VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Bajden putuje u Evropu, sastaje se sa Erdoganom

    Bajden putuje u Evropu, sastaje se sa Erdoganom

    Američki predsjednik Džo Bajden otputovao je u četvrtak naveče prema Evropi gdje će učestvovati na dva samita, u Rimu i Glasgowu, želi se sastati sa turskim predsjednikom i konsultoaati se sa saveznicima o obnovi pregovora s Iranom, najavila je Bijela kuća.

    Predviđen je sastanak predsjednika Bajdena s turskim predsjednikom (Redžepom Tajipom Erdoganom) u Glasgowu”, gdje će se sljedeće sedmice održati veliki samit o klimi, “što nije potvrđeno ali u ovom trenutku se predviđa”, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće.

    Odnosi između dvojice predsjednika su napeti, posebno nakon što je Ankara kupila ruski obrambeni sistem iako je članica NATO-a.

    Bajden će učestvovati na dva velika međunarodna sastanka krajem sedmice, samitu 20 najrazvijenijih zemlja (G20) koji počinje u subotu u Rimu, a zatim na konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama od nedjelje u Glasgowu.

    • Američki predsjednik će u subotu sa saveznicima imati priliku razgovarati o nastavku pregovora o iranskom nuklearnom programu, rekao je Jake Sullivan.

    Iran je u srijedu izjavio da je spreman nastaviti pregovore u novembru kako bi spasio svoj nuklearni program nakon pet mjeseci zastoja, što je izazvalo opreznu reakciju Zapada koji su sve nestrpljiviji.

    U nedjelju u Rimu američki predsjednik namjerava, uz službeni program G20, organizovati sastanak o poremećenom lancu stadbijevanja na svjetskom nivou.

  • Američki general Hyten upozorava da je vojni napredak Kine zapanjujući

    Američki general Hyten upozorava da je vojni napredak Kine zapanjujući

    Nakon što je Kina testirala hipersoničnu raketu, drugi po rangu general američke vojske upozorio je u četvrtak da je tempo kojim kineska vojska razvija sposobnosti “zapanjujući” dok razvoj vojne tehnologije SAD-a blokira “brutalna birokratija”, javlja CNN.

    Odlazeći potpredsjednik Zajedničkog štaba američke vojske, general John Hyten, ponovio je obzervaciju ministra odbrane Lloyda Austina koji je Kinu opisao kao “prijetnju koja ubrzano raste” dok je Rusiju nazvao najneposrednijom prijetnjom.

    “Nazvati Kinu prijetnjom koja ubrzano raste je adekvatan izraz jer je tempo kojim Kina napreduje zapanjujući”, rekao je general Hyten novinarima na okruglom stolu koje je organiziralo ministarstvo odbrane u četvrtak ujutro.

    Podvukao je da tempo i uzlazna putanja prema kojoj Kina napreduje “pokazuju da će nadmašiti Rusiju i Sjedinjene Države ako ne učinimo nešto da to promijenimo.”

    “To će se dogoditi jako brzo, tako da smatram da moramo nešto učiniti. Ne radi se samo o Sjedinjenim Državama, već i o našim saveznicima jer to će biti nešto što će komplet situaciju okrenuti naglavačke”, dodao je Hyten.

    On navodi da ako su u pitanju samo Sjedinjene Države, problem će biti očigledan za pet godina.

    “Međutim, ako su u pitanju Sjedinjene Države i naši saveznici, mislim da možemo biti sigurni malo duže vrijeme”, rekao je on.

    Hytenovi komentari došli su samo sedmicu nakon bezuspješnog američkog testiranja hipersoničnih raketa i u jeku tenzija između SAD-a i Kine oko pitanja Tajvana.

  • Escobar najavio sankcije: Dodik ima veoma malu podršku javnosti i to ćemo iskoristiti

    Escobar najavio sankcije: Dodik ima veoma malu podršku javnosti i to ćemo iskoristiti

    Specijalni izaslanik predsjednika SAD-a za Zapadni Balkan Gabriel Escobar danas je pred Odborom za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa, između ostalog, kazao da Milorad Dodik nema veliku podršku javnosti za svoje postupke i da će to kapitalizirati.

    Escobar je kazao da su potezi Dodika ilegalni i destabilizirajući te da je pozvao političke lidere u BiH da ne odgovaraju na njegovu retoriku i dodatno zaoštravaju situaciju. Govoreći o narednim potezima međunarodne zajednice kazao je da postoji mogućnost sankcija.

    “Imamo ostale alate, uključujući sankcije koje smo pripremili da iskoristimo u cilju da zaustavimo dodatno ugrožavanje teritorijalnog integriteta BiH”, kazao je Escobar.

    Istakao je da s malim izuzetkom Dodik ima ograničenu podršku za ovo što radi, uključujući i malu podršku javnosti.

    “To ćemo iskoristiti”, rekao je.

    Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države su pružile preko 2,4 milijarde dolara pomoći regionu u protekloj deceniji, a samo u fiskalnoj 2021. godini izdvojeno je preko 145 miliona dolara za pomoć Zapadnom Balkanu na njegovom evropskom putu.

    Escobar se osvrnuo i na moguće ekonomske integracije zeamlja Zapadnog Balkana.

    “Podržavamo sve inicijative koje ekonomski integrišu zemlje Zapadnog Balkana. Integracije se dešavaju i nastavit će se dešavati. Lideri tri zemlje koji su potpisali inicijativu Open Balkan uvjerili su nas da je otvorena za svih šest zemalja zapadnog Balkana i vjerujemo im, zapravo ne može uspjeti bez ostale tri. Smatramo da su Otvoreni Balkan i Berlinski proces komplementarne inicijative”, rekao je Escobar.

    Govoreći o prijetnji Rusije rekao je da ona malo može ponuditi regionu.

    “Oni ne obezbjeđuju investicije i razvoj, jedino što mogu ponuditi su podjele i etničke tenzije i u tome su izuzetno posvećeni kako bi potkopali multietničnosti i demokratiju u ovim zemljama”, rekao je Escobar.

  • Kina ima novo oružje: “Ne možemo se odbraniti”

    Kina ima novo oružje: “Ne možemo se odbraniti”

    Kineska Akademija za tehnologiju lansirnih vozila ponosno je 19. jula objavila kako je u svemir lansirala svoju raketu br.77 (Dugi marš).

    Komandant Glavnog štaba američkih oružanih snaga, general Mark Mili, rekao je u srijedu uveče kako je taj test uporediv sa “Sputnjik trenutkom” – kad je Sovjetski Savez šokirao zapadni svijet postavljanjem svojeg prvog satelita u orbitu oko Zemlje.

    Nešto više od mjesec dana poslije lansiranja te rakete, 24. avgusta, svečano je objavljeno i lansiranje još jedne, 79. rakete.

    Ono što se dogodilo između, a Kina je prećutala, šokiralo je američke vojne stručnjake i zaoštrilo napetosti u rastućem hladnom ratu između Pekinga i Vašingtona.

    Ispod većine radara, doslovnih i figurativnih, proletjela je raketa Dugi marš 78.

    Nosila je prototip oružja koje su Sovjeti razvijali za vrijeme Hladnog rata, nazvanog “Sistem djelimično orbitalnog izbacivanja bombi”.

    Radi se o prijetnji na koju SAD zasad nema odgovora, a Pentagon je sad prvi put i javno priznao da ona postoji.

    “Ono što smo vidjeli bio je vrlo značajan događaj testiranja sistema hipersoničnog oružja. I on je vrlo zabrinjavajuć”, rekao je Mili za Blumberg.

    Kina je već i prije eksperimentisala s hipersoničnim oružjem, koje je zabrinjavajuće samo po sebi.

    Hipersonične brzine, po definiciji barem pet puta brže od brzine zvuka, čine zadatak uočavanja i obaranja projektila na vrijeme gotovo pa nemogućim.

    Rusija i Kina trenutno vode u razvoju hipersoničnih oružja, dok SAD zaostaje, pa je tako ove godine već odobrio čak 70 programa razvoja kako bi uhvatio korak s istočnim suparnicima.

    U razvoj hipersoničnog oružja uključile su se i Francuska, Australija, Indija, Njemačka kao i Japan.

    No ono što se nalazilo u raketi Dugi marš 78 posebno je zastrašujuće po zapadne vojne stručnjake. Ona nije bila samo platforma za hipersonično oružje, već za oružje koje može doseći orbitu oko Zemlje i napasti bilo koju tačku na planeti bez da je moguće predvidjeti koji je njegov cilj.

    Većina američkih sistema za rano otkrivanje napada nalazi se na sjeveru SAD-a i štiti od napada balističkih projektila koji dolaze iz smjera Sjevernog pola – najkraće putanje između SAD-a i Rusije.

    Oružje koje prije napada ulazi u orbitu moglo bi obići Zemlju oko Južnog pola, ili napraviti nekoliko krugova, ili doći iz nekog trećeg, sasvim neočekivanog smjera.

    Jednom kad napusti orbitu i krene prema svojoj meti, orbitalno hipersonično oružje može lako izbjeći sisteme protivraketne odbrane, a njena putanja može je voditi ispod radara koji bi je trebao da je otkrije.

    SAD upravo intenzivno radi na sistemima obaranja ovakvih oružja, ali oni još uvijek ne postoje.

    Čak i kad će postojati, njihova će efikanosti zavisi od niza faktora, od njihove brzine, količine projektila koji su lansirani istovremeno, pa do njihove pokretljivosti.

    Zapadni analitičari otkrili su ovoga leta kako Kina gradi nova polja silosa za interkontinentalne balističke projektile.

    U pokrajini Gansu, pored grada Jumena, gradi se 120 silosa.

    Oko 300 kilometara sjeverozapadno, pored grada Hamija u pokrajini Ksinjiang, gradi se još 110 silosa.

    Čak i kad bi se samo dio novoizgrađenih silosa posvetio skladištenju novih, djelimično orbitalnih sistema, to bi predstavljalo izuzetno ozbiljnu prijetnju po SAD.

    Ali, kinesko oružje još uvijek je u fazi razvoja i zasad se koristi istom raketom kojom Peking šalje satelite i astronaute u svemir.

    Biće potrebno još vremena prije nego što se sistem uprosti i prilagodi za vojnu upotrebu.

    U međuvremenu, Kina tvrdi kako nije bila riječ ni o kakvom oružju, već da je testirala raketoplan – prototip kineske verzije svemirskog šatla.

    Ipak, naknadno se utvrdilo kako je portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova, Zao Lijian, pričao o testiranju koje se održalo u julu.

    Misteriozni let 78 nije ni spomenuo.

    Portparol američkog ministarstva odbrane Džon Kirbi pokušao je da ublaži izjave komandanta Glavnog štaba, pa je nakon Milijevog intervjua za Blumberg naglasio kako se ne radi o tehnologiji koja je Pentagonu nepoznata, pa je dodao kako SAD ima odbrambene mogućnosti koje “treba samo poboljšati”.

    “I naš razvoj hipersoničnih sposobnosti je stvaran, opipljiv i mi apsolutno radimo na tome da razvijemo te sposobnosti,” rekao je Kirbi i naglasio kako “neće ući u detalje testiranja ni gdje se sad nalazimo po tom pitanju”.

    Uprkos Kirbijevom uvjeravanju, predstavnik američke odbrambene firme Rejteon, Gregori Hejz , upozorio je samo dan ranije kako su SAD “barem nekoliko godina iza” Kine kad se radi o razvoju hipersonične tehnologije.

  • Objavljena nova korona-karta EU

    Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je novu korona-kartu Evrope. Kakva je situacija ove nedelje?

    Boje za pojedina područja se određuju kombinacijom potvrđenih slučajeva zaraze u proteklih 14 dana na 100.000 stanovnika i procenta testirane populacije.

    Na najnovijoj karti se može primetiti pogoršanje situacije, budući da je sve više zemalja je ponovo u narandžastoj i tamnocrvenoj zoni.

    Smanjuje se broj zemalja koji su u zelenoj zoni.

    Hrvatska i Slovenija je u potpunosti tamnocrvene, u Grčkoj su neki delovi prešli iz crvene u narandžastu boju.

  • Fajzerov eksperiment u Brazilu; “Pun pogodak”

    Korona besni u Brazilu kao u malo kojoj drugoj zemlji na svetu.

    A šta bi bilo kad bi kompletno stanovništvo bilo vakcinisano?

    Fajzer bi to da sazna i pokreće eksperiment na jugozapadu te zemlje.

    Brazil je zemlja s možda najvećim suprotnostima po pitanju vakcinacije protiv korona-virusa. S jedne strane predsednik koji je nedavno povezao vakcinaciju sa širenjem AIDS-a i čiji je video zbog pogrešnih informacija uklonjen sa Fejsbuka, a sa druge stanovništvo koje, s obzirom na 600.000 mrtvih u zemlji, želi da se po svaku cenu vakciniše.

    Prema jednom aktuelnom istraživanju instituta Datafolga, na to je spremno 94 odsto ljudi u Brazilu.

    Upravo u zemlji Žaira Bolsonara, za kojega virus i dalje nije ništa drugo nego „mali grip“, uskoro u gradu Toledu sa 143.000 stanovnika počinje eksperimentalna vakcinacija ili kako to zove farmaceutski koncern Fajzer, jednogodišnje dugoročno praćenje „realnog scenarija“.

    Traži se, naime, odgovor na pitanje šta će se dogoditi u jednom gradu ako svi stanovnici budu vakcinisani – naravno cepivom Bajontek/Fajzer.

    „Već smo s jednom dozom vakcinisali 99 odsto stanovnika starijih od 12 godina, 65 odsto ljudi dobilo je i drugu dozu, plus dodatnu, tzv. buster-dozu. Stanovništvo se od početka strogo pridržavalo pravila držanja razmaka i nosilo masku, i veoma je pozitivno reagovalo na ovu studiju“, kaže Beto Luniti, gradonačelnik Toleda. I sa osmehom nastavlja: „Sad čitav svet gleda u nas“.


    Luniti iz sopstvenog iskustva zna šta može da uradi virus. Krajem marta oboleo je od kovida 19, a zbog poteškoća s disanjem u bolnici je bio priključen na dodatni kiseonik.

    Taj 58-godišnjak dozvolio je i da bolnica objavi njegovu dijagnozu na internetu, kao upozorenje stanovništvu da pandemiju ne uzima olako.

    „Mi u Toledu verujemo u nauku, a ja kao čovek odgovoran za gotovo 150.000 ljudi, moram svojim ponašanjem da posebno budem primer“, kaže Luniti.

    I dodaje: „Naš predsednik nije uzor kod ovako ozbiljnog problema“.

    Za najavljeno istraživanje Toledo je pun pogodak – grad koji nije ni suviše veliki, ni suviše mali, a ima zdravstvene ustanove, bolnice i univerzitet koji će naučno da prate studiju. I još: među stanovništvom nema skeptika.

    Ta poljoprivredna metropola u zapadnoj brazilskoj saveznoj državi Parani, pobedila je u takmišenju protiv više suparnika. „Od vlasti smo dobili najveći broj bodova – 100, za pridržavanje planova vakcinacije“, ponosno kaže gradonačelnik.

    Ima li mutacija, koliko dugo traje zaštita?
    Gabrijela Kuharski je osoba koja ima najbolji pregled u vezi s korona-pandemijom u Toledu. Ona je lekar na pedijatriji, a od januara je lokalna ministarka zdravlja. „Zbog napretka u vakcinaciji tokom zadnja dva meseca smanjen i broj infekcija i broj pacijenata koji su morali u bolnicu, a i broj smrtnih slučajeva.

    Trenutno na odeljenjima intenzivne nege imamo šest pacijenata, a prosečno nedeljno beležimo dva smrtna slučaja.“

    Kuharski i njen tim žele te brojke još više da smanje i zato je u toku intenzivna kampanja vakcinisanja mladih iznad 12 godina. Broj novih infekcija kod osoba mlađih od 19 godina za mesec dana je spao sa 49 na 7, kaže lekarka.

    U početku su u Toledu korišćene vakcine Sinovak, AstraZeneka i Džonson i Džonson, a sad lekari koriste samo Bajontek/Fajzer.

    „S ovom studijom 100 odsto vakcinisanog stanovništva u realnom vremenu ćemo dobiti rezultate što se tiče hospitalizacija, smrtnih slučajeva i naročito postojanja mutacija. Želimo da saznamo kako se virus ponaša u potpuno vakcinisanom gradu, ili recimo to koliko traje zaštita nakon vakcinisanja“, kaže Kuharski.

    Držanje rastojanja i obaveza nošenja maske pritom će i dalje ostati na snazi.


    Toledo je zapravo samo kopija eksperimenta s vakcinisanje koji je sproveden početkom godine u Serani, gradiću udaljenom oko 900 kilometara severoistočno.

    Taj gradić s 45.000 stanovnika, nedaleko do Sao Paula, kompletno je vakcinisan, uz dve ključne razlike: vakcinisani su samo odrasli i to je obavljeno kineskim vakcinom Koronavak.

    Markos Borges najbolje zna rezultate tog „Projekta S“ u Serani.

    On je lekar i direktor državne bolnice u tom gradu. Statistike, kaže, ohrabruju. „Broj simptomatskih slučajeva kovida 19 smanjen je za 80 odsto, broj onih koji su morali u bolnice za 86 odsto, a broj smrtnih slučajeva za čak 95 procenata.“


    Rezultati istraživanja pokazuju da se potpuno vakcinisanje jednog grada odražava i na nevakcinisano stanovništvo – u Serani su dakle bila zaštićena i deca i mladi ispod 18 godina.

    „Broj novih infekcija osetno je smanjen i kod nevakcinisanog stanovništva, utvrdili smo jasno smanjenje cirkulacije virusa“, kaže Borges.

    Na kraju bi najveći izazov za Toledo moglo da bude ne posmatranje, nadzor i praćenje virusa u idućih dvanaest meseci, već sprečavanje da pandemija u Toledo bude donesena spolja.

    U Serani su strogo kontrolisani prilazni putevi, posetioci su morali da ostave svoje podatke i smeli su da se zadrže u gradu samo na ograničeno vreme. Aktuelne brojke iz Brazila su opomena i Toledu: trenutno je broj novozaraženih u Brazilu oko 13.400 – uz tendenciju rasta.

  • Kruzer u karantinu na Dunavu, otkriven veliki klaster

    Kruzer u karantinu na Dunavu, otkriven veliki klaster

    Jedan kruzer iz Njemačke, koji plovi Dunavom, stavljen je pod karantin u Beču, zbog otkrića velikog klastera zaraženih virusom korona.

    Krizni štab Beča saopštio je da je na kruzeru, na kojem se nalazi 178 putnika, otkriveno da je 80 zaraženo.

    Svi putnici i osoblje su stavljeni pod karantin i naloženo im je da ne smiju da napuste brod.

    Kruzer je isplovio u Pasauu, a zaraženi putnici su otkriveni tokom testiranja, koje je sprovedeno za one koji su željeli da napuste brod kako bi šetali Bečom.

    Iz Kriznog štaba Beča ističu da se radi na rješenju kako putnici mogu ponovo da se vrate u Pasau.

  • Uragan pustošio Italiju, ima žrtava

    Uragan pustošio Italiju, ima žrtava

    Jug Italije se sprema za još dva dana razornih kiša i poplava dok rijedak mediteranski uragan zvani “Mediken” pustoši ovaj region.

    U dosadašnjem nevremenu je stradalo dvoje ljudi, a sicilijanski zvaničnik Nelo Musumeci potvrdio je da je nestala još jedna osoba.

    Muškarac (53) je poginuo kada se njegovo vozilo zaglavilo u bujici u Kataniji, na istočnoj obali Sicilije, objavila je ANSA.

    Policija vjeruje da je on izašao iz vozila i pokušao da pobjegne pred nadirućom vodom, ali nije uspio, a njegovo beživotno tijelo je naknadno pronađeno.

    U sličnoj tragediji u nedjelju je šezdesetsedmogodišnji muškarac poginuo u Kataniji pošto mu je automobil ostao zaglavljen u vodi i mulju, a za njegovom suprugom se još traga.

    Gradonačelnik Katanije Salvo Poglieze je pozvao stanovnike da ostanu kod kuće ako je to moguće.

    “Imali smo dva vrlo teška dana i proživjeli smo dramatične momente”, rekao je Pogliese.

    On kaže da se vremenski uslovi poboljšavaju, ali je i upozorio na lošu prognozu za sutra i prekosutra i kako je situacija prilično zabrinjavajuća.

    Izdata su crvena upozorenja na ostrvu Siciliji i u regiji u kojoj se nalazi grad Katanija, koji je već bio pogođen vremenskim nepogodama tokom cijele nedjelje.

  • Potvrđeno: Američka vojska na ostrvu u središtu napetosti Kine i Amerike

    Potvrđeno: Američka vojska na ostrvu u središtu napetosti Kine i Amerike

    PredsjednicA Tajvana, ostrva u središtu rastućih tenzija između Kine i SAD, prvi put je potvrdila prisutnost američkih vojnika u toj zemlji.

    Tsai Ing Wen dala je ekskluzivni intervju za CNN u kojem je rekla da “kineska prijetnja raste iz dana u dan”.

    Tajvan je, podsjetimo, ostrvo udaljeno manje od 200 kilometara od jugoistočne obale Kine, a predsjednica ga je opisala kao “svetionik demokratije, koji mora biti odbranjen kako bi se odbranila vjera u demokratske vrijednosti širom svijeta”.

    “Imamo ostrvo od 23 miliona ljudi koji svakog dana naporno rade kako bi zaštitili sebe, ali i našu demokratiju, te osigurali da naši ljudi imaju slobode koje zaslužuju”, rekla je Tsai Ing Een u razgovoru za CNN.

    “Ako u tome ne uspijemo, to znači da će ljudi koji vjeruju u te vrijednosti posumnjati jesu li to vrijednosti za koje bi se trebali boriti”, dodala je.

    Bajden juče kritikovao “agresivne” akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu
    Američki predsjednik Džo Bajden juče je kritikovao “agresivne” akcije Kine u Tajvanskom tjesnacu u poruci upućenoj samitu zemalja azijsko-pacifičke regije, na kojem učestvuje i kineski premijer.

    Putem video-veze predsjednik Bajden je na samitu Istočne Azije naglasio da su Sjedinjene Države “duboko zabrinute zbog nametljivih i agresivnih akcija Kine u Tajvanskom tjesnacu”, koji odvaja Kinu od Tajvana. Takve akcije “prijete regionalnom miru i stabilnosti”, dodao je američki predsjednik.

    Odnosi Tajvana i Kine najgori u više decenija
    Napetosti u tom području su porasle nakon sve češćih kineskih vazdušnih upada blizu Tajvana, koji Peking smatra pokrajinom koju će, ako bude potrebno, silom ujediniti s Kinom. Odnosi Kine i Tajvana su trenutno najgori u više decenija, navodi CNN.

    Kina je ranije ovog mjeseca poslala rekordan broj svojih vojnih aviona u vazdušni prostor oko Tajvana, a državni mediji upozoravaju na moguću invaziju ako Tajvan ne bude slušao službenu politiku kineske vladajuće Komunističke partije.

    Napetosti između Tajvana i Kine, koja nije isključila preuzimanje ostrva silom, eskalirale su proteklih sedmica, kad je Peking pojačao vojni i politički pritisak.

    Predsjednica potvrdila prisutnost američke vojske na tajvanskom tlu
    Tsai Ing Wen je u razgovoru za CNN prvi put potvrdila da su američki vojnici prisutni na tajvanskom tlu. Posljednji američki vojnici službeno su napustili Tajvan 1979. godine, pri čemu su mediji u posljednjih godinu dana izvještavali o prisutnosti manjeg broja američkih vojnika na tom ostrvu.

    Početkom 2020. godine američka vojska je prvo objavila, a potom obrisala snimak američkih specijalaca kako treniraju pripadnike tajvanske vojske. U novembru iste godine tajvansko Ministarstvo odbrane je lokalnim medijima prvo najavilo, a potom negiralo podatak da američki vojnici treniraju lokalne snage.

    Tsai nije htjela otkriti o koliko se američkih vojnika trenutno radi, ali je rekla da “nije toliko puno koliko ljudi misle”.

    “Imamo širok raspon saradnje sa SAD usmjerene prema povećanju naših odbrambenih sposobnosti”, dodala je.

    Potvrda je izrečena dok Kina uveliko povećava vojni pritisak na Tajvan, uključujući misije kineskih borbenih aviona u tajvanskoj identifikacijskoj zoni protivvazdušne odbrane.

    Službena potvrda mogla bi dodatno pogoršati američko-kineske odnose u razdoblju u kojemu Peking izvodi vojne vježbe pored Tajvana.

    Biden nedavno potvrdio: Branićemo Tajvan u slučaju kineskog napada
    Sjedinjene Države stale bi u odbranu Tajvana i obavezne su braniti ostrvo na koji Kina polaže pravo, rekao je nedavno američki predsjednik Džo Bajden, premda je Bijela kuća kasnije rekla da nema promjene u politici prema ostrvu.

    “Da, obavezni smo to učiniti”, odgovorio je Bajden u gradskoj skupštini na upit hoće li SAD stati u odbranu Tajvana, koji se žali na sve jači vojni i politički pritisak Pekinga da se prihvati kineski suverenitet.

    Iako je Vašington prema zakonu obavezan Tajvanu osigurati sredstva za odbranu, dugo je slijedio politiku “strateške nejasnoće” o tome hoće li vojno intervenisati kako bi zaštitio Tajvan u slučaju kineskog napada.

    Tsai: Kina je pod Xijem sve ambicioznija
    Mandat tajvanske predsjednice Tsai Ing Wen koincidira s usponom sve asertivnijeg Pekinga pod vodstvom kineskog predsjednika Xija, kojeg se smatra najmoćnijim kineskim vladarom u više decenija.

    Xi je u svom drugom mandatu, koji je počeo 2017. godine, počeo mijenjati način na koji Kina samu sebe percipira na globalnoj pozornici. Pod Xijem kineska je vojska narasla i brojčano i tehnološki, a kineska ratna mornarica je po veličini prerasla američku.

    Kineski predsjednik je ove sedmice na konferenciji poručio vojsci da mora “probiti nove granice” u pogledu razvoja oružja.

    U isto vrijeme, Xijeva spoljna politika dovela je do promocije naglašeno nacionalističkih diplomata u Ministarstvu spoljnih poslova, koji su spremni glasno braniti kineske pozicije na najkontroverznijim temama, pri čemu se pitanje Tajvana smatra najvažnijim.

    Tsai je za CNN rekla da kineska prijetnja raste iz dana u dana.

    “Sve su ambiciozniji, sve više ekspanzionistički. Stvari koje su im bile prihvatljive u prošlosti, sada više nisu”, zaključila je.

    Šta kažu u Kini?
    Upitan o komentarima tajvanske predsjednice, tajvanski ministar odbrane Chiu Kuo Cheng rekao je novinarima da je tajvansko-američkih vojnih interakcija “bilo dosta i da su dosta česte” te da traju već dugo.

    “Za vrijeme tih razmjena može se razgovarati o bilo kojoj temi”, rekao je.

  • Putin se oglasio – stiglo upozorenje

    Putin se oglasio – stiglo upozorenje

    Ukidanjem Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa azijsko-pacifički region je suočen sa perspektivom nove runde trke u naoružanju.

    Danas je upozorio ruski predsednik Vladimir Putin.

    “U više navrata smo napomenuli da je prestankom važenja Sporazuma o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa region suočen sa mogućnošću pojave tih udarnih sredstava na svom ogromnom prostoru, a samim tim i sa izgledima za novu rundu trke u naoružanju”, izjavio je predsednik u obraćanju na Istočnoazijskom samitu u režimu video-konferencije.

    Rusija je, kao što je poznato, shvatajući svu opasnost takvog razvoja događaja, proglasila unilateralni moratorijum na raspoređivanje raketa srednjeg i kratkog dometa u azijsko-pacifičkom regionu i drugim regionima sveta i pozvala na ozbiljan razgovor o tom pitanju sa svim zainteresovanim državama, podsetio je Putin.

    “Taj ruski predlog ostaje na snazi, i njegova aktuelnost čak raste”, istakao je. Sporazum o likvidaciji raketa srednjeg i kratkog dometa je prestao da važi 2. avgusta 2019. godine.

    Ruski lider Vladimir Putin je izjavio ranije da je Moskva spremna da ne raspoređuje rakete 9M729 na evropskom delu zemlje, ali uz recipročne korake NATO-a.

    Takođe je predložio Alijansi da se testiraju sistemi “Edžis ašor” sa lanserima Mk-41 u bazama u Evropi i 9M729 u objektima u Kalinjingradu.