Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da planira da u narednih nekoliko dana razgovara sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
– Uskoro. U narednih nekoliko dana – odgovorio je Tramp na relevantno pitanje novinara.
Putin i Tramp su se posljednji put razgovarali tokom sastanka na Aljasci 15. avgusta.
– Izraelci su prihvatili moje uslove. Vrijeme je da ih prihvati i Hamas – objavio je Tramp na svojoj platformi Socijalna istina.
On je dodao da je “upozorio Hamas na posljedice neprihvatanja”.
– Ovo je moje posljednje upozorenje, neće biti drugog! – naglasio je predsjednik SAD.
– Smatram da je Evropska unija trenutno ušla u stanje raspada. I ako se ovako nastavi, a vjerovatnoća za to je prilično velika, EU će ući u istoriju kao tužan ishod jednog plemenitog eksperimenta – rekao je on.
Prema rečima mađarskog premijera, čak i ako uspeju da usvoje zajednički budžet za period 2028–2035, “to će biti posljednji sedmogodišnji budžet Evropske unije”.
– Ako sve bude tako nastavljeno, smatram potpuno nemogućim usvajanje zajedničkog budžeta poslije 2035. godine – objasnio je Orban.
Američke snage ubile su posadu broda kod Venecuele koja je, navodno, dio narko-kartela. Da li je to nova etapa američkog predsjednika Donalda Trampa “rata protiv droge” ili uvod u pokušaj promjene režima u Karakasu?
Mnogo toga u vezi sa napadom je sporno: u noći između prošlog ponedjeljka i utorka američke snage su, prema podacima vlade, otvorile vatru na brzi brod u međunarodnim vodama kod obale Venecuele, ubivši svih 11 ljudi na brodu.
Prema tvrdnjama Bijele kuće, radi se o “narko-teroristima”, tj. članovima venecuelanske bande Tren de Aragua.
Međutim, SAD nisu iznijele dokaze o identitetu muškaraca. Pored toga, prema istraživanju platforme Inside Crime, Tren de Aragua se tokom posljednjih 10 godina razvio u jednu od najmoćnijih kriminalnih organizacija u Južnoj Americi.
Nema dokaza da je banda aktivna u međunarodnoj trgovini drogom. Takođe, čini se da američka vlada sistematski precjenjuje opasnost koju banda predstavlja za SAD.
Odmah nakon inauguracije u januaru, Tramp je Tren de Aragua, zajedno sa nekoliko latinoameričkih narko-kartela, proglasio terorističkim organizacijama, uključujući i Cartel de los Soles (Kartel sunca).
Kartel sunca, nazvan po suncima na oznakama venecuelanskih generala umjesto uobičajenih zvijezda, manje je jasno ustrojen kartel, a više se odnosi na činjenicu da su bivši i aktivni pripadnici venecuelanske vojske uključeni u trgovinu drogom.
Nejasno je koliko ih je i u kojoj mjeri su umiješani, između ostalog jer u Venecueli krivični progon takvih aktivnosti nije prioritet.
Već dugo se potpredsjednik vladajuće Ujedinjene socijalističke partije Venecuele (PSUV) i ministar unutrašnjih poslova Diosdado Kabeljo smatra jednim od vođa mreže.
Još 2020, tokom Trampovog prvog mandata, Ministarstvo pravde SAD podiglo je optužnicu protiv njega, predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i nekoliko drugih venecuelanskih zvaničnika zbog “narko-terorizma”.
I stručnjacima je teško da procijene koliko je Maduro uključen u trgovinu drogom.
“Vjerovatnije je da političari dopuštaju kriminalnim bandama da djeluju. Zauzvrat, karteli dijele profit od trgovine drogom i održavaju nivo nasilje u granicama koje ne štete vladi”, kaže Ginter Majhold sa Instituta za Latinsku Ameriku na Slobodnom univerzitetu u Berlinu.
Vladi u Vašingtonu možda su dostupne konkretne informacije. Režim u Karakasu ona u međuvremenu otvoreno naziva narko-državom. Ponudila je rekordnu nagradu od 50 miliona dolara za Madurovu glavu.
Nimalo iznenađujuće, Maduro je napad iskoristio da se suprotstavi “imperijalističkoj politici” SAD, uputivši upozorenja Vašingtonu.
“Aktiviraću poseban plan sa više od 4,5 miliona pripadnika milicija širom zemlje: milicija koje su pripremljene, aktivirane i naoružane”, kazao je Maduro.
Venecuelanska opoziciona liderka Korina Mačado pozdravila je akciju SAD. Ona je napad opisala kao legitiman pritisak i protumačila ga kao direktan udar na venecuelansku vladu.
“Nedostaje vrlo malo do pada režima”, rekla je Mačado.
Ni Trampove prijetnje ni reakcija Mačado vjerovatno neće poljuljati venecuelansku vladu, kaže Majhold.
“Iako većina stanovnika Venecuele više ne podržava Madura, prijetnja njihovom suverenitetu vjerovatno bi mnoge navela da stanu uz vladu”, smatra on.
U južnim Karibima nalazi se najmanje osam američkih ratnih brodova, uključujući krstaricu, dva razarača, podmornicu na nuklearni pogon i nekoliko brodova za amfibijske operacije. Američka vlada je na razne načine jasno stavila do znanja da bi ovo mogao biti samo početak.
Međutim, prema Trampovim riječima, nije riječ samo o Venecueli.
“Molim vas, neka ovo bude upozorenje svakome ko pomisli da drogu unese u Sjedinjene Američke Države”, kazao je Tramp.
Američki demokrata Huan Gonzalez, savjetnik bivšeg predsjednika SAD Džozefa Bajdena za zapadnu hemisferu, ipak upozorava: “Sve više se bojim da bi Trampova administracija mogla da se upetlja u intervenciju u Venecueli, što bi, otvoreno govoreći, bilo katastrofalno”.
I Majhold takođe smatra da bi američka intervencija u Venecueli bila katastrofalna te da upravo zato ne vjeruje da će do nje doći.
“Tramp će se čuvati takve avanture”, smatra Majhold.
Kada se pažljivije pogleda, ne postoji mnogo naznaka za takav plan. Jedno od Trampovih glavnih obećanja biračima je da se neće miješati u unutrašnje poslove drugih država.
Vakuum moći, kao u Iraku ili Libiji, na svom kontinentu mogao bi da izazove novi migrantski talas prema sjeveru. To bi takođe bilo protivno Trampovim interesima.
“Šta bi osam brodova moglo da postigne u visoko militarizovanoj zemlji te veličine? Ono što ovdje vidimo je nova faza militarizacije rata američke vlade protiv droga”, smatra Majhold.
Od sedamdesetih godina SAD su u partnerstvu sa lokalnim vlastima na razne načine pokušavale da zaustave dotok droge sa juga.
Ponekad su spaljivali polja uzgajivača koke u Andima, potom podržavali desničarske paravojske u borbi protiv ljevičarskih gerilaca, koji su značajno finansirani trgovinom drogom. I stalno su pokušavale da presjeku rute droge.
“Ali karteli su vrlo snalažljivi u pronalaženju alternativnih puteva i sredstava, koja su manje ranjiva na vojne akcije”, podsjeća Majhold.
Postoji mnogo primjera. Sedamdesetih su kolumbijski narko-bosovi transportovali kokain malim avionima direktno na Floridu. Kasnije su sarađivali sa meksičkim kartelima koji su drogu prenosili tunelima u SAD, prenosi “Deutsche Welle”.
Od devedesetih gangsteri su drogu transportovali podmornicama do Kalifornije. Trenutno se venecuelanske luke i aerodromi smatraju sigurnim mjestima za prevoz. I čak ako rute preko Kariba postanu previše rizične, droga će vjerovatno pronaći drugi put do SAD.
Japanski premijer Šigeru Išiba odlučio je da podnese ostavku da bi izbjegao stvaranje podjele unutar vladajuće Liberalno-demokratske partije (LDP), prenio je javni emiter NHK.
Kancelarija premijera za sada nije odgovorila na zahtjev za komentar.
Koalicija koju predvodi LDP, sa Išibom na čelu, izgubila je većinu na izborima za oba doma parlamenta nakon dolaska na vlast prošle godine, pošto su birači nezadovoljni rastom životnih troškova.
Poslanici LDP-a trebali bi da glasaju sutra o tome da li će održati vanredne izbore za rukovodstvo, prenosi Srna.
Išibina vlada je prošle sedmice dovršila rad na detaljima trgovinskog sporazuma sa SAD.
Ukrajina je napala naftovod “Družba” u Brjanskoj oblasti Rusije, izjavio je danas komandant ukrajinskih snaga za dronove Robert Brovdi.
Brovdi je u objavi na Telegramu rekao da je naftovodu nansena “sveobuhvatna šteta” i da je nakon napada izbio požar, prenosi Rojters.
Tranzitni naftovod “Družba” snabdeva Mađarsku i Slovačku ruskom naftom, i od početka godine već je dva puta bio meta napada, 17. i 22. avgusta.
U najvećem vazdušnom napadu Rusije na Kijev od početka rata poginule su tri osobe i pogođena je zgrada Vlade Ukrajine, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Premijer Julija Sviridenko saopštila je putem “Telegrama” da su pogođeni krov i gornji spratovi Vladine zgrade.
Očevici su vidjeli vatru na gornjem spratu glavne zgrade Vlade Ukrajine, koja se nalazi u istorijskom Pečerskom okrugu.
Ukrajinsko ratno vazduhoplovstvo saopštilo je da je Rusija tokom noći lansirala 805 dronova i 13 raketa na Ukrajinu, te da je oboren 751 dron i četiri rakete.
Zvaničnici državne službe za vanredne situacije saopštili su da je 18 ljudi povrijeđeno u noćnom napadu, koji je izazvao požare širom grada.
Moskva za sada nije komentarisala napade. Obje strane negiraju da u udarima gađaju civile.
U odvojenom saopštenju, komandant ukrajinske jedinice za dronove saopštio je da je izvršen napad na naftovod “Družba” u ruskoj Brjanskoj oblasti i da je cjevovod oštećen u požaru.
Rojters nije u mogućnosti da potvrdi izvještaje iz nezavisnih izvora, prenosi Srna.
Prema informacijama lista, Pentagon je prošle nedjelje obavijestio evropske diplomate da Sjedinjene Američke Države više neće finansirati programe za obuku i opremanje oružanih snaga istočnoevropskih zemalja.
Kako se navodi, troškove takvih programa mora da odobri Kongres SAD, ali administracija predsjednika Donalda Trampa nije zatražila dodjelu sredstava za dopunjavanje ovih fondova. Trenutni rashodi su uključeni u budžet do kraja septembra 2026. godine.
– Ovi koraci su koordinisani sa evropskim zemljama u skladu sa izvršnim ukazom i u okviru dosljedne politike predsjednika koja je usmjerena na to da Evropa preuzme veću odgovornost za sopstvenu odbranu – izjavio je za list neimenovani američki zvaničnik.
Takođe se napominje da ova odluka može smanjiti podršku za nekoliko stotina miliona dolara.
Prema riječima sagovornika lista, zemlje EU su bile šokirane odlukom Vašingtona i pokušavaju da razjasne detalje.
Rusija će smatrati legitimnim ciljem za uništenje bilo koje strane trupe koje se pojave na teritoriji Ukrajine, izjavio je predsednik Vladimir Putin.
On je naglasio da ukoliko budu postignuti dogovori o dugoročnom miru, neće biti nikakvog smisla u prisustvu NATO kontingenta u Ukrajini.
“Rusija će poštovati garancije bezbednosti koje moraju biti izrađene i za RF i za Ukrajinu. Ako bude postignut dugoročni mirovni sporazum, Moskva će ga izvršavati u potpunosti”, istakao je Putin.
Ruski lider dodao je da se ozbiljni razgovori o bezbednosnim garancijama sa Rusijom još nisu vodili.
Kada je reč o direktnim kontaktima sa predsednikom Ukrajine Vladimirom Zelenskim, Putin je rekao da ne vidi veliki smisao u tome, ali da je Rusija spremna ako Kijev predloži takve razgovore.
“Sada je praktično nemoguće postići dogovor po ključnim pitanjima. U Kijevu, najverovatnije, neće biti političke volje za dogovor”, istakao je Putin.
Takođe je dodao i da bi Moskva bila najbolje mesto za održavanje pregovora Rusije i Ukrajine na najvišem nivou.
Portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, izjavio je danas da je ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u Moskvu na razgovore, a ne da prihvati kapitulaciju.
“Zelenski je pozvan u Moskvu da razgovara, a ne da kapitulira”, rekao je Peskov novinarima na marginama Istočnog ekonomskog foruma, prenosi agencija RIA Novosti.
Naglasio je da je Zelenski odbio poziv ruskog predsjednika da dođe u Rusiju.
“Ovo je bio Putinov prijedlog. I vidjeli smo da ga je Zelenski odbio preko svog ministra spoljnih poslova”, rekao je portparol Kremlja.
On je naveo da Rusija smatra prijetnjom najavljeno prisustvo stranih trupa u Ukrajini, uključujući NATO.
“Govore o garancijama bezbjednosti Ukrajine putem uvođenja evropskih snaga… Onda ćemo se vratiti – na uzroke sukoba. Glavni uzrok sukoba bio je pokušaj NATO-a da prodre u Ukrajinu, čime je naša zemlja dovedena u opasnost. Dakle, mi ovo prepoznajemo kao prijetnju po sebe” prisustvo međunarodnih snaga, ili bilo kakvih stranih snaga, ili snaga zemalja NATO-a na ukrajinskom tlu, na našoj granici”, rekao je Peskov.
“Sjeverna Koreja nije u Rusiji”
On je dodao da vojska Sjeverne Koreje nije raspoređena na teritoriji Ukrajine, već samo na teritoriji Rusije.
Komentarišući pisanje američkih medija da predsjednik SAD Donald Tramp namjerava da uskoro razgovara sa Putinom, Peskov je rekao da još uvijek nema planova za mogući razgovor između Putina i Trampa, ali da bi kontakt “mogao da bude vrlo brzo organizovan”.
Rusija će, dodao je, nastaviti “specijalnu vojnu operaciju” dok se ne pojave mogućnosti za političko i diplomatsko rješenje sukoba.
Deseti Istočni ekonomski forum održava se od 3. do 6. septembra u kampusu Dalekoistočnog federalnog univerziteta u Vladivostoku, a danas je počela plenarna sjednica, na kojoj učestvuje i ruski predsjednik Vladimir Putin.
Glavna tema ovogodišnjeg skupa je “Daleki istok – saradnja za mir i prosperitet”, prenosi “b92”.