VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Tramp zaprijetio zauzimanjem Grenlanda “na teži način”

    Tramp zaprijetio zauzimanjem Grenlanda “na teži način”

    Predsjednik SAD Donald Tramp zaprijetio je da bi Vašington mogao zauzeti Grenland “na teži način”.

    On je novinarima rekao da neće dozvoliti da strateško ostrvo u sjevernom Atlantiku “padne u ruke Rusiji i Kini”.

    – SAD će uraditi nešto na Grenlandu, svidjelo se to njima ili ne – izjavio je Tramp.

    Američki lider tvrdi da će Rusija ili Kina zauzeti Grenland ukoliko Vašington ne bude djelovao, mada nije iznio dokaze za takve tvrdnje.

    – Volio bih da postignemo sporazum, znate, na lakši način. Ali ako to ne uradimo na lakši način, uradićemo na teži – poručio je Tramp.

    On nije precizirao o kakvom “težem načinu” govori, piše “Raša tudej”.

    Danska, koja ima suverenitet nad Grenlandom, protivi se pokušajima SAD da preuzmu kontrolu nad tim ostrvom.

  • Na pomolu “muslimanski NATO”

    Na pomolu “muslimanski NATO”

    Turska nastoji da se pridruži Saudijskoj Arabiji i Pakistanu u novom odbrambenom savezu po uzoru na NATO, prenijeli su turski mediji, što bi moglo stvoriti “novu sigurnosnu arhitekturu” i značajno utjecati na regionalnu ravnotežu snaga.

    Prema izvještajima, pregovori o učešću Turske su u “naprednoj fazi”, a postizanje dogovora smatra se vrlo vjerovatnim.

    Ovaj potez dolazi nakon što su Saudijska Arabija i Pakistan u septembru potpisali odbrambeni pakt koji tretira “svaku agresiju” na jednu članicu kao napad na sve, što direktno odražava član 5. Sjevernoatlantskog saveza (NATO).

    Izvori bliski pregovorima navode da Ankara ovaj aranžman vidi kao način za jačanje vlastite sigurnosti i odvraćanja potencijalnih prijetnji. Odluka je djelomično motivisana i pitanjima o pouzdanosti Sjedinjenih Američkih Država, kao i neizvjesnošću u vezi s predanošću predsjednika Donalda Trumpa NATO savezu, čiji je Turska dugogodišnji član.

    Šta svaka zemlja donosi u savez?

    Nihat Ali Ozcan, strateg iz ankaranskog instituta TEPAV, ističe da bi sve tri zemlje imale ogromne koristi od ovakvog saveza, s obzirom na njihove specifične doprinose:

    Saudijska Arabija: Posjeduje ogromne finansijske resurse zahvaljujući rezervama nafte.

    Pakistan: Jedina je islamska zemlja s nuklearnim oružjem, posjeduje balističke projektile i veliku stajaću vojsku.

    Turska: Donosi vojnike s bogatim borbenim iskustvom i visoko razvijenu namjensku industriju, uključujući naprednu proizvodnju dronova (Bayraktar i dr.).
    “Promjenjiva regionalna dinamika potiče zemlje da traže nove mehanizme za definiranje sigurnosnih partnerstava”, objasnio je Ozcan.

    Zatvaranje starih poglavlja

    Potencijalni ulazak Turske u ovaj pakt označava novu fazu u odnosima između Ankare i Rijada. Od početka Arapskog proljeća 2011. godine, Turska je bila blisko povezana s Katarom, podržavajući Muslimansko bratstvo, što je izazvalo tenzije sa Saudijskom Arabijom koja je 2014. proglasila Bratstvo terorističkom organizacijom.

    Odnosi su dotakli dno tokom blokade Katara 2017. godine, koju je predvodila Saudijska Arabija. Međutim, posljednjih godina došlo je do značajnog otopljavanja odnosa. Kao znak približavanja, tursko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da su ove sedmice saudijska i turska vojska održale svoj prvi pomorski sastanak u Ankari.

    Za Pakistan, koji već dugo održava vojnu saradnju s obje zemlje, ovaj savez dolazi u ključnom trenutku. Islamabad traži čvršće saveznike nakon kratkih sukoba s Indijom u maju i napetosti s talibanskom vladom u Afganistanu u oktobru.

    Pakistan optužuje Indiju i Afganistan za podršku pakistanskom ogranku talibana (TTP), koji je intenzivirao napade na pakistanskom tlu, uključujući i nedavne samoubilačke napade na sud u Islamabadu.

  • Vašington odbacuje optužbe Teherana o podsticanju protesta u Iranu

    Vašington odbacuje optužbe Teherana o podsticanju protesta u Iranu

    Sjedinjene Američke Države smatraju optužbe iranskog ministra spoljnih poslova Abasa Arakčija kao “neutemeljene” da Vašington podstiče proteste koji su se proširili Iranom, u trenutku kada je američki predsjednik Donald Tramp zaprijetio da će SAD reagovati ukoliko Teheran nasilno uguši demonstracije.

    Portparol Stejt departmenta saopštio je, reagujući na Arakčijeve izjave date tokom posjete Libanu, da takve tvrdnje predstavljaju pokušaj skretanja pažnje sa problema koje Iran ima na unutrašnjem planu, prenijela je Al DŽazira.

    – Ova izjava odražava zabludu i pokušaj da se skrene pažnja s ogromnih izazova s kojima se iranski režim suočava na unutrašnjem planu – rekao je portparol američkog Stejt departmenta.

    Iranski šef diplomatije Abas Arakči prethodno je optužio Sjedinjene Američke Države i Izrael da podstiču proteste u njegovoj zemlji.

    On je na konferenciji za novinare u Libanu izjavio da je “dosadašnje iskustvo američke vojne akcije protiv Irana bilo neuspješno i da bi ponovo doživjelo neuspjeh ukoliko bi se pokušalo da se ponovi”.

    Arakči je naveo i da je Teheran i dalje otvoren za pregovore sa SAD “ukoliko se budu vodili na osnovu međusobnog poštovanja i zajedničkih interesa”, ali je dodao da je Iran “spreman i za rat ukoliko je to cilj Vašingtona”.

    Protesti u Iranu su se proširili u atmosferi političkih tenzija, dok su istovremeno organizovani i skupovi podrške vlastima kao odgovor na demonstracije.

    Iranski predsjednik Masud Pezeškijan ranije je priznao postojanje nezadovoljstva u javnosti, navodeći da je vlada odgovorna za trenutne ekonomske probleme i pozvao zvaničnike da za stanje u zemlji ne okrivljuju spoljne faktore poput SAD.

    Aktivisti su objavili snimke protesta u pojedinim dijelovima Teherana, kao i u gradovima Isfahan, Mašhad, Kermanšah, Arak i Babel, gdje su demonstranti uzvikivali parole protiv vlasti, uz snažno prisustvo snaga bezbjednosti.

    Protesti su izbili zbog rasta cijena i pogoršanja životnog standarda, nakon što je vrijednost nacionalne valute pala na rekordno nizak nivo.

    Ovi protesti predstavljaju najveće demonstracije u Iranu od 2022. i 2023. godine, koje su uslijedile nakon smrti Mahse Amini tokom zadržavanja u policiji za moral zbog navodnog kršenja pravila oblačenja.

  • Apel iz Vašingtona: Pahlavi traži podršku Trampa za proteste u Iranu

    Apel iz Vašingtona: Pahlavi traži podršku Trampa za proteste u Iranu

    Opozicioni lider i sin pokojnog bivšeg iranskog šaha, koji se nalazi u egzilu, Reza Pahlavi pozvao je danas američkog predsjednika Donalda Trampa da „bude spreman da interveniše kako bi pomogao iranskom narodu“.

    Pahlavi, koji živi u Vašingtonu, u objavi na društvenoj mreži „Iks“ zatražio je Trampovu pomoć.

    „Gospodine predsjedniče, ovo je hitan i neposredan poziv za vašu pažnju, podršku i djelovanje. Ljudi će ponovo biti na ulicama za sat vremena. Molim vas za pomoć“, napisao je Pahlavi.

    Dodao je da je pozvao građane da izađu na ulice i bore se za svoju slobodu, te da „nadjačaju bezbjednosne snage samom brojnošću“, prenosi BBC.

  • Poljoprivrednici traktorima blokirali saobraćaj u Milanu zbog sporazuma EU-Merkosur

    Poljoprivrednici su traktorima danas blokirali saobraćaj u Milanu u znak protesta protiv predloženog sporazuma o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Merkosura, koji je usvojen uz podršku Italije, uprkos protivljenju Francuske, javlja Ansa.

    Kvalifikovana većina država članica EU odobrila je potpisivanje trgovinskog sporazuma Evropske unije sa zemljama Merkosura, saopštila su četiri neimenovana diplomatska izvora, prenio je Politiko.

    Dodatne zaštitne mjere na tržištu poljoprivrednih proizvoda koje bi stupile na snagu u slučaju prevelikog porasta uvoza iz Brazila, Argentine, Paragvaja i Urugvaja, takođe, su dobile odobrenje ambasadora EU, naveli su izvori.

    Protiv sporazuma su glasale Francuska, Poljska, Austrija, Irska i Mađarska, dok je Belgija bila suzdržana.

    Italija, koja je odlučujuća u postizanju potrebne većine, na kraju je podržala sporazum, prenio je Euraktiv.

  • Članice Evropske unije odobrile trgovinski sporazum sa Merkosurom

    Članice Evropske unije odobrile trgovinski sporazum sa Merkosurom

    Članice EU većinom glasova odobrile su planirani sporazum o slobodnoj trgovini sa južnoameričkim blokom Merkosur, saopštio je Kipar, koji predsjedava Uniji.

    Članice su imale rok do 17 časova da pismeno potvrde svoje glasove, nakon što su ambasadori 27 članica nekoliko sati ranije preliminarno odobrili sporazum.

    Ovaj sporazum bi trebalo da bude najveći trgovinski aranžman koji je EU do sada zaključila, ali će mu za stupanje na snagu biti potrebno odobrenje od Evropskog parlamenta.

    Argentinsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će blok Merkosur potpisati sporazum sa EU 17. januara.

  • Tramp: Kuba i Iran pred kolapsom, Si neće preuzeti Tajvan dok sam ja predsjednik

    Tramp: Kuba i Iran pred kolapsom, Si neće preuzeti Tajvan dok sam ja predsjednik

    Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je sinoć se Iran nalazi u ozbiljnoj političkoj i ekonomskoj krizi, upozorivši da će SAD “udariti veoma snažno” ukoliko iranske vlasti nastave nasilje nad demonstrantima, dodajući da je Kuba sada bliža kolapsu nego ikada, kao i da kineski predsjednik Si Đinping neće preduzimati akcije protiv kineskog regiona Tajvana dok je on predsjednik SAD.

    On je u razgovoru za radio-emisiju američkog novinara Hjua Hjuita poručio iranskim vlastima da je “jasno upozorio” da će platiti “paklenu cijenu” ukoliko nastave ubijanje civila tokom protesta.

    Istovremeno, Tramp je rekao da Kuba “visi o koncu” i da je zemlja u velikim problemima nakon gubitka podrške Venecuele.

    – Njihov čitav sistem zavisio je od Venecuele i njene nafte i novca – rekao je Tramp.

    Tramp je naveo da Iran trpi ozbiljne ekonomske i političke probleme, uključujući nestašice goriva, struje i vode, i da su protesti širom zemlje sve masovniji.

    – Ne stoje dobro. Veoma loše im ide – rekao je Tramp.

    On je naveo da su kubanske snage pretrpjele gubitke tokom sukoba u Venecueli, pohvalivši američku vojsku i istakavši da su operacije sprovedene bez gubitaka na američkoj strani.

    Tramp je ocijenio da je Kuba sada bliža kolapsu nego ikada, sopstvenom krivicom, i da pritisak može biti povećan samo intervencijom.

    – Kuba je u problemima već 45 godina, ali sada mislim da su veoma blizu kraja, sopstvenom krivicom – rekao je Tramp.

    Govoreći o Kini, Tramp je naveo da je razgovarao sa predsjednikom te zemlje Si Đinpingom o slučaju hongkonškog aktiviste DŽimija Laja.

    Iako još nije dobio konkretan odgovor, Tramp je ocijenio da bi oslobađanje Laja predstavljalo značajan gest.

    On je, takođe, izrazio nadu da Kina neće preduzimati agresivne akcije protiv kineskog regiona Tajvana dok je on na funkciji.

    Govoreći o američkoj strategiji, Tramp je naglasio da je suština njegove politike da niko ne smije da ubija Amerikance, ugrožava američku bezbjednost ili šalje drogu u SAD.

    U takvim slučajevima, kako je rekao, odgovor će biti “veoma snažan”.

    On je govorio i o modernizaciji američke vojske i mornarice, uključujući potrebe za vojnim brodovima i podmornicama, naglašavajući da SAD imaju “najmoćniju vojsku na svijetu” i da su prethodne akcije, poput udara na nuklearni program Irana i eliminacije lidera Islamske države, bile “uspješne i precizne”.

  • Oglasila se Moskva nakon napada na Ukrajinu: Ispalili smo Orešnik, to je osveta za udar na rezidenciju Putina

    Oglasila se Moskva nakon napada na Ukrajinu: Ispalili smo Orešnik, to je osveta za udar na rezidenciju Putina

    Ruske snage su upotrebile rakete “Orešnik” u masovnom napadu na ključne ciljeve u Ukrajini, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    “Izveden je masovan udar upotrebom preciznog oružja dugog dometa, sa kopna i mora, uključujući mobilni raketni sistem srednjeg dometa ‘Orešnik’, kao i udarne dronove, protiv ključnih ciljeva na teritoriji Ukrajine”, navodi se u saopštenju, prenosi agencija RIA Novosti.

    Ruske snage su uništile postrojenja za proizvodnju dronova koje su ukrajinske oružane snage koristile za napad na rezidenciju predsjednika Vladimira Putina, dodaje se.

    U saopštenju se tvrdi da je napad bio odgovor na, kako ga Rusija opisuje, “teroristički napad kijevskog režima” na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina u Novgorodskoj oblasti, koji se, prema ruskim tvrdnjama, dogodio u noći 29. decembra 2025.

    Kako se navodi, pogodile su energetsku infrastrukturu koja podržava ukrajinski vojno-industrijski kompleks.

    “Svi ciljevi napada su postignuti. Sve terorističke akcije zločinačkog ukrajinskog režima nastavljaće da se susreću sa odgovorom”, zaključuje se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane.

  • Vens: Grenland ključan za odbranu SAD, Evropa i Danska zakazale

    Vens: Grenland ključan za odbranu SAD, Evropa i Danska zakazale

    Američki potpredsjednik Džejms Dejvid Vens rekao je da je Grenland “ključan” za odbranu SAD i svijeta i da Evropa i Danska “nisu dobro uradile posao” u obezbjeđivanju tog područja.

    Vens je za “Foks njuz” rekao da ne samo da nisu dovoljno uložili u odbranu Grenlanda, već se nisu ni angažovali u argumentaciji predsjednika Donalda Trampa o tom pitanju.

    Iz Bijele kuće saopšteno je juče da američki zvaničnici “aktivno” razgovaraju o potencijalnoj ponudi za kupovinu Grenlanda – poluautonomne danske teritorije, dan nakon što je iz Vašingtona rečeno da vojna akcija za njegovo pripajanje SAD ostaje opcija.

    Danska, članica NATO-a, upozorila je da bi to značilo kraj tog saveza, podsjeća BBC, prenosi Srna.

    I Grenland i Danska su više puta naglasili da ostrvo nije na prodaju.

    Uprkos tome što je najrjeđe naseljena teritorija, položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga dobrim mjestom za sisteme ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada i za praćenje brodova u regionu.

    Posljednjih godina povećano je interesovanje i za prirodne resurse Grenlanda – uključujući rijetke zemne minerale, uranijum i gvožđe – kojima je sve lakše pristupiti kako se led topi zbog klimatskih promjena.

    Naučnici vjeruju da bi Grenland mogao da ima i značajne rezerve nafte i gasa.

  • “Iran otvoren za pregovore sa SAD ali spremni i za rat”

    “Iran otvoren za pregovore sa SAD ali spremni i za rat”

    Iran ostaje spreman za pregovore sa SAD ukoliko se oni vode na osnovu “međusobnog poštovanja i interesa”, ali je istovremeno spreman i na rat ako je to namjera Vašingtona, izjavio Abas Aragči.

    Iranski ministar spoljnih poslova je na konferenciji za novinare u Bejrutu rekao da Teheran ne zatvara vrata dijalogu sa SAD, ali da neće da toleriše pritiske ili prijetnje, prenio je “Reuters”.

    On je dodao da je cilj njegove posjete Libanu razgovor o, kako je naveo, izraelskim “izazovima i prijetnjama” regionalnoj bezbjednosti, kao i jačanje bilateralnih odnosa.

    S druge strane, najviši iranski general, Amir Hatami, upozorio je da će Iran odgovoriti ako Sjedinjene Američke Države i Izrael nastave da podržavaju antivladine proteste u zemlji.

    Hatami je rekao, prema agenciji Fars, da Iran neće tolerisati “prijetnje spolja” i da bi odgovor bio snažniji nego tokom dvanaestodnevnog rata sa Izraelom prošlog juna.

    On je tako reagovao na prijetnje američkog predsjednika koji je rekao da će intervenisati ako demonstranti koji su danima na ulicama Irana, budu ubijeni, dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu izrazio podršku protestima, nazivajući ih “borbom iranskog naroda za slobodu i pravdu”.

    Iransko Ministarstvo spoljnih poslova optužilo je SAD i Izrael za podsticanje nasilja i pokušaj narušavanja nacionalnog jedinstva, prenio je “France 24”.

    Protesti u Teheranu počeli su zbog rasta cijena i pada vrijednosti rijala, ali još nisu dostigli obim masovnih protesta iz 2009. godine, prenosi “b92”.