Kategorija: Svijet

Stiven Hoking (Stephen Hawking) ostao je zapamćen kao jedan od najpoznatijih fizičara i kosmologa modernog doba, ali je posljednjih godina života sve češće govorio i o budućnosti čovječanstva.

U Grčkoj su uhapšene dvije osobe zbog izazivanja požara u odvojenim incidentima u Trikali i Karistosu.

U prvom slučaju, 46-godišnji grčki državljanin uhapšen je zbog požara koji je 17. avgusta izbio u oblasti Genesi u Trikali, prenio je ERT.

Istraga je pokazala da je požar namjerno izazvan upotrebom otvorenog plamena.

Tokom dalje istrage pronađeni su i dokazi koji 46-godišnjaka povezuju sa još dva požara koja su prethodnih dana izbila u istom području.

Drugi slučaj dogodio se 18. avgusta u oblasti Komito u Karistosu.

Tamo je uhapšen 47-godišnji stanovnik Evije zbog izazivanja požara iz nehata tokom radova sa otvorenim plamenom u parku vetroturbina.

Protiv njega je pokrenut postupak, a izrečena mu je i administrativna novčana kazna od oko 6.600 evra.

Od početka godine do 18. avgusta, u Grčkoj je izrečeno ukupno 728 administrativnih kazni u ukupnom iznosu od 1.169.189 evra.

U istom periodu izvršeno je 305 hapšenja, od kojih je 272, odnosno 89,18 odsto, bilo zbog nehata, a 33, odnosno 10,82 odsto, zbog namjernog izazivanja požara.

Veliki požar na području prirodnog rezervata Visoke močvare na istoku Belgije, koji je bjesnio od petka i opisan kao jedan od najvećih šumskih požara u istoriji zemlje, lokalizovan je nakon pet dana, prenio je VRT.

Očekuje se da će vremenski uslovi pomoći vatrogascima, jer se kasno popodne ili rano uveče očekuju jače i dugotrajnije padavine, posebno u pokrajini Luksemburg.

Moguća je i grmljavina, dok se očekuje slabljenje vjetra u Ardenima i belgijskoj Loreni.

U Portugalu je u ponoć na kontinentalnom dijelu zemlje bilo aktivno više od 100 požara, uglavnom na sjeveru.

Najteža situacija bila je u Aruki, gdje je oko 400 vatrogasaca pokušavalo da obuzda požar koji je zahvatio nekoliko frontova.

Sedam sela nalazilo se na liniji vatre, ali Civilna zaštita nije smatrala da je u tom trenutku potrebna evakuacija ili ograničavanje kretanja stanovništva.

U požaru je već izgorjelo više od 450 hektara u turističkom području poznatom po planinarskim stazama.

Požar u Tore de Monkorvu nastavio je da gori na tri fronta, dok su u Santo Tirsu, poslije 30 sati borbe, ostala aktivna dva fronta.

Kuće su bile pod nadzorom, a operativne službe ocijenile su da situacija u narednim satima može da se razvija povoljno.

Požari su zabilježeni i u Arkos de Valdevezu, Lamegu, Vale de Kambri, Botikasu i Vila Floru u oblasti Tras-os-Montes.

Prema podacima Civilne zaštite, širom zemlje bilo je ukupno 111 incidenata, u kojima je angažovano više od 2.600 ljudi i više od 870 vozila.

Ove godine pokrenuto je manje istraga zbog namjerno izazvanih požara.

Portugalska Sudska policija uhapsila je 46 osoba u okviru takvih istraga.

Američki predsjednik Donald Tramp odložio je za tri dana uvođenje carina od 50 odsto na određenu robu iz Kanade, dok dvije zemlje finalizuju dokumente o postignutom trgovinskom sporazumu.

Meta, tehnološki gigant u čijem su vlasništvu Facebook i Instagram, od danas, 18. avgusta 2026. godine, pred federalnim sudom u Kaliforniji se suočava sa jednom od najtežih parnica u svojoj istoriji, a njen ishod mogao bi daleko prevazići pitanje potencijalne kazne koja se mjeri u trilionima i promijeniti način na koji društvene mreže funkcionišu za djecu i tinejdžere.

Uvodna izlaganja počinju danas pred federalnim sudom u Oaklandu, gdje Kalifornija, Kolorado, Kentaki i Nju Džerzi pokušavaju dokazati da je Meta godinama svjesno razvijala Facebook i Instagram na način koji podstiče djecu i tinejdžere da što duže ostanu na tim platformama, dok je istovremeno, kako tvrde, javnosti umanjivala ili prikrivala rizike takvog dizajna.

Četiri američke savezne države traže finansijske kazne koje bi, prema maksimalnom obračunu navedenom u sudskom postupku, mogle dostići nevjerovatnih 1,4 triliona dolara, ali eventualni poraz za Metu mogao bi imati znatno ozbiljnije dugoročne posljedice od samog finansijskog udara.

Naime, države od suda ne traže samo novac. Traže i promjene načina na koji funkcionišu Facebook i Instagram, uključujući mjere koje bi mogle zahvatiti provjeru starosti korisnika, beskonačno skrolovanje, sistem preporuka i druge funkcije čija je svrha da korisnika što duže zadrže pred ekranom.

Još važnije, odluka protiv Mete mogla bi značajno ojačati hiljade drugih tužbi koje su protiv velikih tehnoloških kompanija već pokrenule porodice, školski distrikti i američke savezne države.

Zbog toga se proces koji počinje u Oaklandu već posmatra kao jedan od ključnih testova pitanja koje posljednjih godina sve više opterećuje tehnološku industriju: mogu li kompanije pravno odgovarati ne samo zbog sadržaja koji se pojavljuje na njihovim platformama, nego i zbog načina na koji su same platforme projektovane.

Na udaru srž poslovnog modela

Tužba je prvobitno podnesena 2023. godine i iza nje stoji 29 američkih saveznih država. U prvom procesu učestvuju Kalifornija, Kolorado, Kentaki i Nju Džerzi, dok bi preostalih 25 država svoje zahtjeve trebalo da iznesu kasnije.

Proces bi trebalo da traje između šest i osam sedmica, a očekuje se da će pred sudom svjedočiti i izvršni direktor Mete Mark Zuckerberg, šef Instagrama Adam Moseri, kao i drugi sadašnji i bivši rukovodioci kompanije. Slučaj je posebno važan jer države ne pokušavaju prvenstveno dokazati da je određeni sadržaj na Instagramu ili Facebooku štetan za djecu. Njihova tvrdnja ide mnogo dalje. Prema tužbi, problem je u samom dizajnu proizvoda.

Tužitelji tvrde da je Meta koristila čitav niz funkcija napravljenih da privuku pažnju mladih korisnika i što duže ih zadrže na platformama. Među njima se navode beskonačno skrolovanje, “like” dugme, algoritamske preporuke i drugi sistemi koji korisniku neprekidno nude novi sadržaj.

Prema argumentaciji država, takve funkcije podstiču kompulzivno korištenje platformi, a djeca i tinejdžeri posebno su podložni njihovom uticaju.

U tome se nalazi i jedan od najosjetljivijih dijelova čitavog slučaja za Metu. Poslovni model Facebooka i Instagrama u velikoj mjeri zavisi od oglašavanja. Što korisnik duže ostane na platformi, postoji više mogućnosti da mu se prikažu oglasi, dok podaci o njegovom ponašanju omogućavaju njihovo preciznije usmjeravanje.

Države zato pokušavaju uspostaviti direktnu vezu između poslovnog interesa kompanije i dizajnerskih odluka koje su, prema njihovim tvrdnjama, podsticale mlade da provode sve više vremena na društvenim mrežama.

Tužitelji navode i posljedice koje se kreću od poremećaja sna i obrazovanja do problema sa slikom vlastitog tijela, poremećaja u ishrani i drugih problema sa mentalnim zdravljem. Meta osporava takve tvrdnje i tvrdi da države preuveličavaju dokaze i zanemaruju mjere koje je kompanija uvela radi zaštite mladih.

Šta je Meta znala

Jedan od ključnih dijelova suđenja biće pitanje šta su rukovodioci kompanije znali o uticaju Instagrama i Facebooka na mlade korisnike i kada su to saznali.

Očekuje se da će tužioci koristiti interne dokumente i istraživanja Mete kako bi pokušali dokazati da je kompanija bila upoznata sa problemima koje određene karakteristike platformi mogu izazvati kod mladih, ali da je uprkos tome nastavila da ih koristi.

U tužbi se, između ostalog, tvrdi da su funkcije poput beskonačnog skrolovanja i neprekidnih preporuka iskorištavale psihološku ranjivost mlađih korisnika.

Države takođe tvrde da je Meta javnosti predstavljala svoje platforme kao bezbjednije nego što su pokazivala interna saznanja kompanije.

Upravo bi dokazivanje tog nesklada između onoga što se znalo unutar kompanije i onoga što je saopštavano roditeljima i javnosti moglo biti veoma važno za optužbe koje se odnose na kršenje zakona o zaštiti potrošača.

Djeca mlađa od 13 godina

Drugi veliki problem za Metu nema direktne veze sa zavisnošću od društvenih mreža.

Riječ je o privatnosti djece.

Američke države tvrde da je Meta znala da Facebook i Instagram koriste djeca mlađa od 13 godina, uprkos pravilima samih platformi, te da je prikupljala njihove podatke bez saglasnosti roditelja.

Time je, prema navodima tužbe, prekršen američki Children's Online Privacy Protection Act, odnosno COPPA, federalni zakon kojim je posebno uređena zaštita privatnosti djece mlađe od 13 godina na internetu.

Za tužioce je važno i pitanje da li je kompanija mogla učiniti više kako bi utvrdila stvarnu starost korisnika. Meta, međutim, tvrdi da je utvrđivanje starosti jedan od problema sa kojima se suočava čitava internet industrija i da kompanija ne bi trebalo da bude kažnjena zbog izazova koji nije karakterističan samo za Facebook i Instagram.

Kompanija odbacuje i tvrdnje da je obmanjivala korisnike.

“Državni tužioci ne nude dokaz da je bilo ko u njihovim državama bio obmanut”, saopštila je Meta uoči procesa, ističući da je tokom godina razvila snažne zaštite za tinejdžere i da će svoju poziciju braniti pred sudom.

Odakle 1,4 triliona dolara?

Upravo je cifra od 1,4 triliona dolara učinila ovaj proces jednom od najvećih poslovnih priča u SAD. Međutim, taj iznos potrebno je posmatrati sa određenom rezervom.

Ne radi se o kazni koja je Meti već izrečena, niti znači da će kompanija automatski morati platiti taj iznos ukoliko izgubi proces.

Riječ je o maksimalnoj vrijednosti kazni koje bi četiri države mogle pokušati dobiti na osnovu broja navodnih prekršaja i kazni predviđenih zakonima o zaštiti potrošača.

Pravni stručnjaci smatraju da je kazna takvog obima malo vjerovatna. Profesor prava na “Cornell University” Džejms Grimelman upozorio je da bi dosuđivanje punog iznosa praktično moglo dovesti Metu do bankrota. Ali upravo zbog toga finansijska cifra možda i odvlači pažnju od važnijeg dijela slučaja.

Šta ako Meta izgubi?

Za kompaniju bi mnogo opasnija mogla biti odluka kojom bi sud prihvatio osnovnu tvrdnju tužilaca da određene karakteristike Facebooka i Instagrama nisu samo neutralni alati, već proizvodi projektovani tako da podstiču kompulzivno ponašanje mladih korisnika.

Države traže i konkretne promjene proizvoda. Među mjerama o kojima se izvještava su zahtjevi vezani za starosna ograničenja, uklanjanje ili ograničavanje beskonačnog skrolovanja za mlade i promjene sistema preporuka kako bi dobrobit korisnika imala veću težinu od njihovog angažmana.

To bi pogodilo samu logiku prema kojoj su izgrađene moderne društvene mreže. Ako kompanija može biti odgovorna zato što je dizajnirala proizvod koji korisnika podstiče da se vraća, skroluje i provodi što više vremena na platformi, isti argument mogao bi biti korišten i protiv drugih kompanija.

Meta nije jedina na udaru

TikTok, Snapchat i YouTube suočavaju se sa sličnim tužbama, dok su stotine školskih distrikta i hiljade pojedinaca širom SAD pokrenuli postupke zbog navodnih posljedica društvenih mreža na djecu i tinejdžere.

Zbog toga se aktuelni slučaj opisuje kao “bellwether”, odnosno probni postupak čiji rezultat može pokazati u kom pravcu bi mogao krenuti veliki broj sličnih sporova.

Ukoliko države uspiju, njihova pravna strategija mogla bi postati model za druge tužioce.

Meta već dobila upozorenje od skoro milijardu dolara

Da mogućnost ozbiljnih posljedica nije samo teorijska pokazuje ono što se Meti ovog mjeseca dogodilo u Novom Meksiku.

Sud je tamo kompaniji naložio da plati ukupno 942 miliona dolara nakon procesa vezanog za zaštitu djece na Facebooku i Instagramu.

Od toga se 375 miliona dolara odnosi na ranije izrečene civilne kazne, dok je dodatnih 567 miliona dolara određeno za fond namijenjen saniranju posljedica po mlade.

Možda još važnije, presuda nije ostala samo na novcu.

Sud je naložio promjene zaštite maloljetnika na platformama, uključujući ograničenja vezana za notifikacije, korištenje platformi i provjeru uzrasta. Meta je najavila žalbu.

Upravo taj slučaj daje predstavu o tome šta bi moglo uslijediti ukoliko kompanija počne gubiti slične sporove širom SAD.

Jedna velika kazna za kompaniju veličine Mete predstavlja finansijski problem. Desetine ili stotine presuda koje zahtijevaju različite promjene Facebooka i Instagrama predstavljale bi potpuno drugačiji izazov.

Cukenberg pred sudom

Zbog značaja procesa očekuje se i pojavljivanje najpoznatijih ljudi kompanije.

Mark Cukenberg i Adam Moseri trebalo bi da svjedoče tokom suđenja, što će tužiocima pružiti priliku da ih direktno ispituju o odlukama koje su godinama donosili u vezi sa razvojem Facebooka i Instagrama.

Postupak vodi američka okružna sutkinja Ivon Gonzales Rogers.

Posebnost procesa je i u tome što će porota imati savjetodavnu ulogu. Njeni zaključci mogu pomoći sudiji prilikom odlučivanja, ali konačna odluka biće u rukama Gonzales Rogers.

Čak i ako izgubi, malo je vjerovatno da će Meta jednostavno prihvatiti presudu.

Pravni stručnjaci očekuju žalbe, a zbog vrijednosti spora i pravnih pitanja koja se u njemu otvaraju postoji mogućnost da neki od njih na kraju stignu i do Vrhovnog suda SAD.

Za Metu će narednih šest do osam sedmica biti mnogo više od borbe da izbjegne ogromnu kaznu. Sud će praktično razmatrati gdje završava odgovornost korisnika i roditelja, a gdje počinje odgovornost kompanije koja je napravila algoritam, notifikaciju, beskonačno skrolovanje i sistem preporuka čiji je osnovni zadatak da korisnika ubijedi da ostane još malo.

Ako Meta dobije spor, kompanija će dobiti važan argument za odbranu od velikog broja sličnih tužbi. Ako izgubi, 1,4 biliona dolara vjerovatno neće biti najvažnija posljedica.

Mnogo značajniji mogao bi biti presedan da tehnološke kompanije mogu odgovarati za sam dizajn društvenih mreža i mehanizme kojima zadržavaju pažnju djece.

A u tom slučaju proces koji danas počinje u jednoj sudnici u Oaklandu mogao bi završiti promjenama koje će osjetiti stotine miliona mladih korisnika Facebooka, Instagrama, ali i drugih društvenih mreža širom svijeta.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da nema razgovora sa Iranom i da nisu ni planirani, uz napomenu da je Ormuski moreuz otvoren.

– Pomorska blokada ostaje maksimalno na snazi. Ormuski moreuz je otvoren i funkcioniše. Sve pomorske mine su uklonjene ili detonirane – objavio je Tramp na mreži “Trut sošl”.

Glavni iranski pregovarač Mohamed Baker Kalibaf izjavio je ranije da će moreuz ostati zatvoren sve dok SAD ne ispune uslove privremenog sporazuma potpisanog sa Iranom u junu.

– Ti uslovi uključuju ukidanje američke blokade iranskih luka, ukidanje naftnih sankcija, oslobađanje zamrznutih sredstava Teherana i okončanje prijetnji i vojnih operacija na svim frontovima – rekao je Kalibaf u parlamentu.

Donald Tramp, američki predsjednik, dodatno je podigao tenzije oko Ormuskog moreuza nakon što je na društvenim mrežama postavio kartu na kojoj je strateški plovni put označen kao “nova teritorija SAD”.

Ova objava je uslijedila danas, 18. avgusta, nakon što je Tramp prethodno najavio da bi Sjedinjene Američke Države mogle da proglase Ormuski moreuz svojom teritorijom.

JUST IN – Trump: pic.twitter.com/A7XVvaomkI

— Disclose.tv (@disclosetv) August 18, 2026

Podsjetimo, govoreći o situaciji u regionu, Tramp je rekao da mu se ta ideja dopada i da bi takvu odluku mogao da donese “vrlo brzo”.

Ormuski moreuz predstavlja jedan od najvažnijih pomorskih prolaza na svijetu i nalazi se između Irana i Omana.

Kroz njega prolazi značajan dio svjetske trgovine naftom, zbog čega svako ozbiljnije ograničavanje plovidbe ima direktne posljedice po globalno tržište energenata.

Bijela kuća oštro je napala Kristen Holms, iskusnu dopisnicu CNN-a iz Bijele kuće, nakon što je predsjednika SAD Donalda Trampa pitala da odgovori na izjave demokratskog senatora Džona Osofa o njegovoj izvršnoj asistentkinji Natali Harp, na šta joj je Tramp u Ovalnom kabinetu uzvratio: “Tišina, tišina, veoma ste nepristojni. Vi ste lažna vijest, lažna novinarka i izvještavate lažne vijesti”.

Bijela kuća pomenula i njenu djecu

Nakon verbalnog sukoba, nalog Bijele kuće za brzo reagovanje na društvenoj mreži X nazvao je Holmsovu “sramotnim i ponižavajućim razočaranjem za profesiju” i optužio je da je postavila zlonamjerno pitanje navodi NewDaily.

Potom su pomenuta i njenu djecu uz poruku: “Jednog dana vaša djeca će naići na vaše odvratno i nehumano pitanje. Biće zgrožena i posramljena što imaju roditelja koji je toliko bezosjećajan i osvetoljubiv”.

CNN stao u odbranu novinarke

CNN je stao u odbranu Kristen Holms, ocijenivši da je postavila “teško, relevantno i novinarski važno pitanje”, te poručio da javni zvaničnici imaju pravo da osporavaju izvještavanje sa kojim se ne slažu, ali da su lični napadi na novinare zbog postavljanja pitanja nedostojni predsjedničke funkcije i suprotni principima slobodne štampe.

Američki turista poginuo je od udara groma dok se penjao na aktivni vulkan Etna na Siciliji, objavio je list “Korijere dela sera”.

Prema izvještaju, turista je pokušao da se popne na vulkan zabranjenom stazom.

Tokom uspona zahvatilo ga je snažno nevrijeme, a potom ga je udarila munja.

Spasioci su pronašli turistu u kritičnom stanju.

Helikopterom je evakuisan i prebačen u bolnicu u Kataniji sa srčanim zastojem, ali ljekari nisu uspjeli da ga reanimiraju.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas (17.avgusta) da ne postoji zabrinutost oko zaliha oružja američke vojske, zbog rata u Iranu, navodeći da SAD i dalje imaju velike rezerve oružja.

“Ono što smo koristili je kikiriki. Imamo mnogo oružja srednjeg dometa”, rekao je Tramp za Foks njuz.

Prethodno su neki analitičari u medijima upozoravali da su SAD iskoristile više od polovine svojih zaliha nekih sistema naoružanja u ratu sa Iranom, od početka avgusta.

Govoreći o mirovnim pregovorima sa Iranom, Tramp je kazao da postoji direktan kanal komunikacije sa Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC), ali je dodao da ne žuri da okonča sukob.

“Oni su dobri igrači pokera, ali ginu. Nemam vremenski raspored. Ne žurim”, istakao je Tramp, govoreći o pregovorima sa Iranom.

On je pozvao Iran da istakne “bijelu zastavu” i da odmah okonča sukob sa SAD, zato što ne može da računa da će postići pobjedu, prenosi Tanjug.

“Trebalo bi da istaknu bijelu zastavu predaje”, rekao je Tramp.

Američki predsjednik je kazao da nije zabrinut zbog potencijalnog uticaja rata sa Iranom na predstojeće srednjoročne izbore u SAD.

Takođe je rekao da će SAD bomardovati Oman, koji je pregovarao sa Iranom o sporazumu za plovidbu kroz Ormuski moreuz, ako stane na put američkim interesima

SAD i Iran postigli su dogovor u vezi sa produženjem primirja, javlja medijski servis “El Arabiya”, pozivajući se na neimenovane izvore.

Prema navodima servisa, dogovor je postignut nakon isteka roka od 60 dana predviđenog junskim memorandumom.

Memorandum o razumijevanju, kojim je uspostavljeno primirje, potpisali su 17. juna predsjednik SAD Donald Tramp i iranski predsjednik Masud Pezeškijan.

Pregovori su se posljednjih sedmica uglavnom vrtjeli oko ponovnog otvaranja Ormuskog moreuza i ukidanja američke blokade Irana, iako je prema junskom memorandumu oboje već trebalo biti sprovedeno.

Iran tvrdi da je postigao sporazum sa Omanom o planu za tranzit brodova kroz Ormuski moreuz i da sada dvije zemlje rade na finalizaciji zajedničke izjave, prenijela je Nova.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bagai rekao je novinarima u Teheranu da je “postignut dogovor u vezi sa mapom tranzitne rute”. On nije naveo detalje.

Prema ranijim informacijama, Ormuski moreuz trebalo bi ponovo da bude otvoren za komercijalni saobraćaj, uz precizno utvrđene rute za ulazak sa iranske strane i izlazak u blizini Omana, bez naplate naknade tokom prelaznog perioda.

SAD su tražile prihvatljiv dogovor o otvaranju moreuza prije nego što okončaju blokadu iranskih luka.

Bagai je naveo da su razgovori sa Omanom tekli sporo i da dvije zemlje planiraju finalizaciju dogovora u obliku paketa koji obuhvata mapu tranzita i zajedničku izjavu o dogovoru.

Rok od 60 dana utvrđen memorandumom o razumijevanju koji su Sjedinjene Američke Države i Iran potpisali u junu istekao je u ponoć u nedjelju (16. avgusta).

Prethodno je “The Wall Street Journal” citirao iranske i arapske zvaničnike da “dok je Vašington bio fokusiran na ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i nastavak pregovora, iransko rukovodstvo je period zatišja iskoristilo za pripreme za mogući širi sukob”.

Prema tim izvorima, tvrdolinijaši u Teheranu sporazum nisu vidjeli kao put ka miru, već kao pokušaj SAD i Izraela da kupe vrijeme, prenosi Euronews.

Veća ovlašćenja IRGC

Iran je u međuvremenu povećao ovlašćenja Islamske revolucionarne garde (IRGC), ubrzao proizvodnju projektila i dronova i pojačao kontraobavještajne operacije.

Posebna pažnja posvećena je Ormuskom moreuzu i Crvenom moru, dok su iranski komandanti pojačali koordinaciju sa savezničkim milicijama u Iraku i Jemenu.

“Journal” je ranije prenio da su iranske vojne i ekonomske osnove pretrpjele veliku štetu u američkim i izraelskim napadima.

List je dodao da su Pezeškijan i pragmatičnije figure u iranskom rukovodstvu upozoravali da su pregovori i ublažavanje sankcija neophodni kako bi se izbjegao ekonomski kolaps.

Ipak, Iran se oporavlja brže nego što se očekivalo i obnovio je dio raketnih kapaciteta.

Sporazum iz Versaja

Memorandum, koji su Tramp i Pezeškijan potpisali 17. juna u Versajskoj palati predviđao je ublažavanje sankcija, prodaju iranske nafte i pristup zamrznutim sredstvima.

Iran je zauzvrat trebalo da ponovo otvori Ormuski moreuz i nastavi pregovore o nuklearnom programu.

Međutim, samo tri sedmice kasnije, Iran je počeo napadati plovila za koja je SAD očekivao da će proći kroz moreuz.

Iran je istovremeno nastavio diplomatske kontakte sa Vašingtonom i pripremao vojni i bezbjednosni aparat za novi sukob.

IRGC je pojačao saradnju sa milicijama u Iraku, Jemenu i Libanu, a komandanti su odlazili u područja pod kontrolom Huta radi planiranja novih operacija.

Prema zvaničnicima, Iran je pomagao Hutima obavještajnim podacima i informacijama o potencijalnim ciljevima, uključujući saudijske luke i energetske objekte.

Eskalacija u regionu

Do kraja jula borbe su eskalirale. Huti su napali snage jemenske vlade koje podržava Rijad i proglasili Bab el-Mandeb zatvorenim za Saudijsku Arabiju.

Saudijske vlasti su istovremeno optužile iračke milicije koje podržava Iran za napade dronovima na naftna postrojenja.

Iran je pojačao i napade na američke snage, uključujući raketne napade na Jordan.

Posrednici su naveli da su iranske diplomate sa Omanom pokušale dogovoriti postepeno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza.

Te napore blokirao je IRGC, koji je ponovo pokrenuo napade na plovila.

Američki zvaničnici navode da je Tramp nakon zastoja odlučio da sačeka efekte sankcija i pomorske blokade.

Više o temi rata Amerike i Irana možete pročitati na ovom linku.