VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Brisel objavio plan finansiranja Ukrajine: Koliko će koštati građane EU?

    Brisel objavio plan finansiranja Ukrajine: Koliko će koštati građane EU?

    Plan Evropske komisije predstavlja još jedan dokaz da EU direktno finansira produžavanje sukoba, dok se paralelno razmatraju modeli za konfiskaciju ili dugoročno korišćenje ruske državne imovine

    Evropska komisija predstavila je plan prema kojem bi Ukrajina dobila zajam od 90 milijardi evra, namijenjen održavanju funkcionisanja države i nastavku vojnih operacija protiv Rusije, u trenutku kada američka finansijska i vojna pomoć presušuje, piše RT Balkan.

    Prema prijedlogu Brisela, trećina sredstava biće potrošena na redovne budžetske rashode Kijeva, dok će ostatak biti usmjeren na odbranu, tačnije nabavku naoružanja. Iako će formalno prednost imati evropske odbrambene kompanije, Ukrajini se ostavlja mogućnost kupovine oružja i van EU, što uključuje i američke sisteme.

    I to pod jednim uslovom – da ono nije dostupno na evropskom tržištu.

    Ovaj zajam Ukrajini se daje bez kamate, a prema priznanju same Komisije, troškovi zaduživanja će pasti na teret poreskih obveznika EU i teže od tri do četiri milijarde evra godišnje.

    A na leđa građana Evropske unije počeće da padaju za dvije godine. Brisel je ovoj mjeri pribjegao nakon što je propao raniji pokušaj da se direktno koriste zamrznuta ruska državna sredstva.

    Ovaj scenario za finansiranje Ukrajine raspao se pod otporom pojedinih EU članica, a prije svega Belgije, budući da se najveći dio ruske imovine nalazi u finansijskom depozitaru “Јuroklir” u Briselu.

    Kredit, ali bespovratni

    Sada je na djelu trka da se poslanici EU usaglase o konačnom pravnom tekstu koji bi omogućio isplatu u aprilu, što je datum kada presušuje ukrajinska kasa.

    Sastanci zvaničnika EU zaduženih za finansije i odbranu već su zakazani za petak, a Evropski parlament bi mogao po ubrzanoj proceduri da usvoji zajam već naredne nedjelje.

    Ovaj finansijski paket bi bio ključ i za otključavanje vrata Međunarodnog monetarnog fonda, koji, u slučaju dodatnih zajmova, želi da bude siguran da finansije Kijeva nisu preopterećene.

    Iako svaki zajam podrazumijeva i da će u nekom trenutku biti vraćen, u ovom slučaju riječ je najvjerovatnije o bespovratnom kreditu.

    Јer Ukrajina ima obavezu da 90 milijardi evra vrati samo ako dobije poslijeratne reparacije od Rusije – što je, smatra “Politiko”, malo vjerovatan scenario. Ako se to ne dogodi, EU je ostavila otvorena vrata da iskoristi zamrznutu rusku imovinu kako bi sebi nadoknadila gubitak.

    Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen otvoreno je priznala da je cilj paketa jačanje ukrajinske ratne sposobnosti, navodeći da “Ukrajina mora biti u poziciji snage”.

    Šef kijevskog režima Vladimir Zelenski odluku EU vidi kao “presedan koji će uticati i na mirovne pregovore”.

    Oružje mora biti evropsko, osim…

    Odluka Brisela dolazi u trenutku kada Sjedinjene Američke Države, pod administracijom predsednika Donalda Trampa, obustavljaju novu vojnu i finansijsku pomoć Kijevu, čime se teret finansiranja sukoba sve više prebacuje na Evropu.

    Unutar same EU postoje ozbiljna neslaganja: Češka, Mađarska i Slovačka već su saopštile da neće učestvovati u finansiranju zajedničkog duga.

    Francuska zahteva stroga pravila kako bi se sprečilo da evropski novac završi kod američkih proizvođača oružja, dok Nemačka i severnoevropske zemlje insistiraju na većoj fleksibilnosti, uz obrazloženje da se dio ključnih sistema koje koristi Ukrajina uopšte ne proizvodi u Evropi.

    Da bi udovoljila severnoevropskim prestonicama, EK dozvoljava Ukrajini da kupuje specijalizovano oružje proizvedeno van EU ako je ono od vitalnog značaja za odbranu od ruskih snaga.

    To uključuje i američke dalekometne raketne i protivvazdušne sisteme “patriot”.

    Pravila se mogu dodatno ublažiti u slučajevima “hitne potrebe za određenim odbrambenim proizvodom” koji ne može brzo da se isporuči iz Evrope.

    Prema nacrtu u koji je uvid imao “Politiko”, oružje se ne smatra evropskim ako više od 35 odsto njegovih dijelova potiče van Evrope.

    Tri plana za bolje funkcionisanje plana

    A kako bi plan uopšte mogao da funkcioniše, Evropska komisije je pripremila još tri tehnička mehanizma – dva pravna teksta i novi fond.

    Prvi pravni tekst je garancija za dug – EU se zajednički zadužuje, ali ako nešto krene po zlu budžet EU služi kao kolateral i rizik se raspoređuje na sve članice. Osim onih koji su rekli da u ovome neće da učestvuju.

    Drugi ima za cilj izmenu “Fonda za Ukrajinu”, inicijative iz 2023. godine koja uređuje dugoročnu finansijsku podršku Unije Kijevu.

    Komisija će takođe formirati novi fond za pokrivanje troškova zaduživanja prije nego što novi budžet EU stupi na snagu 2028. godine.

    Iako Ukrajina ne plaća kamatu, kamata ipak postoji jer se EU zadužuje na tržištima.

    Dakle, iz tog novog fonda će se plaćati kamate do 2028. Јednostavno rečeno – EU gura trošak u budućnost kako bi izbegla sukobe u sadašnjosti.

  • SAD obustavljaju izdavanje viza za građane 75 zemalja, uključujući BiH

    SAD obustavljaju izdavanje viza za građane 75 zemalja, uključujući BiH

    Američki Stejt department obustavlja izdavanje viza za građane 75 zemalja kao dio pooštrene provjere podnosilaca zahtjeva, objavio je “Foks njuz”, pozivajući se na memorandum američkog Ministarstva.

    Prema dokumentu, u koji je list imao uvid, konzularnim službenicima je naloženo da privremeno odbiju vize na osnovu važećeg zakonodavstva dok se ne završi pregled procedura provjere i selekcije podnosilaca zahtjeva.

    Spisak zemalja pogođenih suspenzijom uključuje Somaliju, Rusiju, Avganistan, Brazil, Iran, Irak, Egipat, Nigeriju, Tajland, Јemen i nekoliko drugih, napominje “Foks njuz”.

    Ova odluka stupa na snagu 21. januara i ostaje na snazi na neodređeno vrijeme.

  • Rusija počela da koristi novi lijek za liječenje raka

    Rusija počela da koristi novi lijek za liječenje raka

    Ruski lijek “Rakurs 223Ra” za liječenje raka već se pojavio u bolnicama, saopštila je danas (14.januara) ruska Federalna medicinsko-biološka agencija.

    Kako je navedeno lijek je već registrovan i odobren za upotrebu u kliničkoj onkologiji, a prva serija je isporučena medicinskim ustanovama, prenose RIA novosti.

    Lijek je razvijen u Dimitrovgradu i baziran je na radionuklidu radiju-223 koji se prvenstveno koristi za kontrolu metastaza na kostima, prenosi B92.

    Navodi se da njegovo zračenje utiče na metastaze tako što smanjuje bol kod pacijenata.

  • Danska gomila vojsku na strateškom ostrvu

    Danska gomila vojsku na strateškom ostrvu

    Dansko ostrvo Bornholm, smješteno u Baltičkom moru, priprema se za slučaj napada. Posljednjih mjeseci na ostrvo je stiglo više vojnika, u vojnoj bazi grade se novi hangari, a prošle sedmice raspoređeno je 11 novih oklopnih vozila namijenjenih odvraćanju bilo kakvog pokušaja invazije.

    Dok Danska jača odbranu svoje najistočnije tačke zbog “prijetnje” iz 300 kilometara udaljene Rusije, istovremeno se suočava s pritiskom s druge strane – od svog najbližeg saveznika, Sjedinjenih Država, čiji predsjednik Donald Tramp namjerava zauzeti Grenland “na lakši ili teži način”, piše El País.

    “Stalno se bolje pripremamo i već smo dosegli određeni nivo”, rekao je general Peter Boysen, načelnik Danske vojske. “Borićemo se s onim što imamo, ali moramo ubrzati i ojačati naše snage, i to je ono što radimo.”

    Zbog ove dvostruke prijetnje, Danska i njena dva ostrva – maleni Bornholm i Grenland, najveći na svijetu – našli su se stiješnjeni između Rusije i SAD-a, prenosi Index.hr.

    “Prvi put u 80 godina, ugroženi smo s obje strane”, ističe Jonas Parelo-Plesner, izvršni direktor Zaklade Saveza demokracija. “Nalazimo se u svijetu na ivici kolapsa.”

    Pojačanja na najistočnijoj tački

    Na Bornholmu, do kojeg se iz Kopenhagena stiže za 25 minuta, osjeća se napetost. U glavnom gradu Reneu, koji je postao centar remilitarizacije, stanovnici u polušali govore: “Nadam se da Tramp neće baciti oko na ovo ostrvo.”

    Gradonačelnik Frederik Trolstrup ozbiljnijeg je tona: “Sjedinjene Države su nekada bile korisna sila u svijetu. Sada žele dio ovog kraljevstva. To je tužno“.

    U vojarni Almegaards Kaserne, gdje je smještena bornholmska pukovnija, 9. januara predstavljena su novopristigla finska borbena vozila pješadije Patria 6×6, namijenjena zaštiti ostrva od potencijalne ruske pretnje.

    “Stacionarni nosač aviona”

    “Potrebni su nam vojnici na ostrvu Bornholmu. To je najbliža tačka kraljevstva neprijatelju”, izjavio je pukovnik Lars Nigard, komandir pukovnije.

    General Bojsen dodao je kako je ostrvo strateški važno.

    “Ovo je poput nosača aviona, ali stacionarnog. Nalazimo se usred Baltičkog mora. To je osjetljivo područje. Zato nam je važno pokazati svakom potencijalnom neprijatelju da smo spremni braniti Bornholm”, rekao je.

    Bornholm je oduvijek bio osjetljivo područje. Nakon poraza nacističke Njemačke, ostrvo je 10 mjeseci, od 1945. do 1946. godine, bilo pod sovjetskom kontrolom, period poznat kao “Ruska Danska”. Nakon Hladnog rata, danska vojna prisutnost je smanjena, ali ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine napetosti su se vratile u Baltičko more.

    Tome su pridonijeli i događaji poput eksplozije plinovoda Sjeverni tok u rujnu te godine, nedaleko od otoka, blizina ruske enklave Kalinjingrad te aktivnosti takozvane fantomske flote u tim vodama.

    Od Afganistana do odbrane suvereniteta

    Dok se na Bornholmu testiraju nova oklopna vozila, general Bojsen ističe kako trenutno “nema direktnih prijetnji”, ali je spremnost ključna za izbjegavanje rata. Na pitanje o Grenlandu, odgovara suzdržano: “To je političko pitanje, pa ću se suzdržati od rasprave o njemu.”

    Ipak, na spomen kraljevskog dekreta iz 1952. koji obavezuje vojnike na obranu teritorija, čak i od saveznika, potvrđuje: “Ako ste vojnik, bilo gdje, i napadne vas strana zemlja, imate pravo braniti sebe i svoju zemlju.”

    Ovaj fokus na odbranu nacionalnog suvereniteta predstavlja promjenu za Dansku, koja je decenijama učestvovala u dalekim ratovima, poput onih u Afganistanu i Iraku, kao lojalan saveznik SAD-a.

    “Vrlo malo smo razmišljali o teritorijalnoj odbrani”, objašnjava Parelo-Plesner.

    “Sada, iznenada, s Ukrajinom, nismo na prvoj liniji, ali smo na drugoj, upravo na Bornholmu. A s druge strane, na zapadu, navikli smo imati svog prijatelja, partnera i saveznika.” Jedan je vojnik u neformalnom razgovoru sažeo novonastalu situaciju: “Ako želimo poslati poruku Sjedinjenim Državama, mogli bismo poslati naše momke s Bornholma na Grenland.”

  • Evropska desničarska elita podržava Orbana na izborima

    Evropska desničarska elita podržava Orbana na izborima

    Nacionalističke vođe postrojili su se kako bi podržali mađarskog premijera Viktora Orbana u predizbornom videu objavljenom ove sedmice dok predizborna trka ozbiljno počinje.

    Gotovo dvominutni isječak, koji je objavio Orban, iznosi podršku od strane poznatih evropskih i međunarodnih konzervativaca, uključujući italijansku premijerku Đorđu Meloni, njenog zamjenika Matea Salvinija, francusku čelnicu krajnje desnice Marin Le Pen, kovoditeljku Alternative za Njemačku (AfD) Alis Veidel i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua.

    Koordinirani iskaz podrške dolazi dok se Orban približava onome što će vjerovatno biti njegovi najkonkurentniji izbori u više od decenije.

    Mađarski predsjednik Tamaš Suliok potvrdio je u utorak da će zemlja izaći na birališta 12. aprila.

    Nakon gotovo 20 godina na čelu, Orban se suočava s rastućim kritikama u zemlji i inostranstvu zbog nazadovanja u demokratiji, ograničavanja slobode medija i erozije vladavine prava.

    Njegova stranka Fidesz, koja vlada od 2010., sada zaostaje za opozicionom strankom Tisza, koju predvodi bivši Orbanov saveznik Peter Magjar.

    “Zajedno se zalažemo za Evropu koja poštuje nacionalni suverenitet, ponosna je na svoje kulturne i vjerske korijene”, rekla je Melonijeva u videu, podržavajući aktuelnog mađarskog čelnika.

    “Sigurnost se ne može uzimati zdravo za gotovo, mora se osvojiti. I mislim da Viktor Orban ima sve te kvalitete. Ima upornost, hrabrost i mudrost da zaštiti svoju zemlju”, dodao je Netanjahu.

    Pojavljuju se i šef španskog Voksa, Santijago Abaskal, čelnik austrijske Stranke slobode (FPO) Herbert Kikl, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i češki premijer Andrej Babiš, svi ključne osobe u konzervativnoj, populističkoj i krajnje desnoj političkoj sferi.

    Argentinski predsjednik Havier Mili takođe se pojavljuje u videu.

    Politika, prema anketi, mađarska Tisza ima 49 odsto, znatno više od Fidesza s 37 odsto. Magyar je izgradio zamah kampanjom temeljenom na obećanjima o jačanju nezavisnosti pravosuđa, suzbijanju korupcije i ponudi biračima jasan prekid s Orbanovom vladavinom.

    U Briselu se Orban često sukobljavao s institucijama EU-a i drugim državama članicama oko pitanja koja uključuju podršku Ukrajini, sankcije Rusiji i prava LGBTQ+ osoba, što ga čini polarizovanom figurom unutar bloka.

    Video kampanje, u kojem se pojavljuje niz stranih čelnika, postavlja njegovu kandidaturu za reizbor u širi međunarodni kontekst, povezujući mađarsko glasanje s temama nacionalnog suvereniteta i političkog usklađivanja izvan granica zemlje.

    “Politico” je uspio potvrditi autentičnost videa putem predstavnika Videlove i Salvinija

  • Iran: Spremni smo za rat

    Iran: Spremni smo za rat

    Iran je nakon nedavnog dvanaestodnevnog rata vojno spremniji nego ranije, a nuklearno znanje ne može se uništiti vazdušnim napadima, poručio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči (Abbas Araqchi) tokom putovanja u Bejrut. Istovremeno je tvrdio da su protesti u zemlji „normalni“ u sistemu koji se temelji na volji naroda, ali je upozorio i na, kako je naveo, elemente koji izazivaju nasilje i nerede.

     

    Arakči je upozorio da će se njegova zemlja braniti od zla i stranog miješanja nakon nedavnih komentara Donalda Trampa (Donald Trump), koji je pozvao civile da nastave sa protestima.

    Tokom posljednjih nekoliko sati Arakči je na svom Telegram kanalu objavio informacije o različitim telefonskim razgovorima koje je vodio sa turskim zvaničnicima, kao i ministrima Ujedinjenih Arapskih Emirata i Francuske.

    Zaharova: Neprihvatljive prijetnje udarima na Iran

    „Osvrćući se na provokativne izjave američkih zvaničnika, koje se smatraju otvorenim miješanjem u unutrašnje poslove Irana, Arakči je naglasio odlučnost iranskog naroda da brani nacionalni suverenitet i bezbjednost zemlje od svakog zla i stranog uplitanja“, navodi se u objavi na Telegramu.

    Intervju za televiziju

    Govoreći o iranskom nuklearnom programu u intervjuu za lokalnu televiziju, Arakči je rekao da su pojedini objekti oštećeni, ali da se tehnologija ne može „izbrisati“ bombardovanjem. „Neke zgrade su uništene, dio mašina i opreme centrifuga je oštećen, ali nuklearnu tehnologiju i znanje nije moguće uništiti vazdušnim bombardovanjem“, rekao je. Dodao je da Iran trenutno nema plan da obnovi oštećena postrojenja dok se ne otklone bezbjednosne prijetnje i pitanja zaštite.

    Tramp poručio Irancima: Nastavite!

    „Potpuno smo spremni da se branimo“

    Kada je riječ o raketnim sposobnostima, Arakči tvrdi da tokom rata nije došlo do ozbiljnije štete i da su eventualna oštećenja već sanirana. „Naše vojno i odbrambeno stanje mnogo je bolje nego ranije. Upoznali smo svoje slabosti, ali i slabosti neprijatelja, otklonili sopstvene nedostatke i potpuno smo spremni da se branimo“, rekao je. Naglasio je i da vojna spremnost, prema njegovim riječima, nije znak želje za ratom, već sredstvo odvraćanja. „Potpuna spremnost za rat ne znači da neko želi rat, već da se rat sprečava time što se bude u potpunosti spreman za borbu“, poručio je.

    U drugom dijelu razgovora osvrnuo se na unutrašnju situaciju u zemlji, navodeći da je Iran i dalje pod „gušećim ekonomskim sankcijama“, ali da je stanje, kako tvrdi, „u cjelini dobro“. „Problemi su posljedica sankcija, ali i postojećih ekonomskih slabosti“, rekao je, dodajući da su protesti i demonstracije prirodni u sistemu u kojem građani mogu iznositi svoje pritužbe.

    Merc: Režim u Iranu je na kraju svog postojanja

    Ipak, Arakči je istakao da se uz mirne proteste dešavaju i nasilni incidenti. „Uz narodne proteste postoje i pojedini elementi koji sprovode izgrede i nerede: napadaju javna mjesta i podmeću požare“, rekao je, navodeći da takvi postupci zahtijevaju „ozbiljnu analizu“.

    Istovremeno je optužio Izrael i američke službe za umiješanost u nemire, tvrdeći da su izraelski zvaničnici javno priznali prisustvo operativaca Mosada (Mossad) u Iranu. Kao primjer naveo je i objavu bivšeg direktora CIA-e Majka Pompea (Mike Pompeo). „Ne može biti otvorenijeg priznanja da agenti CIA-e i Mosada učestvuju i intervenišu“, rekao je.

    „Potpuno smo spremni na američke prijetnje“

    Govoreći o reakciji vlasti, Arakči je rekao da Vlada nastoji da napravi razliku između legitimnih protesta i nasilja. „Pokušavamo razumno pristupiti pitanju protesta i nereda, saslušati stvarne pritužbe ljudi i pronaći rješenja, dok se istovremeno na odgovarajući način postupa prema onima koji sprovode vandalizam“, rekao je.

    Izvor iz Bijele kuće: Tramp je sklon napadu na Iran

    Na kraju je ponovio da je Iran u boljoj poziciji nego ranije i da je u potpunosti spreman na prijetnje iz Sjedinjenih Američkih Država. „U Iranu postoji puno samopouzdanje i u potpunosti smo spremni na američke prijetnje“, poručio je Arakči.

  • Tramp: Grenland nam treba zbog nacionalne bezbjednosti; NATO da predvodi put da ga dobijemo

    Tramp: Grenland nam treba zbog nacionalne bezbjednosti; NATO da predvodi put da ga dobijemo

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je danas da je toj zemlji potreban Grenland radi nacionalne bezbjednosti i da je od vitalnog značaja za “Zlatnu kupolu” koju SAD grade.

    Tramp je na svojoj društvenoj mreži Socijalna istina napisao da bi NATO trebalo da bude predvodnik puta da ga SAD dobiju, jer ako to ne učini SAD, hoće Rusija ili Kina.

    – A to se neće desiti! Vojno, bez ogromne moći Sjedinjenih Američkih Država, koju sam veći dio izgradio tokom svog prvog mandata, a sada je podižem na novi i još viši nivo, NATO ni približno ne bi bio efikasna sila ili sredstvo odvraćanja. Oni to znaju, a znam i ja. NATO postaje mnogo moćniji i efikasniji sa Grenlandom u rukama SAD – napisao je Tramp.

    Kako je rekao, sve manje od toga je neprihvatljivo.

  • Bijela kuća u tajnosti kroji sudbinu Irana

    Bijela kuća u tajnosti kroji sudbinu Irana

    Dok se situacija oko Irana ne stišava, u tišini vašingtonskih kuloara odvijaju se tajni sastanci koji planiraju odrediti budućnost Irana, bez pitanja Iranaca.

    Reza Pahlavi sin svrgnutog šaha pokušava se nametnuti kao “spasitelj” uz blagoslov Trampove administracije, uprkos mračnoj istoriji vlastite porodice i nedostatku stvarne baze u domovini, pišu mediji.

    Proteklog vikenda Stiv Vitkof, specijalni izaslanik Bijele kuće, tajno se sastao s Rezom Pahlavijem, bivšim iranskim prestolonasljednikom u egzilu. Prema pisanju portala Aksios, ovo je prvi sastanak na visokom nivou između iranske opozicije i Trampove administracije od početka protesta prije 15 dana.

    Cilj sastanka je jasan: Pahlavi se pokušava pozicionirati kao “prelazni vođa” u slučaju pada Islamske Republike. No, iza kulisa se nazire opasan presedan, kreiranje lidera izvana, po mjeri zapadnih sila, a ne po volji naroda.

    Pahlavi, koji već dvije sedmice obilazi američke televizijske mreže pozivajući Trampa na intervenciju, dočekao je svoju priliku. Iako je Trampova administracija u početku bila skeptična prema njegovom uticaj, izvještaji o demonstrantima koji uzvikuju Pahlavijevo ime natjerali su Bijelu kuću da preispita strategiju.

    “Došlo je do uspona Pahlavija. Čini se da se to događa organski”, tvrdi neimenovani američki dužnosnik za Aksios.

    Međutim, analitičari upozoravaju na opasnu iluziju. Karim Sadjadpur iz Carnegie Endowmenta ističe da mnogi demonstranti, rođeni nakon 1979., osjećaju nostalgiju za erom koju nikada nisu doživjeli. Pahlavi za njih predstavlja imaginarnu sliku “velikog Irana”, no stvarnost je mnogo kompleksnija. Ankete pokazuju da, iako uživa podršku oko trećine ispitanika, isto toliko Iranaca mu se žestoko protivi, što ga čini figurom koja dijeli, a ne ujedinjuje.

    “Pomoć stiže” ili nova intervencija?

    Donald Tramp je u utorak dolio ulje na vatru porukom Irancima: “Pomoć je na putu”, pozivajući ih da preuzmu vladine institucije. Iako državni sekretar Marko Rubio tvrdi da se trenutno razmatraju “ne-kinetički” (nenasilni) odgovori, Trampova nepredvidivost ostavlja sve opcije otvorenim.

    U tom vakuumu moći, Pahlavi se nudi kao idealan pijun Zapada. Dok Pahlavi poziva na “osvajanje gradova” i prevrat, on to čini iz sigurnosti svog doma u Sjedinjenim Američkim Državama, daleko od Irana. Kritičari ga već dugo optužuju da pokušava kapitalizovati svoje porodično naslijeđe bez preuzimanja stvarnog rizika.

    Veza s Tel Avivom: Kome služi Pahlavi?

    Njegov “legitimitet” opterećen je istorijom. Njegov otac, šah Mohamed Reza Pahlavi, ostao je upamćen ne kao demokrata, već kao autokrata vraćen na vlast nakon zloglasnog puča 1953. godine, kojeg su direktno orkestrirale CIA i MI6 kako bi zaštitile zapadne naftne interese. Sin sada, čini se, igra po istom scenariju, tražeći stranu intervenciju kako bi se domogao trona.

    Možda najkontroverzniji aspekt Pahlavijeve “kampanje” su njegove bliske veze s Izraelom. Tokom 2023. godine, Pahlavi je boravio u zvaničnoj posjeti Izraelu kao gost premijera Benjamina Netanyahua, prenosi Kliks.

  • Kalas: EU sprema sankcije Rusiji i kredit za Ukrajinu

    Kalas: EU sprema sankcije Rusiji i kredit za Ukrajinu

    Visoka predstavnica Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas izjavila je sinoć da je politika EU dosljedna po pitanju podrške Ukrajini i povećanja troškova ratovanja za Rusiju, te najavila novi, 20. paket sankcija protiv Moskve i kredit od 90 milijardi evra za Kijev u naredne dvije godine.

    Kalas je istakla da će EU Ukrajini odobriti zajam od 90 milijardi evra za finansiranje funkcionisanja države i odbrane, dok se istovremeno radi na 20. paketu sankcija protiv Rusije, koji bi trebalo da bude finalizovan do kraja februara.

    „Predsjednik Rusije Vladimir Putin će pregovore shvatiti ozbiljno samo ako ga na to primoramo“, poručila je Kalas, dodajući da Rusija ima ambicije koje prevazilaze Ukrajinu i da EU mora dodatno da unaprijedi svoju odbrambenu spremnost, navodi se u saopštenju objavljenom na internet stranici Evropske službe za spoljne poslove (EEAS).

    Visoka predstavnica EU naglasila je i da jačanje evropske odbrane nije zamjena za NATO, već doprinos snažnijoj ulozi Evrope unutar Alijanse, uz posebnu zahvalnost njemačkom ministru odbrane Borisu Pistorijusu na ulozi Njemačke u razvoju ključnih vojnih kapaciteta.

    Prema navodima evropskih zvaničnika, Evropska komisija već uveliko radi na nacrtu 20. paketa sankcija, iako formalni razgovori među državama članicama još nisu započeli.

    Očekuje se da paket bude predstavljen u januaru 2026. godine i usvojen do godišnjice početka rata, prenosi Tanjug.

    Iz Brisela poručuju da će novi paket sankcija biti usvojen u kratkom roku i da će predstavljati dio šire strategije EU koja povezuje spoljnopolitičke, bezbjednosne i ciljeve zaštite ljudskih prava.

    U međuvremenu, EU je 23. oktobra usvojila 19. paket sankcija protiv Rusije, koji obuhvata mjere u oblasti energetike, finansija, industrije, transporta, usluga i diplomatije.

    Među ključnim mjerama su zabrana uvoza i transporta ruskog tečnog prirodnog gasa, proširenje zabrana na uvoz ugljovodonika, nove sankcije ruskim i bjeloruskim bankama, kao i prva zabrana pružanja kripto-usluga ruskim državljanima i pravnim licima.

    Sankcije su proširene i na tzv. „flotu iz sjenke“, uz dodavanje 117 brodova na crnu listu, kao i na dodatne kompanije koje, prema navodima EU, podržavaju ruski vojno-industrijski kompleks.

    Uvedena su i ograničenja na izvoz robe i tehnologija koje mogu doprinijeti jačanju ruskih vojnih kapaciteta.

  • U Vašingtonu sastanak o Grenlandu

    U Vašingtonu sastanak o Grenlandu

    Šef danske diplomatije Lars Loke Rasmusen potvrdio je da će se danas u Bijeloj kući sastati sa potpredsjednikom SAD DŽej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom, zajedno sa grenlandskom ministarkom Vivijan Mocfelt. Sastanak je zatražila Danska, a domaćin će biti Vens.

    Tenzije su pojačane izjavama Donalda Trampa da će SAD “na ovaj ili onaj način” uzeti Grenland.

    Republikanci najavljuju zakon o aneksiji, dok grenlandski premijer Јens-Frederik Nielsen to odbacuje i poručuje da ostrvo ostaje u uniji s Danskom.