Kategorija: Svijet

  • Bajden: Rusija i Kina okreću glavu od klimatskih problema

    Bajden: Rusija i Kina okreću glavu od klimatskih problema

    Američki predsjednik Džozef Bajden kritikovao je danas Kinu i Rusiju zbog toga što nisu učinile više na rješavanju klimatske krize.

    “Mi smo se pojavili i time uticali na to kako ostatak svijeta vidi Ameriku i njene lidere. To je ogroman problem, a oni su na to okrenuli glavu. Kako mogu da urade to i nazovu sebe velikim vođama”, rekao je Bajden na samitu COP26, prenosi CNN.

    Kineski predsjednik Si Ðinping i ruski predsjednik Vladimir Putin nisu prisustvovali klimatskom samitu Ujedinjenih nacija u Glazgovu, koji se smatra najvažnijim međunarodnim pregovorima o klimi posljednjih godina.

    Govoreći detaljnije o odnosima s Kinom, američki predsjednik je rekao da nije zabrinut zbog mogućeg oružanog sukoba i da je kineskom predsjedniku u razgovoru jasno stavio do znanja da rivalstvo dvije zemlje ne mora da bude i sukob.

    Bajden je naglasio da bi SAD trebalo da podrže klimatske akcije čak i ako druge nacije to ne čine zbog toga što žele da svijet koji će “moći da diše” i da budu predvodnici u njemu.

    “Činjenica je da Kina pokušava da potvrdi svoju novu ulogu kao svjetskog lidera, a da se pri tome ne pojavljuje. Najvažnija stvar koja je privukla pažnju svijeta je klima. Svuda. Od Islanda do Australije. To je jednostavno ogromno pitanje, a Kina se povukla. Kako to možete da radite i da tvrdite da nakon toga možete da imate bilo kakvu liedersku ulogu? Isto je i sa Putinom”, naglasio je Bajden.

    Američki predsjednik je rekao da djelovanje u vezi sa klimatskom krizom nije samo moralni, već i ekonomski imperativ.

    “Ulaganje u budućnost čiste energije je ogromna prilika, ogromna prilika za svaku zemlju da stvori dobro plaćena radna mjesta i podstakne ekonomski oporavak na široj osnovi”, rekao je Bajden na COP26 klimatskom samitu.

    Bajden je naglasio da je više od 100 svetskih lidera, koji predstavljaju države sa više od 85 odsto šuma na planeti, pristalo na okončanje i preokret u vezi s krčenjem šuma i degradacijom zemljišta do 2030. godine, što je odličan primjer kakve su ambicije potrebne u borbi protiv klimatskih promjena.

    “SAD su ponosne što su to pokrenule i podržale. Sa naše strane, nastavićemo da podižemo ambicije i ispunimo cilj i tako smanjimo domaće emisije za 50-52 odsto do 2030. godine. Ove decenije moramo da napravimo značajan napredak”, rekao je američki predsjednik.

    On je na kraju poručio da ne može da se sjeti dva dana u kojima je postignuto više u vezi s klimatskim promjenama od ova dva dana na samitu COP26 u Glazgovu.

  • Pao dogovor s Rusima; “Najviša tarifa u čitavoj istoriji zemlje”

    Pao dogovor s Rusima; “Najviša tarifa u čitavoj istoriji zemlje”

    Cena ruskog gasa za Moldaviju za isporuke u novembru iznosi 450 dolara za 1.000 metara kubnih.

    To je rezultat sporazuma koji su potpisali ruski gasni džin Gasprom i zvanični Kišinjev, izveštava Tas.

    Gasprom i vlada Moldavije postigli su prošlog petka dogovor o produženju ugovora o snabdevanju te zemlje gasom na period od pet godina. Nova cena gasa za Moldaviju iznosiće u novembru 450 dolara za 1.000 kubnih metara i variraće u zavisnosti od situacije na tržištu, navodi ruska novinska agencija.

    Prošle godine, Moldavija je uvozila ruski gas po ceni od 148 dolara u proseku za 1.000 kubika. Godišnja potražnja ove zemlje za prirodnim gasom procenjuje se na oko 2,9 milijardi kubnih metara.

    Bivši šef moldavske Nacionalne regulatorne agencije za energiju Viktor Parlikov izjavio je da će cena gasa za stanovnike Moldavije u novembru porasti sa 4,3 leja (oko 0,25 dolara) po kubnom metru na devet ili 10 leja (preko 0,5 dolara).

    “Tarifa može porasti na 9-10 leja po kubnom metru gasa, ako se uzme u obzir samo gasna komponenta. Ali ima mnogo drugih faktora, kao što su količina, devizni kurs, finansijska odstupanja”, rekao je on u intervjuu za televizijski kanal PRO.

    Dodao je da će to biti “najviša tarifa u čitavoj istoriji zemlje”.

  • Alžir prekinuo isporuke jednim od dva gasovoda, Španija ima rezerve za 43 dana

    Alžir prekinuo isporuke jednim od dva gasovoda, Španija ima rezerve za 43 dana

    Španija ima rezerve prirodnog gasa koje mogu da podmire 43 dana potrošnje, izjavila je jutros španska ministarka za životnu sredinu i energetiku Tereza Ribera.

    Ona je to rekla samo dan nakon što je Alžir obustavio isporuke gasa jednim od dva gasovoda koji povezuju Španiju i tu severnoafričku zemlju.

    Vlasti Alžira su se obavezale da će Španiji ponuditi više gasa ako bude potrebno, rekla je Ribera u razgovoru za špansku TV stanicu TVE, prenosi Rojters.

    Alžir je u ponedeljak obustavio tranzit gasovodom koji Španiju snabdeva prirodnim gasom preko Maroka zbog diplomatskog spora između dve zemlje.

    Drugi gasovod koji povezuje Alžir direktno sa Španijom i dalje radi, dodaje britanska agencija.

  • Pomjerena sjednica Savjeta bezbjednosti UN o BiH, evo kada će biti održana

    Pomjerena sjednica Savjeta bezbjednosti UN o BiH, evo kada će biti održana

    Sjednica Savjeta bezbjednosti UN, koja je zakazana za danas i koja je trebala biti posvećena situaciji u Bosni i Hercegovini, pomjerena je.

    Ovu informaciju podijelio je novinar Erol Avdović na Fejsbuku te naveo da će biti pomjerena za srijedu 3. novembra ili čak kasnije, ali ne dalje od 5. novembra kada ističe mandat snagama EUFOR.

    – “Rovovska borba” se vodi u UN oko toga kako da se suprotstavi ruskoj koncepciji. Scenario je izgledao veoma jednostavan: Ostaviti ovako (slab) EUFOR, poniziti OHR i nastaviti delegitimisati ovog Visokog predstavnika i tako podržati Dodika u njegovoj misiji izazivanja produžene krize u Bosni i Hercegovini – naveo je Avdović.

    Dalje je nastavio:

    – Rusi su naime u Savjetu bezbjednosti UN zaprijetili čak i vetom protiv rezolucije o produženju mandata EUFOR – ako se u Savjetu bezbjednosti obrati Kristijan Šmit. Ali, baš kao u dobrim Vestern filmovima na scenu je stupila američka diplomatska konjica. Sada Amerikanci imaju svoje uslove. Rekao bih, Amerikanci su sada postavili svoju crvenu liniju. Nastavlja se – dodao je Avdović.

    Avdović je rekao i da se “sve sada poklopilo”, navodeći da je to “izravno američko suprotstavljanje Rusima oko BiH boravak predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića u Glazgovu, gdje bi moglo doći de susreta sa američkim predsjednikom Džo Bajdenom, doprinosi tom pomjeranju u pravom smjeru”.

    Podsjetimo, danas je bila najavljena sjednica Savjeta bezbjednosti UN na kojoj se trebalo raspravljati o BiH.

    Danas je trebala biti obavljena prvo rasprava o produženju mandata Misiji EUFOR u Bosni i Hercegovini, dok se potom trebalo raspravljati o BiH i aktualnoj političkoj situaciji, na osnovu izvještaja visokog predstavnika, piše N1.

  • Makron: Australijski premijer Morison lagao o podmornicama

    Makron: Australijski premijer Morison lagao o podmornicama

    Francuski predsjednik Emanuel Makron optužio je australijskog premijera Skota Morisona da je lagao prije šest sedmica u vezi sa ugovorom o podmornicama vrijednim desetine milijardi evra zbog sklapanja novog odbrambenog pakta Australije sa SAD i Velikom Britanijom.

    Na pitanje australijskih novinara da li misli da mu je Morison lagao o namjerama Kanbere kada je riječ o dogovoru o podmornicama, Makron je rekao na marginama samita G20 u Rimu: “Ne mislim. Znam.”

    Spor između Pariza i Kanbere izbio je u septembru, kada su SAD objavile novi bezbjednosni savez sa Britanijom i Australijom za Južni Pacifik, radi suprotstavljanja uticaju Kine, podsjeća agencija DPA.

    Prema sporazumu AUKUS, Australija će dobiti pristup američkoj tehnologiji za gradnju podmornica na nuklearni pogon, zbog čega je Kanbera otkazala ugovor sa Francuskom o isporuci podmornica vrijedan 56 milijardi evra.

    “Smatram da mogu postojati neslaganja i poštujem suverene izbore, ali morate da poštujete saveznike i partnere. Sa ovim dogovorom stvari nisu bile u redu”, izjavio je Makron.

    Morison je demantovao da je lagao francuskog predsjednika i dodao da je odluka o otkazivanju ugovora “bila u nacionalnom interesu Australije”.

    Američki predsjednik Džozef Bajden izjavio je prošle sedmice da je sklapanje novog bezbjednosnog pakta obavljeno “nespretno” i da imao utisak da je Pariz znao unaprijed za njegovu pripremu.

  • Jak zemljotres zatresao Tokio

    Jak zemljotres zatresao Tokio

    Zemljotres jačine 5,2 stepena Rihterove skale pogodio je Tokio, ali nije objavljeno upozorenje na cunami.

    Epicentar potresa je bio u prefekturi Ibaraki, na dubini od 60 kilometara, prenosi Kjodo.

    Za sada nema podataka o eventualnoj materijalnoj šteti, konstatuje Rojters.

  • Stižu ratni brodovi, Amerikanci “kucaju” Rusima na vrata

    Stižu ratni brodovi, Amerikanci “kucaju” Rusima na vrata

    Snage američke ratne mornarice uputile su se jutros ka Crnom moru.

    Kako javljaju svetski mediji, u pitanju su snage 6. flote kako bi izvele operacije sa NATO saveznicima i partnerima. Vežbe će biti izvedene i u Sredozemnom moru.

    “Brod Šeste flote ‘USS Maunt Vitni počeo je tranzit ka Crnom moru radi operacija sa NATO saveznicima i partnerima”, navodi se u Tviter objavi Šeste flote. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov kazao je ranije u nedelju da to što Sjedinjene Američke Države šalju vojne snage u Crno more ne doprinosi stabilnosti u odnosima dveju zemalja, prenosi Sputnjik.

  • Lavrov: Razgovarao sam sa Bajdenom na marginama samita G20

    Lavrov: Razgovarao sam sa Bajdenom na marginama samita G20

    Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da se nije sastao sa američkim državnim sekretarom Entonijem Blinkenom u Rimu, ali da je razgovarao sa američkim predsjednikom Džoom Bajdenom na marginama samita G20 u subotu.

    Ne, nisam vidio Tonija Blinkena u Rimu i ne znam da li je prisutan ovdje ili ne – rekao je ruski diplomata novinarima, preneo je TAS S.

    – Ali juče sam uspio da razgovaram sa predsjednikom Bajdenom tokom ručka – istakao je Lavrov.

    Na pitanje ruske novinske agencije da li su se iz NATO pojavili signali o potrebi uspostavljanja dijaloga sa Moskvom, šef ruske diplomatije je naveo da Rusija nema informacije o tome šta će NATO učiniti.

    – Mi se oslanjamo na činjenice i ove činjenice sugerišu da NATO ne želi nikakvu interakciju sa nama – kazao je Lavrov.

  • Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Rusija prekrižila sve dijelove u kojima se pominju OHR i Visoki predstavnik, Schmidtu ne dopuštaju da govori pred Vijećem sigurnosti

    Ruske diplomate u Ujedinjenim nacijama insistiraju da se iz rezolucije o produženju mandata EUFOR-a u Bosni i Hercegovini izbace svi dijelovi u kojima se pominje OHR i funkcija Visokog predstavnika za BiH. To je vidljivo i iz radnog materijala koji posljednjih dana “kruži” među diplomatama u Ujedinjenim nacijama, a iz kojeg je vidljivo da Ruska Federacija insistira da se u novoj rezoluciji, koja bi trebala biti razmatrana početkom novembra, ne pominje ni OHR niti Visoki predstavnik. Prema informacijama Istrage, Ruska Federacija je obavijestila ostale članice Vijeća sigurnosti UN-a da će glasati za rezoluciju samo pod uslovom ako iz nje, budu izbačeni “sporni” dijelovi o OHR-u. Osim toga, Ruska Federacija insistira da se Christianu Schmidtu zabrani obraćanje Vijeću sigurnosti UN-a, i tom zahtjevu će, prema informacijama Istrage, biti udovoljeno. Vijeću sigurnosti bi se, kako saznajemo, umjesto Schmidta, trebao obratiti prvi zamjenik visokog predstavnika i supervizor za Distrikt Brčko Michael Scanlan. No, sada se vratimo rezoluciji kojom bi mandat EUFOR-a u BiH trebao biti produžen za još 12 mjeseci.

    “Uzimajući u obzir izvješća visokog predstavnika, uključujući njegovo posljednje izvješće od 28. oktobra 2020.”, navedeno je u prekriženom pasusu.

    Kako je veći dio nove rezolucije preuzet od one prošlogodišnje, križanje ovog pasusa je potpuno razumljivo, jer se ova rečenica odnosi na prošlogodišnje obraćanje visokog predstavnika Valentina Inzka Vijeću sigurnosti UN-a, nakon kojeg je 9. novembra 2020. godine donesena odluku o produžavanju mandatata EUFOR-a u BiH za još 12 mjeseci.

    “Ponavljajući svoje pozive nadležnim tijelima u Bosni i Hercegovini da poduzmu potrebne korake za završetak programa 5+2, koji je i dalje neophodan za zatvaranje Ureda visokog predstavnika, što je potvrđeno u priopćenjima Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, ponovo potvrđujući odredbe koje se odnose na Ured visokog predstavnika kako je navedeno u njegovim prethodnim rezolucijama i dodatno potvrđujući članak V. Aneksa 10. Mirovnog sporazuma u vezi s konačnim ovlastima Visokog predstavnika na kazalištu u tumačenju civilne provedbe Sporazuma”, piše u, za Rusku Federaciju, “spornim” tačkama ove rezolucije.

    Tako su prekrižene sve riječi koje se odnose na OHR i Visokog predstavnika, što se može vidjeti i u dokumentu u prilogu.

    Preostale tačke ovog dokumenta za Rusiju nisu sporne. Evo šta u njima piše.

    U okviru tačke PP15 naglašava se “hitnost provedbe odluka Europskog suda za ljudska prava, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine” koje se odnose na izborno zakonodavstvo. Dalje se ističe “zabrinutost zbog političkih zastoja u BiH i blokade državnih institucija” , kao i zabrinutost zbog nastavka “polariziranja nekonstruktivnih politika, postupaka i retorike u Bosni i Hercegovini, uključujući one kojima se dovodi u pitanje suverenitet, jedinstvo i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”. Pod tačkom PP19 se naglašava “potreba da Bosna i Hercegovina pojača napore u pogledu funkcioniranja i neovisnosti pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, te borbe protiv terorizma i sprječavanja radikalizacije”, te se pozitivnim ocjenjuje usvajanje revidirane Državne strategije za procesuiranje ratnih zločina od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. U draftu rezolucije se ističe da su se “vlasti Bosne i Hercegovine do sada pokazale sposobnima nositi se s prijetnjama sigurnom i sigurnom okruženju”, ali i to da “situacija u regiji i dalje predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti”. Stoga “pozdravljaju spremnost EU-a za održavanje vojne operacije EU-a (EUFOR ALTHEA) u Bosni i Hercegovini od novembra 2021. godine”.

    “Ovlašćuju se članice koje djeluju putem ili u suradnji s EU-om da uspostave za daljnje razdoblje od dvanaest mjeseci, počevši od datuma donošenja ove rezolucije, multinacionalne stabilizacijske snage (EUFOR ALTHEA) kao pravnog sljednika SFOR-a pod ujedinjenim zapovijedanjem i upravljanjem, koje ispunit će svoje misije u vezi s dokazanim Aneksom 1-A i Aneksom 2 Mirovnog sporazuma u suradnji s prisutnošću NATO-a u skladu s dogovorima između NATO-a i EU-a”, navedeno je u draftu rezolucije koja će biti razmatrana na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.

    Podsjećamo, ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov ove je sedmice izvijestio pojedine bh. zvaničnike da njegova država suštinski podržava produženje misije EUFOR-a Althea, ali da teško može podržati predloženi tekst rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a ukoliko on bude obuhvatao i ulogu Visokog predstavnika Christiana Schmidta.

    Prema informacijama Istrage, Rusija traži da Vijeće sigurnosti glasa o njihovoj staroj rezoluciji o Visokom predstavniku za BiH, a u kojoj je navedeno da mandat šefa OHR-a traje samo jednu godinu i da mu se ukidaju bonske ovlasti. Izjašnjavanje o toj rezoluciji bio je preduslov za obraćanje Christiana Schmidta. Kako, za sada, nije udovoljeno tom zahtjevu, odlukom Ruske Federacije koja u Vijeću sigurnosti ima pravo veta, Christianu Schmidtu neće biti dopušteno obraćanje.

  • Ruski i turski ministri razgovarali o BiH: Koordinirati zajediničke korake na rješenju problema

    Na samitu najrazvijenijih svjetskih zemalja (G20) ovog vikenda u Rimu obilovalo je diplomatskih aktivnostima, a neke od njih doticale su se Bosne i Hercegovine.

    Kako su agencije izvjestile ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov razgovarao je na marginama skupa u Rimu sa svojim turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom o situaciji na Balkanu i oni su izrazili spremnost koordinisati svoje napore kako bi se situacija u regiji stabilizovala.

    “Glavna tema razgovora bila je posvećena koordinaciji napora da se situacija na Balkanu stabilizira. Riječi je bilo o koordiniranju zajedničkih koraka kako bi se riješio problem u Bosni i Hercegovini uz korištenje multilateralnog formata”, navodi se u priopćenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

    Takođe je priopšteno i da su pored teme Balkana šefovi diplomacija Rusije i Turske razgovarali i o Zakavkazju.