Kategorija: Svijet

Rusija nikada ne napada civile niti civilnu infrastrukturu, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov.

“Svaki put kada Ukrajina i njeni evropski gospodari u nastupu bijesa počnu da optužuju Rusiju za uništavanje civilnih ciljeva i civila, vidimo da Sekretarijat UN podržava takve izjave i, zajedno sa Zapadom i Kijevom, zahtijeva da Rusija bude na neki način kažnjena”, rekao je Lavrov, komentarišući odgovor Sekretarijata UN na optužbe Kijeva protiv Rusije.

Lavrov je tokom okruglog stola o ukrajinskoj krizi istakao da ruska vojska nikada ne dejstvuje niti napada civilne objekte ili civile, a da UN zatvara oči pred postupcima Kijeva.

“UN zatvaraju oči pred postupcima Kijeva koji predstavljaju kršenje međunarodnog humanitarnog prava”, napomenuo je Lavrov, prenosi Srna.

Izraelska vojska nastavila je danas veliku kopnenu ofanzivu na grad Gazu, najveći urbani centar Pojasa Gaze, uz intenzivno bombardovanje i rušenje civilne infrastrukture.

Operacija pod nazivom „Gideonove kočije II“ ulazi u novu fazu, a izraelski generalštab najavljuje da će grad uskoro biti potpuno opkoljen.

Prema saopštenju Izraelskih odbrambenih snaga (IDF), u Gazu su iz različitih pravaca ušle dvije divizije, dok se u narednim danima očekuje dolazak još jedne, 36. divizije. Cilj je da se zauzme centralno područje grada za koje izraelska vojska tvrdi da se u njemu nalazi glavno sjedište Hamasa, uključujući i vojne komandante skrivene u tunelima.

Humanitarna kriza: stotine hiljada bježe pred ofanzivom

U proteklim danima, prema izraelskim izvorima, oko 400.000 Palestinaca napustilo je Gazu i uputilo se prema jugu, u takozvane „humanitarne zone“. Procjenjuje se da je prije početka ofanzive u gradu živjelo oko milion ljudi. Masovni egzodus izazvao je gužve i haotične scene na jedinoj dozvoljenoj ruti za evakuaciju – priobalnom putu Rašid, zbog čega je IDF otvorio i drugu evakuacionu liniju, preko glavne saobraćajnice Salah al-Din.

Međutim, izvještaji iz Gaze govore da bombardovanje ne prestaje ni na rubovima grada ni u njegovom centru. Prema lokalnim izvorima, pogođena su stambena naselja, bolnice i osnovna infrastruktura, što dodatno otežava evakuaciju.

Beduini zapalili kuće koje im Izrael želi srušiti

Veliki oblaci dima nadvili su se nad sjeverom pustinje Negev dok beduini demonstriraju protiv rušenja kuća za koje izraelske vlasti kažu da su izgrađene bez dozvole u As-Siru, selu južno od Beeršebe koje izraelska vlada ne priznaje.

Velike policijske snage djeluju u tom području “kako bi pomogle Upravi za zemljište u provođenju sudskog naloga o rušenju, nakon višestrukih pokušaja da se rušenje provede putem dijaloga”, navodi policija.

Prema tvrdnjama policije, desetine lokalnih stanovnika počeli su protestovati kada su policajci stigli, paleći gume i kuće koje Izrael želi srušiti. Policija je, prema riječima demonstranata, koristila šok-bombe i suzavac kako bi ih rastjerala. Na snimcima se vide manji sukobi između policajaca u opremi za razbijanje nereda i stanovnika.

Međunarodne reakcije i rastući pritisci

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu izjavio je da ga je američki predsjednik Donald Tramp pozvao u Bijelu kuću krajem mjeseca, neposredno nakon njegovog govora u Ujedinjenim nacijama. Ovaj sastanak već izaziva kritike dijela međunarodne zajednice koja smatra da Vašington podržava izraelsku vojnu operaciju bez ozbiljnog pritiska na postizanje primirja.

Sa druge strane, Evropska unija priprema oštre sankcije protiv Izraela. Diplomatski izvori navode da bi one mogle uključivati ograničenja u trgovini oružjem, zamrzavanje sredstava i zabrane putovanja izraelskim zvaničnicima. Nekoliko evropskih država već je otvoreno kritikovalo razmjere izraelske akcije i upozorilo na „humanitarnu katastrofu nezapamćenih razmjera“.

Protesti i unutrašnji pritisak na Netanjahua

Dok rat bjesni u Gazi, u samom Izraelu raste nezadovoljstvo zbog sudbine talaca koje Hamas još uvijek drži. Demonstranti, među kojima su porodice otetih, okupili su se ispred Netanjahuove rezidencije u Jerusalimu, zahtijevajući postizanje sveobuhvatnog sporazuma o razmjeni zarobljenika. Policija je rastjerala okupljene nakon više od 24 sata protesta, što je dodatno rasplamsalo unutrašnje podjele u izraelskom društvu.

Moguće posljedice: regionalna eskalacija i novi talas migracija

Stručnjaci upozoravaju da bi izraelska ofanziva mogla imati dalekosežne posljedice. Pored humanitarne katastrofe u Gazi, postoji rizik da se sukob prelije i na druga područja Bliskog istoka – prije svega Liban i Jemen, gdje su već zabilježeni izraelski napadi na luke pod kontrolom Huta.

Takođe, međunarodne humanitarne organizacije strahuju od novog talasa migracija prema Egiptu i Evropi, jer desetine hiljada ljudi ostaju bez krova nad glavom.

Uprkos svemu, izraelska vlada poručuje da operacija neće stati dok Hamas ne bude vojno poražen, dok palestinske vlasti tvrde da se radi o kolektivnom kažnjavanju naroda u Gazi.

Sukob tako ulazi u najopasniju fazu od početka rata, sa neizvjesnim ishodom i sve većim međunarodnim tenzijama.

Nezavisna međunarodna istražna komisija UN-a za zauzetu palestinsku teritoriju, uključujući Istočni Jerusalim i Izrael (CoI), pomoćno tijelo Savjeta za ljudska prava, zaključila je, na osnovu razumnog uvjerenja, da je Izrael počinio genocid nad Palestincima u Gazi od 7. oktobra 2023. godine.

Komisija (CoI) osnovana je 2021. godine kako bi istražila sve navodne povrede međunarodnog humanitarnog prava i zloupotrebe međunarodnog prava ljudskih prava koje su se dogodile do i od 13. aprila 2021. U najnovijem izvještaju, koji se bavi pitanjem genocida, Komisija je utvrdila da su počinjena četiri zabranjena djela: ubistva, nanošenje teških tjelesnih i duševnih povreda, namjerno stvaranje životnih uslova sračunatih na uništenje i nametanje mjera s ciljem sprječavanja rađanja.

Kako je Komisija zaključila, ova zabranjena djela počinjena su od strane izraelskih vlasti i sigurnosnih snaga sa specifičnom namjerom da unište Palestince u Gazi. Da bi donijela ovu odluku, Komisija se, navodno, oslonila na opsežne dokaze o „sistematskim i bez presedana ubijanjima, uništavanju domova i kulturnih lokaliteta, namjernom izgladnjivanju, uskraćivanju zdravstvene zaštite, seksualnom i rodno zasnovanom nasilju, te direktnom targetiranju djece”, piše Forbes.

Uprkos visoko postavljenom pragu definicije genocida iz člana II Konvencije o genocidu, situacija u Gazi je tokom proteklih mjeseci od strane nevladinih organizacija i eksperata označavana kao genocid.

Između ostalih, u decembru 2023. godine Južna Afrika je podnijela zahtjev za pokretanje postupka protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ), glavnim sudskim organom Ujedinjenih nacija, navodeći da je Izrael prekršio svoje obaveze iz Konvencije o genocidu u vezi s Palestincima u Pojasu Gaze. Južna Afrika je zatražila privremene mjere, koje su naknadno odobrene.

U decembru 2024. nevladina organizacija Amnesti internešnal (Amnesty International) objavila je izvještaj o situaciji Palestinaca u Gazi pod naslovom „Osjećate se kao da ste ispod ljudskog dostojanstva“, u kojem je došla do istog zaključka. U avgustu 2025. Međunarodna asocijacija istraživača genocida, nevladina organizacija koja se bavi „daljim istraživanjem i učenjem o prirodi, uzrocima i posljedicama genocida, te razvojem politika za prevenciju genocida“, usvojila je rezoluciju o Gazi kojom je proglasila da politike i postupci Izraela u Gazi ispunjavaju pravnu definiciju genocida iz člana II Konvencije o genocidu.

U septembru 2025. eksperti UN-a, uključujući Frančesku Albanese, specijalnu izvjestiteljicu za stanje ljudskih prava na palestinskim teritorijama okupiranim od 1967. godine, uputili su hitan apel za održavanje vanredne sjednice Generalne skupštine UN-a o Gazi, pozivajući se na dokaze o genocidu i izgladnjivanju.

Grad Sumi na sjeveroistoku Ukrajine napadnut je ruskim dronovima, usled čega je dio grada privremeno ostao bez struje.

Šef Sumske oblasti, Oleg Grigorov, na svom Telegram kanalu je naveo da su dva napada zabilježena tokom noći, ali da u njemu nisu pogođene stambene zone i da nema žrtava, prenio je Ukrinform.

Zbog napada, došlo je do privremenog prekida u snabdijevanju električnom energijom, a energetske ekipe su na terenu i rade na obnavljanju struje.

U međuvremenu, u napadima na Zaporožje tokom noći, jedna osoba je poginula, prenosi Tanjug.

Izraelske oružane snage su pokrenule kopnenu ofanzivu s ciljem zauzimanja grada Gaze, prenosi “Aksios”, pozivajući se na izjave zvaničnika.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac, izjavio je da se izraelske snage “hrabro bore” kako bi stvorile uslove za oslobađanje talaca i poraz Hamasa, nakon što su palestinski mediji izvjestili o noćnom bombardovanju u Gazi.

“Gaza (grad) gori. IDF udara gvozdenom šakom po terorističkoj infrastrukturi. Nećemo popustiti i nećemo odustati dok se misija ne završi”, naveo je Kac u saopštenju, prenio je “Times of Israel”.

Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštila je da je operacija usjmerena na uništavanje vojne infrastrukture palestinske militantne grupe Hamas.

Prethodnih dana intenzivirani su vazdušni udari na stambene i visoke zgrade u Gazi, za koje Izrael tvrdi da ih je Hamas koristio za vojne svrhe.

Izraelske vlasti pozvale su stanovnike Gaze da se presele na jug oslobođenih zona kako bi izbjegli dejstva ofanzive.

Do sada je oko 300.000 ljudi napustilo grad, navodi američki portal. Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa, saopštilo je da je od početka ovog sukoba ubijeno skoro 65.000 Palestinaca, većinoma žena i djece, i da je veliki broj ranjenih.

Pripadnici izraelske bezbjednosne strukture, uključujući načelnika Generalštaba Ejala Zamira i šefove Mosada, Šin Beta i vojne obavještajne službe upozorili su više puta Netanjahua da ova operacija nosi značajne rizike – opasnost po živote izraelskih talaca koji se još nalaze u Gazi, velike žrtve u redovima vojske, kao i mogućnost da Izrael preuzme direktnu upravu nad više od dva miliona stanovnika Gaze, prenosi “b92”.

Američki predsjednik Donald Tramp našao se u fokusu međunarodne i domaće javnosti nakon niza kontroverznih izjava i poteza 15. septembra.

Tramp je izjavio da ga izraelski premijer Benjamin Netanjahu nije unaprijed obavijestio o izraelskom napadu u Kataru prošle sedmice. „Ne, ne, nije“, odgovorio je na pitanje da li je Netanjahu direktno razgovarao s njim o predstojećem napadu. Njegova administracija saopštila je da je obaviještena tek kada su rakete već bile u vazduhu.

Prema pisanju „Axiosa“, Bijela kuća je ipak znala ranije, iako bi rok za zaustavljanje operacije bio kratak. Izrael je u utorak pokušao da eliminiše vođe Hamasa u Kataru, što je izazvalo osude širom Bliskog istoka i otvorilo novu dimenziju napetosti u regionu. Netanjahuova kancelarija saopštila je da je riječ o „potpuno nezavisnoj“ izraelskoj operaciji.

Istog dana, Tramp je najavio da će podnijeti tužbu protiv lista „Njujork tajms“ u vrijednosti od 15 milijardi dolara, optužujući ga za klevetu i širenje lažnih informacija o njemu, njegovoj porodici i poslovima. Najavio je da će postupak pokrenuti na Floridi, poručivši da ima „veliku čast“ da to učini.

Uz to, američki predsjednik saopštio je da je vojska SAD po njegovom naređenju izvela novi napad na brod za koji se sumnja da je prevozio drogu iz Venecuele. „U napadu su ubijena trojica terorista. Nijedan pripadnik američkih snaga nije povrijeđen“, naveo je Tramp, upozorivši da su karteli za trgovinu drogom „smrtonosno oružje za trovanje Amerikanaca“.

On je dodao da će SAD nastaviti da „love“ krijumčare i da aktivnosti kartela decenijama imaju razorne posljedice po američke zajednice. Napad je uslijedio dvije sedmice nakon slične akcije u kojoj je, prema podacima Stejt departmenta, poginulo 11 osoba.

Osumnjičeni optužen, Tajler Robinson, za atentat na desničarskog aktivistu Čarlija Kirka u Juti napisao je SMS poruku prije pucnjave u kojoj je planirao ubiti Kirka, rekao je direktor FBI-a Keš Patel.

U gostovanju u emisiji “Fox & Friends” na “Fox News” kanalu, Patel je rekao da istražitelji vjeruju da je Robinson takođe napisao fizičku poruku u kojoj je rekao da je imao “priliku ubiti Čarlija Kirka” i da će to učiniti. Poruka je uništena, rekao je Patel, ali istražitelji su prikupili forenzičke dokaze da je postojala i potvrdili njen sadržaj kroz intervjue.

Patel nije rekao ko je primio SMS poruku niti da li je iko vidio pisanu poruku prije napada.

Istražitelji nisu javno identifikovali motiv. Policija je izjavila da vjeruju da je Robinson djelovao sam kada je pucao u Kirka, ali istražuju je li neko drugi imao ulogu u planiranju ubistva.

Odvojeno, “Washington Post” je u ponedjeljak izvijestio da je Robinson poslao poruku putem online platforme Discord prijateljima, očigledno priznajući zločin u četvrtak naveče, neposredno prije nego što je uhapšen.

“Bio sam to ja juče na UVU-u. Žao mi je zbog svega ovoga“, pisalo je u poruci s Robinsonovog računa, izvijestile su novine, pozivajući se na dvije osobe upoznate s chatom, kao i snimke zaslona koje su dobile.

Kirk, uticajni saveznik američkog predsjednika Donalda Trampa i koosnivač vodeće konzervativne studentske grupe Turning Point USA, ubijen je jednim hicem iz puške prošle srijede tokom događaja na Univerzitetu Juta Veli u Oremu, oko 65 km južno od Solt Lejk Sitija, prenosi “onmanorama”.

Ministar odbrane Venecuele Vladimir Padrino Lopes je danas izjavio da su SAD u avgustu utrostručile broj letova špijunskih aviona nad njegovom zemljom.

“Oduvijek je bilo obavještajnih letova američkih vojnih aviona, a sada su prešli sa dnevnog na noćne i u avgustu utrostručili obavještajne i izviđačke operacije”, rekao je general Padrino Lopes.

Pošto je Vašington rasporedio ratne brodove u Karipskom moru što predsjednik Venecuele Nikolas Maduro smatra “prijetnjom”, ministar odbrane je dodao da “znamo šta rade, znamo raspoređivanje… s namjerom da siju rat na Karibima, rat koji mi Venecuelanci ne želimo, koji narod Kariba ne želi” i dodao da “nećemo upasti u tu zamku provokacija”.

Ministar spoljnih poslova Venecuele Ivan Gil osudio je to što je posada američkog vojnog broda u subotu osam sati provjeravala venecuelanski ribarski brod u teritorijalnim vodama Venecuele i rekao da takvi postupci “ugrožavaju bezbjednost i mir u Karibima”.

SAD su poslale vojne snage u Karipsko more u ime borbe protiv narko-kartela, što je izazvalo pojačane tenzije sa Venecuelom.

Vašington optužuje Madura da predvodi bandu za trgovinu drogom “Kartel sunca” koju je SAD smatraju terorističkom, i nedavno je na 50 miliona dolara povećala nagradu za hapšenje Madura.

Predsjednik Venecuele, koji tvrdi da su odnosi sa SAD prekinuti, rekao je nedavno da je preventivno aktivirao “specijalni plan za raspoređivanje više od 4.5 miliona pripadnika milicije” širom svoje zemlje i da Ratna mornarica i dronovi nadziru teritorijalne vode Venecuele.

Po zvaničnim izvorima, milicija koju je osnovao pokojni predsjednik Ugo Čaves, Madurov prethodnik, ima oko pet miliona civila i rezervista, i pod komandom je Vojske, prenosi “b92”.