Kategorija: Svijet

Sjedinjene Američke Države mjesecima pomažu Ukrajini u izvođenju napada na ruske energetske objekte, otkriva list Fajnenšel tajms, pozivajući se na više američkih i ukrajinskih zvaničnika. Prema njihovim navodima, riječ je o usklađenoj akciji s ciljem da se oslabi ruska privreda i primora Vladimir Putin na pregovore.

Američke obavještajne službe dijele s Kijevom precizne podatke koji omogućavaju pogotke u ključne energetske tačke duboko unutar Rusije – uključujući i naftne rafinerije udaljene stotinama kilometara od linije sukoba.

Ova podrška, koja do sada nije bila poznata javnosti, pojačana je tokom ljeta i postala je presudna za izvođenje napada koje je ranija Bajdenova administracija obeshrabrivala.

Ukrajinski udari doveli su do porasta cijena goriva u Rusiji, što je Moskvu primoralo da ograniči izvoz dizela i poveća uvoz goriva iz drugih zemalja.

Promjena kursa prema Moskvi

Promjena američkog pristupa dogodila se nakon telefonskog razgovora između predsjednika Donalda Trampa i ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog u julu. Dva izvora upoznata s razgovorom tvrde da je Tramp tada pitao Zelenskog može li Ukrajina izvesti udar na Moskvu ako Vašington odobri upotrebu oružja dugog dometa.

Prema tim izvorima, Tramp je tada izrazio podršku strategiji kojom bi „Rusi osjetili bol“ i bili natjerani na pregovore. Bijela kuća je kasnije saopštila da je predsjednik „samo postavio pitanje, a ne podsticao dalje nasilje“.

Ipak, izvori iz američkih i ukrajinskih struktura potvrđuju da su Sjedinjene Države od tada znatno povećale operativnu podršku Kijevu. Američka obavještajna pomoć obuhvata planiranje ruta, visina leta i vremenskih razmaka, kako bi ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama mogli da zaobiđu rusku protivvazdušnu odbranu.

Sagovornici Fajnenšel tajmsa navode da je Vašington uključen u sve faze planiranja, dok američki zvaničnici priznaju da Ukrajina bira ciljeve, a SAD dostavljaju podatke o slabim tačkama objekata. Međutim, pojedini učesnici operacije tvrde da je Amerika ponekad i sama određivala prioritetne ciljeve, koristeći ukrajinske dronove kao „sredstvo za slabljenje ruske privrede“.

Od uzdržanosti do pune podrške

Trampova administracija je ranije bila uzdržana prema akcijama koje bi mogle dovesti do direktne eskalacije s Moskvom. No, njegovo razočaranje Putinom, posebno nakon neuspješnog samita na Aljasci, kako navode izvori, doprinijelo je promjeni kursa i većem američkom angažmanu.

Ova nova faza podrške oštro se razlikuje od ranijih mjeseci Trampovog drugog mandata, kada je privremeno obustavio razmjenu obavještajnih podataka i vojnu pomoć kako bi pritisnuo Kijev da započne mirovne pregovore.

Bijela kuća sada tvrdi da „rat nikada ne bi ni počeo“ da je Tramp bio na vlasti 2022. godine, te da on „nastoji da ga okonča“. Međutim, izvori iz obavještajnih i odbrambenih krugova odbili su da komentarišu detalje o američkoj ulozi u ukrajinskim napadima.

Ukrajinski dronovi pogađaju duboko u Rusiji

Ukrajina je posljednjih mjeseci izvela niz napada duboko unutar Rusije, koristeći domaće bespilotne letjelice i rakete. Predsjednik Zelenski izjavio je u srijedu da Ukrajina „sarađuje s američkim službama prvenstveno na odbrani zemlje“, ali nije komentarisao njihov doprinos ofanzivnim akcijama.

Prema njegovim riječima, uspjesi u „dubokim udarima“ rezultat su tehničkih poboljšanja i povećane domaće proizvodnje bespilotnih sistema.

„Naši dronovi, raketni sistemi i projektili postaju sve bolji i brojniji“, rekao je Zelenski.

Napade uglavnom izvode Služba bezbjednosti Ukrajine (SBU) i Oružane snage, posebno jedinice za bespilotne sisteme. SBU je prošle sedmice saopštila da je njena elitna jedinica „Alfa“ pogodila naftnu rafineriju Bašneft-UNPZ u Ufi, 1.400 kilometara od ukrajinske granice.

Riječ je o jednom od najvećih ruskih postrojenja koje snabdijeva vojsku gorivom i mazivima. To je bio treći napad na energetske objekte u ruskoj republici Baškortostan u proteklih mjesec dana.

U izjavi za Fajnenšel tajms, SBU je navela da su „udarci dugog dometa usmjereni na uništavanje vojnog potencijala neprijatelja, uključujući njegove ekonomske sposobnosti“, te da će Kijev nastaviti širiti obim operacija unutar Rusije.

Ruski gubici i nestašice goriva

Prema podacima istraživačke grupe Enerdži Aspekts, najmanje 16 od 38 ruskih rafinerija pogođeno je u napadima, neke i više puta, čime je poremećeno više od milion barela dnevnog kapaciteta prerade. Snimci objavljeni na ruskim društvenim mrežama, čiju su autentičnost potvrdili Fajnenšel tajms i nezavisni analitičari, prikazuju brojna naftna i gasna postrojenja u plamenu.

Zelenski je izjavio da je Moskva sada primorana da uvozi benzin „posebno iz Bjelorusije i Kine“, te da je bila prinuđena da ograniči izvoz. Ukrajinski predsjednik procjenjuje da je Rusija zbog ovih napada izgubila oko 20 odsto kapaciteta za proizvodnju goriva.

Tramp još nije donio odluku o mogućoj isporuci raketa tipa Tomahavk Ukrajini, ističući da želi „detaljnije razumjeti kako bi bile upotrijebljene“. Zelenski je potvrdio da se ta opcija razmatra, dodajući da bi „mogla ojačati Ukrajinu i otrezniti Rusiju“.

Američko obavještajno učešće, prema izvorima, postalo je znatno konkretnije nakon julske komunikacije Tramp–Zelenski. Ta saradnja omogućila je Ukrajini da preciznije mapira ruske sisteme protivvazdušne odbrane i planira tačne rute napada.

Tempo ukrajinskih udara na ruske naftne i gasne objekte naglo je porastao tokom avgusta i septembra, a posljedice su već vidljive – pad ruske proizvodnje, rast cijena goriva i veći pritisak na Putina da traži izlaz iz rata.

Sjeverna Koreja je prvi put prikazala svoju novorazvijenu interkontinentalnu balističku raketu „Hvasong-20“ na vojnoj paradi povodom 80. godišnjice osnivanja vladajuće Radničke partije Koreje, prenijeli su danas sjevernokorejski državni mediji.

Sjevernokorejska centralna novinska agencija KCNA opisala je novu interkontinentalnu balističku raketu kao „najmoćniji sistem nuklearnog strateškog oružja“.

Južnokorejska agencija Jonhap ocijenila je da prikaz rakete „Hvasong-20“, sposobne da pogodi kopno Sjedinjenih Američkih Država, ima za cilj da pokaže nuklearnu silu zemlje i potvrdi njeno de facto posjedovanje nuklearnog oružja u prisustvu stranih državnih lidera i visokih gostiju.

Vojnu paradu na Trgu Kim Il Sunga u Pjongjangu u petak uveče nadgledao je sjevernokorejski lider Kim Džong Un, a prisustvovali su visoki zvaničnici iz Kine, Rusije, Vijetnama i drugih zemalja.

„Naša vojska treba da nastavi da raste u nepobjedivi entitet koji uništava sve prijetnje koje se približavaju našem dometu samoodbrane zahvaljujući svojoj političkoj, ideološkoj, vojnoj i tehničkoj nadmoći nad neprijateljem, i treba da se stalno jača u elitne oružane snage koje osvajaju pobjedu za pobjedom snagom morala i discipline“, rekao je Kim.

Tokom parade, predsjednik stranke Jedinstvena Rusija i zamjenik šefa Savjeta za bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da je jedinica iz sastava sjevernokorejskih snaga protivvazdušne odbrane marširala pod dvjema zastavama – ruskom i sjevernokorejskom, prenijela je agencija RIA Novosti.

Medvedev je rekao da ga je taj prizor „dirnuo u srce“ i tom prilikom izrazio zahvalnost narodu Sjeverne Koreje i Kimu Džong Unu za „podvig koji su postigli korejski vojnici u pomaganju ruskim oružanim snagama u borbi protiv ukrajinskih snaga“.

Donald Tramp objavio je danas ogromnu dugu poruku na društvenoj mreži Truth Social u kojoj tvrdi da Kina postaje “vrlo neprijateljski raspoložena” i da planira ograničiti izvoz ključnih sirovina i proizvoda na svjetskom tržištu.

“U Kini se događaju vrlo čudne stvari. Postaju jako neprijateljski raspoloženi i šalju pisma državama širom svijeta u kojima najavljuju da žele uvesti kontrole izvoza na svaki element proizvodnje koji ima veze s rijetkim mineralima i gotovo svim drugim materijalima koje mogu zamisliti, čak i ako se ne proizvode u Kini. Niko nikada nije vidio nešto slično ovome”, napisao je Tramp.

Dodao je da bi takvi potezi “zagušili tržišta i otežali život gotovo svakoj zemlji na svijetu, naročito Kini”.

“Niko nije očekivao ovakav trgovinski potez”

Tramp tvrdi da su ga u posljednjih nekoliko mjeseci kontaktirale brojne države koje su, kako kaže, “izuzetno ljute zbog kineskog neprijateljstva koje se pojavilo niotkuda”.

“Naš odnos s Kinom u posljednjih šest mjeseci bio je vrlo dobar, što ovaj potez čini još iznenađujućim. Uvijek sam imao osjećaj da samo čekaju pravi trenutak, i sada sam, kao i obično, bio u pravu”, napisao je američki predsjednik.

Prema njegovim riječima, Kina već godinama pokušava “držati svijet u zatočeništvu” kroz kontrolu nad ključnim sirovinama.

“Počeli su s magnetima i drugim elementima koje su postepeno monopolizovali. To je prilično mračan i neprijateljski potez”, dodao je.

“SAD ima jaču poziciju od Kine”

Tramp tvrdi da i Sjedinjene Države imaju monopolsku poziciju “još snažniju i dalekosežniju” od kineske, ali da je nije koristio “jer nije bilo potrebe” – sve do sada.

“Pismo koje su poslali vrlo je opširno, s mnogo stranica i velikom preciznošću opisuje svaki element koji žele zadržati za sebe. Rutinske stvari više nisu rutinske. Nisam razgovarao s predsjednikom Sijem jer nije bilo potrebe za tim. Ovo je bilo iznenađenje, ne samo meni, nego svim čelnicima slobodnog svijeta.”

Tramp je naveo da se trebao sastati s kineskim predsjednikom Si Đinpingom za dvije sedmice na samitu APEC-a u Južnoj Koreji, ali da sada “nema razloga za taj susret”.

“Vrijeme je za odgovor”

“Kineska pisma posebno su neprimjerena jer je to bio dan kad je, nakon tri hiljade godina haosa i borbi, uspostavljen mir na Bliskom istoku. Pitam se je li tajming bio slučajan”, napisao je Tramp.

Dodao je da će, “zavisno o onome šta Kina kaže o ovom neprijateljskom ‘poretku’ koji je upravo objavila”, biti prisiljen “finansijski odgovoriti”.

“Za svaki element koji su uspjeli monopolizovati, mi imamo dva. Nisam mislio da će doći do ovoga, ali možda je vrijeme stiglo. To će biti bolno, ali na kraju će biti dobro za Sjedinjene Države”, naveo je.

Tramp je najavio da njegova administracija razmatra veliko povećanje carina na kineske proizvode i niz drugih protivmjera: “Jedna od politika koje sada razmatramo je masovno povećanje carina na kineske proizvode koji ulaze u SAD. Postoje i druge mjere koje su, takođe, pod ozbiljnim razmatranjem.”

Odnosi s Kinom ponovno pod tenzijama

Trampova objava dolazi dan nakon što su kineske vlasti, prema pisanju “Reutersa”, najavile nove kontrole izvoza rijetkih minerala i drugih strateških materijala koji se koriste u odbrambenoj i tehnološkoj industriji. Vašington je ranije uveo ograničenja na kineske poluvodiče i visokotehnološku opremu, a odnosi dviju zemalja ponovo su pod pritiskom, navodi “Index”.

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da će Rusija odgovoriti istom mjerom na nuklearne probe drugih zemalja.

“Neki od… stručnjaka smatraju da bi trebalo da sprovedemo testove nuklearnog oružja u punom obimu, a neke zemlje razmišljaju o tome, koliko znamo, čak se i pripremaju. Zato sam rekao da ako ih oni sprovedu, i mi ćemo učiniti isto”, rekao je Putin na konferenciji za novinare nakon državne posjete Tadžikistanu.

Putin je istakao da je Rusija spremna da pregovara sa SAD o kontroli naoružanja.

“Spremni smo da pregovaramo ako je to prihvatljivo i korisno za Amerikance. Ako nije, onda ne. Ali to bi bila šteta, jer onda ne bi ostalo ništa u smislu odvraćanja u oblasti strateškog ofanzivnog naoružanja”, rekao je Putin.

Napomenuo je da će “nekoliko mjeseci biti dovoljno” da se postigne sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama o novom START sporazumu, “ako postoji dobra volja da se ovi sporazumi produže”.

On je najavio da će Rusija uskoro imati najnovije tipove naoružanja i da se “testiranje uspješno odvija”.

Ruske mogućnosti odvraćanja su inovativnije od mogućnosti drugih država, dodao je Putin, prenosi “b92”.