VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Biden nakon susreta s Erdoganom: Zabrinuti smo zbog toga što Turska posjeduje ruski raketni sistem

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan i predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden su održali sastanak u Rimu na marginama Samita G20 i usaglasili se o uspostavljanju zajedničkog mehanizma za jačanje i razvoj odnosa ove dvije zemlje.

    Dvojica lidera su izrazila zajedničku posvećenost daljem jačanju tursko-američkih odnosa i složili se da uspostave zajednički mehanizam u tom smislu.

    Iz Direkcije za komunikacije pri uredu turskog predsjednika Erdogana je saopćeno da je susret protekao u pozitivnoj atmosferi i da je razgovarano o bilateralnim odnosima i regionalnim temama.

    Tokom razgovora Erdogana i Bidena naglasak je stavljen na NATO savezništvo i strateško partnerstvo te je izraženo obostrano zadovoljstvo zajedničkim koracima u vezi sa klimatskim promjena.

    Govoreći o vojnim pitanjima, iz Bijele kuće je saopćeno da je Biden “ponovo potvrdio važnost Turske kao saveznika u NATO-u, ali je ukazao na zabrinutost SAD-a zbog toga što Turska posjeduje ruski raketni sistem S-400”.

    Turski i američki predsjednici su razgovarali o tome koje korake treba poduzeti u skladu sa zajedničkom perspektivom, a s ciljem povećanja obima bilateralne trgovinske razmjene.

  • Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile kineske avione

    Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile kineske avione

    Tajvanske vazduhoplovne snage upozorile su danas osam kineskih aviona, uključujući borbene avione, koji su ušli u njegovu zonu protivvazdušne odbrane, saopštilo je Ministarstvo odbrane Tajvana.

    Tajvan se već godinu dana i više žali se na ponovljene misije kineskog vazduhoplovstva u blizini ostrva pod njenom samoupravom, često u jugozapadnom dijelu zone protivvazdušne odbrane u blizini ostrva Pratas koja su pod kontrolom Tajvana, prenio je Rojters.

    Kineski avioni uključivali su šest lovaca J-16, jedan protivpodmornički i jedan osmatrački avion, saopštilo je Ministarstvo odbrane.

    Tajvan, za koji Kina tvrdi da je njen i ne isključuje da ga zauzme silom, kaže da kineske vojne aktivnosti u blizini ostrva ugrožavaju regionalnu stabilnost, ističući da će braniti svoju slobodu i demokratiju.

    SAD protiv akcija Pekinga koje jačaju tenzije sa Tajvanom
    Američki državni sekretar Entoni Blinken danas je rekao šefu kineske diplomatije Vangu Jiu da se SAD protive akcijama Pekinga koje su pojačale tenzije u Tajvanskom moreuzu, saopštio je visoki zvaničnik Stejt departmenta.

    Tokom jednočasovnog sastanka sa Vangom na marginama samita G20, Blinken je jasno stavio do znanja da je Vašington protiv bilo kakvih unilateralnih promena status kvo koje inicira Peking, naveo je zvaničnik, prenosi Rojters.

    SAD žele da se na odgovoran način ponašaju u jakoj konkurenciji i trci dve najveće svetske ekonomije, dodao je zvaničnik i naglasio da se obe strane slažu da su otvoreni kanali komunikacije od ključnog značaja.

    Foto: Tanjug/AP
    Foto: Tanjug/AP
    Vang Ji optužuje SAD za tenzije oko Tajvana
    Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji rekao je danas američkom državnom sekretaru Entoniju Blinkenu da su tenzije oko Tajvana izazvane podrškom američkih snaga koje se zalažu za njegovu nezavisnost, saopštilo je danas kinesko ministarstvo spoljnih poslova.

    Kineski ministar i državni savetnik Vang Ji pozvao je Sjedinjene Američke Države da isprave svoj „pogrešan kurs“, kako se navodi, o raznim pitanjima i da vrate kinesko-američke odnose na kolosejk zdravog razvoja, prenosi agencija Rojters.

    Na sastanku na marginama samita Grupe-20 u Rimu, Vang Ji je rekao Blinkenu da je Tajvan najosjetljivije pitanje u njihovim odnosima, dodaje se u saopštenju.

    SAD potvrdile posvjećenost politici odbrane Tajvana
    Direktorka Američkog instituta u Tajpeju Sandra Oudkirk, poručila je je u subotu da SAD ostaju posvećene pomoći Tajvanu da se odbrani.

    Oudkirk, koja je praktično najviši predstavnik SAD na Tajvanu, sa kojim Vašington nema zvanične diplomatske odnose, na svojoj prvoj konferenciji za novinare otkako je preuzela funkciju u julu, opisala je odnose SAD sa Tajpejom kao “čvrste”, prenosi Rojters.

    „SAD imaju obavezu da pomognu Tajvanu da obezbedi svoju samoodbranu“, rekla je američka zvaničnica.

    Njene primjedbe dolaze pošto su posljednjih nedjelja eskalirale tenzije između Tajpeja i Pekinga, koje ne isključuju mogućnost da Kina na silu zauzme ostrvo koje smatra svojom suverenom teritorijom.

    Dok SAD, kao i većina zemalja, nemaju formalne diplomatske odnose sa ostrvom na koje pravo polaže Kina, one su najvažnija međunarodna podrška Tajpeju i glavni snabdjevač oružjem, a administracija predsjednika Džozefa Bajdena je ponovo istakla tu podršku, uz oštro protivljenje Pekinga.

    Na pitanje da li će SAD stati u odbranu Tajvana ako Kina napadne, Oudkirk je rekla da je politika Vašingtona prema ovom pitanju jasna i da ostaje nepromenjena, pozivajući se na nekoliko američkih zakona koji regulišu njene odnose sa Tajpejom.

    Ostrvo je pod sve većim vojnim i političkim pritiskom da prihvati upravu Pekinga, a on se ogleda i u čestim misijama kineskih vojnih aviona u identifikacionoj zoni tajvanske vazdušne odbrane, što izaziva zabrinutost međunarodne zajednice.

    Američki državni sekretar Entoni Blinken pozvao je u utorak sve države članice Ujedinjenih nacija da podrže “snažno, smisleno učešće Tajvana u sistemu UN”.

    Tajvan je imao svoje mjesto u UN i zastupao je Kinu u UN do 25. oktobra 1971. godine, kada je glasanjem doneta odluka da Peking preuzme to mjesto i bude jedini predstavnik za Kinu.

  • Dogovor G20 o porezu i vakcinama: Evo kada nova pravila stupaju na snagu

    Lideri Grupe 20 najrazvijenijih ekonomija svijeta jednoglasno su u subotu podržali uvođenje globalne minimalne poreske stope.

    Njen cilj je da spriječi da velike korporacije skrivaju profit u poreskim rajevima, a lideri G20 dogovorili su se i oko davanja većeg broja vakcina protiv virusa korona siromašnijim državama.

    Ministri finansija država članica G20 prije nekoliko mjeseci dogovorili su se da minimalna poreska stopa bude 15 odsto, tako da je današnje formalno odobrenje na samitu u Rimu bilo očekivano, ukazuje AP.

    Ipak, riječ je o istorijskom dogovoru o reformi međunarodnog poreskog sistema koji bi trebalo da ukine poreske rajeve uvođenjem minimalnog korporativnog poreza od 15 odsto na profit multinacionalnih kompanija, ocjenjuje Rojters.

    Lideri G20 su u Rimu, na prvom samitu uživo poslije dvije godine, podržali i poziv da se produži otpis duga za siromašne zemlje i obećali da će 70 odsto svjetske populacije biti vakcinisano protiv virusa korona do sredine 2022. godine.

    Američka ministarka finansija Dženet Jelen ocijenila je da su lideri G20 odobrili istorijski dogovor o novim međunarodnim poreskim propisima, pa tako i o minimalnom međunarodnom porezu, što će “okončati štetnu trku u smanjivanju poreza” kada je riječ o oporezivanju kompanija, prenosi BBC.

    Nova pravila bi trebalo da stupe na snagu 2023. godine, a zvanično će biti potvrđena u zaključnoj izjavi G20 u nedjelju, rekli su izvori bliski pregovorima u Rimu.

    Dogovor je početkom oktobra postiglo 136 zemalja koje s više od 90 odsto učestvuju u svjetskom BDP-u, pod okriljem Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Reforma treba da omogući ovim zemljama da, zahvaljujući ovom minimalnom porezu, ostvare dodatnu zaradu od nekih 150 milijardi dolara.

    Dio dogovora je u tome da dio poreza na dobit multinacionalne kompanije plaćaju u zemlji u kojoj ostvaruju dobit, odnosno da porez više ne plaćaju u zemlji u kojoj su zvanično registrirovane.

    Predsjednik SAD Džo Bajden koji je prijedlagao da minimalna poreska stopa bude 21 odsto, ipak je izrazio zadovoljstvo usvojenim prijedlogom, prenosi AP.

    “Ovdke na samitu G20, lideri koji predstavljaju 80 odsto svketskog BDP, jasno su dali svoju podršku snažnom glonalnom minimalnom porezu. To je više od dogovora o porezu. To je diplomatija koja preoblikuje našu globalnu ekonomiju i koristi našim građanima”, naveo je Bajden na Twitteru.

  • Lideri se obavezali: Klimatska neutralnost ugljenika do ili oko sredine vijeka

    Lideri se obavezali: Klimatska neutralnost ugljenika do ili oko sredine vijeka

    Lideri grupe najbogatijih zemalja na svijetu G20 danas su se kompromisno obavezali da će postići neutralnost ugljenika do ili oko sredine vijeka na završetku dvodnevnog samita koji je postavio temelje za klimatsku konferenciju UN u Glazgovu u Škotskoj.

    Prema finalnom kominikeu, oni su se, takođe, složili da ukinu javno finansiranje proizvodnje električne energije koja se dobija iz uglja u inostranstvu, ali nisu postavili cilj za postepeno izbacivanje uglja u zemlji, što je jasan znak za najveće zagađivače ugljem Kinu i Indiju, prenio je AP.

    Zemlje G20, koje su odgovorne za više od tri četvrtine svjetskih emisija gasova s efektom staklene bašte, tražile su zajednički jezik i čvrste obaveze o tome kako da smanje emisiju, istovremeno pomažući siromašnim zemljama da se izbore s uticajem porasta temperatura.

    “Shvatamo da su uticaji klimatskih promjena na 1,5 stepeni Celzijusovih mnogo niži nego na dva stepena Celzijusovih. Održavanje na 1,5 stepeni Celzijusovih će zahtijevati smislene i efikasne akcije i posvećenost svih zemalja”, navodi se u komunikeu, prenio je Rojters.

  • Vođa talibana se prvi put pojavio u javnosti

    Vrhovni vođa talibana Hibatullah Akhundzada prvi put se pojavio u javnosti, kada je posjetio medresu u gradu Kandaharu na jugu Afganistana.

    Hibatullah Akhundzada je duhovni vođa talibanskog pokreta od 2016. godine, imenovan je za vođu u brzoj tranziciji vlasti nakon što je u američkom napadu dronom 2016. godine uvijen njegov prethodnik.

    Godinama se Akhundzada držao daleko od očiju javnosti, čak i nakon što su njegovi sljedbenici u augustu ove godine preuzeli vlast u Afganistanu nakon povlačenja američke vojske. To je podstaklo spekulacije o samoj ulozi koju Akhundzada ima u novoj talibanskoj vladi – pa čak i glasine o njegovoj smrti.

    Međutim, talibanski zvaničnici su saopćili da je on u subotu posjetio medresu Darul ulum Hakimah kako bi, kako su naveli, “razgovarao sa svojim hrabrim vojnicima i učenicima”. On se obratio pristalicama i zatražio božji blagoslov za vođstvo talibana, a u obraćanju se nije dotakao politike.

    Događaj je bio strogo osiguran i sa njega nisu objavljene fotografije i videosnimci, ali je na profilima talibana na društvenim mrežama podijeljen desetominutni audiosnimak koji o tome svjedoči.

  • Proizvođači vakcina sprečavaju donacije siromašnim

    Proizvođači vakcina sprečavaju donacije siromašnim

    Njemačka Vlada strahuje da će uskoro morati da uništi velike količine vakcina protiv korone. Pritom je najavljeno i upravo potvrđeno da će Njemačka svoje viškove donirati siromašnjim zemljama u okviru inicijative Ujeidnjenih nacija – Kovaks – i to do kraja godine, 100 miliona doza vakcine.

    Međutim, Njemačka je do sada donirala samo 17,6 miliona doza proizvođača AstraZeneka. Najveći primaoci su Vijetnam sa 2,6 miliona, zatim Ukrajina, Egipat i Gana sa po 1,5 miliona doza, rečeno je iz Ministarstva zdravlja Njemačke, prenosi list Velt.

    Proizvođači drugih vakcina očigledno nameću uslove koji onemogućavaju da se vakcine doniraju siromašnijim zemljama.

    Proizvođači vakcina imaju pravo veta
    Ovo proizilazi iz pisma državnog sekretara Tomasa Štefena iz Ministarstva zdravlja upućenog Evropskoj komisiji, koje je dostupno TV magazinu “Kontrasti” javnog servisa ARD, piše na portalu javnog servisa, tagesšau.

    U pismu od 18. oktobra Štefen kritikuje ponašanje proizvođača vakcina koje ne pogađa samo Njemačku: “Uskoro ćemo se suočiti sa situacijom u kojoj neke zemlje moraju da unište velike količine vakcina koja su hitno potrebne drugim zemljama.”

    Ugovori koje je Komisija EU prošle godine zaključila sa proizvođačima vakcina daju tim kompanijama de fakto pravo veta kada se vakcine distribuiraju trećim zemljama. To znači da proizvođači moraju da pristanu na te ugovore o doniranju koje na primjer Njemačka sklapa sa nekom drugom zemljom.

    Neke kompanije očigledno beskrupulozno eksploatišu mogućnost veta. Štefen u pomenutom pismu kaže proizvođači “diktiraju minimalne cijene” ili zahtjevaju od primalaca “pretjerane kompenzacije za razliku u cijeni”.

    Takođe je “neprihvatljivo”, piše Štefen, da te farmacetuske kompanije pokušavaju da zabrane distribuciju vakcina preko međunarodnih organizacija. Na primjer međunarodne organizacije kao što su “Ljekari bez granica” uključene su u kampanju vakcinacije u afričkim zemljama.

    Afrička unija kupuje velike količine vakcina
    Njemački portal za ljekare “erzteblat” piše da će Moderna Afričkoj uniji isporučiti do 110 miliona doza vakcine. Prvih 15 miliona trebalo bi da bude isporučeno do kraja godine.

    Komesar Afričke unije (AU) za koronu, Strive Masijiva rekao je na konferenciji za štampu da je do sada AU isporučeno 17 miliona doza različitih vakcina protiv korone. Afrička unija ima 55 država članica i centralno kupuje vakcine za zemlje Unije koje prethodno moraju da ih naruče.

    U Africi, sa populacijom od 1,3 milijarde ljudi, do sada je u potpunosti vakcinisano samo oko pet odsto stanovništva. Procjenjuje se da je za vakcinaciju oko 60 odsto populacije potrebno oko 1,6 milijardi doza.

    Komercijalni interesi sprečavaju donacije vakcina
    Prema insajderima iz farmacetuske industrije, pozadina finansijskih zahtjeva proizvođača vakcina – su komercijalni interesi: bilo koja doza koja se besplatno donira iz Njemačke u Afriku, na primer, tamo se više ne može prodati, čak ni po nižoj ceni.

    Prema istraživanju tima emisije “Kontrasti”, najveći otpor doniranju vakcina pruža američka kompanija Moderna. Prema njemačkom ministarstvu zdravlja u međuvremenu su potpisani okvirni sporazumi između Kovaksa i firmi Bajontek-Fajzer kao i Džonson & Džonson. Sa Modernom se još uvijek pregovara.

    Proizvođači zahtjevaju “minimalne cijene” ili isplate kompenzacije – pored cijene koju su zemlje EU ugovorile i platile za naručene vakcine. Za dozu vakcine proizvođača Moderna, na primjer, EU plaća navodno oko 19 evra.

    Sa stanovišta američke kompanije Moderna, smanjili bi se prihodi na unosnom tržištu u EU za dopunske vakcinacije: što manje Njemaca primi prvu i drugu vakcinu Moderne, manje je tržište za dopunske vakcinacije u bogatoj Njemačkoj. Prema zvaničnom odobrenju, mRNA vakcine se “pojačavaju” davanjem treće doze iste vrste vakcina.

    Kao i mnogo toga bitnog u vezi sa ugovorima vrijednim milijardi – ne zna se koliku kompenzaciju traže pomenute farmacetuske firme.

    Državni sekretar Štefen u svom pismu govori samo o “pretjeranim” zahtjevima. Iznos traženih “minimalnih cijena” takođe nije javno dostupan.

    Tu bi moglo da pomogne saopštenje za štampu američkog proizvođača Moderna od 12. oktobra: tamo se kaže se da je inicijativa Kovaksu u prosjeku platila manje od deset dolara (8,58 evra) po dozi i da će treća vakcina biti ponuđena za oko pet dolara (4,29 evra).

    Proizvođači vakcina neće da daju informacije novinarima
    Tim novinara njemačkog javnog servisa je zatražio komentar od Moderne. Međutim, američka kompanija nije odgovorila na konkretna pitanja. Moderna je samo navela da kompanija “u principu ne može da komentariše moguće ili tekuće razgovore sa institucijama i vladinim agencijama”. Džonson & Džonson uopšte nije odgovorio na zahtjev novinara.

    Ni Bajontek – sa sjedištem u Majncu – nije odgovorio na pitanje da li je Bajontek-Fajzer zahtijevao kompenzaciju i, ako jeste, u kom iznosu su te isplate odobrene. Umjesto toga, ova farmacetuska kompanija upućuje na njemačko ministarstvo zdravlja.

    Njemačka ima i imaće ogroman višak vakcina
    Njemačko ministarstvo zdravlja želi da donira 50 miliona doza takozvanih vektorskih vakcina kompanija AstraZeneka i Džonson & Džonson i 50 miliona doza mRNA vakcina proizvođača Bajontek-Fajzer i Moderna.

    Prema pismu državnog sekretara Štefena, u novembru treba da bude donirano 10 miliona doza vakcine Bajontek-Fajzer, i oko 40 miliona doza vakcine Moderna. Jer Nkemačka bi po narudžbi u 4. kvartalu trebalo da dobije isporuku čak do 47 miliona doza Moderne. Ta količina je ugovorena 2020. godine – iz predostrožnosti – ali toliko vakcina definitivno više nisu potrebne Njemačkoj.

    A za treću vakcinu u Njemačkoj – nema brige. Prema ministarstvu zdravlja, Njemačka će 2022. dobiti ukupno 256 miliona doza vakcine od svih odobrenih proizvođača, piše na portalu javnog servisa, tagesšau.

    EU je donirala ili izvezla milijardu doza vakcine
    Da podsjetimo: Evropska unija je za deset mjeseci izvezla više od milijardu doza vakcine protiv korone u zemlje širom svijeta, rekla je nedavno u Briselu predsjednica komsije EU Ursula fon der Lejen.

    Od decembra 2020. vakcine su isporučena u više od 150 zemalja – uključujući Japan, Tursku, Veliku Britaniju i Brazil.

    Oko 87 miliona doza poslato je u zemlje sa niskim i srednjim prihodima kroz inicijativu Kovaks. Međutim pod kojim uslovima se te vakcine izvoze – nije poznato.

  • Biden se u nedjelju sastaje s Erdoganom, razgovarat će o krizi u odnosima Turske i SAD-a

    Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan sastat će se u nedjelju u Rimu na marginama Samita G20 s američkim predsjednikom Bidenom gdje će razgovarati o aktuelnoj problemima koji se tiču odnosa dvije države.

    Iako se očekivalo da se će sastanak održati na Samitu Ujedinjenih nacija u Glasgowu, zvaničnici iz američke administracije obavijestili su javnost kako će sastanak ipak biti održan u Rimu.

    Sastanak između dvojice lidera dolazi u veoma turbulentnom periodu kada je riječ o odnosima Turske i SAD-a, a problemi se naročito tiču turskog učešća u programu F-35 borbenih aviona.

    Ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu rekao je u četvrtak kako je američki predsjednik prvi inicirao sastanak s Erdoganom.

    “Ako SAD ne želi riješiti pitanje o programu F-35, ili ako to pitanje blokira američki Kongres, Turska će razmotriti druge opcije. One uključuju kupovinu ruskih aviona Su-35 ili Su-57”, rekao je Cavusoglu.

    Pored razgovora o F-35 programu, sastanak turskog i američkog predsjednika obilježit će i druge teme kao što su stanje u Nagorno-Karabahu, Siriji, Libiji, kao i o odnosima Turske s Grčkom zbog spora u istočnom dijelu Mediterana.

    Također, očekuje se kako će dvojica državnika razgovarati i o posljednjoj “diplomatskoj drami” koju je izazvao predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan kada je objavio kako će Turska protjerati ambasadore 10 zapadnih zemalja.

    Nekoliko dana nakon najave, Erdogan je najavio kako Turska neće protjerati ambasadore, ali je isto tako upozorio ambasadore zapadnih zemalja da moraju paziti šta govore i turskom pravosudnom sistemu.

  • Lideri četiri sile pozivaju Iran da spriječi deeskalaciju

    Lideri SAD, Njemačke, Francuske i Velike Britanije sastali su se na marginama samita Grupe 20 najrazvijenijih zemalja u Rimu radi razgovora o načinima za postizanje napretka u razgovorima sa Iranom.

    Njemački kancelar Angela Merkel, američki predsjednik Džozef Bajden, britanski premijer Boris Džonson i francuski predsjednik Emanuel Makron sastali su se odvojeno radi razgovora o Iranu.

    Razgovori Irana sa šest svjetskih sila s ciljem obnove nuklearnog sporazuma iz 2015. godine trebalo bi da se nastave krajem novembra.

    Višerangirani zvaničnik američke administracije rekao je da je sastanak o Iranu održan na inicijativu Merkelove i da će liderima dati priliku da razmijene stavove pred predstojeće razgovore.

    U aprilu su Iran i šest svjetskih sila počeli razgovore o načinu obnove sporazuma iz 2015. godine koji je poništen 2018. godine nakon što se tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp povukao iz dogovora.

  • Lideri G20 bez čvrstih obećanja o ograničenju rasta temperature

    Lideri Grupe 20 najvećih svjetskih ekonomija objaviće da im je cilj ograničenje globalnog otopljenja na 1,5 stepeni Celzijusovih za koji naučnici tvrde da je od ključnog značaja za izbjegavanje katastrofe, ali će, izbjeći da daju čvrsta obećanja, navodi se u nacrtu saopštenja sa samita u Rimu.

    U zajedničkom saopštenju nakon dvodnevnom sastanka G20 u Rimu nalazi se malo detalja o konkretnim postupcima za ograničenje štetnih gasova.

    “Ostajemo posvećeni cilju Sporazuma iz Pariza iz 2015. godine da održimo globalni prosjek povećanja temperature ispod dva Celzijusova stepena i da nastavimo sa naporima da to ograničimo na 1,5 stepeni”, navodi se u saopštenju.

    U saopštenju se ističe da lideri priznaju “ključnu relevantnost” postizanja cilja od nula emisija ugljenika do sredine ovog vijeka.

    Ovo je cilj koji su stručnjaci UN odredili kao neophodan da bi se ostvarilo ograničenje otopljenja od 1,5 stepeni Celzijusovih, ali neki od najvećih svjetskih zagađivača se još nisu obavezali da će pomoći u naporima da se to i ostvari.

    Analitičari navode da je uloga G20 od ključnog značaja pred širi samit UN o klimatskim promjenama koji sutra počinje u Glazgovu.

  • Kineski predsjednik zatražio ravnopravan tretman i priznanje vakcina

    Kineski predsjednik zatražio ravnopravan tretman i priznanje vakcina

    Kineski predsjednik Si Đinping zatražio je danas ravnopravan tretman i priznanje vakcina protiv kovid 19 na osnovu liste za upotrebu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), javila je novinska agencija Sinhua.

    Đinping je u svojim komentarima iznesenim putem video-linka na samitu Grupe 20 najrazvijenijih zemalja podsjetio da je Kina svijetu obezbijedila više od 1,6 milijardi vakcina i da sarađuje sa 16 država na proizvodnji doza.

    Dvije kineske vakcine sinovak-biontek i sinofarm nalaze se na listi za hitnu upotrebu SZO.

    Nešto ranije je i ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao članice G20 da ubrzaju priznavanje vakcina protiv kovid 19.

    Putin je u obraćanju putem video-veze istakao da bi SZO trebala da ubrza donošenje odluka za odobrenje vakcina. Rusija je razvila tri vakcine protiv kovid 19, uključujući i sputnjik V koja je prva na svijetu odobrena za hitnu upotrebu.

    Sputnjik V je odobrena za upotrebu u više od 70 država, ali ne u EU i SAD.