VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Haos u Iranu: Protesti se šire, sve više mrtvih

    Haos u Iranu: Protesti se šire, sve više mrtvih

    Nemiri koji već peti dan potresaju Iran zbog naglog rasta troškova života eskalirali su u smrtonosne sukobe između demonstranata i snaga sigurnosti. Prema izvještajima, poginulo je najmanje šestoro ljudi, a protesti, koji su započeli u Teheranu, proširili su se širom zemlje. Mnogi demonstranti sada pozivaju na odlazak vrhovnog vođe i kraj klerikalne vlasti, piše BBC.

    Sukobi širom zemlje
    Poluslužbena novinska agencija Fars i organizacija za ljudska prava Hengaw izvijestile su o žrtvama. Prema Farsu, dvije osobe su poginule u sukobima u gradu Lordegan na jugozapadu Irana, još tri u Azni, a jedna u Kouhdashtu, gradovima na zapadu zemlje. Fars ne precizira jesu li žrtve demonstranti ili pripadnici snaga sigurnosti.

    S druge strane, Hengaw navodi da su dvije osobe ubijene u Lordeganu bili demonstranti, identifikujući ih kao Ahmada Jalila i Sajjada Valamanesha. BBC Persian nije mogao nezavisno potvrditi ove smrti.

    Državni mediji zasebno su objavili da je u srijedu naveče u Kouhdashtu ubijen pripadnik sigurnosnih snaga povezan s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC). Demonstranti, međutim, tvrde da je ubijeni muškarac bio jedan od njih te da su ga ustrijelile snage sigurnosti. U istom području, prema državnim medijima, povrijeđeno je još 13 policajaca i pripadnika paravojne formacije Basij.

    Valuta kao okidač
    Protesti su započeli u Teheranu među trgovcima, ogorčenima zbog još jednog oštrog pada vrijednosti iranske valute u odnosu na američki dolar. Do utorka su im se pridružili i studenti, a nezadovoljstvo se proširilo na nekoliko gradova, gdje su se čuli uzvici protiv vlasti. Snimci koje kruže društvenim mrežama, a čiju je autentičnost potvrdio BBC Persian, prikazuju ulične borbe i zapaljene automobile u Lordeganu, Teheranu i Marvdashtu.

    Iako su ovo najraširenije demonstracije od ustanka 2022. godine, podstaknutg smrću Mahse Amini u pritvoru, za sada nisu dostigli isti obim.

    Odgovor vlasti
    U srijedu širom zemlje zatvorene škole, univerziteti i javne ustanove. Vlasti su to opravdale potrebom za uštedom energije zbog hladnog vremena, no mnogi Iranci vjeruju da je to bio očit pokušaj suzbijanja nemira. U dijelovima Teherana gdje su protesti započeli sada je primjetno pojačana prisutnost snaga sigurnosti.

    Predsjednik Masud Pezeškian izjavio je da će njegova vlada poslušati “legitimne zahtjeve” demonstranata. S druge strane, glavni tužilac Mohamad Movahedi-Azad uputio je oštro upozorenje, rekavši da će svaki pokušaj stvaranja nestabilnosti naići na, kako je rekao, “odlučan odgovor”, prenosi “Index”.

  • Rusija: Predali smo SAD-u dokaz o napadu na Putinovu rezidenciju

    Rusija: Predali smo SAD-u dokaz o napadu na Putinovu rezidenciju

    Visoki ruski vojni zapovjednik predao je sinoć američkom vojnom atašeu predmet za koji je utvrdio da je dio ukrajinske bespilotne letjelice koji sadrži podatke koji dokazuju da je ukrajinska vojska ove sedmice napala rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina.

    Moskva je u ponedjeljak optužila Kijev za pokušaj napada na Putinovu rezidenciju u ruskoj sjevernoj Novgorodskoj oblasti s 91 dronom dugog dometa. Upozorila je da će zbog toga preispitati svoje stajalište u pregovorima sa SAD-om o okončanju rata u Ukrajini.

    Ukrajinci i Zapad ne vjeruju Rusima
    Ukrajina i zapadne zemlje osporile su rusku verziju navodnog pokušaja napada.

    Video-snimak objavljen na Telegram kanalu ruskog Ministarstva odbrane prikazuje admirala Igora Kostjukova, načelnika Glavne uprave Glavnog stožera Oružanih snaga Rusije, kako američkom atašeu predaje predmet koji je opisao kao upravljački mehanizam drona pronađen među fragmentima oborene letjelice.

    “Dešifrovanje sadržaja memorije navigacionog upravljača drona koje su sproveli stručnjaci ruskih specijalnih službi bez sumnje potvrđuje da je cilj napada bio kompleks zgrada rezidencije ruskog predsjednika u Novgorodskoj oblasti”, rekao je Kostjukov. “Pretpostavljamo da će ova mjera otkloniti sva pitanja i omogućiti utvrđivanje istine.”

    Ministarstvo je ranije objavilo saopštenje na Telegramu u kojem navodi da će nalazi biti predani Sjedinjenim Državama.

    WSJ: Američki obavještajci utvrdili da Ukrajinci nisu napali Putinovu rezidenciju
    “Wall Street Journal” izvijestio je u srijedu da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije dronovima napala Putina niti jednu od njegovih rezidencija. “Reuters” nije mogao odmah provjeriti taj izvještaj.

    Američki predsjednik Donald Tramp isprva je izrazio suosjećanje, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin izvijestio o navodnom incidentu i da je zbog toga “jako ljut”. Do srijede je, međutim, postao sumnjičaviji, podijelivši na društvenim mrežama uvodnik “New York Posta” koji optužuje Rusiju za blokiranje mira u Ukrajini.

    Ukrajina je negirala izvođenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformisanja kako bi se zabio klin između Kijeva i Vašingtona nakon sastanka između Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija tokom vikenda, prenosi “Index”.

  • Tramp priznao svoju neobičnu ovisnost

    Tramp priznao svoju neobičnu ovisnost

    Američki predsjednik Donald Tramp rekao je u intervjuu za “Wall Street Journal” da godinama svaki dan uzima aspirin u dozi većoj od medicinski preporučene, a kao razlog je naveo naviku i praznovjerje.

    Tramp je rekao da je zbog toga skloniji modricama, što je povremeno pokušavao prikriti kozmetičkim sredstvima, a to je podstaklo pitanja o njegovom zdravlju.

    “Pomalo sam praznovjeran”, rekao je 79-godišnji predsjednik.

    “Kažu da je aspirin dobar za razrjeđivanje krvi, a ja ne želim da gusta krv teče mojim srcem”, rekao je Tramp. “Želim da lijepa, rijetka krv teče mojim srcem. Ima li to smisla?”

    U intervjuu je Tramp otkrio i nove pojedinosti o snimanju kojem je bio podvrgnut prošlog oktobra, rekavši da je bio na računarskoj tomografiji (CT) a ne na magnetnoj rezonanciji (MRI), kako je prethodno tvrdio.

    Prema izvještaju, jedan od Trampovih ljekara naručio je CT snimanje kao mjeru opreza kako bi se isključili potencijalni kardiovaskularni problemi. Pregled nije pokazao nikakve abnormalnosti, rekao je Tramp. Bijela kuća potvrdila je tu procjenu nakon objave izvještaja.

    Tramp, koji je ustvrdio da je “savršenog” zdravlja, takođe je odbacio optužbe da je zaspao tokom nedavnih sastanaka u Bijeloj kući. Činilo se da video-snimci pokazuju kako se bori da ostane budan.

    “Ponekad me fotografišu dok trepćem, trepćem, pa me uhvate baš u trenutku treptaja”, rekao je Trump.

    Bijela kuća je nakon intervjua saopštila da je predsjednik potpuno sposoban za izvršavanje svojih dužnosti, prenosi “Slobodna Dalmacija”.

  • Gatilov: “Strateško” ćutanje Zapada znak saučesništva u zločinu u Horliju

    Moskva osuđuje Zapad zbog odsustva reakcije na smrtonosni ukrajinski napad dronom na kafić i hotel tokom proslave Nove godine u Hersonskoj oblasti i smatra da je “strateško” ćutanje zapadnih zemalja znak “saučesništva” u krvavim zločinima Kijeva, izjavio je ruski ambasador u UN u Ženevi Genadij Gatilov.

    – Oštro osuđujemo ovaj užasni čin divljaštva /predsjednika Ukrajine Vladimira/ Zelenskog i njegove klike, koji su se već odavno transformisali u krvožedne monstrume – rekao je Gatilov.

    On je istakao da visoki komesar UN za ljudska prava Folker Tirk i relevantne agencije UN moraju javno osude napad “bez odgađanja”.

    Gatilov je upozorio je da bi ćutanje bilo ekvivalentno “otvorenom saučesništvu i učešću u krvavim zločinima neonacista”.

    Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova optužila je Zapad da godinama primjenjuje “strateško ćutanje” i “zatvara oči” pred “terorističkim aktima” Kijeva.

    – Oni koji ignorišu grafičke slike sa mjesta događaja koje prikazuju ugljenisana tijela očigledno nemaju savjest – rekla je Zaharova.

    Guverner Hersonske oblasti Vladimir Saldo rekao je da se napad u Hersonskoj oblasti može porediti sa masakrom u Odesi u maju 2014. godine, kada su desetine proruskih aktivista poginule u požaru.

    On je podsjetio da su žrtve napada u Hersonskoj oblasti bili civili koji su proslavljali Novu godinu, uključujući porodice sa djecom, i da tu nije bilo nikakvih vojnih meta.

    Iz Moskve je rečeno da je napad namjerno tempiran da bi se maksimizirale žrtve i da predstavlja ratni zločin.

    U napadu, koji se dogodio malo prije ponoći u srijedu, 31. decembra, u priobalnom selu Horli, učestvovalo je više dronova, od kojih je najmanje jedan imao zapaljivo punjenje.

    Prema posljednjim podacima, u napadu je poginulo najmanje 27 ljudi, uključujući jednog petogodišnjeg dječaka.

  • Tramp: Imam modrice od previše aspirina

    Tramp: Imam modrice od previše aspirina

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je u intervjuu za “Volstrit džurnal” da ima velike modrice na ruci zbog aspirina koji uzima i negirao je da je zaspao dok je prisustvovao javnim sastancima.

    On je modricu na ruci objasnio kao posljedicu aspirina koji svakodnevno uzima radi razrjeđivanja krvi.

    “Ne želim da mi gusta krv struji kroz srce”, rekao je predsjednik SAD.

    U intervjuu u kojem je tvrdio da je dobrog zdravlja, Tramp je promijenio svoju prethodnu izjavu o tome da je u oktobru imao magnetnu rezonancu, rekavši da je umjesto toga u pitanju bilo CT skeniranje.

    Tramp, koji je sa 79 godina najstarija osoba koja je preuzela predsjedničku funkciju u SAD, rekao je u intervjuu da je njegovo zdravlje savršeno i izrazio frustraciju zbog interesovanja medija za ovu temu.

  • Broj poginulih u Švajcarskoj raste: Najmanje 40 mrtvih, više od 100 povrijeđenih

    Broj poginulih u Švajcarskoj raste: Najmanje 40 mrtvih, više od 100 povrijeđenih

    Prema pisanju lokalnih švajcarskih medija broj poginulih u poznatom švajcarskom skijalištu Crans-Montana je najmanje 40 ljudi, dok je oko 100 osoba povrijeđeno.Međutim, švajcarske vlasti zasad nisu potvrdile tačan broj poginulih.

    Na konferenciji za novinare zapovjednik policije govorio je o nekoliko desetina mrtvih.Iako su švajcarske vlasti rekla da vjeruju da je u požaru stradalo “nekoliko desetina” ljudi, i istakli da u ovom trenutku ne mogu dati precizniji podatak, italijansko ministarstvo spoljnih poslova je, pozivajući se na švajcarsku policiju, navelo da se vjeruje da je stradalo oko 40 ljudi.

    Kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Francuske, u požaru u baru povređeno je dvoje njihovih državljana.

    Oni su prebačeni u bolnicu. Njihovo stanje trenutno nije poznato.

    Kako prenose mediji, nakon stravičnog požara u bar u luskuznom skijalištu u akciji je učestvovalo 40 ambulantnih vozila hitne pomoći, 150 spasilaca i 10 helikoptera.U požaru je povređeno više od 100 ljudi, od kojih mnogi teško.

    Uglavnom su svi prebačeni u bolnicu u Valeu, a odjeljenje intenzivne njege je puno.

    Prema pisanju švajcarskih medija, kantonalna vlada proglasila je izvanredno stanje nakon eksplozije u Crans-Montani.

    Kako stoji u saopštenju u koje je imao uvid švajcarski dnevnik Blick, odluka je donesena kako bi se tokom sljedećih dana odmah mobilizovali svi potrebni resursi.

    Kantonalna vlada poručila je da izražava duboku solidarnost sa svima pogođenima tragedijom te da su njihove misli uz žrtve, njihove porodice i sve ostale stradale.

  • Tajni plan Rusije: Otkriveno šta žele raditi na Mjesecu

    Tajni plan Rusije: Otkriveno šta žele raditi na Mjesecu

    Rusija planira u narednoj deceniji postaviti nuklearnu elektranu na Mjesec kako bi snabdjela energijom svoj lunarni svemirski program i zajedničku rusko-kinesku istraživačku stanicu, u trenutku kada se velike sile utrkuju u istraživanju Zemljinog jedinog prirodnog satelita.

    Otkako je sovjetski kosmonaut Jurij Gagarin 1961. godine postao prvi čovjek u svemiru, Rusija se ponosila statusom vodeće sile u svemirskim istraživanjima. Međutim, posljednjih decenija zaostaje za Sjedinjenim Državama, a sve više i za Kinom.

    Ruske ambicije pretrpjele su težak udarac u avgustu 2023. godine, kada se bespilotna misija Luna-25 srušila na površinu Mjeseca tokom pokušaja slijetanja. Ilon Mask je u međuvremenu revolucionarisao lansiranje svemirskih letjelica, oblast u kojoj je Rusija nekada imala veliku prednost, navodi Reuters.

    Dugoročno istraživanje Mjeseca
    Ruska državna svemirska agencija Roskosmos objavila je u saopštenju da planira izgraditi lunarnu elektranu do 2036. godine i da je u tu svrhu potpisala ugovor sa aeronautičkom kompanijom Lavochkin Association. Roskosmos nije izričito naveo da će elektrana biti nuklearna, ali među učesnicima projekta nalaze se ruska državna nuklearna korporacija Rosatom i Kurchatov institut, vodeći ruski institut za nuklearna istraživanja.

    Prema Roskosmosu, svrha elektrane je snabdijevanje energijom ruskog lunarnog programa, uključujući rovere, opservatorijum i infrastrukturu zajedničke rusko-kineske Međunarodne lunarne istraživačke stanice.

    „Projekt je važan korak ka stvaranju stalno funkcionalne naučne lunarne stanice i prelasku sa jednokratnih misija na dugoročni program istraživanja Mjeseca“, poručili su iz Roskosmosa.

    Direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov izjavio je u junu da je jedan od ciljeva korporacije postavljanje nuklearne elektrane na Mjesec, kao i istraživanje Venere, poznate kao Zemljina „sestra“ planeta. Mjesec, koji je udaljen 384.400 kilometara od Zemlje, stabilizuje Zemljino naginjanje ose, čime doprinosi stabilnijoj klimi. Takođe izaziva plimu i oseku u svjetskim okeanima.

    Nova utrka
    Rusija nije jedina sa takvim planovima. NASA je u avgustu objavila namjeru da postavi nuklearni reaktor na Mjesec do prvog tromjesečja fiskalne 2030. godine. „U utrci smo za Mjesecom, u utrci sa Kinom. A da bismo imali bazu na Mjesecu, potrebna nam je energija“, rekao je tada američki ministar prometa Šon Dafi, komentarišući planove.

    Dodao je da Sjedinjene Države trenutno zaostaju u utrci za Mjesecom i naglasio da je energija ključna kako bi se omogućio život na Mjesecu i dalji let ljudi prema Marsu.

    Međunarodna pravila zabranjuju postavljanje nuklearnog oružja u svemir, ali ne zabranjuju korišćenje nuklearnih izvora energije u svemiru, pod uslovom da se poštuju određena pravila.

    Neki svemirski analitičari predviđaju „zlatnu groznicu“ na Mjesecu: NASA navodi procjene da se na Mjesecu nalazi oko milion tona helijuma-3, izotopa helijuma koji je na Zemlji izuzetno rijedak. Na Mjesecu se nalaze i rijetki zemni metali – ključni za pametne telefone, računare i napredne tehnologije, uključujući skandijum, itrium i 15 lantanoida, prema istraživanjima kompanije Boeing, prenosi Dnevno.

  • O sudbini BiH i regiona odlučuju 3 STRUJE u Vašingtonu

    O sudbini BiH i regiona odlučuju 3 STRUJE u Vašingtonu

    U februaru ove godine Majkl Marfi povučen je s pozicije ambasadora SAD u BiH. Do danas, američka administracija nije imenovala njegovog nasljednika.

    Negdje u isto vrijeme, ambasador SAD u Srbiji, Kristofer Hil, takođe je napustio svoju dužnost, a iz Vašingtona u Beograd još nije stigla njegova „zamjena“.

    Prema nekim najavama, početkom sljedeće godine trebalo bi da dođe do povlačenja ambasadora SAD u Podgorici i Skoplju, takođe bez obezbijeđenih nasljednika što, prema ocjeni pojedinih analitičara, predstavlja jasan dokaz da su SAD, navodno, izgubile interes za Zapadni Balkan.

    Da li su Amerikanci zaista odlučili da ovaj region ostave „po strani“, odnosno da im zbivanja na Zapadnom Balkanu više ne predstavljaju jednu od prioritetnih tačaka u spoljnoj politici, pitali smo za mišljenje stručnjake za međunarodne odnose iz Republike Srpske i regiona.

    Prema mišljenju profesora geopolitike, Srđana Perišića, upadljivo odsustvo ambasadora SAD u njihovim diplomatskim predstavništvima u BiH i Srbiji, kao i najava da će uskoro isto stanje biti u Podgorici i Skoplju, predstavlja dokaz „previranja“ u američkoj spoljnoj politici.

    – Postoji nekoliko struja ili političkih klanova u Vašingtonu koji različito posmatraju Balkan. Pouzdano znam da jedna struja smatra da po pitanju Balkana SAD treba da se dogovore s Rusima. Druga struja želi da se nastavi dosadašanja politika, a to je da se američko prisustvo na Balkanu oslanja na Albance. To predstavlja nastavak politike Kristofera Hila. Prva struja je prisutna u Bijeloj kući, a druga u Stejt departmentu – kaže Perišić za Srpskainfo.

    On dodaje da u Vašingtonu postoji i „treća struja“ koja, prema njegovim riječima, smatra da SAD treba da i dalje budu prisutne na Balkanu, ali na takav način da se ne samo „očiste“ ambasade, već i da se ambasador pošalje u samo jednu balkansku zemlju, odnosno Srbiju.

    – Ta struja smatra da u ambasadama SAD u Sarajevu, Podgorici, Skoplju, pa čak i u Prištini, treba da budu otpravnici poslova koji će biti na vezi s ambasadorom u Beogradu. Ta struja, takođe, smatra da Balkan ne treba prepustiti Rusima, ali da treba, na neki način, izaći u susret Srbima. Ta struja smatra i da treba promijeniti političke elite u Srbiji, BiH i Crnoj Gori – tvrdi Perišić.

    On, takođe, ocjenjuje da su aktuelne vlasti u Republici Srpskoj i lider SNSD Milorad Dodik „shvatili šta se dešava u razgovorima između Moskve i Vašingtona“, kao i postojanje „raznih struja oko Donalda Trampa“.

    – Da se razumijemo, Tramp s ovim nema ništa. On će se pridružiti onoj struji koja mu se nametne i koja bude najubjedljivija – tvrdi Perišić.

    S druge strane, bivši karijerni diplomata i stručnjak za međunarodne odnose iz Beograda, Srećko Đukić, smatra da trenutna situacija, u kojoj SAD uskoro neće imati ambasadore u skoro svim balkanskim državama, predstavlja „samo incident“.

    – To je trenutno i ne isključujem mogućnost da u još nekom regionu postoji takva praznina u američkoj diplomatiji – kaže Đukić za Srpskainfo.

    U toku je, tvrdi on, velika „perestrojka“ američke diplomatije i njeno prevođenje na „trampizam i ideologiju MAGA“.

    – Tome, ipak, ne bih davao preveliki značaj i pažnju. Da je tako, govori i nekoliko krupnih poteza koje je američka administracija donijela na različitim nivoima. Tu imate zakon o Zapadnom Balkanu u kom se pominje Srbija, a ima i jedan zakon, koji je u toku, i tiče se američke nacionalne strategije i koji bi Tramp trebalo da potpiše do kraja godine – ističe Đukić.

    Radi se, prema njegovim riječima, o dokumentima i zakonima s izvršnom snagom koji predviđaju da se Rusija mora „energetski povući“ sa Balkana.

    – Van fokusa javnosti ostaju obaveze koje imaju izvršni karakter za Stejt department, Ministarstvo finansija, za OFAC, kao i niz drugih organa SAD. Ne smatram da SAD više nisu posvećene Zapadnom Balkanu. Naprotiv. Čini mi se da su sada više posvećene ovom prostoru nego što su to bile za vladavine demokrata, još od predsjedničkog mandata Baraka Obame – kaže Đukić.

    Tačno je, dodaje on, da SAD već skoro godinu dana nemaju ambasadora u BiH i Srbiji.

    – Međutim, to ne znači da ambasade SAD u Beogradu i Sarajevu ne rade punim kapacitetom. Ambasadori nekad ne moraju da bude glavne ličnosti u ambasadi, već su to službenici koji tamo rade i prenose informacije – zaključuje Đukić.

  • Putin odbija novi mirovni plan, ovo su njegovi zahtjevi

    Putin odbija novi mirovni plan, ovo su njegovi zahtjevi

    Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da trenutni prijedlog ne zadovoljava ključne ruske interese. Moskva plan od 20 tačaka vidi tek kao početnu tačku za dalje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.

    Ključni ruski zahtjevi
    Prema izvoru, Moskva smatra da planu “nedostaju odredbe važne za Rusiju i ne odgovara na mnoga pitanja”. Kremlj posebno insistira na “garancijama protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO na istok” te traži obavezu o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog ulaska u Evropsku uniju.

    Osim toga, Rusija je nezadovoljna zbog “nedostatka ograničenja” veličine ukrajinskih oružanih snaga i vrsta naoružanja koje smije posjedovati.

    Na popisu zahtjeva su i “jasne garancije ” u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini, kao i ukidanje zapadnih sankcija te rješavanje sudbine ruske imovine zamrznute na Zapadu.

    Izvor je dodao kako Rusija trenutni dokument smatra “prilično tipičnim ukrajinskim planom”, ali da će ga “proučiti hladne glave”.

    Zelenski nudi velike ustupke
    Index podsjeća, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski juče je prvi put javno iznio sadržaj mirovnog plana od 20 tačaka dogovorenog sa Sjedinjenim Državama.

    Tom je prilikom naglasio da Ukrajina ne prihvata zahtjev za odricanjem od članstva u NATO-u, što je bilo uključeno u raniji plan od 28 tačaka.

    Zelenski je takođe otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija protiv Rusije, ali da ih Vašington namjerava postepeno ukidati nakon završetka rata.

    Zelenski je dodao da očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana stupi u kontakt s Kremljom.

    Ukrajinski predsjednik takođe je raspravljao o detaljima bezbjednosnih garancija između Ukrajine, Sjedinjenih Država i evropskih zemalja, koja bi činila ključni dio svakog mirovnog sporazuma s Rusijom.

    Nacrt sporazuma od 20 tačaka predstavlja skraćenu verziju prvotnog plana od 28 tačaka o kojem su SAD prethodno razgovarale s ruskom stranom.

    Zelenski je u svojim izjavama predstavio ono što ukrajinska strana smatra prihvatljivim kompromisom za povlačenje svojih trupa iz dijelova Donjecke regije koje trenutno ne drže ruske snage.

    To područje uključuje “pojas utvrđenja”, odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno stoje na putu bilo kakvom potencijalnom ruskom napredovanju dublje u unutrašnjost Ukrajine.

    Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora praktično ustupiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan uspio.

    Objašnjavajući stav svoje zemlje, ukrajinski predsjednik rekao je da bi Rusija morala povući svoje snage s teritorije ekvivalentnog onome koji bi ustupile ukrajinske trupe, čime bi se stvorila demilitarizovana zona oko nekih od sadašnjih linija fronta.

    “Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona predviđa praktično demilitarizovanu zonu – što znači da se teške snage uklanjaju s ovog područja – i udaljenost, na primjer, iznosi 40 kilometara (moglo bi biti pet, 10 ili 40 kilometara) – tada, ako su ova dva grada, Kramatorsk i Slavjansk, naša slobodna ekonomska zona, Rusi bi morali povući svoje trupe u skladu s tim za pet, 10 ili 40 kilometara,” rekao je Zelenski.

    Ako Rusija opet napadne, SAD i Evropa će odgovoriti
    Između ostalog ključnim tačkama nacrta plana koje je Zelenski iznio, uključujući predložene izmjene Kijeva, nalaze se potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i bezbjednosne garancije koja bi Ukrajini pružili SAD, NATO i evropske države, a koja bi, prema Zelenskom, “odražavala članak 5” – temeljno načelom uzajamne odbrane NATO-a.

    Plan bi predviđao vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi ako Rusija napadne Ukrajinu, ali garancija bi bila povučena ako Ukrajina pokrene napad na Rusiju ili bez provokacije otvori vatru na rusku teritoriju.

    Plan takođe uključuje paket za poslijeratni privredni oporavak Ukrajine, uključujući osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, centre na podatke i umjetnu inteligenciju, kao i ulaganja američkih kompanija u ukrajinski sektor prirodnog gasa.

    Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke uzrokovane ratom na 800 milijardi dolara.

    Predlaže se i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporožje, trenutno pod ruskom kontrolom, prema kojem bi elektranom upravljalo zajedničko američko-ukrajinsko preduzeće. Pedeset odsto proizvedene električne energije išlo bi Ukrajini, a ostatak bi raspoređivale SAD.

    Planom se traži i povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajivske, Sumske i Harkovske regije.

    Cijeli proces bio bi formaliziran pravno obavezujućim sporazumom, čije bi sprovođenje nadziralo i garantovao Savjet za mir kojim bi predsjedao američki predsjednik Donald Tramp, a potpuni prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon što se sve strane usuglase.

    Referendum kao konačna potvrda
    Kontrola teritorija ostaje najsloženije pitanje svakog sporazuma. Zelenski je opširno govorio i o mogućem nacionalnom referendumu u Ukrajini kojim bi se formalizovao kraj rata.

    “Ljudi bi tada mogli birati: odgovara li nam ovaj kraj ili ne?” rekao je. “To bi bio referendum. Referendum zahtijeva najmanje 60 dana. I potreban nam je pravi prekid vatre na 60 dana; inače ga ne možemo održati. Drugim riječima, referendum ne bi bio legitiman.”

    Zelenski je dodao da se od ljudi koji žive na teritorijima pod kontrolom Rusije ne može očekivati da pošteno glasaju.

    “Ali na teritoriji koji kontrolišemo, gdje se pravni i pošteni referendum zapravo može sprovesti, proces glasanja i pripreme – baš kao, usput rečeno, s potencijalnim izborima o kojima naši partneri govore – mora se odvijati u bezbjednim uslovima,” rekao je. “Bez bezbjednosti, legitimitet je takođe upitan. Sve to objašnjavamo našim partnerima.”

    Napori SAD i reakcija Kremlja
    Mirovni napori Trampove administracije, predvođeni posebnim izaslanikom SAD-a Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom, posljednjih sedmica bilježe polagan napredak.

    Tokom vikenda, ukrajinska delegacija predvođena sekretarom Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rustemom Umerovim i izaslanik Kremlja Kiril Dmitriev sastali su se odvojeno sa svojim američkim kolegama u razgovorima koje je Vitkof opisao kao “konstruktivne i produktivne”.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je Dmitriev Putinu podnio “detaljan izvještaj o rezultatima svog putovanja u Majami”. “Na osnovu tih informacija, Moskva će formulisati svoje sljedeće korake i nastaviti kontakte u vrlo bliskoj budućnosti putem postojećih kanala”, rekao je. Peskov je odbio ulaziti u detalje, rekavši da Moskva smatra “kontraproduktivnim” raspravljati o pregovorima u medijima.

  • Tramp: Srećan Božić svima, čak i radikalnom ljevičarskom ološu

    Tramp: Srećan Božić svima, čak i radikalnom ljevičarskom ološu

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp uputio je božićnu čestitku putem svoje društvene mreže Truth Social, u kojoj je, pored prazničnih želja, iznio i niz političkih poruka i tvrdnji o stanju u zemlji.

    U svom prepoznatljivom stilu Tramp je čestitao Božić „svima“, ali je pritom oštro napao političke protivnike, prije svega, kako ih je nazvao, „radikalnu ljevicu“, optužujući je da pokušava da uništi Sjedinjene Države.

    „Srećan Božić svima, uključujući i radikalnu ljevicu – ološ koji čini sve što može da uništi našu zemlju, ali u tome teško propada“, napisao je Tramp.

    U nastavku poruke naveo je da su, prema njegovim riječima, riješeni ključni problemi s kojima se Amerika ranije suočavala, poput otvorenih granica, pitanja transrodnosti u sportu i, kako je rekao, slabe primjene zakona.

    „Više nemamo otvorene granice, muškarce u ženskom sportu, ‘transrodnost za svakoga’ niti slabu primjenu zakona“, poručio je Tramp.

    Govoreći o ekonomiji i bezbjednosti, Tramp je iznio niz pozitivnih pokazatelja, tvrdeći da Sjedinjene Države bilježe rekorde na berzama, nizak kriminal i snažan privredni rast.

    „Ono što imamo jeste rekordan berzanski rast i penzione fondove (401K), najniže stope kriminala u posljednjih nekoliko decenija, nema inflacije i juče zabilježen rast BDP-a od 4,3 odsto, dva procentna poena iznad očekivanja“, naveo je on.

    Posebno je istakao ulogu carina u ekonomskom rastu, tvrdeći da su one donijele „bilione dolara rasta i prosperiteta“, kao i, prema njegovim riječima, „najjaču nacionalnu bezbjednost koju su Sjedinjene Države ikada imale“.

    Poruku je završio tvrdnjom da su Sjedinjene Američke Države ponovo stekle međunarodni ugled.

    „Ponovo smo poštovani, možda kao nikada ranije. Bog blagoslovio Ameriku“, zaključio je Tramp.