Američki i ruski predsjednik Donald Tramp i Vladimir Putin sastaće se na Aljasci 15. avgusta ne bi li konačno postigli dogovor o okončanju rata u Ukrajini.
A kako bi taj dogovor mogao da izgleda? Analitičari su izdvojili pet potencijalnih scenarija, od kojih nijedan nije povoljan za Kijev.
Taj sporazum će, sva je prilika, podrazumijevati izvjesnu razmjenu teritorija. Sam Tramp je rekao da će između Rusije i Ukrajine doći do “razmjene teritorija na dobrobit obje strane”, što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kategorički odbio uz poruku da “Ukrajinci neće dati svoju zemlju okupatorima”.
Putin je navodno rekao Americi da će zaustaviti sukobe u zamjenu za istočnu Ukrajinu.!
On je u Moskvi predstavio plan Trampovom izaslaniku Stivu Vitkofu. Sporazum će navodno zahtijevati da Ukrajina ustupi istočni region Donbas, koji je većinski pod kontrolom Rusije, a zauzvrat će samo zaustaviti borbe.
Putin je, kako se navodi, rekao Vitkofu da će pristati na potpuni prekid vatre ukoliko Ukrajina povuče svoje snage iz ostatka istočnog regiona, čime bi Rusija kontrolisala Donjeck i Lugansk, kao i poluostrvo Krim.
Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
Odjeća koja čini da izgledamo mršavije
Predstojeći samit na Aljasci otvorio je pitanje kako bi rat mogao da se okonča. Postoji više mogućih scenarija. Neki su više, a neki manje vjerovatni.
1. Putin pristaje na bezuslovni prekid vatre
Ovaj scenario je malo vjerovatan.
Prema “Bildu”, ruska strana je predložila samo “sektorski prekid vatre”, kao što je uzajamno odricanje od napada na energetska postrojenja ili velike gradove iza linija fronta. Međutim, Putin ni pod kojim okolnostima ne želi da zaustavi velike ruske ofanzive duž fronta, iako su SAD zauzvrat predložile ukidanje sankcija Rusiji i sklapanje novih ekonomskih sporazuma, navodi list, dodajući da je Tramp čak predložio “razmjenu teritorija”, koja bi omogućila Rusiji da zadrži dijelove Donbasa u zamjenu za odustajanje od dalje teritorije.
“CNN” piše da je malo verovatno da bi Putin pristao na prekid vatre u kom linije fronta ostaju kakve jesu. Kremlj trenutno pretvara postepene uspjehe na liniji fronta u strateške prednosti i ne vidi razlog da zaustavi svoj napredak sad kad je na vrhuncu.
Čak ni prijetnja sekundarnim sankcijama protiv Kine i Indije neće da promijene tu trenutnu vojnu računicu.
Najmanje do oktobra će Putin željeti da se bori – jer pobjeđuje, navodi se.
2. Pragmatizam i više pregovora
Samit bi mogao da dovede do više razgovora kasnije, koji bi učvrstili ruske dobitke dok dođe zima, zamrzavajući linije fronta i vojno i bukvalno negdje oko oktobra.
Do tada, ruske snage mogu da zauzmu Pokrovsk, Konstjantinivku i Kupjansk i obezbijede solidnu poziciju da prezime i pregrupišu se.
Rusija bi tada mogla ponovo da se bori 2026, ili da koristi diplomatiju da zapečati te dobitke.
Putin bi takođe mogao ponovo da upre na pitanje izbora u Ukrajini (odloženih zbog sukoba), kako bi osporio legitimitet Zelenskog i možda ga čak zamijenio proruskim kandidatom.
3. Ukrajina izdržava naredne dvije godine
U ovom scenariju, američka i evropska vojna pomoć Ukrajini utiču da se minimiziraju ustupci na liniji fronta u narednim mjesecima, a Putin traži pregovore, jer njegova vojska još jednom nije uspjela da ostvari rezultate.
Pokrovsk može da padne, druga istočna ukrajinska uporišta bi mogla da budu ugrožena, ali bi Ukrajina mogla da dočeka usporavanje ruskog napredovanja, a Kremlj bi mogao čak da osjeti posljedice sankcija.
Еvropske sile su već formulisale napredne planove za snage koje bi bile raspoređene u Ukrajini kao dio bezbjednosnih garancija.
Desetine hiljada evropskih NATO trupa mogle bi da budu razmještene oko Kijeva i drugih velikih gradova, pružajući logističku i obavještajnu pomoć Ukrajini.
Prema CNN-u, to je najbolje čemu Ukrajina može da se nada.
4. Katastrofa za Ukrajinu i NATO
Putin bi mogao da uoči pukotine u jedinstvu Zapada nakon samita sa Trampom, koji poboljšava američko-ruske odnose, ali ostavlja Ukrajinu da se snalazi sama.
Еvropa bi mogla da se potrudi da pruži podršku Kijevu, ali ne bi uspjela da preokrene ravnotežu bez američke podrške.
Mali ruski dobici na istoku Ukrajine mogli bi da se pretvore u polagano povlačenje ukrajinskih snaga na ravnom, otvorenom terenu između Donbasa i centralnih gradova Dnjepra, Zaporožja i Kijeva. Ukrajinska odbrana bi mogla da se pokaže slabom, a kriza sa brojem vojnika u Kijevu mogla bi da se pretvori u političku katastrofu kad Zelenski zatraži širu mobilizaciju kako bi podržao odbranu zemlje.
Bezbjednost Kijeva bi tada bila ugrožena, a Putinove snage u zamahu. Еvropske sile mogle bi da procijene da bi bilo bolje boriti se protiv Rusije u Ukrajini nego kasnije unutar teritorije Еvropske unije.
Ali, evropski lideri na kraju nemaju politički mandat da se priključe ratu za zemlju unutar Ukrajine. Putin nastavlja napredovanje. NATO ne uspijeva da pruži jedinstven odgovor. Ovo je evropska noćna mora i već označava kraj suverene Ukrajine.
5. Katastrofa za Putina
Rusija bi mogla da nastavi da se muči, trošeći hiljade života svojih vojnika nedjeljno za relativno male dobitke, dok sankcije erodiraju njen savez sa Kinom i prihode iz Indije.
Finansijske rezerve moskovskog suverenog fonda mogle bi da se smanje, kao i prihodi. Nezadovoljstvo među elitom u Moskvi moglo bi da poraste zbog načina na koji je Kremlj odbacio diplomatske mogućnosti u ratu, u korist neodrživog posredničkog sukoba sa NATO.
Tramp gubi moć, a a američki fokus nakon izbora na sredini mandata vraća se tradicionalnim normama spoljne politike suprotstavljanja Rusiji i Kini.
U ovom scenariju, Kremlj bi mogao da dođe do trenutka kad njegov otpor prema neprijatnostima realnosti i ekonomska teškoća sopstvenog naroda postanu toksični.
Putin djeluje snažno na površini, ali mogao bi da bude razotkriven kao kritično slab, navodi CNN, dodajući da je problem sa ovim scenarijem to što on ostaje najbolja nada zapadnih stratega, koji ne mogu da prihvate ni pun ulazak NATO u rat kako bi pomogli Ukrajini da pobijedi, niti sposobnost Kijeva da vojno potisne Moskvu, prenosi “Blic”.
