Kategorija: Svijet

Američki mediji objavili su informacije o nesuglasicama između lidera zemalja članica NATO saveza zbog nedavne odluke Estonije da se, nakon upada ruskih borbenih aviona u njen vazdušni prostor, pozove na Član 4. ovog saveza.

Prema tim navodima, generalni sekretar NATO-a Mark Rute sukobio se prošle sedmice sa estonskim premijerom Kristenom Mihalom nakon što je Estonija zatražila konsultacije u okviru Člana 4.

Kako su izjavila tri evropska zvaničnika, koja su govorila pod uslovom anonimnosti, Rute je tvrdio da ponovljeno pozivanje na ovaj član umanjuje njegov značaj.

Jedan od izvora naveo je da je Rute čak povisio ton prema Mihalu, upozorivši da savez mora biti pažljiv kada i koliko često šalje signale uzbune.

Prema tvrdnjama zvaničnika, Rute je istakao da bi Član 4. mogao biti primenjivan svaki put kada Rusija naruši suverenitet – bilo upadom dronova, borbenih aviona, sajber napadima ili na drugi način.

Zvaničnici Estonije potvrdili su da je došlo do razgovora između Mihala i Rutea, ali su naglasili da je generalni sekretar saveza izrazio podršku Estoniji.

Od osnivanja NATO-a 1949. godine, Član 4. aktiviran je devet puta. Nakon estonskog zahtjeva, savez je uputio direktno upozorenje Rusiji da će na svako dalje kršenje odgovoriti „svim sredstvima odbrane“.

Ministar odbrane Estonije poručio je da je njegova zemlja spremna da obori ruske avione koji ponovo naruše njen vazdušni prostor, ukoliko to bude neophodno.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu doputovao je u Vašington gdje se sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom. Uoči zajedničkog obraćanja u Bijeloj kući, Tramp je izrazio uvjerenje da se mir u Gazi može brzo postići, a potom je predstavljen mirovni plan za okončanje sukoba.

Na ulasku u Bijelu kuću dvojica lidera srdačno su se pozdravila, a Tramp je istakao da vjeruje u postizanje dogovora. „Veoma sam uvjeren da će mir u Gazi biti postignut, a ako Hamas odbije plan, Izrael može računati na punu podršku Vašingtona“, rekao je američki predsjednik.

Iz Bijele kuće je saopšteno da je održan trilateralni telefonski sastanak Trampa, Netanjahua i katarskog premijera šeika Mohameda bin Abdulrahmana Al Tanija. Tom prilikom Netanjahu se izvinio zbog izraelskog napada u Dohi, istakavši da je pogibija katarskog vojnika bila nenamjerna i da Izrael ubuduće neće narušavati katarski suverenitet. Al Tani je pozdravio ove garancije, a razgovaralo se i o regionalnoj bezbjednosti i stabilnosti.

Mirovni plan koji je Bijela kuća objavila predviđa oslobađanje svih izraelskih talaca u roku od 72 sata od prihvatanja sporazuma. Istovremeno, izraelske snage bi se povukle na dogovorene linije, dok bi nakon oslobađanja talaca Izrael oslobodio 250 Palestinaca osuđenih na doživotne kazne i 1.700 pritvorenih poslije 7. oktobra 2023. Gaza bi bila stavljena pod međunarodnu upravu uz učešće bivšeg britanskog premijera Tonija Blera.

Planom se predviđa da Hamas bude razoružan, a da mu pripadnici imaju mogućnost mirnog povlačenja iz Gaze. Takođe je naglašeno da Palestinska uprava ne može imati ulogu bez ozbiljne reorganizacije, dok bi arapske i muslimanske zemlje garantovale sprovođenje demilitarizacije.

Netanjahu je podržao plan, naglasivši da on omogućava ostvarenje izraelskih ratnih ciljeva. „Ovaj plan će vratiti naše taoce, ukloniti vojne kapacitete Hamasa i osigurati da Gaza nikada više ne predstavlja prijetnju Izraelu“, rekao je izraelski premijer.

Dodao je da će izraelske snage ostati u Gazi „u doglednoj budućnosti“ i poručio da, ukoliko Hamas odbije ili izigra sporazum, Izrael će sam „završiti posao“. Netanjahu je Trampa nazvao „najvećim prijateljem Izraela u Bijeloj kući“ i zahvalio njegovim saradnicima na doprinosu približavanju Izraela i arapskih država.

Tramp je naglasio da je „današnji dan istorijski za svijet“, te da se razgovaralo o Iranu, trgovini, proširenju Avramovih sporazuma i, prije svega, o trajnom miru na Bliskom istoku. „Ovaj plan može biti novi početak za Gazu i cijeli region“, poručio je američki predsjednik.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je ukaz o regrutaciji ruskih građana za vojnu službu u periodu od oktobra do decembra 2025. godine.

Dokument je objavljen na zvaničnom portalu na kojem se objavljuju ukazi i zakoni.

“Od 1. oktobra do 31. decembra 2025. izvršiti regrutaciju 135.000 građana Ruske Federacije uzrasta od 18 do 30 godina, koji nisu u rezervi i podliježu obaveznoj vojnoj službi”, navodi se u dokumentu, prenosi Index.

Istim ukazom naređeno je i otpuštanje iz vojne službe vojnika, mornara, narednika i dočasnika kojima je istekao rok služenja.

Ruska vlada, regionalne vlasti i komisije za regrutaciju zadužene su da sprovedu sve potrebne mjere.

Saveznim ministrima, rukovodiocima saveznih službi i agencija takođe je naloženo da obezbijede regrutovanje ruskih građana zaposlenih u saveznim ministarstvima, drugim organima izvršne vlasti i organizacijama koje su podređene nadležnim saveznim tijelima.

ovor Sergeja Lavrova pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija ocijenjen je kao do sada najsnažniji i najdetaljniji odgovor Moskve na djelovanje zapadnih zemalja u vezi sa Kosovom i Republikom Srpskom. Takav nastup, prema riječima bivšeg ambasadora pri UN Vladislava Jovanovića, nosi i određenu vrstu rizika za Rusiju, ali je izveden promišljeno i sa jasnom političkom porukom.

Jovanović je naglasio da je ruski ministar spoljnih poslova otvoreno prozvao strane aktere zbog miješanja u unutrašnja pitanja regiona, u trenutku kada se i sama Rusija suočava sa intenzivnim pritiscima sa Zapada, prije svega iz Sjedinjenih Američkih Država.

U svom izlaganju Lavrov je upozorio da se u Bosni i Hercegovini i na Kosovu sprovode organizovani pritisci usmjereni protiv srpskog naroda i njegovih osnovnih prava. Prema njegovim riječima, ugroženi su „životni interesi Srba, uključujući i temeljna prava srpske pravoslavne vjere“.

On je podsjetio i na Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN, ocijenivši da je jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova u suprotnosti sa međunarodnim pravom. Potezi Zapada, istakao je, predstavljaju pokušaj razgradnje državnog poretka Srbije i njenog suvereniteta, čime se direktno narušava stabilnost Balkana. Moskva, kako je dodao, ostaje čvrsta u podršci teritorijalnom integritetu Srbije.

Iako je Rusija i ranije zauzimala stav u odbrani srpskih interesa, Jovanović je ocijenio da je Lavrovljev govor bio posebno precizno oblikovan i da je u aktuelnim globalnim okolnostima predstavljao svojevrsno iznenađenje. „Prvi put je obuhvaćena cjelokupna problematika od suštinskog značaja – i Kosovo i Metohija, i Republika Srpska“, rekao je on.

Govoreći o naglasku na „napadima na životne interese srpskog naroda“, Jovanović je podsjetio da je Lavrov nedavno razgovarao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, što je vjerovatno dodatno učvrstilo njegovu poruku. „Ovo je novi iskorak u javnoj i principijelnoj podršci Srbije, posebno jer se istovremeno pominju i Srpska i Kosovo“, dodao je.

Prema njegovoj ocjeni, nastup ruskog ministra pred Generalnom skupštinom UN pokazuje i političku hrabrost, budući da se dešava u trenutku kada je sama Rusija suočena sa ozbiljnim izazovima na međunarodnoj sceni. „Iako je nakon susreta sa Amerikancima postojalo više optimizma da će se problemi rješavati dogovorom, sada se uočava taktički zaokret. Lavrov je poručio da problemi ne dolaze od Rusije, već od drugih, i time je pitanja Kosova i Republike Srpske izvukao iz lokalnog okvira i postavio ih na globalnu ravan“, naglasio je Jovanović.

On je podsjetio da je raspad Jugoslavije, započet spolja, proces koji još nije završen. „Ni danas se Srbija ne ostavlja na miru, jer postoji interes da se dodatno oslabi. NATO agresija iz 1999. godine bila je uvod u globalnu krizu, jer je tada prvi put primijenjena vojna sila protiv zemlje koja je branila sopstvenu teritoriju. To je bio presedan i grubo kršenje međunarodnog prava. Rusiji je jasno da je tada započelo sprovođenje novog svjetskog poretka, a takva praksa mora prestati“, zaključio je Jovanović.

Američki predsjednik Donald Tramp ovlastio je Ukrajinu da pokrene napade duboko unutar terotorije rusije, izjavio specijalni izaslanik američkog predsjednika za Ukrajinu Kit Kelog u intervjuu za Foks njuz.

Na direktno pitanje da li američki predsjednik vjeruje da Ukrajina može da napadne Rusiju oružjem dugog dometa, Kelog je odgovorio da je predsjednik Tamp Ukrajini dao ovlašćenje za takve udare.

– Mislim da je, nakon što sam pročitao šta je rekao predsjednik Tramp i šta su rekli potpredsjednik Vens i državni sekretar Rubio, odgovor potvrdan. Iskoristite priliku da udarite sa velike udaljenosti – rekao je Kelog i podsjetio da Pentagon ranije nije davao Ukrajini dozvolu za izvođenje takvih udara.

Kako je objavio Vol Strit DŽurnal (WSЈ) predsjednik SAD rekao je i svom ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da je spreman da ukine zabranu udara američkim oružjem na rusku teritoriju.

– Svi bi trebalo da slijede ono što kaže Tramp. Prema Ustavu SAD on je vrhovni komandant američke vojske i njemu se svi povinuju. Kada predsjednik ide lijevo i ti ideš lijevo. Ako kaže da ideš desno, ideš desno. To je predsjednik. Posljednji put kada smo to provjerili (na izborima) niko od nas nije dobio elektorske glasove, ali on jeste – rekao je Kelog.

Portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova rekla je da kada Zapad odluči da uništi neku državu, djeluje bez ikakve savjesti na svim frontovima.

Ona ja ovo rekla komentarišući izjavu suosnivača “Telegrama” Pavela Durova da je prije oko godinu dana Pariz zatražio da pomogne Moldaviji u cenzurisanju “Telegram” kanala uoči predsjedničkih izbora.

“Ko bi posumnjao? Kada Zapad odluči da uništi još jednu državu, djeluje bez ikakve savjesti na svim frontovima”, istakla je Zaharova.