv protivnika. Islamska Republika je opstala predstavljajući iznudu kao garanciju bezbjednosti. Crpjela je snagu iz računice koja iransku odmazdu smatra sigurnom, a američko sprovođenje zakona predmetom pregovora. Pod predsjednikom Trampom, ta era je završena – rekao je Besent u objavi na platformi Iks.

Besent je dodao da zemlje “koje se plaše opasnosti” da prkose Teheranu, “ne bi trebalo da umanjuju” cijenu, koliko će koštati testiranje Vašingtona.

– Predsjednik je stvorio uslove da iskoristi svaku agenciju, svaki autoritet i akciju za koju su mnogi pretpostavljali da nikada nećemo preduzeti. Naš cilj je da presečemo svaku ekonomsku liniju spasa koja održava tiranski režim dok Teheran ne stoji sam – zaključio je Besent.

Besent je prošle nedjelje najavio da će danas objaviti nove ekonomske sankcije protiv Irana, koje će se odnositi i na zemlje koje ga podržavaju.

Takođe upozorio da će zemlje čije finansijske institucije, preduzeća, aerodromi ili vladine institucije podržavaju Teheran morati da budu spremne da se suoče sa ozbiljnim ekonomskim posljedicama.

S druge strane, Iran je saopštio da “politika sankcija SAD prema Iranu predstavlja ekonomski terorizam i zločin protiv čovječnosti” i dodaje da “američka administracija, oni koji su razvili planove sankcija i oni koji ih sprovode moraju da budu podvrgnuti odgovarajućoj kazni”.

Američki ljekari sve otvorenije upozoravaju na zdravstvene rizike sa kojima bi se američki predsjednik Donald Trump mogao suočiti zbog značajnog povećanja tjelesne težine. Posebnu pažnju privukla je činjenica da je Trump, prema dostupnim medicinskim podacima, u posljednjih nekoliko godina dobio više od deset kilograma.

Trump je u avgustu 2023. godine, kada je u Džordžiji procesuiran zbog pokušaja miješanja u izbore, u policijskom dosijeu imao navedenu težinu od 97 kilograma. Prema medicinskom izvještaju koji je Bijela kuća objavila u maju ove godine, predsjednik sada ima oko 113 kilograma.

Iako postoje određene nedoumice u vezi sa tačnošću podatka iz 2023. godine, fotografije iz različitih perioda pokazuju da je Trump danas vidno krupnije građe nego tokom posljednje predsjedničke kampanje. Iz Bijele kuće je takođe ranije saopšteno da je između dva ljekarska pregleda dobio oko sedam kilograma.

Trumpovi ljekari savjetovali su mu da obrati više pažnje na tjelesnu težinu, ishranu i fizičku aktivnost. Američki stručnjaci upozoravaju da gojaznost predstavlja značajan faktor rizika za brojne zdravstvene probleme, ali i za smanjenu pokretljivost i kraći životni vijek.

“Znamo da je gojaznost snažan faktor rizika za brojne zdravstvene probleme, kao i za prerani invaliditet i smrt”, rekao je Skot Kahan, direktor Nacionalnog centra za težinu i zdravlje i ljekar sa Univerziteta Džordž Vašington.

Kahan smatra da bi kontrola tjelesne težine američkog predsjednika trebalo da bude jedan od zdravstvenih prioriteta, imajući u vidu ogroman pritisak i odgovornost koju nosi funkcija predsjednika SAD.

Ipak, Bijela kuća ne pokazuje zabrinutost zbog Trumpovog fizičkog stanja. Umjesto njegovih kilograma, zvaničnici ističu njegovu energiju, izdržljivost i intenzivan dnevni raspored. Trump često ima brojne sastanke i javne nastupe, a poznato je i da vikende provodi igrajući golf.

Njegovi ljekari ranije su više puta navodili da su impresionirani njegovom energijom i kognitivnim sposobnostima.

Sam Trump nikada nije krio naklonost prema brzoj hrani, dok je prema intenzivnom fizičkom vježbanju pokazivao znatno manje entuzijazma. Istovremeno, često se šalio na račun vlastite težine, ali je znao i da komentariše izgled i kilograme svojih političkih protivnika.

U maju je, govoreći o svojoj ishrani, Trump poručio da se osjeća odlično i našalio se na račun činjenice da mnogi ljudi koji strogo vode računa o težini ipak dožive zdravstvene probleme.

Bijela kuća je u svom odgovoru posebno istakla Trumpovu fizičku i mentalnu kondiciju, istovremeno povlačeći oštar kontrast sa njegovim prethodnikom Džoom Bajdenom.

Ipak, upozorenja ljekara pokazuju da, bez obzira na Trumpovu energiju i radnu sposobnost, povećanje tjelesne težine nije nešto što bi trebalo zanemariti, posebno kada je riječ o čovjeku koji se nalazi na jednoj od fizički i psihički najzahtjevnijih funkcija na svijetu.

Izrael razmatra razvoj nove vrste oružja koje bi moglo otvoriti potpuno novu dimenziju modernog ratovanja – napade na ciljeve na Zemlji iz svemira.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac najavio je vlastitu verziju projekata koji podsjećaju na čuvene hladnoratovske „Ratove zvijezda“, dok izraelski list „Harec“ navodi da vojni vrh razmatra razvoj ofanzivnog svemirskog sistema.

Prema dostupnim informacijama, riječ je o konceptu koji bi omogućio djelovanje protiv ciljeva na kopnu iz orbite. Za sada, međutim, nema mnogo javno dostupnih detalja o samom projektu, njegovoj fazi razvoja, tehničkim karakteristikama ili rokovima za realizaciju.

Nije poznato ni da li se radi o formalno pokrenutom programu, konceptualnom prijedlogu ili inicijativi koja se trenutno razmatra unutar izraelskog vojnog vrha.

Ipak, sama ideja podsjeća na dva poznata koncepta iz perioda Hladnog rata.

Prvi je američka Strateška odbrambena inicijativa, poznata kao SDI ili „Ratovi zvijezda“, koju je 1980-ih pokrenula administracija predsjednika Ronalda Regana. Cilj programa bio je razvoj sistema koji bi mogao da presreće sovjetske balističke projektile, uključujući i korištenje tehnologija baziranih u svemiru.

Drugi je mnogo egzotičniji koncept poznat kao „Božije šipke“ ili Projekat Tor. Ideja je podrazumijevala postavljanje ogromnih metalnih projektila u orbitu, koji bi se potom obrušavali na ciljeve na Zemlji i ogromnom kinetičkom energijom izazivali razornu štetu – bez potrebe za klasičnim eksplozivom.

Upravo zbog toga izraelska inicijativa privlači veliku pažnju. Koncept oružja koje bi moglo djelovati iz orbite predstavljao bi ogroman tehnološki iskorak i otvorio pitanje militarizacije svemira na potpuno novom nivou.

Prema navodima iz dostupnog teksta, Izrael želi da postojeće tehnologije, uključujući sisteme razvijene za zemaljsku protivvazdušnu i protivraketnu odbranu poput „Iron Beama“, prilagodi za djelovanje u svemiru.

Za sada nema dovoljno informacija da bi se moglo zaključiti kako bi takav sistem konkretno izgledao ili na koji način bi djelovao. Međutim, izraelski vojno-industrijski kompleks već decenijama razvija napredne sisteme protivraketne i protivvazdušne odbrane, pa ideja o širenju tih sposobnosti izvan Zemljine atmosfere privlači sve veću pažnju.

Ukoliko bi projekat zaista bio razvijen i operativan, svemir bi mogao postati nova fronta izraelskih vojnih sposobnosti, ali i dio šireg globalnog trenda u kojem velike sile sve više razmatraju kako da koriste orbitu za vojno djelovanje.

Za sada, međutim, ostaje najvažnije pitanje – da li je riječ o stvarnom programu koji je već u razvoju ili tek o ambicioznoj ideji izraelskog vojnog vrha.

Dok Evropska unija sve glasnije govori o novom talasu proširenja, zemlje Zapadnog Balkana pokušavaju da iskoriste trenutak i ubrzaju put ka članstvu. U toj priči, međutim, neočekivano važnu ulogu mogao bi da odigra Island.

Dok Crna Gora privodi kraju reforme koje bi trebalo da joj otvore vrata EU, u Briselu se sve više govori o mogućnosti da se Podgorica i Rejkjavik nađu u istom talasu proširenja. Ključni trenutak za Island biće 29. avgust, kada će građani na referendumu odlučivati o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

Od posljednjeg prijema nove članice prošlo je čak 13 godina. Proširenje je dugo bilo gotovo skrajnuto sa evropske političke agende, ali je rat u Ukrajini potpuno promijenio geopolitičke okolnosti. Brisel je počeo da članstvo Ukrajine i zemalja Zapadnog Balkana posmatra i kao pitanje strateške bezbjednosti, a ne samo kao administrativni proces ispunjavanja uslova.

U međuvremenu, iz EU stižu optimistične poruke o napretku kandidata i otvaranju novih poglavlja. Ipak, iza javnog optimizma postoji i ozbiljna dilema – kako sprovesti novo proširenje, a istovremeno izbjeći političke probleme koje ono može izazvati unutar samih članica.

Francuska ostaje velika nepoznanica

Upravo bi proces ratifikacije mogao da bude jedan od najvećih izazova. Kako navodi Euronews, iako bi potpuno zaustavljanje pristupanja neke države u završnoj fazi bilo bez presedana, takav scenario nije nemoguć.

Posebno se pod lupom nalazi Francuska. Pariz je još 2005. godine izmijenio Ustav tako da se za nove ugovore o pristupanju predviđa referendum ili njihovo odobravanje većinom od tri petine na zajedničkoj sjednici oba doma parlamenta.

Zbog toga se Crna Gora ponovo može naći u ulozi svojevrsnog testa za evropsku politiku proširenja. Njena ratifikacija mogla bi se vremenski poklopiti sa članstvom Albanije, ukoliko Tirana dovoljno brzo napreduje, ali i sa eventualnim povratkom Islanda za pregovarački sto.

Igor Novaković, viši saradnik ISAC fonda, smatra da su ove okolnosti veoma važne za Podgoricu.

Prema njegovoj ocjeni, prvi izazov za Crnu Goru jeste da do kraja godine završi preostale reforme, među kojima se posebno izdvaja promjena Ustava. Ipak, ni ispunjavanje domaćih uslova neće automatski riješiti pitanje članstva, jer će mnogo toga zavisiti od političke dinamike u državama članicama, prije svega Francuskoj.

Ukoliko građani Islanda krajem avgusta podrže nastavak evropskog puta, Novaković očekuje da bi se dinamika proširenja mogla značajno ubrzati.

Island bi tada, smatra on, mogao da se kreće ka članstvu zajedno sa Crnom Gorom. Dodatni argument predstavlja i činjenica da pitanje koje je ranije bilo jedno od glavnih prepreka za Island – ribarstvo – danas ima drugačiju težinu, posebno nakon izlaska Velike Britanije iz EU.

U Briselu već razmišljaju o „paketu“

Da bi Island mogao imati mnogo veći značaj za Crnu Goru nego što se na prvi pogled čini, smatra i Strahinja Subotić iz Centra za evropske politike.

On navodi da se u briselskim krugovima već govori o tome da bi odluka Islanda mogla snažno uticati na tempo proširenja.

Ukoliko referendum bude uspješan, Crna Gora bi, prema njegovoj procjeni, mogla dobiti značajnu političku prednost ukoliko se dvije zemlje budu posmatrale kao dio istog paketa.

Razlog je jednostavan. Dok je proširenje na Zapadni Balkan za dio evropske javnosti i dalje povezano sa političkom nestabilnošću i neriješenim regionalnim pitanjima, Island nema takav teret. Riječ je o bogatoj i stabilnoj državi, bez ozbiljnih regionalnih sporova, čije bi članstvo bilo mnogo lakše predstaviti evropskim biračima kao pozitivnu priču.

U takvoj kombinaciji, Crna Gora bi mogla imati koristi od pozitivnog imidža Islanda. Njeno članstvo bi se politički lakše „upakovalo“ ako bi bilo dio šireg talasa u kojem se nalazi i jedna zapadnoevropska, stabilna i ekonomski razvijena država.

Subotić, međutim, upozorava da bi Crna Gora i dalje mogla imati problem sa pojedinačnim državama članicama.

Kao potencijalnu prepreku navodi Hrvatsku, ali istovremeno ocjenjuje da bi zajednički ulazak sa Islandom mogao smanjiti prostor za takvu blokadu. U slučaju da dvije zemlje budu dio istog paketa, eventualno protivljenje Crnoj Gori nosilo bi veći politički trošak za državu koja bi pokušala da zaustavi cijeli proces.

Francuski izbori mogli bi promijeniti računicu

Posebno osjetljiv dio priče jeste Francuska.

Subotić podsjeća da francuski predsjednik ima mogućnost da pitanje pristupanja iznese pred parlament, gdje je potrebna većina od tri petine poslanika i senatora, ili da se odluči za referendum.

Upravo je referendum ono čega bi evropski zagovornici proširenja mogli najviše da se pribojavaju.

Francuska politička scena trenutno je sve više obilježena rastom desnice, a Marine Le Pen i Jordan Bardella predstavljaju ozbiljne političke faktore pred naredne izbore. Zbog toga bi eventualno izjašnjavanje građana o proširenju EU moglo prerasti u mnogo šire glasanje o aktuelnoj vlasti i politici predsjednika Emanuela Makrona.

Francuski referendumi su se i ranije pokazivali kao rizični za vlast, jer birači često pitanje koje je formalno usko postavljeno koriste kao priliku da iskažu nezadovoljstvo vladajućom politikom.

Zbog toga bi Brisel i Podgorica mogli imati interes da se proces ratifikacije završi što prije, odnosno dok u Francuskoj još postoji politička mogućnost da Makronova administracija obezbijedi potrebnu većinu.

Ukoliko bi se proces odužio i sačekao novu političku konstelaciju u Parizu, put Crne Gore ka članstvu mogao bi postati znatno komplikovaniji.

Kako zapravo izgleda završnica puta ka EU?

Pristupanje Evropskoj uniji ne završava se zatvaranjem pregovaračkih poglavlja. Nakon što se postigne dogovor o uslovima članstva, slijedi izrada i potpisivanje Ugovora o pristupanju.

Da bi ugovor stupio na snagu, mora ga ratifikovati svaka država članica EU, kao i država koja pristupa Uniji, i to u skladu sa sopstvenim ustavnim procedurama.

U procesu učestvuje i Evropski parlament, koji mora dati saglasnost na ugovor.

Upravo zbog toga posljednja faza može biti politički osjetljivija od same pregovaračke procedure. Dovoljno je da jedna članica odbije ratifikaciju ili da se u nekoj zemlji aktivira složena ustavna procedura pa da cijeli proces bude usporen.

Za Crnu Goru se zato naredni mjeseci mogu pokazati kao ključni. Ako Island na referendumu otvori vrata za povratak u evropske integracije, Podgorica bi mogla dobiti neočekivanog saveznika u završnici svog dugogodišnjeg puta ka Briselu.

U suprotnom, Crna Gora će ostati sama pred mnogo težim pitanjem – kako ubijediti sve članice EU, uključujući i politički sve nepredvidljiviju Francusku, da je upravo sada pravi trenutak za novo proširenje.

Dvoje djece je poginulo, a sedmoro djece i dvoje odraslih je povrijeđeno kada su ostaci drona ukrajinskih oružanih snaga pali na privatni dječji vrtić u Krasnodaru, na jugu Rusije, a nakon napada izbio je požar u skladištima, izjavio je danas, 24. avgusta, guverner Krasnodara Venijamin Kondratjev.

“Dijelovi drona pali su na privatni dječji vrtić u Krasnodaru. Nažalost, dvoje djece je poginulo”, rekao je Kondratjev u objavi na platformi Maks, prenosi RIA Novosti.

Dodao je da je u padu dijelova drona povrijeđeno sedmoro djece i dvoje odraslih, prenosi Tanjug.

Ostaci drona izazvali su požar u skladištima, a spasioci rade na gašenju požara, a u padu ostataka drona oštećene su višespratne stambene zgrade i jedan soliter u izgradnji.

Ruska firma za onlajn prodaju Ozon je saopštila da je pogođen njihov objekat u Krasnodaru i da su zaposleni evakuisani, kao i da povrijeđenih nije bilo.

Iranska parlamentarna komisija odobrila je danas nacrt zakona o naknadama za usluge tranzita kroz Ormuski moreuz, prema kojem će brodovi zemalja kojima je dozvoljeno da prođu kroz moreuz plaćati za usluge koje pruža Iran.

Komisija za nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku iranskog parlamenta odobrila je ovaj nacrt zakona pod nazivom “Strateška akcija za obezbjeđivanje sigurnosti i napretka u Ormuskom moreuzu”, prenosi novinska agencija IRNA.

– Na osnovu ovog zakona će se naplaćivati naknada za pomorske i ekološke usluge, snabdijevanje gorivom pod posebnim uslovima, osiguranje, bezbjednost i druge usluge Ormuskom moreuzu – izjavio je portparol parlamentarne komisije Hasan Kaškavi.

On je potvrdio da se nacrtom zakona uzimaju u obzir prava država koje se graniče sa Ormuzom, kao i da će se naknade naplaćivati u iranskim rijalima ili drugoj valuti koju odredi zvanični Teheran od brodova iz zemalja kojima je dozvoljen prolazak kroz moreuz.

Premijer Ukrajine Serhij Korecki i norveški premijer Jonas Gar Stere razgovarali su u Kijevu o jačanju vojne saradnje, unapređenju protivvazdušne odbrane, zimskim pripremama i finansijskoj stabilnosti Ukrajine.

Glorifikacija nacizma u Ukrajini je dio problema i Rusija to neće tolerisati, izjavio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

– Sadašnje ukrajinske vlasti učinile su neonacizam osnovom svoje državne ideologije. To je užasno i mi to ne možemo i nećemo tolerisati. Upravo je to jedan od razloga za sprovođenje specijalne vojne operacije, borbe protiv neonacizma, protiv rusofobije i protiv pokušaja iskorjenjivanja svega ruskog, naše kulture i naše istorije – rekao je Putin u intervjuu portalu “Vijesti”.

On je dodao da čak i zemlje kojima Rusija nije simpatična danas mogu da vide uspon nacizma u Ukrajini.

Putin je rekao da je Kijev ugradio nacističku ideologiju u temelje svoje državnosti.

Ruski predsjednik je ocijenio da Poljska ozbiljno i pažljivo prati ideologiju neonacizma u Ukrajini.

Predsjednik Sjedinjenih Država Donald Tramp izjavio je da Kanada očekuje da uživa u prednostima koje imaju američke države, ali da ne bude jedna od njih.

“Kanada želi beneficije američke države, a da to nije! Takođe, godinama su naplaćivali našim velikim poljoprivrednicima ogromne carine. Dosta više!”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

Američki trgovinski predstavnik DŽejmison Grir ranije je izjavio da je Kanada odbila da finalizuje trgovinski sporazum sa Vašingtonom.

Prema riječima američkog zvaničnika, carine na brojnu kanadsku robu stupile su na snagu u ponoć 22. avgusta.

SAD imaju 50 država, a Tramp se više puta založio za pridruživanje Kanade i sugerisao da bi ona mogla da postane 51. država.

Takođe je pomenuo Grenland i Venecuelu kao potencijalne kandidate za 51. državu.