Kategorija: Svijet

Američki predsjednik Donald Tramp ima za cilj da izoluje predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i primora ga da popusti, dok se njegovi saveznici u Moskvi, Pekingu i Havani suočavaju sa pritiskom da se distanciraju od njega.

Uprkos zrnastom snimku, bilo je jasno da se američki marinci spuštaju konopcem iz helikoptera “Crni jastreb” na palubu tankera za naftu kod obale Venecuele. Zaplijena jednog od sankcionisanih brodova koji su ilegalno prevozili sirovu naftu bila je uvod u drugi čin kampanje Donalda Trampa za svrgavanje Nikolasa Madura, piše The “Telegraph”.

Za nekoliko dana, američki predsjednik Donald Tramp je objavio potpunu pomorsku blokadu sa ciljem da prekine ekonomsku vezu venecuelanskog predsjednika.

“Venecuela je potpuno okružena najvećom armadom ikada okupljenom u istoriji Južne Amerike. Ona će samo rasti, a šok za njih će biti neviđen”, rekao je Tramp u utorak.

Stručnjaci ovaj potez vide kao kreativni proračun da se “izgladnjuje” Madurova vlada, čiji opstanak zavisi od prodaje sirove nafte u inostranstvu, dok se istovremeno primoravaju njegovi saveznici u Moskvi i Pekingu da ga napuste.

“Bijela kuća je posvećena naporima protiv režima i uklanjanju Madura”, rekao je izvor blizak administraciji.

To je plan koji stoji iza Trampove blokade i kampanje za koju Bijela kuća očekuje da će lišiti Venecuelu globalnog uticaja.

Maduro se oslanjao na izvoz venecuelanskih naftnih rezervi kako bi zemlja opstala.

Venecuela ima više sirove nafte ispod svojih škriljaca nego Saudijska Arabija, Rusija ili SAD, a taj resurs, nazvan “tečno zlato”, čini oko 88 procenata od 24 milijarde dolara venecuelanskog izvoza. Tramp pokušava da to zaustavi od 2019. godine.

Izolacija režima
Tokom svog prvog mandata, sankcionisao je venecuelansku državnu naftnu kompaniju PDVSA i prijetio sekundarnim sankcijama protiv svih koji posluju sa njom. Madurova vlada se okrenula tajnoj floti zastarjelih tankera kako bi izbjegla sankcije i nastavila da isporučuje naftu kupcima u Kini, Rusiji i na Kubi.

“Ono što rade je u suštini pokušaj da presjeku svaki preostali izvor prihoda vladi kako bi je poljuljali i primorali da promjeni režim”, rekao je o Trampovoj taktici Kristofer Sabatini, viši istraživački saradnik za Latinsku Ameriku u Čatam Hausu.

Sprečavanjem prihoda od nafte, žele da izoluju Madura i izazovu novi nivo nestabilnosti, do tačke u kojoj će biti primoran da podnese ostavku ili da izazove pobunu svojih nezadovoljnih saveznika.

Odnosi između Vašingtona i Karakasa su na najnižoj tački. SAD i mnogi njihovi saveznici smatraju Madura diktatorom. Ipak, zahvaljujući izvozu nafte iz Venecuele, Maduro je izgradio mrežu lojalnih vojnih zapovednika i međunarodnih saveznika koji ga drže na vlasti.

Najveći kupac je Kina, koja otpada na oko 80 odsto izvoza. Peking dobija ovu naftu ne kao komercijalni uvoz, već kao otplatu duga za procjenjenih 60 milijardi dolara kredita koje su uložili u venecuelanske naftne projekte.

Ako se nafta više ne može isporučivati, Maduro prestaje da bude koristan za Kinu i postaje pravni teret, jer Peking traži otplatu duga.

“Moglo bi doći do tačke u kojoj Kina kaže: Bolje je da se riješimo ove glavobolje i da se riješimo Madura nego da nastavimo bilo kakvu aktivnu podršku”, napominju stručnjaci.

Peking je ranije pokazao malo saosjećanja u sličnim situacijama. U Africi i Centralnoj Aziji se više puta distancirao od lidera koje više ne smatra pouzdanim partnerima. Za Trampa, blokada je još jedan korak u planu koji su insajderi nazvali “Donroova doktrina”, usmjeren na eliminisanje kineskog uticaja.

Havana, koja se dugo oslanjala na subvencionisanu venecuelansku naftu, takođe je na meti. Stručnjaci upozoravaju da će blokada biti “katastrofalna za Kubu”, istorijskog neprijatelja SAD, i procjenjuju da će izvoz dramatično pasti.

“Oni pokušavaju da izgladne vladu, a time zapravo izgladnjuju i narod”, rekli su za “The Telegraph”.

Rusija je takođe bila ključni pokretač projekata vezanih za naftu za Venecuelu u sjenci. Dok lider Vladimir Putin pokušava da se dodvori Trampu od povratka u Ovalni kabinet, mogao bi da preusmjeri flote tankera, dodatno izolujući Madura.

Znaci promjene stava Moskve su već vidljivi. Izvještaji krajem novembra sugerisali su da je Rusija počela evakuaciju svojih građana iz regiona.

Priprema za rat?
Formiranje armade, najvećeg američkog vojnog prisustva u regionu u posljednjih nekoliko decenija, počelo je nizom udara na brodove za koje je Trampova administracija tvrdila da prevoze ilegalne narkotike u SAD. Mjesecima su američke snage izvodile smrtonosne udare na mala plovila koja su plovila međunarodnim vodama.

Ovo je navelo mnoge Venecuelance, a i mnoge Amerikance, da povjeruju da se Tramp sprema za rat, što ni sam nije isključio. Blokada, sugerišu izvori, jedna je od blažih vojnih eskalacija o kojima je predsjednik pregovarao sa svojim kabinetom posljednjih nedjelja.

Visoki vojni zvaničnici su navodno predstavili američkom predsjedniku opcije za vojnu intervenciju u regionu, uključujući kopnene udare. Druge opcije koje Pentagon navodno razmatra uključuju direktne napade na Madurovo lično obezbjeđenje ili operacije zauzimanja naftnih polja zemlje.

Takođe se nadaju da će same kartele, za koje vojni zvaničnici kažu da su umiješani u šverc fentanila u Sjedinjene Države, okrenuti protiv njihovih vođa tako što će ugušiti način njihovog finansiranja. Za oružane snage Venecuele, prihodi od nafte su lijepak koji drži sistem na okupu. Generali kontrolišu luke, carinu i distribuciju goriva, što vojsku čini glavnim stubom Madurove moći.

Ista taktika važi i za Madurove navodne veze sa organizovanim kriminalom. Oni se oslanjaju na pristup lukama za pranje novca, a sve to se održava novcem generisanim od prodaje nafte. Tramp se navodno protivi idejama koje bi mogle da dovedu američke vojnike u opasnost ili da se pretvore u neuspjeh.

“Ova administracija je pokazala da je spremna da upotrebi vojnu silu, ponekad i ishitreno. Svakako je moguće da bi pokrenuli vazdušni napad. Međutim, pokretanje rata protiv Venecuele teško da bi predsjedniku donijelo Nobelovu nagradu za mir”, kažu stručnjaci za “The Telegraph”.

Ako se protok nafte nastavi, Maduro će ostati na vlasti. Ako se zaustavi, Kina može odlučiti da dug nije vrijedan naplate, a Madurovi finansijski osiromašeni poručnici mogu se okrenuti protiv njega. Vašington računa na činjenicu da režimi ne padaju kada su napadnuti, već kada su napušteni, piše “The Telegraph”, a prenosi “b92”.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski je izjavio da je situacija na frontu teška i komplikovana i da se povećava broj ruskih snaga.

“Rusa je sve više i više, sve je teže. Stigao sam u Kupjansk, situacija je bila zaista teška. Linija fronta je bila veoma blizu. Međutim, naše oružane snage kontrolišu Kupjansk”, rekao je Zelenski za Poljski radio, komentarišući nedavnu posjetu Kupjansku, koji je strateška meta ruske vojske.

Zelenski je takođe priznao da ruske trupe “vrše pritisak”.

“Oni svakako mogu da unište jedno selo, drugo. Mogu da uđu tamo. Učinićemo sve da spasemo živote naših vojnika, jer iznad svega moramo imati oružanu silu. To ne znači da smo spremni da se predamo”, rekao je.

Prema njegovim riječima, Ukrajina ima problema sa dostupnošću određenih vrsta raketa, posebno protivvazdušnih raketa, “iz različitih razloga, uključujući kašnjenja u isporuci”.

On je pomenuo probleme u Ukrajini sa energetskim resursima i transferom sistema protivvazdušne odbrane i naglasio da “to nije optužba protiv naših partnera”.

Zelenski je 12. septembra posjetio Kupjanski pravac, gdje se vode borbe i zahvalio ukrajinskim jedinicama na rezultatima na frontu, prenosi “b92”.

Sjedinjene Američke Države su objavile da je njihova vojska izvela “masovni udar” na mete povezane sa terorističkom organizacijom Islamska država (ID) u Siriji, kao odgovor na smrtonosni napad na američke snage koje su tamo stacionirane.

Vašington je saopštio da je cilj operacije bio da se oslabi sposobnost ID da izvodi dalje akcije i spriječe dalji napadi na američko osoblje.

Američki ministar odbrane Pit Hegset rekao je da je cilj operacije, pod kodnim nazivom “Udar oko sokolovo”, bio eliminisanje “boraca, infrastrukture i lokacija sa oružjem” Islamske države.

On je naveo da je to bio direktan odgovor na napad na američke snage koji se dogodio 13. decembra u Palmiri, u Siriji.

Dodao je da su mete izabrane da bi se pogodila ključna sredstva grupe, uključujući operativne kapacitete i logističku podršku.

“Ovo nije objava rata – to je objava osvete”, naglasio je Hegset.

Američka vojska je koristila avione A-10, F-16, helikoptere Apač i HIMARS, dok su jordanski F-16 takođe pružili podršku, rekao je zvaničnik Pentagona za “NBC news”.

Očekuje se da će udari trajati nekoliko nedjelja ili do mjesec dana, prema riječima dva zvaničnika, navodi američka televizija.

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je ranije da će Sjedinjene Američke Države uzvratiti na napade ID-a u Siriji, koji su rezultirali smrću američkih građana, prenosi “b92”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da EU “ne uspijeva sprovesti” eksproprijaciju zamrznute ruske imovine.Komentirišući rasprave o oduzimanju zamrznute ruske imovine u EU na godišnjoj konferenciji za novinare u Moskvi u petak, Putin je rekao da taj napor posustaje zbog teških posljedica s kojima bi se suočili sami počinitelji, tvrdeći da je “krađa” neprikladna definicija za ono što EU pokušava učiniti.

“Krađa je tajno prisvajanje, dok oni to pokušavaju učiniti otvoreno. To je pljačka”, izjavio je.

Putin je upozorio da su takve akcije pune “strašnih posljedica za pljačkaše”, dodajući: “To nije samo udarac imidžu, već i potkopava globalno povjerenje.”

Potrebno je samo napraviti prvi korak, a zatim se to može proširiti na druge države pod raznim izgovorima, rekao je gospodin Vladimir.

Kao primjer, naveo je pravne okvire u nekim muslimanskim zemljama, gdje se donose strogi zakoni za zaštitu tradicionalnih vrijednosti, napominjući da EU može imati nekih problema s njima.

“Samo morate početi to raditi, a onda to možete učiniti pod raznim izgovorima. Na primjer, nekome se možda neće svidjeti zakoni u nekim muslimanskim zemljama, koje imaju stroge zakone za zaštitu svojih tradicionalnih vrijednosti”, primijetio je gospodin Putin.

Rusija će, sa svoje strane, nastaviti braniti svoje interese prvenstveno na sudovima i pronaći će jurisdikciju koja će biti nezavisna, rekao je predsjednik Rusije.

Ruski izaslanik poziva njemačku kancelarku i šeficu EU na ostavku

Ruski predsjednički izaslanik Kiril Dmitriev, u međuvremenu, pozvao je predsjednicu Evropske komisije Ursulu fon der Lejen i njemačkog kancelara Fridriha Merca na ostavku nakon što nisu uspjeli osigurati eksproprijaciju ruske imovine.

“Ursula i Merz trebaju dati ostavku ako žele dokazati ‘uvjerenje, jedinstvo i odlučnost’ koje su obećale, nakon što nisu uspjeli postići nezakonito oduzimanje ruskih rezervi od strane EU”, napisao je Dmitriev na Twitteru, prenosi “TRT”.

Visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas nazvala je nesuglasice u EU po pitanju zamrznute ruske imovine “uslugom” ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

“Putin očekuje da nećemo ništa preduzeti. Ne možemo dozvoliti da mu činimo takvu uslugu”, napisala je Kalasova na “Iksu”.

Ona je ponovo pozvala Evropu da “obrati pažnju na pitanje korišćenja zamrznutih ruskih sredstava za finansiranje Ukrajine”.

Članice EU postigle su dogovor da daju Ukrajini kredit od 90 milijardi evra u naredne dvije godine, ali u tome ne učestvuju Mađarska, Slovačka i Češka.

Lideri EU nisu uspjeli da se usaglase o korišćenju zamrznutih ruskih sredstava.

Belgijski premijer Bart de Vever rekao je da su sve članice nakon samita i diskusija shvatile da konfiskacija ruskih sredstava nosi finansijske i pravne rizike kojima je teško upravljati.

U međuvremenu, Centralna banka Rusije podnijela je tužbu protiv evropskog depozitara “Juroklir” za sumu od oko 193 milijarde evra zbog pokušaja EU da ukrade zamrznutu rusku imovinu.

Nakon pokretanja Specijalne vojne operacije, zemlje EU i G7 blokirale su približno polovinu ruskih deviznih rezervi.

Više od 200 milijardi evra nalazi se u EU, prvenstveno na računima kod “Juroklira”, jednog od najvećih svjetskih sistema za kliring i obračune, sa sjedištem u Belgiji.

Iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova saopšteno je da ideja EU da Rusija isplati reparaciju Ukrajini nema veze sa realnošću, jer se Brisel već odavno bavi krađom ruske imovine, prenosi Srna.

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je da Mađarska mora da ostane van rata, uz poruku da se njegova zemlja ne sme uvući u sukob u trenutku kada, kako je naveo, Njemačka ide ka ratu, a istovremeno je istakao da je pravo veta “važno i korisno” i da bez njega ne bi imalo smisla da Mađarska bude članica Evropske unije.

Obraćajući se novinarima nakon samita Evropske unije u Briselu, Orban je rekao da Evropska narodna partija (EPP) snosi posebnu odgovornost, ocenivši da je riječ o “vodećoj ratnoj stranci”, u kojoj su, prema njegovim riječima, ukorijenjeni glavni problemi.

Govoreći o finansijskoj pomoći Ukrajini, Orban je naveo da mu je tokom samita palo na pamet da uloži veto na zajednički zajam EU za Ukrajinu, budući da je za izmene budžeta potrebna jednoglasna saglasnost svih članica.

On je dodao da se o tom pitanju konsultovao sa, kako je rekao, “velikim igračima”, ali je zaključio da Mađarska ne može sebi da priušti da se u jednom trenutku suoči sa svim velikim proratnim evropskim državama kao direktnim neprijateljima.

– Nismo mogli da dozvolimo da nam istovremeno na grudi stanu čizme Njemačke, Francuske i Italije – rekao je Orban.

On je dodao da je Mađarska zato bila prinuđena da se zadovolji manjim ciljem.

– Cilj je bio da ostanemo van tog zajma i u tome smo uspjeli – naglasio je mađarski premijer.

Orban je u Briselu izjavio i da je pravo veta “važno i korisno ovlašćenje, bez kojeg nema smisla da Mađarska bude članica Evropske unije”.

– Ako se državama članicama oduzme pravo veta kada je riječ o ključnim pitanjima, Evropska unija će postati imperija. To za mene i za Mađare nije samo pitanje suvereniteta, već i ekonomsko pitanje -zaključio je Orban.

Orban je istakao da je EPP suštinski nemačka politička struktura i dodao da u Njemačkoj predstoje izbori, ali samo na regionalnom nivou, zbog čega su, kako je naveo, šanse da pobjedi “proruski, odnosno mirovni tabor” izuzetno male, prenosi MTI.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin sumirao je rezultate 2025. godine tokom više od četiri sata dugog obraćanja u zajedničkom formatu godišnje konferencije za novinare i direktne linije. U fokusu su bili rat u Ukrajini, odnosi sa Zapadom, stanje na frontu, ekonomske prilike u Rusiji i međunarodni odnosi, uz poruku da je Moskva otvorena za mir, ali da ne vidi spremnost Kijeva na kompromis.

Govoreći o Ukrajini, Putin je rekao da Kijev nije spreman na teritorijalne ustupke i da ruska vojska napreduje na svim pravcima. Naveo je da je Rusija otvorena za mirovni dijalog, ali da inicijativa za okončanje sukoba trenutno ne dolazi sa ukrajinske strane.

„Spremni smo da razmotrimo mogućnost da se osigura bezbjednost tokom eventualnih izbora u Ukrajini“, rekao je Putin, dodajući da bi Rusija bila spremna da obustavi udare tokom izbornog procesa. Istakao je i da Moskva očekuje da Ukrajinci koji žive u Rusiji učestvuju u glasanju na njenoj teritoriji.

Prema njegovim riječima, izbori ne bi smjeli biti iskorišteni kao sredstvo za zaustavljanje ofanzive ruske vojske. „Ukoliko kijevski režim želi da iskoristi izbore da bi se zaustavila ofanziva, to nije ispravna odluka“, naveo je Putin.

Na pitanje o pisanju memoara, Putin je rekao da to ne planira. „U memoarima se uglavnom daje ocjena samom sebi. Neka ljudi, ako smatraju da treba, daju ocjenu mom radu i radu mog tima“, rekao je, dodajući da se lični uspjesi ne mogu odvajati od uspjeha države.

Komentarišući moguće prijetnje Kalinjingradu, Putin je poručio da će Rusija reagovati ukoliko se pojavi opasnost. Upozorio je da bi takav scenario mogao dovesti do velike eskalacije i izrazio nadu da se to neće dogoditi.

Govoreći o odnosima sa Zapadom, Putin je rekao da novih „specijalnih operacija“ neće biti ukoliko se Rusiji pristupa sa poštovanjem. „Zapadni političari su sami stvorili sadašnju situaciju i nastavljaju sa eskalacijom, tvrdeći da se Moskva sprema da napadne Evropu, što je potpuna besmislica“, rekao je on.

Dodao je da je Rusija spremna na saradnju sa svim državama, uključujući i Veliku Britaniju, ali isključivo na ravnopravnoj osnovi. „Svi će biti na dobitku ako Rusija i Evropa budu sarađivale“, poručio je Putin.

O unutrašnjoj politici, ruski predsjednik je izjavio da u Rusiji nema represije ni političkog progona. Naveo je da zakon o stranim agentima nije ruska specifičnost i da slični, pa i stroži propisi postoje u Sjedinjenim Američkim Državama.

Govoreći o Kini, Putin je rekao da predsjednika Si Đinpinga smatra bliskim prijateljem i stabilnim partnerom. Istakao je da su rusko-kineski odnosi ključni faktor globalne stabilnosti, te da dvije zemlje sarađuju i u vojnoj sferi, uključujući zajedničke vježbe.

Putin je precizirao da izraz „evropski prasići“, koji je ranije upotrijebio, nije bio usmjeren ni na koga konkretno. Naveo je da je mislio na neodređenu grupu ljudi i da ne govori o ličnostima na takav način.

Ruski predsjednik je poručio da Moskva želi da naredne godine vlada mir i da ne bude novih sukoba. Kao uslov je naveo uklanjanje osnovnih uzroka ukrajinske krize, uz tvrdnju da je Rusija više puta bila obmanuta po pitanju neširenja NATO-a na istok.

Putin je rekao da je upoznat sa situacijom oko kompanije NIS i izrazio nadu da će biti pronađeno zajedničko rješenje. Nije iznosio dodatne detalje, ali je naglasio da Moskva prati razvoj događaja.

Odgovarajući na pitanje američkog novinara o mirovnom planu Donalda Trampa, Putin je rekao da Rusija ništa ne odbija. Naveo je da su se tokom susreta u Enkoridžu praktično saglasili sa prijedlogom američkog predsjednika i da je sada „lopta na strani Kijeva i njegovih zapadnih sponzora“.

Govoreći o stanju u vojsci, Putin je rekao da je ove godine više od 400.000 ljudi potpisalo ugovor sa Oružanim snagama Rusije. Naveo je i da je interesovanje za službu u jedinicama bespilotnih sistema toliko veliko da je Ministarstvo odbrane raspisalo konkurs.

Putin je izjavio da Rusija dominira u oblasti bespilotnih letjelica. „Po broju dronova Rusija je daleko ispred protivnika“, rekao je on.

Komentarišući pokušaje zapljene ruske imovine u Evropskoj uniji, Putin je to nazvao pljačkom. Upozorio je da bi takvi potezi mogli imati ozbiljne posljedice po budžete evropskih zemalja.

O ekonomskoj situaciji, Putin je rekao da je ruska privreda u protekle tri godine zabilježila rast od 9,7 odsto, što je, prema njegovim riječima, znatno više nego u Evropi. Naveo je da će inflacija do kraja godine iznositi oko 5,7 do 5,8 odsto i da je riječ o problemu koji se može riješiti.

Komentarišući navode o fotografiji Volodimira Zelenskog kod Kupjanska, Putin je rekao da je ukrajinski predsjednik „talentovan glumac“. Naveo je da se tabla nalazila na oko kilometar od grada i dodao da bi, kako je rekao, „umjesto stajanja na pragu, trebalo ući u kuću“.

Govoreći o frontu, Putin je rekao da se ukrajinske snage povlače na svim pravcima i da je inicijativa u rukama ruske vojske. Naveo je da se nakon zauzimanja Severska otvara put ka Slavjansku, te da su Kupjansk i njegova okolina pod kontrolom ruskih snaga.

Zaključujući obraćanje, Putin je ponovio da Rusija želi mirno rješenje sukoba u Ukrajini, ali da za sada ne vidi spremnost Kijeva da razmatra ključna pitanja. „Rusija je spremna i želi da se sukob završi mirnim putem“, rekao je on, naglasivši da odgovornost za nastavak rata vidi na ukrajinskoj strani i njenim saveznicima.