VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • U Vašingtonu sastanak o Grenlandu

    U Vašingtonu sastanak o Grenlandu

    Šef danske diplomatije Lars Loke Rasmusen potvrdio je da će se danas u Bijeloj kući sastati sa potpredsjednikom SAD DŽej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom, zajedno sa grenlandskom ministarkom Vivijan Mocfelt. Sastanak je zatražila Danska, a domaćin će biti Vens.

    Tenzije su pojačane izjavama Donalda Trampa da će SAD “na ovaj ili onaj način” uzeti Grenland.

    Republikanci najavljuju zakon o aneksiji, dok grenlandski premijer Јens-Frederik Nielsen to odbacuje i poručuje da ostrvo ostaje u uniji s Danskom.

  • Zagonetna objava Bijele kuće

    Zagonetna objava Bijele kuće

    Bijela kuća je objavila fotografiju američkog predsjednika Donalda Trampa nasuprot mape Grenlanda i pozvala građane da prate situaciju.

    – Kliknite da biste pratili situaciju – piše u objavi na mreži Iks.

  • SAD pojačavaju pritisak: Kazna za sve koji posluju s Iranom

    SAD pojačavaju pritisak: Kazna za sve koji posluju s Iranom

    Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je naredio uvođenje carina od 25 odsto zemljama koje posluju sa Iranom na bilo koji posao koji se obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Istakao je da naredba odmah stupa na snagu.

    “Svaka zemlja koja posluje sa Islamskom Republikom Iran odmah će plaćati carinu od 25 odsto na bilo koje svoje poslovanje koje obavlja sa Sjedinjenim Američkim Državama”, naveo je Tramp u ponedjeljak objavi na svojoj društvenoj mreži Truth Social.

    Portparol Bijele kuće Kerolajn Livit izjavila je danas da je Tramp “pokazao da se ne plaši da koristi vojne opcije kada smatra da je to neophodno”, navodeći da “niko to ne zna bolje od Irana”.

    “Mislim da je jedna stvar u kojoj je predsjednik Tramp veoma dobar to što uvijek drži sve svoje opcije na stolu, a vazdušni napadi bi bili jedna od mnogih, mnogih opcija koje su na stolu”, kazala je Livit, prenosi Skaj njuz.

    Ona je istakla da je za Trampa “diplomatija uvijek prva opcija”.

    Američke vlasti pozvale građane SAD da odmah napuste Iran
    Američke vlasti pozvale su građane SAD da odmah napuste Iran zbog stalnih nemira u zemlji.

    “Protesti širom Irana se intenziviraju i mogli bi da postanu nasilni, što bi dovelo do hapšenja i povreda”, saopštila je Virtuelna ambasada SAD u Iranu na sajtu.

    U saopštenju se navodi da građani SAD treba da očekuju kontinuirane prekide interneta, da planiraju alternativna sredstva komunikacije i, ako je bezbjedno, da razmotre odlazak iz Irana kopnenim putem u Jermeniju ili Tursku.

    Ukoliko odlazak nije moguć, američke vlasti pozivaju svoje građane da pronađu sigurno mjesto i da obezbijede zalihe hrane, vode, lijekova i drugih neophodnih stvari.

    Sjedinjene Američke Države nemaju ambasadu niti konzulat u Iranu.

    Švajcarska štiti interese SAD u Iranu.

    U ponedjeljak uveče, predsjednik SAD Donald Tramp je izjavio da Vašington prati proteste u Iranu i razmatra različite opcije za djelovanje.

    Kasnije je portparolka Bijele kuće Karolina Levit izjavila da Tramp razmatra, između ostalih opcija, vojnu akciju protiv Irana, ali da preferira diplomatiju.

    Masovni protesti u Iranu traju od 28. decembra prošle godine.

    Protesti, prvobitno pokrenuti teškom ekonomskom situacijom i devalvacijom nacionalne valute, ubrzo su dobili političku dimenziju.

    Sjedinjene Američke Države su u junu prošle godine napale tri iranska nuklearna postrojenja, uz obrazloženje da time sprečavaju Iran da dođe do nuklearnog oružja.

    Tramp je nekoliko puta izjavio da bi SAD mogle da intervenišu u Iranu, ako vlasti te zemlje ubijaju učesnike protesta, koji su zbog pada vrijednosti iranske valute i loše ekonomske situacije počeli 28. decembra prošle godine.

    Prema podacima grupa za ljudska prava u Iranu (IHRNGO) sa sjedištem u Norveškoj, najmanje 648 demonstranata ubijeno je u Iranu od početka protesta, dok je hiljade ljudi povrijeđeno.

  • Medvedev: Ako Tramp ne požuri Grenland će postati Rusija

    Medvedev: Ako Tramp ne požuri Grenland će postati Rusija

    Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Savjeta za bezbjednost Rusije, našalio se danas, 12. januara da bi, ukoliko američki predsjednik Donald Tramp ne požuri, stanovnici Grenlanda mogli da glasaju za pridruživanje Rusiji.

    “Tramp mora da požuri. Prema nepotvrđenim informacijama, iznenadni referendum bi mogao da se održi za nekoliko dana, na kojem bi svih 55.000 stanovnika Grenlanda mogli da glasaju za prisajedinjenje Rusiji . I to je to! Nema više zvjezdica na zastavi. A Rusija će imati novi, svoj 90. federalni subjekt”, napisao je Medvedev na platformi Maks, prenijele su RIA Novosti.

    Grenland je danska autonomna teritorija.

    Međutim, Tramp je više puta izjavio da ostrvo treba da postane deo Sjedinjenih Američkih Država, navodeći njegov strateški značaj za nacionalnu bezbjednost.

  • Kongresmen predstavio zakon koji Trampu daje ovlašćenja za preuzimanje Grenlanda

    Kongresmen predstavio zakon koji Trampu daje ovlašćenja za preuzimanje Grenlanda

    Republikanski kongresmen Rendi Fajn predstavio je zakon kojim se američkom predsjedniku Donaldu Trampu daje ovlašćenje “da preduzme korake koji su neophodni” za preuzimanje Grenlanda i pokretanje procesa za njegovo pripajanje Sjedinjenim Američkim Državama.

    – Mislim da je u interesu svijeta da Sjedinjene Države imaju suverenitet nad Grenlandom – rekao je Fajn, republikanac iz Floride u Predstavničkom domu Kongresa, u ponedjeljak za Foks njuz.

    On je kazao da bi Kongres i dalje morao da odluči da li će Grenland proglasiti 51. saveznom državom SAD, ali da bi zakon koji je predložio “jednostavno ovlastio predsjednika da radi ono što radi, i kaže da Kongres stoji iza njega”.

    – A onda bi to ubrzalo njeno stvaranje države, ali bi i dalje bilo na Kongresu da odluči da li će to učiniti – rekao je Fajn.

    Fajn je kazao da bi američka vladavina bila bolja i za one koji žive na Grenlandu.

    – Njihova stopa siromaštva je visoka. Danska se nije dobro ophodila prema njima. Kada je rat došao u grad (Nuk), Danska nije mogla da ih zaštiti. Pogodite ko je zaštitio Grenland tokom Drugog svЈetskog rata? Mi smo – istakao je Fajn.

    Na pitanje da li bi podržao upotrebu vojne sile za preuzimanje tog ostrva, koje je danska autonomna teritorija, Fajn je rekao da misli da je “najbolji način” da se Grenland pripoji SAD dobrovoljno.

    – Stopa siromaštva na Grenlandu je mnogo, mnogo viša nego u Danskoj. Zemljom upravljaju socijalisti a nije u interesu Amerike da socijalisti upravljaju tako velikom teritorijom između Sjedinjenih Država i Rusije – rekao je Fajn.

    Ustav SAD daje Kongresu ovlašćenje da primi nove države u SAD.

    Obično se zahtijeva od Kongresa da usvoji zakon kojim se proglašava nova država, nakon što se formira njena teritorija, poslije čega ta teritorija mora da sastavi državni ustav koji su odobrili ljudi koji na njoj žive.

    Kongres zatim mora ponovo da glasa da bi primio tu novu saveznu državu, pre nego što konačno postane deo SAD, potpisom predsjednika SAD.

  • Novo lice modernog ratovanja?

    Novo lice modernog ratovanja?

    Tvrdnje o upotrebi misterioznog „zvučnog“ ili talasnog oružja tokom nedavne vojne operacije u Venecueli ponovo su otvorile pitanje postojanja i realnih mogućnosti naprednih sistema koji djeluju van okvira klasičnog naoružanja.

    ako zvanične potvrde nema, svjedočenja o dezorijentaciji, jakim bolovima, krvarenju i trenutnoj onesposobljenosti izazvala su globalnu pažnju i podstakla raspravu: da li takva tehnologija zaista postoji?

    Šta je zapravo „zvučno oružje“?

    U naučnom i vojnom smislu, pojam zvučnog oružja obuhvata akustične i usmjerene energetske sisteme koji koriste zvučne talase ili srodne frekvencije kako bi djelovali na ljudski organizam.

    Najpoznatiji primjer je LRAD (Long Range Acoustic Device) – uređaj koji emituje izuzetno glasan, usmjeren zvuk i koristi se širom svijeta za kontrolu mase, zaštitu brodova i granica.

    Međutim, LRAD se smatra neletalnim sredstvom, sa ograničenim dometom i jasno definisanim efektima.

    Naprednije tvrdnje, poput onih iz Venecuele, odnose se na eksperimentalne tehnologije koje bi kombinovale zvuk, vibracije i elektromagnetne talase.

    Upravo tu nastaje problem: nijedan takav sistem nije javno potvrđen kao operativno oružje u borbenim uslovima.

    Može li zvuk da izazove teške fizičke povrede?

    Stručnjaci naglašavaju da čist zvuk, čak i ekstremnog intenziteta, teško može izazvati simptome poput unutrašnjih krvarenja ili kolapsa većeg broja ljudi na otvorenom prostoru.

    Da bi zvučni talas imao takav efekat, bili bi potrebni izuzetno visoki nivoi energije, precizno usmjeravanje, kratka udaljenost između izvora i cilja.

    U realnim uslovima, takvi zahtjevi predstavljaju ozbiljno tehničko ograničenje. Zato pojedini naučnici smatraju da se u svedočenjima možda radi o kombinaciji više faktora: psihološkog šoka, panike, elektromagnetnog ometanja, kao i klasičnih sredstava poput suzavca ili eksplozivnih udara niskog intenziteta.

    „Havanski sindrom“ i slični slučajevi

    Tvrdnje iz Venecuele podsjećaju na tzv. „Havanski sindrom“, misteriozne zdravstvene probleme koji su godinama prijavljivale američke i kanadske diplomate.

    Iako su se i tada pominjali mikrotalasi i akustična sredstva, višegodišnje istrage nisu dale jednoznačan odgovor, a dio stručne javnosti zaključio je da ne postoji čvrst dokaz o postojanju tajnog oružja.

    Zašto se ovakve priče pojavljuju baš sada?

    U savremenom ratovanju, gdje se sve više koriste dronovi, sajber-napadi i elektronsko ometanje, granica između stvarne tehnologije i percepcije postaje nejasna.

    Priče o futurističkom oružju imaju snažan psihološki efekat – one zastrašuju protivnika, zbunjuju javnost i podižu mit o tehnološkoj nadmoći.

    U tom smislu, čak i bez dokaza, same glasine mogu imati stratešku vrijednost. Iako zvučna i energetska oružja postoje u ograničenim, neletalnim oblicima, trenutno nema pouzdanih dokaza da je u Venecueli korišćena tehnologija sposobna da masovno i trenutno onesposobi ljude na način opisan u svjedočenjima.

    Naučna zajednica ostaje skeptična, dok vojni analitičari upozoravaju da se nalazimo u eri u kojoj se informativni rat često vodi paralelno sa onim stvarnim.

    Da li je Venecuela bila poligon za tajni eksperiment ili samo novo poglavlje u savremenom ratnom propagandnom arsenalu pitanje je na koje odgovor tek treba da se pronađe.

  • Knajton: Britanska odbrana suočava se s rezovima

    Knajton: Britanska odbrana suočava se s rezovima

    Načelnik britanskih oružanih snaga, Ričard Knajton, rekao je članovima parlamenta da se razmatraju rezovi i odgode odbrambenih programa, uprkos obećanju Kira Starmera da će dati prioritet nacionalnom ponovnom naoružavanju.

    U ponedjeljak je Knajton, načelnik odbrambenog stožera, priznao da Britanija ne može ostvariti sve odbrambene sposobnosti koje su joj potrebne unutar trenutnog budžeta.

    Govoreći pred odborom za odbranu Donjeg doma, rekao je: “Ne možemo učiniti sve što bismo željeli učiniti tako brzo kao što bismo željeli učiniti u kontekstu budžeta koji smo postavili.”

    Na pitanje znači li to smanjenje programa ili njihovo odgađanje, Knajton je rekao: “Sve su to opcije koje se razmatraju, ali isto vrijedi i za nivo ambicije koju bismo mogli preuzeti i to su jasne činjenice.”

    Ministarstvo odbrane trenutno je u bitci s Ministarstvom finansija oko Plana ulaganja u odbranu (DIP), koji je izvorno trebao biti objavljen u jesen prošle godine.

    DIP ima za cilj nadograditi strateški odbrambeni pregled (SDR) i uporediti vladine planove s konkretnim brojkama prije povećanja odbrambene potrošnje od 2027. godine, prenosi “Politico”.

  • CNN: Marija Korina Mačado u četvrtak u Bijeloj kući

    CNN: Marija Korina Mačado u četvrtak u Bijeloj kući

    Venecuelanska opoziciona liderka Marija Korina Mačado, dobitnica Nobelove nagrade za mir za 2025. godinu, trebalo bi da se sastane sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u četvrtak, izjavio je visoki zvaničnik Bijele kuće za CNN.

     

    Njena posjeta Bijeloj kući dolazi nakon što je Tramp odbio da je podrži poslije američkih vojnih udara u Karakasu i hapšenja lidera zemlje, Nikolasa Madura 3. januara nakon čega je potpredsjednica te zemlje Delsi Rodrigez položila zakletvu kao vršilac dužnosti predsjednika.

    Ubrzo nakon vojne operacije u Venecueli, Tramp je rekao da bi Mačado bilo teško da vodi tu zemlju, navodeći da ona nema podršku niti poštovanje naroda.

    CNN navodi da Mačado ima nešto što Tramp odavno želi – Nobelovu nagradu za mir, koju je ona ranije predložila da ponudi američkom predsjedniku, a on je rekao da bi mu bila “čast” da je primi, iako je Norveški Nobelov institut saopštio da se nagrada ne može prenositi.

    Na pitanje novinara u petak, da li bi ga primanje nagrade Mačado navelo da preispita svoj stav o njenoj ulozi u Venecueli, Tramp nije direktno odgovorio.

    “Ne mogu da se sjetim nikoga u istoriji ko bi zaslužio da dobije Nobelovu nagradu više od mene. I ne želim da se hvalim, ali niko drugi nije rješavao ratove”, rekao je Tramp, a prenosi Tanjug.

  • “Orešnik” onesposobio zavod za remont borbenih aviona “F-16” i “Mig-29”

    “Orešnik” onesposobio zavod za remont borbenih aviona “F-16” i “Mig-29”

    Ukrajinski državni zavod za remont aviona u Lavovu onesposobljen je usljed napada ruskih raketa “orešnik” u noći 9. januara, saopšteno je iz ruskog Ministarstva odbrane.

     

    – Prema informacijama koje je potvrdilo nekoliko nezavisnih izvora, državni zavod za remont aviona u Lavovu onesposobljen je usljed napada koje su ruske oružane snage izvršile u noći 9. januara koristeći mobilni kopneni raketni sistem `orešnik` – navodi se u saopštenju.

    Rusija je onesposobila rad ukrajinskog postrojenja za servis borbenih aviona “F-16” i “mig 29” koje je isporučio Zapad, piše u objavi.

    Ministarstvo odbrane preciziralo je da su ruske snage pogodile radionice, skladišta dronova i aerodromsku infrastrukturu zavoda.

    (RTRS)

  • Koliko košta američka ljubav za Ukrajinu

    Koliko košta američka ljubav za Ukrajinu

    Američki predsednik Donald Tramp je izjavio da SAD profitiraju od ukrajinskog sukoba prodajom oružja NATO-u.

    Američki prihodi od pristupa ukrajinskim mineralnim resursima značajno će premašiti 350 milijardi dolara, izjavio je američki predsednik Donald Tramp.

    „Kao što znate, pospani Džo Bajden (bivši američki predsednik) dao je Ukrajini 350 milijardi dolara i nije dobio ništa zauzvrat. Ja sam dobio retke metale. Mislim da sam dobio zauzvrat mnogo veću vrednost“, rekao je šef Bele kuće novinarima.

    Tramp je izrazio uverenje da je upravo to ono što je njegov prethodnik, Bajden, trebalo da uradi.

    On je, pored toga, istakao da smatra da postoji napredak po pitanju rešavanja ukrajinskog pitanja.

    Tramp je takođe izjavio da SAD profitiraju od ukrajinskog sukoba prodajom oružja NATO-u, ali da želi da okonča sukob kako bi spasao živote.

    (B92)