Kategorija: Svijet

Američke vlasti otkrile su više od milion dodatnih dokumenata koji bi mogli biti povezani sa slučajem pokojnog milionera Jeffreyja Epsteina (Džefri Epstin), a koje planiraju da objave u narednim danima i sedmicama, saopštili su zvaničnici.

FBI i savezni tužioci u Njujorku obavijestili su Ministarstvo pravde SAD (DoJ) o ovom otkriću.

„Imamo advokate koji rade danonoćno kako bi pregledali dokumenta i izvršili zakonom obavezne redakcije radi zaštite žrtava, i dokumenta ćemo objaviti što je prije moguće“, saopštilo je Ministarstvo pravde u srijedu.

U saopštenju se navodi da bi moglo proći „još nekoliko sedmica“ prije nego što svi fajlovi budu objavljeni. Ministarstvo pravde našlo se pod povećalom javnosti nakon što do 19. decembra nije objavilo sve Epsteinove fajlove, što je bio rok propisan novim zakonom.

Ministarstvo je navelo da će „nastaviti da u potpunosti poštuje savezni zakon i direktivu predsjednika Donalda Trampa (Trump) o objavljivanju dokumenata“.

U saopštenju nije precizirano kako su FBI i američki tužilac za Južni okrug Njujorka došli do dodatnog materijala. Epstein se suočavao s optužbama za trgovinu maloljetnicima u svrhu seksualne eksploatacije kada je umro čekajući suđenje u njujorškom zatvoru.

Vijest dolazi nakon što je Ministarstvo pravde objavilo hiljade dokumenata – od kojih su neki u velikoj mjeri redigovani – vezanih za istrage o Epstinu.

Dokumenta se objavljuju u etapama, a visoki zvaničnici su naveli da stotine hiljada fajlova tek treba da budu puštene u javnost.

Kongres usvojio Zakon o transparentnosti

Dokumenta su objavljena nakon što je Kongres usvojio Zakon o transparentnosti Epsteinovih fajlova, koji je potpisao američki predsjednik Donald Tramp, a kojim se nalaže agencijama da sve dokumente učine dostupnim javnosti uz zaštitu identiteta žrtava.

Mnogi od objavljenih dokumenata, koji uključuju video-snimke, fotografije, mejlove i istražne spise, sadrže obimne redukovane dijelove, uključujući imena osoba koje FBI, prema svemu sudeći, navodi kao moguće saučesnike u Epsteinovom slučaju.

Ministarstvo pravde suočilo se s kritikama zakonodavaca i iz redova demokrata i republikanaca zbog velikog broja zacrnjenih dijelova u objavljenim dokumentima, iako zakon dozvoljava skrivanje informacija isključivo radi zaštite identiteta žrtava i aktivnih krivičnih istraga.

U objavi na mreži X, nakon što je saopšteno da su otkrivena dodatna dokumenta, najviši demokrata u Odboru za nadzor Predstavničkog doma, kongresnom tijelu koje istražuje Epsteinovu aferu, optužio je Bijelu kuću da „nezakonito“ zadržava fajlove.

„Svakog dana svjedočimo lažima, nekompetentnosti, probijenim rokovima i nezakonitim redigovanjima“, naveo je u saopštenju kongresmen Robert Garsija.

Zakon koji je usvojio Kongres, a koji je Tramp potpisao prošlog mjeseca, propisuje da imena i informacije koje bi mogle biti neprijatne ili nanijeti „reputacionu štetu“ ne smiju biti redigovane.

Posebno se od Ministarstva pravde traže interne komunikacije i memorandumi koji detaljno navode ko je bio predmet istrage i kakve su odluke donesene o tome da li će Epstein ili njegovi saradnici biti optuženi, da li će se protiv njih voditi istraga ili će se od nje odustati.

Među dokumentima se nalaze i mejlovi za koje se čini da su razmjenjivani između pripadnika FBI 2019. godine, a u kojima se pominje 10 mogućih „saučesnika“ Jeffreyja Epsteina.

U mejlovima se navodi da je šest osoba iz te grupe dobilo sudske pozive, i to tri na Floridi, jedna u Bostonu, jedna u Njujorku i jedna u saveznoj državi Konektikat.

Mogući saučesnici u Epsteinovim zločinima predstavljaju ključno pitanje za njegove žrtve, ali i za više zakonodavaca koji zahtijevaju veću transparentnost Ministarstva pravde.

Prethodna objavljivanja Epsteinovih dokumenata uključivala su i otkrića koja su imala odjeka s obje strane Atlantika.

Uspon i pad političkog operativca Laburističke stranke

Peter Mandelson smijenjen je s funkcije britanskog ambasadora u SAD nakon što su u javnost izašli detalji o njegovom prijateljstvu s osuđenim pedofilom, kao i podatak da je Epstinu poručio: „Izuzetno te cijenim“, dan prije nego što je Epstein u junu 2008. započeo izdržavanje kazne zbog podvođenja maloljetnice.

Lord Mandelson je u pismu zaposlenima naveo da „duboko žali“ zbog okolnosti svog odlaska iz britanske ambasade u Vašingtonu. Rekao je da mu je ambasadorska funkcija bila „privilegija života“, te dodao da se i dalje „izuzetno loše osjeća zbog svoje povezanosti s Epsteinom prije dvadeset godina i zbog patnje njegovih žrtava“.

U oktobru je Andrew Mountbatten-Windsor izgubio titulu princa i dobio nalog da napusti svoju rezidenciju Royal Lodge u Vindzoru, nakon dugotrajnog preispitivanja njegovih veza s Epsteinom.

U najnovijem paketu dokumenata objavljenom u utorak nalazi se i mejl iz 2001. godine, koji je osoba označena kao „A“ iz „Balmorala“ poslala Epsteinovoj saučesnici i bliskoj saradnici Ghislaine Maxwell – koja je 2022. godine osuđena na 20 godina zatvora zbog trgovine maloljetnicima i drugih krivičnih djela – a u kojem se pita: „Jesi li mi našla neke nove neprikladne prijatelje?“

BBC je kontaktirao tim princa Andrewa radi komentara. On je više puta negirao bilo kakvu krivicu i naveo da nije „vidio, svjedočio niti sumnjao u bilo kakvo ponašanje koje je kasnije dovelo do Epsteinovog hapšenja i osude“.

Evropski bezbjednosni prostor ulazi u fazu nove, osjetljive ravnoteže, u kojoj se Bjelorusija sve otvorenije pozicionira kao tačka sudara interesa Rusije i NATO-a.

Prema analizi zapadnog vojnog časopisa Military Watch Magazine, raspoređivanje balističkih raketa srednjeg dometa “Orešnik” na teritoriji Bjelorusije ima jasnu ulogu protivteže rastućem vojnom prisustvu Sjevernoatlantske alijanse u neposrednom okruženju te zemlje.

Kako navodi autor analize, Minsk sa sve većom zabrinutošću prati dinamiku jačanja NATO kontingenata u susjednim državama. Posebno se ističe formiranje 45. oklopne brigade Bundesver u Litvaniji, koja bi prioritetno trebalo da bude opremljena najsavremenijom tehnikom, uključujući tenkove “Leopard 2A8”.

Paralelno s tim, Poljska intenzivno sprovodi program modernizacije svojih oružanih snaga, nabavljajući južnokorejske tenkove K2, savremene samohodne haubice i raketne sisteme “Čunmu”.

Uporedo sa ovim procesima, Bjelorusija takođe ulaže u obnovu i jačanje sopstvenih vojnih kapaciteta, ali znatno sporijim tempom u odnosu na susjedne članice NATO. Upravo u tom disbalansu, kako ocjenjuje Military Watch Magazine, leži razlog za oslanjanje na ruske strateške kapacitete.

Raspoređivanje sistema “Orešnik” predstavlja, prema ovoj analizi, ključni element kojim se nadoknađuje kvantitativna i tehnološka prednost NATO snaga duž bjeloruske granice.

Orešnik protivteža NATO-u

“Orešnik predstavlja protivtežu snagama NATO-a na bjeloruskoj granici, prije svega zahvaljujući svom znatno većem dometu i sposobnosti da djeluje kao faktor odvraćanja”, navodi se u tekstu.

Dodaje se da takvi sistemi značajno mijenjaju bezbjednosnu računicu u regionu istočne Evrope.

Podsjeća se i na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je početkom decembra saopštio da će raketa “Orešnik” biti stavljena na borbeno dežurstvo do kraja 2025. godine.

Ta najava, u kontekstu ubrzanog naoružavanja u istočnom krilu NATO-a, dodatno je podgrijala rasprave o novoj etapi strateškog nadmetanja i sve krhkijoj stabilnosti evropske bezbjednosne arhitekture.

Mađarski premijer Viktor Orban dao je božićni intervju za list Magyar Nemzet. Poručio je da se ne može isključiti mogućnost da je 2025. posljednja godina mira za Evropu.

“Da, to se ne može isključiti”, rekao je, dodajući da je već sama činjenica da se takvo pitanje uopšte postavlja “šokantna”.

“Navikli smo na mir. Posljednji veliki evropski rat završio je 1945. godine i od tada je prošlo osamdeset godina. To je u Evropi izuzetno rijetko stanje”, rekao je Orban, prenosi Index.hr.

Podsjetio je da je nuklearno oružje decenijama sprečavalo rat jer se vjerovalo da bi svaki evropski sukob prerastao u nuklearni svjetski rat. “Taj je strah djelovao osamdeset godina. Ali sada nastaje potpuno novi svijet”, naveo je.

“U Evropi postoje dva tabora”

Govoreći o samitu EU u Briselu, Orban je zaključio da se Evropa trenutno ne približava miru, nego ratu. “Pomaknuli smo se bliže ratu. Prošle sedmice u Briselu uspjeli smo samo usporiti tempo kojim Evropa klizi u rat”, upozorio je.

“Neki su htjeli taj proces ubrzati do hiperbrzine i to smo uspjeli blokirati. No sam proces nismo zaustavili, samo smo spriječili njegovo ubrzanje”, dodao je.

Prema njegovim riječima, Evropa je ponovno podijeljena. “Danas u Evropi opet postoje dva tabora: ratni tabor i mirovni tabor. Trenučno prevladavaju snage koje zagovaraju rat. Brisel želi rat. Mađarska želi mir”, ponovio je.

Orban smatra da rat u Ukrajini nije temeljni uzrok evropske nestabilnosti.

“Rat između Ukrajine i Rusije na površini izgleda kao prijetnja eskalacijom, ali to je posljedica, a ne uzrok. Pravi uzrok je politički, privredni i društveni pad zapadne Evrope”, naveo je.

Taj je pad, kaže, započeo sredinom 2000-ih i dodatno se ubrzao nakon finansijske krize.

“Prije dvadeset godina privredne performanse Evropske unije i Sjedinjenih Država bile su približno jednake. Danas Amerika uzlijeće, a Evropa klizi nizbrdo. Kontinent koji je nekad bio uzor svijetu u samo nekoliko godina postao je ismijavan i neozbiljan akter”, kazao je.

Na pitanje zašto se Evropa reorganizuje u ratnu ekonomiju, Orban je odgovorio: “To je poznati istorijski refleks. Kada ne mogu konkurisati brže rastućim regijama, pokušavaju stvoriti rast kroz ratnu ekonomiju.”

Tvrdi da uključivanje Evrope u rat u Ukrajini nije bilo neizbježno. “U februaru 2022. Evropa je mogla poslati mirovnu misiju u Moskvu i Kijev i ne proglasiti ovaj sukob vlastitim ratom. Da se to dogodilo, danas ne bismo živjeli u sjeni rata”, uvjeren je.

Kao ključan trenutak naveo je ulogu SAD-a.

“Intervencija Bajdenove administracije odlučila je raspravu u korist ratnog tabora”, rekao je.

Dodao je da novi američki predsjednik sada želi mir i da je to “upozorenje Evropi”. “Evropa ne smije temeljiti svoje strateške odluke na američkim unutarnjim političkim ciklusima”, smatra Orban.

Orban je jako kritičan prema načinu odlučivanja u EU.

“Evropska unija danas je u stanju raspadanja. Svjedočimo procesu dezintegracije koji se odvija paralelno s jačanjem imperijalnih ambicija briselske birokratije”, istakao je.

Opisao je situaciju u Briselu slikovitom metaforom.

“To je kao dizač tegova koji podigne težinu, ali se s njom ne može uspraviti i na kraju je ispusti”, objasnio je.

Kao primjer naveo je zelenu tranziciju. “Program je najavljen protiv volje država članica i ozbiljno je oštetio evropsku industriju, posebno hemijsku industriju i proizvodnju automobila”, kazao je.

Podsjetio je na plan zabrane proizvodnje automobila s klasičnim motorima od 2035. godine.

“Kad je postalo jasno da je to neizvedivo, povukli su se”, naglasio je, dodajući da se isto događa i s migrantskom politikom.

Orban je upozorio da bez dubokih promjena slijedi nepovratan proces. “Ako ne dođe do brze i temeljite reforme, raspad će dosegnuti tačku bez povratka”, upozorio je.

Govoreći o mogućem povezivanju mira i članstva Ukrajine u EU, Orban je bio direktan. “Takva veza ne postoji. Članstvo u EU ne pruža bezbjednosne garancije”, rekao je. Naglasio je da je ulazak Ukrajine u EU nerealan.

“Mađarska se otvoreno protivi čak i početku pregovora”, napomenuo je.

Orban smatra da bi Ukrajina oslabila EU.

Govoreći o mogućem miru između Rusije i Ukrajine, Orban je rekao: “Prvo bih zahvalio Bogu.”

Američki predsjednik Donald Tramp inicirao je novi sukob sa Danskom, koji se poput talasa proširio po Evropskoj uniji, poslije imenovanja specijalnog izaslanika za Grenland – teritoriju koja je pod kontrolom Danske i čiji se globalni značaj pomjerio sa udaljenog ostrva na ključnu tačku arktičke bezbjednosti i lanca snabdjevanja zelenom tehnologijom.

Ozbiljnosti situacije govori i podatak će Danska pozvati američkog ambasadora na razgovor.

– Grenland nam je potreban zbog nacionalne bezbjednosti, a ne zbog njegovih minerala. Ako pogledate duž cijele obale Grenlanda, možete vidjeti svuda unaokolo ruske i kineske brodove. Moramo da ga imamo… Grenland je izuzetno važan – izjavio je Tramp u ponedjeljak, nakon što je kasno u nedjelju imenovao Džefa Lendrija, guvernera savezne države Luizijane, za specijalnog izaslanika za Grenland.

Sam Lendri, vojni veteran i bivši policajac koji je bio član Kongresa SAD i državni tužilac Luizijane prije nego što je 2023. izabran za guvernera, na društvenoj mreži Iks napisao da mu je čast da služi na novoj funkciji “kako bi Grenland postao dio SAD”.

Otkako je započeo svoj drugi predsjednički mandat, Tramp je više puta izjavljivao da je Sjedinjenim Državama potreban resursima bogati Grenland iz bezbjednosnih razloga. On pritom nije isključio ni mogućnost upotrebe sile, piše “Si-En-Bi-Si”.

U međuvremenu, Grenland pokazuje malo interesovanja da postane vodeća rudarska sila, a njegovi lideri kritikovali su pozive američke administracije da ta teritorija postane dio SAD.

I Danska i Grenland odbacili su tu ideju, naglasivši da ostrvo nije na prodaju i da njegova budućnost ostaje isključivo u rukama njegovih stanovnika.

– Nacionalne granice i suverenitet država su utemeljeni u međunarodnom pravu. Ne možete da anektirate druge zemlje. Čak ni pozivanjem na međunarodnu bezbjednost. Grenland pripada Grenlanđanima i SAD ne bi trebalo da preuzmu Grenland. Očekujemo poštovanje našeg zajedničkog teritorijalnog integriteta – poručili su juče danska premijerka Mete Frederiksen i grenlandski premijer Jens Frederik Nilsen u zajedničkom saopštenju.

Američki ambasador će biti pozvan na razgovor

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen rekao je da će pozvati američkog ambasadora u Danskoj na razgovor povodom imenovanja Lendrija za specijalnog izaslanika za Grenland.

– Duboko sam uznemiren zbog tog imenovanja i same izjave, koju smatram potpuno neprihvatljivom. Sve dok imamo kraljevinu koju čine Danska, Farska ostrva i Grenland, ne možemo da prihvatimo postupke koji potkopavaju naš teritorijalni integritet – rekao je Rasmusen u intervjuu za dansku televiziju TV2 u ponedjeljak, istog mišljenja je i danski zamenik premijera Troels Lund Poulsen.

Talas pobune u Evropi

Ideja o pripajanju Grenlanda Sjedinjenim Državama naišla je i na žestok otpor unutar Evropske unije (EU).

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen poručila je u objavi na Iksu da EU stoji u “punoj solidarnosti sa Danskom i narodom Grenlanda”.

– Grenland je autonomna teritorija u okviru Kraljevine Danske. O bilo kakvim promjenama tog statusa mogu da odlučuju isključivo Grenlanđani i Danci – upozorila je juče šefica diplomatije EU Kaja Kalas, prenosi “EU Observer”.

Predsjednik Francuske Emanuel Makron izjavio je u utorak da je u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, ponovo potvrdio “nepokolebljivu” podršku Francuske suverenitetu i teritorijalnom integritetu Danske i Grenlanda. On je istakao da “Grenland pripada svom narodu” i da je “Danska njegov garant”.

Švedska ministarka spoljnih poslova Marija Stenergord pozvala se na međunarodno pravo i obavezu poštovanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta država.

Ti principi su “od suštinskog značaja” za globalni mir i stabilnost, izjavio je litvanski ministar spoljnih poslova Kestutis Budris i dodao da je njegova zemlja spremna da sarađuje sa saveznicima “na jačanju bezbjednosti Arktika”.

Pokušaji pripajanja Grenlanda

Grenland, najveće ostrvo na svijetu na kojem živi oko 57.000 ljudi, ima širok stepen samouprave još od 1979. godine, iako su odbrana i spoljna politika i dalje u nadležnosti Danske. Iako većina Grenlanđana podržava eventualnu nezavisnost od Danske, istraživanja javnog mnjenja pokazuju izrazito protivljenje ideji da ostrvo postane dio SAD.

Grenland se nalazi na Arktiku između Sjeverne Amerike i Evrope, što ga čini ključnim i za bezbjednosno planiranje SAD i NATO-a. Najnoviji spor dolazi u trenutku kada strateško nadmetanje na Arktiku jača, jer topljenje leda otvara nove pomorske rute i povećava pristup vrijednim mineralnim resursima, piše “Bi-Bi-Si”.

SAD su ponovo otvorile konzulat u Nuku, glavnom gradu Grenlanda, 2020. godine – tokom Trampovog prvog mandata – nakon što je bio zatvoren još 1953. godine.

Sjedinjene Države imaju i vojnu i svemirsku bazu Pitufik na Grenlandu još od Drugog svjetskog rata, nakon što su izvršile invaziju kako bi uspostavile vojne i radio-stanice širom teritorije, pošto su nacisti tokom rata okupirali Dansku.

– To je najudaljenije oko američke odbrane. Pitufik je mjesto gdje SAD mogu da detektuju lansiranje, izračunaju putanju i aktiviraju svoje sisteme protivraketne odbrane. On je nezamjenjiv – rekao je ranije ove godine za “Njujork tajms” danski vojni analitičar Peter Ernstved Rasmuse.

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens posjetio je bazu u martu, kada je pozvao narod Grenlanda da “postigne dogovor sa SAD”.

Tramp je na početku svog drugog predsjedničkog mandata, u januaru ove godine, izjavio da namjerava da preuzme Grenland, a isto je pokušao i 2019. tokom svog prvog mandata, ali su danska i grenlandska vlada odbacile tu ponudu.

Međutim, to nije prvi pokušaj da SAD kupe Grenland od Danske, a prve takve pregovore vodio je američki državni sekretar Vilijam H. Sivord 1867. godine, kada dogovor nije sklopljen. SAD su 1946. godine, kada je na čelu države bio Hari Truman, ponudile 100 miliona dolara za ovu teritoriju – iznos koji je ponovo pominjan 2019, kada je Tramp oživio ideju o kupovini ostrva – ocjenjujući da je vitalno važna za nacionalnu bezbjednost, ali je danska vlada to odbila, prenosi Tanjug.

Zašto Tramp želi Grenland

Rusija je posljednjih godina Arktik tretirala kao ključno bezbjednosno i ekonomsko pitanje, čak i tokom rata u Ukrajini, piše “EU Observer”.

Analitičari opisuju ruski projekat jačanja moći na Arktiku kao kombinaciju klasičnog vojnog gomilanja snaga duž granica sa Finskom i Norveškom, operacija niskog intenziteta i nuklearnog odvraćanja, uz oslanjanje na baze za nuklearne podmornice sa balističkim raketama i infrastrukturu dvostruke namjene.

U međuvremenu, Kina od 2015. godine nastoji da investira i uspostavi prisustvo na Grenlandu, uključujući:

– ponude za izgradnju aerodroma

– rudarske i infrastrukturne projekte

– prijedloge za istraživačke i satelitske objekte

Prva Trampova administracija snažno se protivila tim potezima zbog bezbjednosnih zabrinutosti, vršeći pritisak na Dansku i Grenland da ih blokiraju – stav koji traje i dan-danas.

Nedavni incidenti sa podmorskim kablovima i gasovodima u Baltičkom moru, koji se pripisuju ruskoj “floti iz sjenke” i kineskim plovilima, poslužili su i kao ozbiljno upozorenje Evropi.

Zajedničko saopštenje EU iz 2021, ukazuje na strateški značaj Arktika za sirovine, bezbjednost i klimu, prenosi Blic.

Sjedinjene Američke Države i Iran danas su, 23. decembra, razmijenili oštre riječi u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija oko uslova za obnovu pregovora o nuklearnoj tehnologiji, pri čemu je Vašington istakao spremnost za direktne pregovore, dok je Teheran odbacio američke uslove, javlja Rojters.

Glavne prepreke u pregovorima odnosile su se na obogaćivanje uranijuma na iranskoj teritoriji, praksu koju Zapadne sile žele da eliminišu kako bi smanjile rizik od militarizacije, dok je Teheran to odbio.

“Sjedinjene Američke Države su i dalje dostupne za formalne pregovore sa Iranom, ali samo ako je Teheran spreman na direktan i smislen dijalog”, izjavila je zamjenica američkog specijalnog izaslanika za Bliski istok Morgan Ortagus u Savjetu bezbjednosti.

Ona je dodala da su SAD jasne oko određenih očekivanja u vezi sa bilo kojim sporazumom.

“Najprije, obogaćivanje uranijuma unutar Irana ne dolazi u obzir i to ostaje naš princip”, istakala je Ortagus.

Ambasador Irana pri UN Amir Said Iravani odgovorio je da SAD ne vode fer pregovore insistiranjem na politici nulte tolerancije prema obogaćivanju uranijuma.

“Podržavamo svaki fer i smislen pregovor, ali insistiranje na politici nulte tolerancije krši naša prava kao člana NPT i znači da SAD ne vode fer pregovore”, rekao je Iravani, aludirajući na Ugovor o neširenju nuklearnog oružja.

Prema njegovim riječima, SAD želi da nametne svoje unapred određene ciljeve Iranu.

“Iran neće da podlegne pritisku i ucjenama”, naglasio je on.

Dvije zemlje su prethodno održale pet rundi nuklearnih pregovora prije 12-dnevnog sukoba između Irana i Izraela u junu, u kojem su SAD učestvovale napadom na iranske nuklearne objekte.

UN su u septembru ponovo uvele embargo na oružje i druge sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, proces poznat kao “snapback”, koji su pokrenule evropske sile, dok su Rusija i Kina osporile tu odluku.

Velika Britanija, Francuska i Njemačka pokrenule su “snapback” u Savjetu bezbjednosti zbog optužbi da je Iran prekršio sporazum iz 2015. godine kojim je trebalo da se spriječi razvoj nuklearne bombe.

Iran negira da teži nuklearnom oružju i tvrdi da su njegovi motivi miroljubivi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je danas, 23. decembra, u razgovoru sa predsdednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen da su u toku pregovori koji bi mogli radikalno da promrdene situaciju, kao i da je važno da svi partneri izvrše zajednički pritisak na Rusiju u cilju postizanja mira.

“Veoma srdačan i dobar razgovor sa predsjednicom Evropske komisije, Ursulom fon der Lajen. Ja sam zahvalan na svoj podršci, pomoći i maksimalnom angažovanju, ne samo ove godine, već od samog početka ruske invazije”, naveo je on na svom Telegram kanalu.

Zelenski je podsjetio da je Evropska komisija prošle nedjelje odlučila da izdvoji 90 milijardi evra finansijske pomoći Ukrajini u naredne dvije godine.

“Mi veoma cijenimo to što Evropska unija toliko podržava Ukrajinu u ovom trenutku koji je na mnogo načina ključan u diplomatskom smislu”, dodao je predsjednik Ukrajine, prenijela je agencija Ukrinform.

Prema njegovim riječima, trenutno su u toku pregovori koji bi mogli radikalno da promijene situaciju, pa je zato važno da postoji pravi pritisak na Rusiju u cilju postizanja mira.

Kako je Zelenski naveo, tokom razgovora razmotren je značaj podrške ukrajinskoj stabilnosti i jačanju njenih pozicija za pregovaračkim stolom.

“Iako čitav svijet sada očekuje Božić, mi ne prestajemo da radimo ni jednog trenutka radi zajedničkog cilja postizanja mira i bezbjednosti”, poručio je on, prenosi Ukrinform.

Predsjednik Amerike, Donald Tramp, izjavio je da će SAD zadržati ili prodati sirovu naftu koja se nalazi na tankerima koje su zaplijenile uz obalu Venecuele, kao i same brodove.

Komentari američkog predsjednika došli su u trenutku kada Vašington nastavlja vršiti pritisak na čelnika te južnoameričke zemlje Nikolasa Madura da odstupi.

U razgovoru s novinarima na Floridi u ponedjeljak, Tramp je rekao da ćemo naftu “zadržati”, dodajući: “Možda ćemo je prodati, možda ćemo je zadržati. Možda ćemo je koristiti u strateškim rezervama. Zadržavamo i brodove.”

Trampova administracija optužila je Venecuelu da koristi prihode od nafte za finansiranje kriminala povezanog s drogom, dok je Karakas osudio zapljene tankera kao “piratstvo”.

Američka vojska zaplijenila je dva tankera za naftu ovog mjeseca, uključujući jedan u subotu, prenosi BBC.

Generalni sekretar NATO Mark Rute pozvao je danas na nastavak podrške Ukrajini, upozorivši da bi Evropa mogla da se suoči sa rastućim bezbjednosnim rizicima ukoliko oslabi njena odlučnost.

Rute je rekao da Ukrajina mora da ostane snažna kako bi se spriječili pokušaji predsjednika Rusije Vladimira Putina da napadne NATO, prenosi Ukrinform.

Takođe je naglasio potrebu da članice NATO povećaju izdvajanja za odbranu u skladu sa obavezama dogovorenim na samitu Alijanse u Hagu u junu.

“Ako uradimo ove dvije stvari, bićemo dovoljno snažni da se zaštitimo i Putin nikada neće pokušati (da napadne Alijansu)”, rekao je Rute.

Generalni sekretar NATO istakao je da se ponovno naoružavanje mora sprovesti brzo, jer bi, prema procjenama obavještajnih službi, bezbjednosna situacija mogla da postane opasna već 2027. godine.

Rute je ukazao i na rusku vojnu potrošnju kao dokaz prijetnje koju predstavlja Putin, navodeći da Moskva trenutno izdvaja više od 40 odsto državnog budžeta za odbranu.

On je dodao da je rat u Ukrajini pokazao Putinovu spremnost da prihvati velike gubitke, pozivajući se na procjene prema kojima je tokom sukoba poginulo ili ranjeno oko 1,1 milion ruskih vojnika.