VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Najveći ruski napad do sada, 150.000 vojnika kreće na Pokrovsk

    Najveći ruski napad do sada, 150.000 vojnika kreće na Pokrovsk

    Ukrajinska vojska osnovala je 156. pješadijsku brigadu u proljeće 2024. godine.

    Nedugo zatim pretvorena je u mehanizovanu brigadu sa dodatnim oklopnim vozilima. Tokom jeseni i zime brigada je regrutovala i obučavala hiljade vojnika, a ovog ljeta raspoređena je na ratište u Sumskoj oblasti na sjeveru Ukrajine.

    Sada je 156. mehanizovana brigada među sve brojnijim ukrajinskim jedinicama koje jure na jug, u Donjecku oblast, da bi dočekale masu ruskih vojnika i tenkova spremnih za udar na utvrđeni grad Pokrovsk. Ukrajinski operater drona Kriegsforscher to je opisao kao „posljednju, završnu bitku“, piše Euromaidan Press.

    Rusi prebacuju tenkovske snage
    Još prošlog mjeseca 156. brigada držala je liniju u Sumskoj oblasti zajedno s drugim brigadama novog 18. armijskog korpusa. Međutim, nakon poraza u borbama oko Pokrovska posljednjih nedjelja, Kremlj je donio odluku. Umjesto da odustane od Pokrovska, odlučio je da udvostruči napore i dovede ogromna pojačanja oko grada za snažnu ofanzivu predvođenu tenkovima.

    Ta pojačanja morala su doći odnekud. Najmanje pet ruskih mornaričkih i vazdušno–desantnih brigada i pukovnija, zatim tenkovska pukovnija, pješadijska pukovnija i dvije motorizovane brigade već su prebačene, ili se prebacuju, iz Sumske oblasti prema Pokrovsku. Uz njih stiže i motorizovana divizija iz Hersonske oblasti na jugu.

    Pridružuju se već postojećim ruskim armijama koje mjesecima opsjedaju Pokrovsk i okolna mjesta. Oko Pokrovska se, prema posljednjim obavještajnim podacima, skupilo 150.000 ruskih vojnika.

    Sad je jasno zašto su Rusi napadali na motorima
    Tokom cijele 2025. godine ruske jedinice uglavnom su napadale pješice ili na motorima. Sada je jasno i zašto. „Polako, ali sigurno, pokazuje se da je Rusija zaista držala oklopna vozila u pozadini i svela mehanizovane napade na minimum“, rekao je analitičar otvorenih izvora Jompy.

    Ruski komandanti čuvali su oklopna vozila za nešto veliko. Čini se da je to najveći – i možda posljednji u dogledno vrijeme – mehanizovani napad na Pokrovsk. To je i posljednja velika ukrajinska tvrđava između Rusa i glavnog ukrajinskog „pojasa utvrđenja“ koji se proteže kroz Kramatorsk i Slovjansk u zapadnom Donjecku.

    Najveći ruski oklopni napad u mjesecima
    Nadolazeća bitka „biće veća i krvavija“ od pješadijskih borbi koje su ove godine bile česte oko Pokrovska, upozorio je finski analitičar Joni Askola. Na svježe pristiglim ukrajinskim jedinicama, poput 156. mehanizovane brigade, biće da zaustave znatno jaču rusku silu.

    156. mehanizovana brigada krenula je prema Donjecku prošlog mjeseca, navodi Unit Observer. Pridružila se 1. azovskom korpusu Nacionalne garde i drugim jedinicama koje su početkom avgusta pohitale prema Pokrovsku kako bi zaustavile, a zatim i odbacile ruski pješadijski upad koji je nakratko ugrozio jednu od dvije glavne linije snabdijevanja prema gradu.

    Druge ukrajinske jedinice u Sumskoj oblasti mogle bi slijediti 156. brigadu prema Donjecku, dok se sve više ruskih vojnika povlači iz Sumija i kreće na jug. Sljedeći talas ukrajinskih pojačanja mogao bi uključivati 80. i 95. vazdušno–desantnu brigadu.

    U poređenju s tim elitnim desantnim snagama, 156. brigada je „radnička“ jedinica. Opremljena je tenkovima T-64BV, BMP-1TS vozilima s novim topovima kalibra 30 mm, M-113 transporterima na gusjenicama, modernizovanim BTR-60D transporterima na točkovima, oklopnim kamionima Kozak i haubicama M-109. Mnogim vozilima dodata je dodatna zaštita od dronova.

    Ukrajinska taktika uništavanja tenkova pred najvećim ispitom
    Očekuje se da će se 156. brigada ukopati i pripremiti za tenkovske napade. Starije ukrajinske brigade oko Pokrovska već su dokazani „ubice tenkova“, a i relativno neiskusni vojnici 156. brigade trebalo bi brzo da savladaju standardne taktike.

    Rusi su se do sada suočavali s minama, artiljerijom, protivoklopnim raketama i, možda najviše, dronovima samoubicama i dronovima bombarderima. Sada računaju da će napadi predvođeni tenkovima preokrenuti bitku za Pokrovsk. Ukrajinci, pak, vjeruju da će tenkove uništavati na isti način kao i do sada.

    Uništeni brojni ruski tenkovi
    U 43 mjeseca otkako je Rusija proširila rat protiv Ukrajine, ukrajinske snage uništile su, oštetile ili zarobile oko 4.100 ruskih tenkova. Ako Rusi u narednim mjesecima ne probiju ukrajinsku odbranu oko Pokrovska, možda dugo neće imati novu priliku – barem ne uz pomoć tenkova.

    Ruska fabrika tenkova „Uralvagonzavod“ proizvodi nove T-90M, ali nije poznato koliko ih zapravo silazi s trake. Čini se da se proizvodnja ove godine urušila. Istovremeno, skladišta s vozilima koja su nekada bila prepuna ostataka iz Hladnog rata danas su uglavnom prazna, prenosi Index.

  • Kako će Evropa reagovati na Trampov ultimatum?

    Kako će Evropa reagovati na Trampov ultimatum?

    Američki predsjednik Donald Tramp u subotu je uputio ultimatum saveznicima u NATO-u, poručivši u pismu da će SAD uvesti “velike” sankcije Rusiji tek kada se oni obvežu na isto i prestanu kupovati rusku naftu.

    Ispunjavanje Trampovih zahtjeva predstavljalo bi veliku promjenu unutar saveza, a ostaje otvoreno pitanje postoji li uopšte kolektivni interes za preduzimanje takvih koraka, piše CNN.

    “Spreman sam uvesti velike sankcije Rusiji kada se sve zemlje NATO-a slože i počnu činiti isto, i kada sve zemlje NATO-a PRESTANU KUPOVATI NAFTU OD RUSIJE”, objavio je na društvenim mrežama, citirajući pismo poslano kolegama iz NATO-a.

    “Kao što znate, predanost NATO-a pobjedi bila je daleko manja od 100%, a kupovina ruske nafte, od strane nekih, bila je šokantna! To uveliko slabi vašu pregovaračku poziciju i pregovaračku moć nad Rusijom. U svakom slučaju, spreman sam ‘krenuti’ kada ste i vi. Samo recite kada?”, dodao je Trump.

    Zahtjevi za carine prema Kini
    On je takođe pozvao članice NATO-a da kao demonstraciju snage značajno povećaju carine na robu iz Kine. Smatra da bi se ruski rat u Ukrajini “brzo” završio kada bi se preduzeli ti koraci.

    “Vjerujem da će ovo, plus NATO, kao grupa, uvođenjem carina od 50% do 100% na Kinu, koje će biti u potpunosti povučene nakon završetka rata s Rusijom i Ukrajinom, takođe biti od velike pomoći u okončanju ovog smrtonosnog, ali smiješnog, rata”, poručio je.

    Evropska unija već je uvela zabranu na pomorski uvoz ruske nafte i naftnih derivata, no mnoge zemlje i dalje uvoze ruska fosilna goriva, uključujući ukapljeni prirodni gas.

    Tramp je već ranije najavljivao mogućnost dodatnih sankcija, a već je udvostručio carine Indiji na 50% zbog kupovine ruske nafte, priznajući da je taj potez “izazvao razdor”.

    Zanimljivo je da u subotnjoj poruci NATO nije spomenuo Indiju, iako je ranije ove sedmice od delegacije EU tražio uvođenje carina i na Kinu i na Indiju. S obzirom na to da je EU u završnoj fazi pregovora o trgovinskom sporazumu s Indijom, malo je vjerojatno da bi evropski fukncioneri na to pristali.

    Obraćanjem NATO umjesto EU, Tramp u svoje zahtjeve uključuje i Tursku, trećeg najvećeg kupca ruske nafte nakon Kine i Indije, što dodatno naglašava težinu njegovih uslova.

    Rusija ne pokazuje znakove deeskalacije
    U međuvremenu, Rusija ne pokazuje namjeru smirivanja napetosti. Rumunsko ministarstvo obrane saopštilo je da je u subotu presrelo dron koji je ušao u vazdušni prostor te zemlje tokom ruskih napada na Ukrajinu. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je dron djelovao u vazdušnom prostoru NATO-a “oko 50 minuta”.

    “Ruska vojska tačno zna kamo idu njihovi dronovi i koliko dugo mogu intervenisati u vazduhu. Njihove rute su uvijek izračunate. Ovo ne može biti slučajnost, greška ili inicijativa nekih nižih komandanata. To je očito širenje rata od strane Rusije”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

    Ovaj incident uslijedio je nakon upada ruskih dronova u poljski zračni prostor ranije ove sedmice, nakon čega je NATO najavio jačanje sigurnosti svog istočnog boka. Američki državni sekretar Marko Rubio u subotu je upad u Poljsku nazvao “neprihvatljivim, nesretnim i opasnim razvojem događaja”, piše Index.

  • Tramp najavio istragu protiv Soroša

    Tramp najavio istragu protiv Soroša

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da će njegova administracija istražiti milijardera DŽordža Soroša zbog navodnog finansiranja masovnih nereda u SAD.

    Tramp je naveo da je Soroš, milijarder i investitor, platio “profesionalne agitatore” da organizuju nerede u SAD.

    On je ocijenio da to nisu samo protesti nego prava pobuna.

    – Imaju profesionalne agitatore. Plaćeni su za to od Soroša i drugih ljudi – rekao je Tramp dodajući da će Soroš i drugi pojedinci biti predmet istrage prema takozvanom RIKO zakonu, koji je usmjeren na borbu protiv organizovanog kriminala.

    Zakon RIKO koristi se za procesuiranje krivičnih djela počinjenih kao dio kriminalnog poduhvata, mada u skorije vrijeme ima širu primjenu, prenosi “Raša tudej”.

    Prethodnih mjeseci antiimigracioni protesti su potresli SAD, a najnasilniji slučajevi u Los Anđelesu eskalirali su u sukobe sa policijom, pljačke i podmetanje požara.

  • Orban: Zapad ignorisao upozorenja o masovnim migracijama

    Orban: Zapad ignorisao upozorenja o masovnim migracijama

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da je zapadna Evropa ignorisala upozorenja Mađarske o masovnim migracijama i sada se suočava sa rastućim terorom, nesigurnošću i fragmentiranim društvima.

    On je dodao da Mađarska neće ponoviti njihovu grešku.

    “Upozorili smo Zapad da kada jednom otvore kapije masovnim migracijama, nema povratka. To je kao pasta za zube – kada jednom izađe iz tube, ne možete je vratiti. Zapadna Evropa je ignorisala naša upozorenja”, naveo je Orban na platformi “Iks”, prenosi Srna.

    On je dodao da su zemlje centralne Evrope upozoravale Zapad šta će se dogoditi i da to ne treba da čine.

    “Mješovito društvo ima ozbiljne posljedice. Sada imate društvo koje je pola hrišćansko, a pola muslimansko. Vaš jedinstveni pravni sistem će propasti. Javna bezbjednost će nestati. Postaćete meta terorističkih napada”, upozorio je Orban.

    On je dodao da je to problem koji se ne može riješiti i da se proces ne može vratiti unazad.

    “Kada ih jednom pustite, tu više nema povratka. Mi smo predlagali da se migranti zaustavljaju na granici, Zapad je to odbio”, rekao je Orban.

    Orban je istakao da su to greške koje se ne mogu popraviti.

    “Upravo zato je za Mađarsku najvažnije pitanje spriječiti njeno naseljavanje drugima. To se dešava preko migranata koje finansiraju trgovci ljudima i mreža milijardera Džordža Soroša. Ja saosjećam sa migrantima i spremni smo da im pomognemo, ali da im pomognemo tamo gdje žive, a ne da njihove probleme donose ovdje. To je osnovna lekcija”, rekao je Orban.

  • Putin: Budućnost pripada svijetu u kojem ljudi cijene ljubav i prijateljstvo

    Putin: Budućnost pripada svijetu u kojem ljudi cijene ljubav i prijateljstvo

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da budućnost pripada svijetu u kojem ljudi cijene ljubav i prijateljstvo, a ne sebičnost i zanesenost isključivo sajber prostorima.

    – Mi u Rusiji čvrsto znamo – nacionalna kultura može da se razvija i obogaćuje samo u interakciji sa drugim kulturama. Naša zemlja je od samog početka nastala kao mnogonacionalna – istakao je on.

    Putin je na plenarnom zasjedanju Foruma ujedinjenih kultura u Sankt Peterburgu rekao i da je upravo taj neprocjenjivi dar odredio neponovljivu kulturnu politiku Rusije.

    On je dodao da je multinacionalnost Rusije nevjerovatan dar koji je oblikovao bogatstvo nacionalne kulture, kao i da je sjećanje na podvig veterana Velikog otadžbinskog rata značajan dio kulturnog identiteta zemlje.

    Takođe je naglasio i da je jedan od najvažnijih zadataka kulture očuvanje istorijskog sjećanja.

  • Nebenzja: Poljska priznala da su dronovi mogli da dolete iz Ukrajine

    Nebenzja: Poljska priznala da su dronovi mogli da dolete iz Ukrajine

    Poljska je priznala da su dronovi mogli da dolete iz Ukrajine na njenu teritoriju i da je Kijev zainteresovan da uvuče još zemalja u sukob sa Rusijom, izjavio je ambasador Rusije pri UN Vasilij Nebenzja.

    Na vanrednom sastanku Savjeta bezbjednosti UN, ruski izaslanik je dodao da je Poljska “ishitreno okrivila Rusiju, bez ikakvih dokaza”.

    – Nije tajna da Ukrajina dugo i dosljedno pokušava da proširi geografiju sukoba, ne vodeći računa o posljedicama takve eskalacije – rekao je Nebenzja.

    On je naglasio da Rusija nije gađala Poljsku i da je fizički nemoguće da ruski dronovi stignu do poljske teritorije.

  • Izrael odbacio deklaraciju Generalne skupštine UN

    Izrael odbacio deklaraciju Generalne skupštine UN

    Izrael je odbacio deklaraciju Generalne skupštine UN u kojoj se navode koraci ka rješenju sa dvije države za spor između Izraela i Palestinaca.

    – Јoš jednom je dokazano koliko je Generalna skupština politički cirkus odvojen od stvarnosti. U desetinama klauzula deklaracije koju je podržala ova rezolucija, nema nijednog pomena da je Hamas teroristička organizacija – naveo je portparol izraelskog Ministarstva spoljnih poslova Oren Marmorštajn u objavi na Iksu.

    U deklaraciji se osuđuju napadi palestinskih militanata iz Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, što je pokrenulo rat u Gazi.

    Takođe su osuđeni i napadi Izraela na civile i civilnu infrastrukturu u Gazi, opsada i izgladnjivanje, “što je rezultovalo razornom humanitarnom katastrofom”.

  • UN ubjedljivom većinom usvojila deklaraciju o osnivanju palestinske države bez Hamasa

    UN ubjedljivom većinom usvojila deklaraciju o osnivanju palestinske države bez Hamasa

    Generalna skupština Ujedinjenih nacija danas je ubjedljivom većinom glasova usvojila deklaraciju u kojoj se navode “opipljivi, vremenski ograničeni i nepovratni koraci” ka rješenju o dvije države između Izraela i Palestinaca, bez učešća palestinskog militantog pokreta Hamas, prenosi Rojters.

    Za deklaraciju je glasalo 142 zemalja, deset je bilo protiv, dok je 12 zemalja bilo uzdržano.

    Glasanje je održano prije sastanka svjetskih lidera 22. septembra, na marginama Generalne skupštine UN na visokom nivou, gdje se očekuje da će Velika Britanija, Francuska, Kanada, Australija i Belgija formalno priznati palestinsku državu.

    Deklaracija koju je usvojila Generalna skupština sa 193 članice osuđuje napade palestinskih militanata Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, koji je pokrenuo rat u Gazi.

    Takođe osuđuje napade Izraela na civile i civilnu infrastrukturu u Gazi, opsadu i gladovanje, “što je rezultiralo razornom humanitarnom katastrofom i krizom zaštite”.

    Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro rekao je da je rezolucija obezbijedila međunarodnu izolaciju Hamasa.

    – Po prvi put danas, Ujedinjene nacije su usvojile tekst kojim se Hamas osuđuje zbog zločina i poziva na predaju i razoružanje – rekao je Baro u objavi na platformi X.

    Protiv neobavezujuće rezolucije glasali su Izrael i SAD, Argentina, Mađarska, Mikronezija, Nauru, Palaua, Papua Nova Gvineja, Paragvaj i Tonga.

    U deklaraciji se navodi da rat u Gazi “mora odmah da se završi”, i da se podržava raspoređivanje privremene međunarodne misije koju bi naložio Savjet bezbjednosti UN.

    – U kontekstu okončanja rata u Gazi, Hamas mora okončati svoju vladavinu u Gazi i predati svoje oružje Palestinskoj upravi, uz međunarodno angažovanje i podršku, u skladu sa ciljem suverene i nezavisne palestinske države – navodi se u deklaraciji.

    Predstavnici SAD su saopštili za glasanje o rezoluciji predstavlja “još jedan pogrešan i loše tempiran marketniški trik”, koji je potkopao ozbiljne diplomatske napore za okončanje sukoba u Gazi.

    – Nemojte pogrešno shvatiti, ova rezolucija je poklon Hamasu. Daleko od toga da je promovisala mir, konferencija je već produžila rat, ohrabrila Hamas i naštetila izgledima za mir i kratkoročno i dugoročno – rekao je američki diplomata Morgan Ortagus Generalnoj skupštini.

    Izrael, koji je dugo kritikovao UN što nisu osudile Hamas za napade 7. oktobra, odbacio je deklaraciju kao jednostranu.

    – Јedini koji ima koristi je Hamas… Kada teroristi kliču, ne unapređujete mir, unapređujete teror – rekao je izraelski ambasador pri UN, Deni Danon.

    Glasanje prethodi predstojećem samitu UN kojim će kopredsjedavati Rijad i Pariz 22. septembra u Njujorku, na kojem je francuski predsjednik Emanuel Makron obećao da će formalno priznati palestinsku državu.

    U napadu Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine ubijeno je 1.200 ljudi, uglavnom civila, a 251 osoba je uzeta za taoce, prema izraelskim podacima.

    Više od 64.000 ljudi, takođe uglavnom civila, od tada je ubijeno tokom rata u Gazi, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.

  • Zelenski: Detalji bezbjednosne garancije na Ukrajini već na papiru

    Zelenski: Detalji bezbjednosne garancije na Ukrajini već na papiru

    Mnogi detalji o bezbjednosnim garancijama Ukrajini već su stavljeni na papir, a prisustvo stranih trupa na terenu biće signal političke podrške Kijevu, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    Zelenski je nakon sastanka u petak sa savjetnicima za nacionalnu bezbjednost Velike Britanije, Nemačke, Francuske i Italije i specijalnim izaslanikom Sjedinjenih Američkih Država Kitom Kelogom u Kijevu pozvao da se ubrza rad na bezbjednosnim garancijama, posebno nakon što su ruski dronovi upali u vazdušni prostor Poljske ranije ove nedjelje, jaljva Rojters.

    ”Rusija ne samo da ne pokazuje želju da okonča rat, već se upušta u eskalaciju sa stvarnim prijetnjama po Evropu lansiranjem dronova u Poljsku. Zato rad na bezbjednosnim garancijama mora biti gotov što prije”, napisao je Zelenski na platformi Telegram, prenosi Tanjug.

    Zelenski je rekao da je sa učesnicima sastanka u Kijevu razgovarao o razvojima zajedničke odbrane sa NATO-om, i da je Ukrajina predložila zajedniko presretanje svih ruskih ciljeva.

  • Ambasada SAD u Prištini obustavlja strateški dijalog sa Kosovom

    Ambasada SAD u Prištini obustavlja strateški dijalog sa Kosovom

    Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Prištini objavila je u petak da su Sjedinjene Američke Države na neodređeno vrijeme obustavile strateški dijalog sa samoproglašenom državom Kosovom.

    Prema izjavi ambasade, nedavne akcije i izjave vršitelja dužnosti premijera, Aljbina Kurtija, predstavljaju izazove za napredak postignut tokom mnogih godina.

    Ambasada SAD-a u Prištini u objavi je saopštila da su SAD na neodređeno vrijeme obustavile planirani strateški dijalog sa samoproglašenom državom Kosovom iz zabrinutosti zbog akcija aktualne vlade koje su povećale napetosti i nestabilnost, ograničavajući sposobnost Sjedinjenih Američkih Država da produktivno rade s Kosovom na zajedničkim prioritetima.

    “Ostajemo predani unapređenju zajedničkih interesa Sjedinjenih Američkih Država i naroda Kosova. Naš odnos s Kosovom temelji se na zajedničkom cilju: jačanju mira i stabilnosti kao temelja za uzajamni ekonomski prosperitet. Nažalost, nedavne akcije i izjave vršitelja dužnosti premijera Kurtija predstavljaju izazove za napredak postignut tokom mnogih godina”, navodi se u izjavi.

    U izjavi se dalje navodi da je cilj strateškog dijaloga bio jačanje ekonomskih i diplomatskih veza u korist američkog i kosovskog naroda.

    “Nadamo se da ćemo nastaviti s takvim naporima u budućnosti kada to bude prikladno. Znamo da je to cilj kojemu je narod Kosova dao prioritet”, navodi se u izjavi, a prenosi “EuroNews”.