VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin: Zapad pokušava da destabilizuje Srbiju preko omladine

    Putin: Zapad pokušava da destabilizuje Srbiju preko omladine

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao je da se slaže sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u pogledu pokušaja obojene revolucije u Srbiji.

    Na pitanje istoričara Aleksandra Rakovića iz Srbije šta misli o pokušajima Zapada da organizuju obojenu revoluciju, Putin je odgovorio:

    “Situaciju u Srbiji pokušavaju da destabilizuju preko omladine. Mladi ljudi koji izlaze na proteste su patriote, sa njima treba voditi dijalog, što Vučić i pokušava. Snage koje ih guraju na ulicu žele da srpski narod strada još više.”

    On se složio sa ocjenama da Zapad pokušava da na silu smijeni vlast u Srbiji.

    “Obojene revolucije ne vode ničemu dobrom, treba ostati u okvirima ustavnih normi”, rekao je on.

  • Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Tramp prijeti otpuštanjima i ukidanjem projekata ako se vlada ne otvori

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je juče da bi moglo doći do otpuštanja državnih službenika i smanjenja projekata ako se federalna vlada ponovo ne otvori.

    “Možda bude otpuštanja, a to je njihova krivica (demokrata u Kongresu). Možemo da smanjimo projekte koje su htjeli, omiljene projekte, i oni bi bili trajno ukinuti”, rekao je Tramp u intervjuu za OAN televizijsku mrežu, upitan o nedavnom memorandumu Kancelarije za upravljanje i budžet, u kojem je najavljena mogućnost otpuštanja radnika.

    Tramp je naveo da bi mogao smanjiti projekte koji nisu bili odobreni “na pravi način”, naglašavajući da će vjerovatno donijeti takve odluke. Savezna vlada je djelimično zatvorena u srijedu nakon što Kongres nije postigao dogovor o finansiranju, dok je nastavljen rad samo za najosnovnije usluge.

    Tramp je rekao da su prihodi od novih tarifa tek počeli pristizati, ali da bi mogli dostići bilion dolara godišnje. Dodao je da će neki od tih prihoda biti iskorišteni za smanjenje državnog duga, koji bi mogao dostići 38 biliona dolara.

    Američki predsjednik naveo je da razmatra korištenje prihoda od tarifa kako bi izdao “čekove povrata novca za Amerikance”.

    “Takođe bismo mogli napraviti raspodjelu za ljude, skoro kao dividendu za ljude Amerike. Razmišljamo možda o iznosu od 1.000 do 2.000 dolara. To bi bilo sjajno”, rekao je Tramp.

  • Vašington odbija isporuku raketa dugog dometa

    Vašington odbija isporuku raketa dugog dometa

    SAD vjerovatno neće isporučiti Ukrajini krstareće rakete dugog dometa “Tomahawk”, uprkos tome što su godinama na listi želja Kijeva.

    Vijest, koju je sinoć objavio Rojters, pozivajući se na neimenovanog američkog zvaničnika i tri druga izvora, umanjuje nade da će ukrajinski arsenal uskoro biti značajno ojačan, izvještava Kijevski independent.

    Nada nakon sastanka sa Zelenskim
    Odluka dolazi kao iznenađenje, s obzirom na to da je potpredsjednik SAD Dž. D. Vens nedavno rekao da Vašington razmatra zahtjev Kijeva za rakete dometa do 1.000 milja. Navodno je sam ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao na ovom pitanju tokom sastanka sa Donaldom Trampom na marginama Generalne skupštine UN 23. septembra.

    Prioriteti SAD i moć “Tomahawka”
    Iako SAD imaju značajan broj raketa “Tomahawk”, zvaničnici su objasnili Rojtersu da su postojeće zalihe prvenstveno namijenjene američkoj mornarici.

    Vašington, izgleda, preferira opciju obezbjeđivanja sistema kratkog dometa ili omogućavanja evropskim saveznicima da nabave oružje dugog dometa za Ukrajinu.

    Rakete Tomahawk su ključni dio američkog arsenala, poznate po svojoj sposobnosti da lete na malim visinama, izvode odbrambene manevre izbjegavanja i budu u stanju da reprogramiraju metu u letu.

    Za Kijev bi takvo oružje predstavljalo prekretnicu jer bi omogućilo precizne udare na komandne centre i logistička čvorišta duboko na ruskoj teritoriji.

    Reakcija Rusije i trenutna situacija
    Kremlj je već reagovao na mogućnost isporuke, a portparol Dmitrij Peskov upozorio je da će Rusija odgovoriti “na odgovarajući način” ako Vašington isporuči Tomahawke.

    S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin, na Valdaj forumu, ocijenio je potencijalnu isporuku kao vojno beznačajnu.

    Ukrajina se trenutno oslanja na rakete Western Storm Shadow, čiji je domet od 250 kilometara znatno manji od dometa Tomahawka, dok Rusija i dalje ima značajnu prednost i redovno napada ukrajinske gradove raketama Kalibr i Iskander.

    Ova diskusija se odvija u kontekstu novog sporazuma o naoružanju kroz koji Trampova administracija isporučuje pomoć Kijevu. Prvi paket, odobren 16. septembra, već je uključivao sisteme Patriot i HIMARS.

  • Tramp: SAD je u ratu sa narko-kartelima

    Tramp: SAD je u ratu sa narko-kartelima

    Predsjednik SAD Donald Tramp je donio odluku da su SAD u “nemeđunarodnom oružanom sukobu” sa narko-kartelima, prema dokumentu koji je upućen Kongresu i koji pojašnjava pravnu osnovu za američke napade na brodove s drogom kod Venecuele.

    Dokument, u koji je Rojters imao uvid, dostavio je zakonodavnom tijelu glavni pravnik Pentagona.

    Američka vojska je uništila najmanje tri broda u posljednjih mjesec dana i ubila najmanje 17 osoba, a kritičari optužuju Trampa da testira granice svojih predsjedničkih ovlašćenja.

    U dokumentu su ubijeni kvalifikovani kao “nezakoniti borci”.

    Napominje se da je Tramp odlučio da su narko karteli u suštini “nedržavne naoružane grupe” čije djelovanje “predstavlja oružani napad na Sjedinjene Države”.

    – Predsjednik je odlučio da su Sjedinjene Države u ne-međunarodnom oružanom sukobu sa ovim označenim terorističkim organizacijama – navedeno je u odluci.

    Dokument upućuje “Ministarstvo rata”, kako Tramp naziva Ministarstvo odbrane da preduzme operacije protiv njih u skladu sa zakonima ratnog sukoba.

    Trampova administracija tvrdi da napadi šalju jasnu poruku narko kartelima, posebno nakon što su ove organizacije označene kao terorističke ranije ove godine.

  • Oglasila se britanska policija nakon napada na sinagogu

    Oglasila se britanska policija nakon napada na sinagogu

    Načelnik britanske policijske jedinice za borbu protiv terorizma Lorens Tejlor izjavio je danas da je policija današnji napad na sinagogu u Mančesteru u kojem su poginule tri osobe okvalifikovala kao teroristički čin.

    “Na osnovu onoga što znamo, policija za borbu protiv terorizma je ovo proglasila terorističkim incidentom”, rekao je on na konferenciji za novinare ispred Skotland Jarda u Londonu, prenosi Gardijan.

     

    On je dodao da je napadača ubila policija i da vjeruje da policija za borbu protiv terorizma zna njegov identitet.

    Tejlor je rekao da je napad na jevrejsku zajednicu na Jom Kipur “razarajući” i kaže da se policija “brzo mobiliše” kako bi umirila jevrejsku zajednicu širom zemlje.

    Britanski premijer Kir Starmer je stigao u Dauning strit kako bi predsjedavao hitnoj sjednici odbora COBRA (Cabinet Office Briefing Rooms), koji čine visoki vladini i bezbjednosni zvaničnici.

    Starmer je zbog napada u sinagogi skratio svoje putovanje u Kopenhagen, gdje je prisustvovao samitu lidera.

    Gradska policija prethodno je saopštila da su tri osobe poginule, uključujući napadača, na koga su pucali policajci, u današnjem napadu u blizini sinagoge u Mančesteru.

    U saopštenju se navodi da ne postoji rizik za javnost i da mogu da se očekuju kontinuirane aktivnosti u vezi sa tim incidentom dok se nastavlja istraga, prenio je Gardijan.

    Ističe se da su policajci raspoređeni na ključnim lokacijama u gradu.

    Policija je pozvala stanovnike da izbjegavaju područje u blizini sinagoge.

    Londonska policija rasporedila je danas dodatne policijske snage u blizini sinagoga i drugih mjesta jevrejske zajednice u tom gradu, nakon napada u sinagogi u Mančesteru.

  • Peskov: Trampovi mirovni napori razbijaju se o stijenu evropskog militarizma

    Peskov: Trampovi mirovni napori razbijaju se o stijenu evropskog militarizma

    Mirovni napori američkog predsjednika Donalda Trampa u vezi sa Ukrajinom razbijaju se o stijenu evropskog militarizma, a uloga Evrope u eskalaciji situacije je maksimalna, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

    Peskov je izjavio za list Izvestija da militaristički stav Evrope ometa postizanje mirovnog rješenja za Ukrajinu.

    “Sve u svemu, vidimo da je Evropa zapala u militarističku, antirusku histeriju. Vidjećemo kako će se ovo završiti, ali ovakav stav ozbiljno ometa proces postizanja mirovnog rješenja sa Ukrajinom”, istakao je Peskov, prenio je Interfaks.

    Peskov je naveo da Rusija, s jedne strane, nastavlja specijalnu vojnu operaciju, a da, s druge strane, ostaje otvorena za pregovore i rješavanje svih  problema putem pregovora.

    Istakao je da Rusija nastavlja da podržava Trampove mirovne napore zbog toga što vjeruje da je to veoma važno, prenosi Tanjug.

    Peskov je rekao da Evropljani čine sve što mogu da podstaknu kijevski režim da bude nepopustljiv i da izbjegava dijalog.

    Prema njegovim riječima, čuju se izjave iz Brisela i evropski mediji pišu o potrebi obnove zidova između Evrope i Rusije.

    “Međutim, istorija je već pokazala apsurdnost i uzaludnost takvih akcija. Evropa zaista govori o pripremama za rat. Evropa govori o trošenju značajnog dijela budžeta u vojne svrhe”, ukazao je Peskov.

    Istakao je da Evropa praktično ne krije svoju želju da se upusti u provokativne akcije i da ozbiljno razmatra mogućnost, na primjer, blokiranja Baltičkog mora za komercijalni brodarski saobraćaj.

    “Dobro je što tamo još postoje trezne glave koje kažu da bi to moglo imati katastrofalne posljedice”, naveo je Peskov.

  • Peskov: Riješiti pitanje njemačkog državljanina

    Peskov: Riješiti pitanje njemačkog državljanina

    Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje Savjetom bezbjednosti UN da pokrene pitanje povratka slovu Dejtonskog sporazuma, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov i dodao da mora biti riješeno i pitanje njemačkog državljanina /Kristijana Šmita/.

    “Smatramo da je situacija i dalje veoma napeta u BiH…Situacija sa Republikom Srpskom je veoma napeta… Pitanje tog državljanina NJemačke, mora biti riješeno. Da li je potreban? Jasno je da nije”, rekao je Peskov za RT Balkan.

     

     

    On je istakao da je poterbno vratiti se slovu Dejtonskog sporazum.

    “Rusija će iskoristiti svoje predsjedavanje da se ovo osigura. Sa zapadnjacima je teško raditi, ali daćemo sve od sebe”, rekao je Peskov.

     

     

  • Putin iz Sočija: Ne možemo predvidjeti budućnost, ali moramo biti spremni na sve

    Putin iz Sočija: Ne možemo predvidjeti budućnost, ali moramo biti spremni na sve

    Globalni prostor je veoma dinamičan, promjene su brze i iznenadne, i na njih se mora reagovati u realnom vremenu, izjavio je u četvrtak predsjednik Rusije Vladimir Putin.

     

    On je na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju i dodao da je multipolarnost nastala kao direktna posljedica pokušaja zapadnih zemalja da uspostave hegemoniju.

    “Ne možemo predvidjeti budućnost, ali moramo biti spremni na sve. Odgovornost svakoga u takvim periodima istorije je izuzetno velika”, naveo je Putin dodajući da je svijet postao demokratičniji uz veći broj zemalja koje utiču na procese.

    Ruski predsjednik je istakao da su “bilo kakva rješenja moguća samo kroz sporazum koji zadovoljava sve učesnike”, prenose RIA Novosti.

    “Rusija je dva puta bila spremna da se pridruži NATO, 1954. i 2000. godine, nastojeći da smiri tenzije. Zapad je to odbio, ne odustajući od svojih stereotipa i pogleda na svijet. Klinton je prvobitno rekao da je pridruživanje NATO-u zanimljiva mogućnost, ali je potom rekao da je to nemoguće sprovesti”, istakao je ruski predsjednik.

    On je ocijenio da je moć SAD i njihovih saveznika dostigla vrhunac krajem 20. vijeka, ali da je nemoguće biti toliko moćan da bi se vladalo cijelim svijetom.

    “Rusija ne može biti izbačena iz međunarodne zajednice i izolovana jer je potrebna svijetu, bez Moskve, globalna ravnoteža, strateška, ekonomska, kulturna, ne može biti uspostavljena”, naglasio je Putin.

    “Evropska unija pokušava da ojača krhko jedinstvo alijanse ne povećavanjem njene efikasnosti, već stvaranjem slike Rusije kao neprijatelja, ali stanovnici evropskih zemalja vide i razumiju situaciju”, naveo je Putin i dodao da da su priče evropskih političara o ratu između Rusije i EU “besmislice”

    Tokom obraćanja, ruski predsjednik je naglasio i da su “protivnici Rusije učinili sve što su mogli da je dovedu u međunarodnu izolaciju”, ali da ti pokušaji nisu uspjeli, a da vladajuće elite i EU nastavljaju da “raspiruju histeruju” o ratu s Rusijom.

    Istovremeno, Putin je istakao da će odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biti ubjedljiv.

    Putin je otvorio je danas u Sočiju plenarnu sjednicu 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” kojoj prisustvuje i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat.

    Događaj “Valdaj” je okupio 140 učesnika iz više od 40 zemalja, uključujući stručnjake iz Ujedinjenog Kraljevstva, Indije, Njemačke, Kine, Malezije, Pakistana i Južne Afrike.

    Putin se tradicionalno sastaje sa učesnicima “Valdaja” od osnivanja kluba 2004. godine.

    Prva konferencija održana je u Velikom Novgorodu blizu jezera Valdaj, po kome je događaj i dobio ime, a od 2014. godine sastanci kluba održavaju se u Sočiju.

  • Orban: Mađarska ne želi sukob sa Moskvom

    Orban: Mađarska ne želi sukob sa Moskvom

    Mađarski premijer Viktor Orban rekao je da su razgovori na samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu pokazali da postoji sukob ideja u vezi sa Rusijom, navodeći da Mađarska, za razliku od nekih drugih evropskih zemalja, ne želi sukob sa Moskvom.

    Orban je u izjavi novinarima nakon samita isključio mogućnost učešća Mađarske u korištenju zamrznute ruske imovine.

    On je istakao da veliki broj evropskih zemalja nikada nije “okupirala Rusija”, ali da su te zemlje uvjerene da su u pravu i da imaju ratni plan kako da pobijede Ruse.

    – Znamo kako izgleda ruska ratna mašinerija. Ne sviđa nam se ta ideja. Dakle, mi imamo mirovni plan, ali drugi imaju ratni plan, i ta konfrontacija se dogodila – rekao je Orban.

    Mađarski premijer je oštro kritikovao ideju korištenja zamrznute ruske imovine za finansiranje dalje pomoći Ukrajini.

    – Belgijski premijer je evropskim liderima održao “veoma edukativnu prezentaciju” koja je pokazala da ideja nije baš obećavajuća, jer bi Belgija prvo trebalo da dobije garancije da će druge zemlje podijeliti svoju pravnu odgovornost za takav potez – rekao je Orban.

    On je istakao da je pitanje čiji je to novac, prenio je Gardijan.

    – Dakle, ako je to novac nekog drugog, Mađarska ga nikada neće dotaći. Mi nismo kradljivci, ovaj novac nije naš – poručio je Orban.

  • Rusi predložili rješenje za spas NIS-a

    Rusi predložili rješenje za spas NIS-a

    Ruska strana u pregovorima o američkim sankcijama, čija je primjena odložena do 8. oktobra, predlaže da Naftna industrija Srbije kupuje dio američke nafte, što bi, prema saznanjima Tanjuga, moglo biti jedno od rješenja za aktuelnu situaciju.

    Ukoliko SAD prihvate taj predlog, NIS bi nabavljao određenu količinu američke nafte i dopremao je preko Jadranskog naftovoda (JANAF), pri čemu bi se miješala sa drugom sirovom naftom i ulazila u tzv. korpu nafte NIS-a.

    Nije realna opcija da NIS u potpunosti pređe na preradu američke nafte da bi nastavio sa poslovanjem bez sankcija, jer domaća rafinerija nije tehnološki konfigurisana za to.

    Nezvanično, jedan od predloga ruske strane je i da neka od američkih kompanija preuzme 11,3 odsto akcija koje je Gasprom prenio na ćerku firmu Intelidžens, ali ostaje otvoreno pitanje koliko bi to prihvatile obje strane.

    Ministarstvo finansija SAD izdalo je 30. septembra novu posebnu licencu kojom je odloženo stupanje na snagu sankcija u punom obimu prema kompaniji NIS, omogućavajući nesmetano obavljanje operativnih aktivnosti najkasnije do 8. oktobra 2025. godine, saopštio je NIS.

    Prema ranijem odlaganju, sankcije su NIS-u trebalo da stupe na snagu 1. oktobra, ali je nakon pregovora koje je vodio predsjednik Aleksandar Vučić američka strana odlučila da rok pomjeri za još osam dana.

    Jadranski naftovod (JANAF) saopštio je da je od američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) dobio licencu za nastavak izvršavanja ugovora o transportu sirove nafte sa NIS-om do 8. oktobra. U narednim danima, uz podršku Vlade Hrvatske, JANAF će se obratiti OFAC-u sa zahtjevom za produženje licence.

    Američka administracija je prvi put najavila sankcije NIS-u polovinom decembra 2024. zbog ruskog vlasništva, a njihov početni datum primjene pomjeren je sa 28. februara za 30 dana.

    Akcionarsko društvo “Intelidžens” iz Sankt Peterburga, ćerka firma Gasprom grupe, preuzelo je polovinom septembra 11,3 odsto akcija NIS-a, čime je prešlo prag značajnog učešća. Promjena je stupila na snagu 19. septembra.

    Vlasnička struktura NIS-a ostala je uglavnom nepromijenjena: Gasprom njeft 44,85 odsto, Republika Srbija 29,87 odsto, ostali manjinski akcionari 13,98 odsto, a “Intelidžens” 11,3 odsto.

    Kompanija “Flystar Flight Support”, podružnica britanske Menzies grupe koja posluje i u Srbiji, dobila je 4. septembra od Agencije za energetiku licencu za skladištenje nafte i derivata nafte na 10 godina, a nedjelju dana ranije i licencu za trgovinu naftom i derivatima.

    “Flystar Flight Support” posluje u Srbiji od 2022. godine, zapošljava 13 ljudi i pruža usluge u vazduhoplovstvu – od poslovnih, privatnih i teretnih letova, do diplomatskih, medicinskih i humanitarnih letova, pokrivajući sve bivše zemlje SFRJ i Albaniju, prenosi Tanjug.