Snabdijevanje Mađarske naftom preko cjevovoda “Družba” je neophodno, ruski energenti su od vitalnog značaja, izjavio je mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto.
“Napadi na `Družbu` su napadi na suverenitet Mađarske”, upozorio je Sijarto na marginama Ruske energetske sedmice.
On je naglasio da Mađarska fizički ne može da obezbijedi naftu bez ovog cjevovoda, te je istakao vitalni značaj snabdijevanja ruskim energentima.
Ruska energetska sedmica održava se u Moskvi od 15. do 17. oktobra
Prema najnovijoj analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) „Svjetski ekonomski izgledi“, Srbija bi u 2025. godini trebalo da ostvari ekonomski rast od 2,5 odsto, dok se za 2026. prognozira rast od 3,6 procenata. Inflacija će, prema projekcijama, pasti sa 4,7 odsto iz prethodne godine na 4,6 odsto u ovoj, a na četiri odsto u 2026. godini.
Stopa nezaposlenosti u Srbiji, koja je prošle godine iznosila 8,6 odsto, prema procjenama MMF-a ostaće nepromijenjena i ove i naredne godine.
U izvještaju se navodi i da evrozona, nakon ekonomskog rasta od 0,9 odsto u 2024, može da očekuje rast od 1,2 odsto u ovoj i 1,1 odsto u 2026. godini, uz pad inflacije sa 2,4 na 2,1 odsto, a potom na 1,9 odsto. Stopa nezaposlenosti u evrozoni zadržaće se na 6,4 odsto tokom 2025, dok se u 2026. očekuje blagi pad na 6,3 odsto.
Njemačku, kao najveću ekonomiju evrozone, očekuje skroman rast od 0,2 odsto u 2025. i 0,9 odsto u 2026. godini. Inflacija bi, prema MMF-u, trebalo da se smanji sa 2,5 odsto na 2,1 odsto u ovoj, te na 1,8 odsto u narednoj godini.
Globalno posmatrano, svjetski ekonomski rast usporiće sa 3,3 odsto u 2024. na 3,2 odsto u 2025, a zatim na 3,1 odsto u 2026. godini. Iako je prognoza za tekuću godinu nešto bolja od one iz jula, kada je MMF očekivao rast od tri odsto, u Fondu upozoravaju da svjetska ekonomija prolazi kroz period dubokih promjena.
„Rast protekcionizma, smanjenje međunarodne pomoći i strože imigracione politike doveli su do fragmentacije globalnog tržišta“, navodi se u izvještaju.
Nakon što su Sjedinjene Američke Države početkom 2025. uvele više carine, druge zemlje su odgovorile uzajamnim mjerama, što je, prema MMF-u, dodatno povećalo neizvjesnost. Iako su kasniji dogovori donekle ublažili pritiske, zabrinutost zbog stabilnosti i budućeg rasta ostaje visoka.
MMF ističe da je globalna ekonomija pokazala otpornost u prvoj polovini 2025, ali upozorava da je ona uglavnom rezultat privremenih faktora, poput povećanog uvoza i skladištenja robe prije uvođenja tarifa. „Kada su ti efekti nestali, aktivnost i tržište rada počeli su da slabe“, upozorava se u analizi.
Prema projekcijama, globalna inflacija će pasti sa 5,2 odsto u 2024. na 4,2 odsto u 2025, a zatim na 3,7 odsto u 2026. godini. Ipak, u Sjedinjenim Američkim Državama inflacija bi mogla ostati iznad ciljne vrijednosti.
Rast svjetske trgovine takođe će usporiti — sa 3,5 odsto u 2024. na 2,9 odsto u 2025, uz očekivanje da se ta stopa neće mijenjati ni 2026. godine.
MMF upozorava na rizike koji bi mogli dodatno usporiti rast, među kojima su produžena neizvjesnost, rast protekcionizma, ograničenja migracija i moguće pregrijavanje tržišta tehnoloških akcija ako se očekivani rast produktivnosti povezan sa vještačkom inteligencijom ne ostvari.
U zaključku izvještaja, MMF ocjenjuje da svijet ulazi u period slabijeg rasta, geopolitičkih tenzija i ekonomske fragmentacije. Iako vještačka inteligencija i novi trgovinski dogovori nude potencijal za oporavak, globalna privreda će, bez reformi i veće saradnje država, ostati ispod svog punog potencijala.
Mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto rekao je da najveća prijetnja evropskoj ekonomiji ne dolazi spolja, već iz Brisela.
– Njihove propale politike potkopale su energetsku bezbjednosti, otjerale investitore i izolovale Evropu – napisao je Sijarto na Iksu nakon sastanka ministara trgovine EU u Danskoj na kome je razmatrana ekonomska bezbjednost.
On je ukazao da Evropi trebaju niži porezi, jača saradnja između kompanija i veća ovlašćenja za članice bloka.
– Vrijeme je za promjenu ekonomske politike – napisao je Sijarto.
Donald Tramp sada je svoju pažnju usmjerio na Rusiju, spremajući se da naoruža Ukrajinu raketama „tomahavk“, piše „Telegraf“.
Nakon što je bio obasut pohvalama zbog donošenja mira na Bliski istok tokom likujuće posjete Izraelu u ponedjeljak, Tramp je odletio u Šarm el Šeik, gdje su svjetski lideri iskoristili trenutak da podrže američkog predsjednika u namjeri da riješi sukob u Ukrajini, navodi britanski list.
Očekuje se da će se Tramp u petak sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Bijeloj kući, kada će razgovarati o tome kako bi raketa „tomahavk“ mogla dovesti Vladimira Putina za pregovarački sto. „Glavne teme biće protivvazdušna odbrana i naši kapaciteti dugog dometa, kako bismo održali pritisak na Rusiju“, rekao je ukrajinski lider.
Tramp zaprijetio Putinu
Tramp je već zaprijetio da će isporučiti „tomahavke“ Kijevu ako Putin nastavi gušiti svaku nadu u mirovne pregovore. Podsjeća se da je Vašington nedavno pojačao razmjenu obavještajnih podataka s ukrajinskim snagama kako bi im pomogao u napadima dugog dometa na ruske energetske ciljeve.
U govoru izraelskom parlamentu, Tramp je rekao da će sada usmjeriti svoje napore na posredovanje u postizanju sporazuma o okončanju rata između Ukrajine i Rusije.
„Bilo bi sjajno kada bismo mogli postići mirovni sporazum s [Iranom]… Prvo, moramo završiti s Rusijom“, rekao je on Knesetu. „Hajde da se prvo fokusiramo na Rusiju.“
Iako je, podsjeća „Telegraf“, Tramp ponovo ponovio da je okončao osam sukoba za osam mjeseci novog mandata, sporazum o okončanju troipogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije i dalje mu izmiče.
S druge strane, Zelenski je u postizanju sporazuma o miru u Gazi vidio tračak nade. „Radimo na tome da dan mira dođe i za Ukrajinu. Ruska agresija ostaje posljednji globalni izvor destabilizacije, i ako se postigne prekid vatre i mir na Bliskom istoku, vođstvo i odlučnost globalnih aktera svakako mogu funkcionisati i za nas“, napisao je ukrajinski predsjednik na društvenim mrežama.
Sa sve većim spekulacijama da bi Tramp mogao isporučiti „tomahavke“ Ukrajini, očekuje se da će mu Zelenski predstaviti dugačak spisak ruskih vojnih ciljeva koji bi mogli biti pogođeni raketama.
Kijev se nada da će to oružje velikog dometa poremetiti sposobnost Moskve da vodi rat prekidanjem logističkih ruta i uništavanjem fabrika raketa i dronova.
„Tomahavci“ imaju domet od oko 2.400 kilometara, što bi takve mete udobno stavilo u domet.
Zelenski je ranije tvrdio da bi ta raketa izvršila pritisak na Putina da dođe za pregovarački sto kako bi razgovarali o prekidu vatre.
„Nova agresija“
Isporuka „tomahavka“ označila bi veliku eskalaciju američke podrške i pooštravanje stava Trampa prema Putinu. Sam Tramp rekao je da bi slanje rakete Kijevu značilo „novu agresiju“.
Podsjeća se i da je Trampov prethodnik, Džo Bajden, odbio sve zahtjeve Ukrajine za dobijanje „tomahavk“ raketa.
„Mogao bih reći, ako se ovaj rat ne riješi, poslaću im ‘tomahavke'“, rekao je Tramp u nedjelju na letu za Izrael, pa nastavio: „Možda ću morati razgovarati s Rusijom, da budem iskren s vama, o ‘tomahavcima’. Da li žele da ‘tomahavci’ idu u njihovom pravcu.“
Govoreći dalje o ruskom predsjedniku, Tramp je rekao: „Možda ću mu reći da, ako se rat ne riješi, bismo to vrlo lako mogli učiniti.“
Moskva je, s druge strane, upozorila Bijelu kuću da ne isporučuje „tomahavk“ rakete, jer bi taj potez efikasno prekinuo odnose s Vašingtonom.
U nedjelju je Dmitrij Peskov, portparol Kremlja, rekao da su rakete „izuzetno zabrinjavajuće“ za Rusiju, dodajući da „tenzije eskaliraju sa svih strana“.
Moskva ne bi mogla utvrditi da li rakete nose nuklearne bojeve glave ako bi bile lansirane, tvrdio je Peskov, postavljajući pitanje: „Kako bi Rusija onda trebalo da reaguje?“
Francuski predsjednik Emanuel Makron suočava se s još jednom velikom političkom glavoboljom zbog šokantne ostavke premijera Sebastijena Lekornua – nakon samo 27 dana na dužnosti.
Bivši ministar odbrane i dugogodišnji Makronov saveznik podnio je ostavku u ponedjeljak prije nego što je uopšte iznio planove svoje mlade vlade, rekavši da nije u stanju voditi manjinsku vladu desnog centra nakon što su razgovori sa suparničkim strankama signalizirali da nisu spremne na kompromis o budžetskim i političkim zahtjevima. Kriza u kojoj se Francuska nalazi uglavnom je Makronovo “maslo”.
Predsjednik je prošle godine samouvjereno raspustio parlament kako bi unio “jasnoću” u podijeljenu francusku Nacionalnu skupštinu. Izbori koji su uslijedili donijeli su sve samo ne to, s tim da su i desnica i ljevica pobijedile u uzastopnim krugovima glasanja, što je dovelo do borbe za moć i političke blokade koja traje od tada. Makron, ne želeći prepustiti vođstvo vlade nijednoj strani, umjesto toga je imenovao lojaliste da vode manjinske vlade, ali oni su se pokazali ranjivima na prijedloge za izglasavanje nepovjerenja suparničkih stranaka.
Šta slijedi
Lekornuova kratkotrajna vlada bila je treća koja je propala nakon nesretnih administracija Mišela Barnijea i Fransoa Beirua. Zajedničko im je da su se sve borile postići dogovore s drugim strankama o državnom budžetu, a posebno o smanjenju potrošnje i povećanju poreza koji se smatraju nužnim za obuzdavanje francuskog budžetskog deficita od 5,8 posto BDP-a u 2024. godini. Makron se sada suočava s nezavidnim zadatkom odlučivanja što će dalje – bez ikakve opcije koja bi vjerovatno bila privlačna predsjedniku koji je više puta rekao da neće dati ostavku – a to su prijevremeni predsjednički izbori. Redovni bi se trebali održati tek 2027. Mogao bi izabrati novog premijera – šestog u Francuskoj u manje od dvije godine – ali odabir nekoga ko nije iz njegovog vlastitog političkog kruga bio bi neugodan i za Makrona, koji je u posljednjoj godini više puta birao lojaliste za vođenje vlade. Ili – može raspustiti parlament i održati nove parlamentarne izbore. Ni ta opcija neće biti privlačna jer antiimigrantska stranka Nacionalni skup Marin Le Pen trenutno vodi u anketama birača, s oko 32 posto glasova u poređenju s 25 posto glasova koje drži ljevičarski savez, Nova narodna fronta. Analitičari kažu da se Makron vjerovatno neće odlučiti dati ostavku.
“Preopasno je za njega da učini pravu stvar i naravno da nije voljan odstupiti s vlasti”, rekao je za CNBC Daglas Jejts, profesor političkih nauka na INSEAD-u. “Jedino što danas mogu reći sa sigurnošću je da Makron neće objaviti vlastitu ostavku i stoga se čini da bi bilo najlakše imenovati drugog premijera, što on i čini kao što ja mijenjam majice, a ako novi premijer ne izdrži dugo, mogao bi imenovati drugog, a to bi značilo iskoristiti svoju institucionalnu prednost.” Jejts ne vjeruje da će Makron raspisati nove izbore “jer je posljednji put kad je to učinio bilo tako katastrofalno” i sve nove ankete ponovno bi odražavale polarizovanu prirodu politike u Francuskoj, s ponorom između krajnje lijevih i krajnje desnih birača.
“Ljudi bi napustili njegovu stranku i glasali srcem, bilo lijevo ili desno”, dodao je Jejts.
Nevolje s deficitom
Nagađa se da bi se Makron mogao odvažiti i nominovati premijera koji nije saveznik iz vlastitog centrističkog političkog dvorišta, s mogućnošću izbora iz lijevocentrističke Socijalističke stranke. Male su šanse da bi se odlučio za kandidata iz krajnje lijeve stranke Francuska nepokorena ili krajnje desne stranke Nacionalni skup, a obje su stranke u ponedjeljak pozvale na njegovu smjenu. “Do sada je svaki put izabrao pogrešnu osobu, a odabirom ljudi iz centra izgubio je simpatije i na ljevici i na desnici”, kaže Jejts. “Mislim da bi bolje prošao kada bi dao malo svježeg mesa lijevom centru koji bi mu mogao pomoći u formiranju vlade i eventualno izbjeći glasanje o nepovjerenju, pa mislim da bi socijalista vjerovatno bio najprihvatljiviji, ili čak jedan od kandidata Zelenih”, zaključio je.
Dok se politička paraliza u Parizu nastavlja, budžet za 2026. ostaje neizvjestan, a ekonomisti kažu da je sve vjerovatnije da će se ovogodišnji budžet uvrstiti u sljedeću godinu kao privremena mjera. Jasine Ruimi iz Dojče banke izjavio je da bi, ako vlada propadne, kao što se sada dogodilo, Francuska vjerovatno djelovala prema posebnom zakonu, “održavajući potrošnju blizu okvira za 2025., s deficitom koji bi se spustio na oko 5 do 5,4 posto BDP-a”. “Nije nemoguće da ćemo uskoro vidjeti nove izbore”, dodao je Ruimi.
Sve se svodi na novac i ogroman teret francuskog duga. U apsolutnim iznosima, nijedna zemlja EU-a nije zaduženija od Francuske. Državni dug popeo se na oko 3,35 biliona eura – oko 113 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a očekuje se da će do 2030. porasti na 125 posto. Odnos francuskog duga prema BDP-u toliko je visok da ga u Evropskoj uniji nadmašuju samo Grčka i Italija. S budžetskim deficitom od 5,4 do 5,8 posto ove godine, Pariz takođe bilježi najveći budžetski manjak od svih 27 članica EU-a. Kako bi se ispunio cilj EU o smanjenju deficita na tri posto, drastične mjere štednje su neizbježne. No, budući da su rezovi trenutno politički neizvodljivi, finansijska tržišta reagovala su višim kamatama na francuske obveznice. Dok je kamata na njemačke obveznice oko 2,7 posto, francuska vlada mora plaćati gotovo 3,5 posto kamata na svoj dug.
Trebamo li se, dakle, brinuti za stabilnost eura ako finansije druge po veličini ekonomije eurozone izmaknu kontroli? “Da, trebamo. Eurozona trenutno nije stabilna”, kaže za Dojče vele Fridrih Hajneman, ekonomista iz Lajbnicovog centra za evropska ekonomska istraživanja u Manhajmu. “Moramo se zapitati kamo sve to vodi, ako se jedna velika zemlja poput Francuske, koja je posljednjih godina bilježila stalni rast odnosa duga prema BDP-u, sada suočava i s političkom destabilizacijom.”
I druge velike ekonomije gomilaju rekordno visoke dugove i moraju prikupiti milijarde na tržištima kapitala. Ove jeseni, na primjer, Njemačka, Japan i SAD moraće izdati nove državne obveznice kako bi finansirali svoje rashode – a to je jedan od ključnih razloga što globalna tržišta obveznica ostaju pod pritiskom. Jedini razlog zbog kojeg tržišta nisu još uznemirenija, odnosno što kamate na francuske obveznice ne rastu još više, je nada da će Evropska centralna banka (ECB) uskočiti i otkupiti francuske obveznice kako bi smirila tržište. Ali, ta nada može biti varljiva jer ECB mora paziti da ne ugrozi vlastiti kredibilitet, smatra Hajneman. Francuska godišnje troši 67 milijardi eura samo na kamate. Istovremeno je pod pritiskom jer se obavezala postupno smanjivati deficit u skladu s pravilima EU-a.
Političko samoubistvo
U Briselu neki diplomati EU-a već privatno pišu Makronovu političku osmrtnicu. Nakon što je došao na vlast 2017. i razbio okove francuske politike, rekli su, on se sada čini kao vođa koji je bio “dimna zavjesa bez stvarnog sadržaja” i čiji uticaj u Briselu brzo blijedi. Drugi diplomata EU-a govorio je o Makronovom “nasljeđu” kao moćnog mislioca koji je generisao mnoge ideje za podsticanje promjena u Evropi i uvjerio druge lidere da prihvate neke od njih. Koncept “strateške autonomije” – koja čini EU samodostatnijom ekonomski i odbrambeno – rođen je prije mnogo godina u Parizu, primijetio je diplomata. S obzirom na to da predsjednik Tramp sada udaljava SAD od Evrope, ta je ideja u Briselu sazrela. “Malo je lidera spremno i sposobno razmišljati pet ili čak dvije godine unaprijed. Bio je tako dobar u tome”, rekao je Politiku diplomata pod uslovom anonimnosti.
Makron, naravno, može ostati na dužnosti do 2027. No, ako ostane, previranja u Parizu znače da će francuski uticaj na rasprave i razvoj politika EU vjerovatno biti smanjen. Rasprave među ministrima finansija o budžetu EU-a Francuskoj bi, na primjer, bilo mnogo lakše oblikovati ako bi dosljedno slala istog ministra na sastanke s njihovim kolegama u Briselu, rekao je diplomata. Međutim, ponovljene kadrovske promjene u Parizu znatno otežavaju francuskom stavu da ostane dominantan.
S druge strane, prijevremeni izbori mogli bi ugroziti sljedeći dugoročni budžet EU-a. Nacionalne vlade koje raspravljaju o budžetu postavile su neformalni rok za postizanje dogovora prije francuskih izbora 2027., s obzirom na opasnost da bi Le Pen mogla politizovati i na kraju poremetiti raspravu, rekao je citirani zvaničnik vlade eurozone.
Makron je bio ključan u evropskim naporima da podrže Ukrajinu i sam kontinent protiv Rusije, kako podstičući kolege lidere da učine više da bi Evropu opremili vlastitim vojnim sposobnostima, tako i koordinirajući sa saveznicima. Njegova zajednička inicijativa s britanskim premijerom Keirom Starmerom za okupljanje “koalicije voljnih” ostaje jedina opcija kada je u pitanju podrška bilo kakvom eventualnom mirovnom sporazumu u Ukrajini. “Nije dobro za EU ako je jedna od najvećih država članica u previranjima, posebno u trenutnoj bezbjednosnoj situaciji”, rekao je isti zvaničnik eurozone.
Pitanje budžeta
Snažan “francusko-njemački motor” – s moćnim liderima koji rade zajedno u Parizu i Berlinu – konvencionalno se smatra ključnim za jačanje i efikasnost EU-a. Makronove muke to znatno otežavaju, čak i s novim vođom u Njemačkoj, Fridrihom Mercom, kojeg u Briselu smatraju daleko dinamičnijim od svog prethodnika. Za sada je Francuska pod privremenom upravom. Nova vlada sada će morati izraditi i braniti novi zakon o finansijama u parlamentu. Prema francuskom zakonu, prijedlog bi trebao biti podnesen do 13. oktobra kako bi se omogućila rasprava i ustavna revizija. No, taj je rok nemoguće ispuniti, čak i ako se brzo imenuje novi premijer jer bi priprema revidiranog budžeta trajala sedmicama. Parlament bi mogao glasati samo o prihodnom dijelu budžeta, osiguravajući da država može nastaviti prikupljati poreze.
Druga rezervna mjera bila bi donošenje “posebnog zakona” kojim se privremeno produžava budžet iz prethodne godine, što se i dogodilo 2025. godine. To bi državi omogućilo da nastavi finansirati javne usluge dok se politički pregovori odugovlače. No, to svakako nije rješenje za francuske strukturne probleme, prenosi Poslovni dnevnik.
Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je na uspostavljanje mira u Evropi, nakon samita o mirovnom sporazumu u vezi sa sukobom u Pojasu Gaze.
On je na društvenim mrežama naglasio da sljedeće mora da bude uspostavljanje mira u Evropi, uz napomenu da se to može postići samo pregovorima.
“Oružje je utihnulo, taoci su oslobođeni i mir vlada na Bliskom istoku. Predsjednik /SAD Donald/ Tramp je uspio! Sada je red na Evropu”, naveo je Orban.
Prema njegovim riječima, uspjeh predsjednika Trampa u vezi sa postizanjem mira na Bliskom istoku dokazuje da nikada ne treba odbaciti pregovore.
“Bez pregovora nema mira. Vrijeme je da mi, Evropljani, pratimo primjer predsjednika Trampa!”, poručio je Orban.
Sporazum u Šarm el Šeiku, su, uz američkog predsjednika Donalda Trampa, potpisali egipatski predsjednik Abdel Fatah el Sisi, katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan, i u njemu se potpisnici obavezuju na “istorijsku predanost” sprovođenju dogovora.
U dokumentu se navodi da potpisnici pozdravljaju istorijsku posvećenost i sprovođenje Trampovog mirovnog sporazuma od strane svih strana, kojim se okončava više od dvije godine duboke patnje i gubitaka, i otvara se novo poglavlje za region definisan nadom, bezbjednošću i zajedničkom vizijom mira i prosperiteta.
– Podržavamo i stojimo iza iskrenih napora predsjednika Trampa da okonča rat u Gazi i donese trajni mir na Bliski istok, zajedno ćemo sprovesti ovaj sporazum na način koji osigurava mir, bezbjednost, stabilnost i mogućnosti za sve narode regiona, uključujući i Palestince i Izraelce – navodi se u sporazumu.
Dodaje se da potpisnici razumiju da će trajni mir biti onaj u kome i Palestinci i Izraelci mogu da prosperiraju uz zaštitu svojih osnovnih ljudskih prava, garantovanu bezbjednost i poštovanje dostojanstva.
– Potvrđujemo da se značajan napredak postiže saradnjom i održivim dijalogom i da jačanje veza među narodima i narodima služi trajnim interesima regionalnog i globalnog mira i stabilnosti. Prepoznajemo dubok istorijski i duhovni značaj ovog regiona za vjerske zajednice čiji su korjeni isprepleteni sa zemljom regiona – među njima hrišćanstvo, islam i judaizam – navodi se u sporazumu.
Dodaje se da će poštovanje ovih svetih veza i zaštita njihovih mjesta nasljeđa ostati najvažniji u posvećenosti mirnom suživotu.
– Ujedinjeni smo u našoj odlučnosti da demontiramo ekstremizam i radikalizaciju u svim njihovim oblicima. Nijedno društvo ne može da napreduje kada su nasilje i rasizam normalizovani ili kada radikalne ideologije ugrožavaju tkivo građanskog života. Obavezujemo se da ćemo se baviti uslovima koji omogućavaju ekstremizam i da ćemo promovisati obrazovanje, mogućnosti i međusobno poštovanje kao temelje za trajni mir – ističe se u sporazumu.
Dalje se navodi da se potpisnici obavezuju “na rješavanje budućih sporova putem diplomatskog angažmana i pregovora, a ne silom ili dugotrajnim sukobom”.
– Priznajemo da Bliski istok ne može da izdrži stalni ciklus produženog ratovanja, zastoja u pregovorima ili fragmentarnu, nepotpunu ili selektivnu primjenu uspješno dogovorenih uslova. Tragedije kojima smo svjedočili u protekle dvije godine moraju poslužiti kao hitan podsjetnik da buduće generacije zaslužuju bolje od neuspjeha prošlosti – piše u dokumentu.
Takođe, potpisnici su se obavezali da teže “toleranciji, dostojanstvu i jednakim mogućnostima za svaku osobu, osiguravajući da ovaj region bude mjesto gdje svi mogu da ostvare svoje težnje u miru, bezbjednosti i ekonomskom prosperitetu, bez obzira na rasu, vjeru ili etničku pripadnost”.
– Težimo sveobuhvatnoj viziji mira, bezbjednosti i zajedničkog prosperiteta u regionu, zasnovanoj na principima međusobnog poštovanja i zajedničke sudbine. U tom duhu, pozdravljamo napredak postignut u uspostavljanju sveobuhvatnih i trajnih mirovnih aranžmana u Pojasu Gaze, kao i prijateljske i obostrano korisne odnose između Izraela i njegovih regionalnih susjeda – ističe se u dokumentu.
Potpisnici su se sporazumom obavezali da će “zajednički raditi na sprovođenju i održavanju ovog nasljeđa, gradeći institucionalne temelje na kojima buduće generacije mogu napredovati zajedno u miru”, kao i da će ostati posvećeni “budućnosti trajnog mira”.
U Šarm el Šeiku održan je mirovni samit o Gazi kome su prisustvovali lideri iz tridesetak zemalja, koji su razgovarali o Trampovom mirovnom predlogu za Gazu, i postizanje mira između Izraela i palestinskog militantnog pokreta Hamas.
Nastup američkog predsjednika Donalda Trampa (Donald Trump) na konferenciji za novinare u Egiptu, održanoj povodom mirovnog sporazuma o Gazi, prema ocjenama analitičara, zasjenio je izjave britanske vlade o njihovoj navodnoj „ključnom ulozi“ u pregovorima.
Na samom početku konferencije, Tramp je postavio pitanje: „Gdje je Ujedinjeno Kraljevstvo?“ Kada je britanski premijer Kir Starmer (Keir Starmer) podigao ruku, Tramp ga je pozvao da mu se pridruži na bini. Rukovali su se kratko, Tramp ga je nazvao „prijateljem“, ali mu nije omogućio da se obrati prisutnima. Umjesto toga, nastavio je govoriti o svojoj ulozi u donošenju mira na Bliski istok.
Ovakav postupak, prema mišljenju brojnih komentatora, otkriva stvarni uticaj Britanije u regiji. Premijer se našao u neugodnoj situaciji, a mnogi analitičari istakli su da je Velika Britanija bila samo posmatrač, dok su ključne odluke dolazile iz Vašingtona i od strane regionalnih lidera.
Snimci i fotografije tog trenutka brzo su obišli svijet, a kritičari su ih iskoristili kao dodatni dokaz ograničenog britanskog uticaja u pregovorima.
Dan ranije, američki ambasador u Izraelu Majk Hakabi (Mike Huckabee) javno je kritikovao izjavu britanske ministarke obrazovanja, nazivajući je „zabludjelom“, zbog tvrdnje da je London imao „ključnu ulogu“ u postizanju dogovora.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Saar (Gideon Sa’ar) dodatno je doveo tu tvrdnju u pitanje tako što je podijelio izjavu bivšeg britanskog oficira Ričarda Kempa (Richard Kemp), koji je ustvrdio da je „britanska vlada igrala samo negativnu ulogu, ohrabrujući Hamas kroz priznanje nepostojeće palestinske države“.
Značajan doprinos
Uprkos ovim kritikama, iz Dauning Strita (Downing Street) tvrde da je doprinos Velike Britanije bio značajan. Kao dokaz, pozivaju se na riječi specijalnog izaslanika za Bliski istok Stiva Vitkofa (Steve Witkoff), koji je pohvalio rad britanskog savjetnika za nacionalnu sigurnost Džonatana Pauela (Jonathan Powell).
“Tokom proteklih sedmica i mjeseci, uložili smo veliki napor kako bismo podržali ovaj proces – radeći iza kulisa sa Sjedinjenim Američkim Državama, kao i s partnerima iz arapskog i evropskog svijeta. Razvijali smo ideje i gradili konsenzus o budućnosti Gaze”, saopštio je portparol britanskog premijera, prenosi Avaz.
Njemačka kriza, koja traje već duže vrijeme, i dalje se ogleda u rastu broja stečajeva.
Trend se nastavio i u septembru, uz 10,4 posto više stečajnih postupaka nego prije godinu dana. Podaci pokazuju blagi pad u odnosu na 11,6 posto u avgustu, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Podaci su za sada preliminarni i biće konačni tek nakon što se postupci okončaju, saopštio je Destatis u ponedjeljak. Statističari su istakli da sudski procesi obično traju do tri mjeseca, pa su podaci za jul sada potpuni.
U tom mjesecu 2.197 preduzeća podnijelo je zahtjev za stečaj, što je 13,4 posto više nego u istom periodu prošle godine.
Ukupni zahtjevi povjerilaca prema insolventnim preduzećima u julu iznosili su 3,7 milijardi eura, a najveći broj slučajeva odnosi se na sektor transporta i skladištenja.
Vodeće revizorske agencije očekuju veći broj stečajnih postupaka ove godine nego prošle, koja je sa 21.812 slučajeva bila najteža od 2015. godine.
Povećanje broja stečajeva bilo je očekivano zbog okončanja državne pomoći preduzećima nakon pandemije. To je takođe posljedica visoke cijene energije, prenapuhane birokratije i političke neizvjesnosti.
Njemačka je, podsjetimo, prethodne dvije godine završila u recesiji, prenosi Fenix-magazin.
Vakcina se razvija u okviru državnog projekta pod pokroviteljstvom predsjednika Rusije Vladimira Putina, u koji je uključeno 17 vodećih ruskih instituta i univerziteta.
Ministar bez portfelja u Vladi Srbije zadužen za međunarodnu ekonomsku saradnju i položaj crkve u zemlji i inostranstvu Nenad Popović rekao je da je vakcina protiv onkoloških bolesti razvijena na bazi mRNK tehnologije.
On je pojasnio da se inovativna terapija kreira personalizovano za svakog pacijenta i, prema rezultatima pretkliničkih ispitivanja, pokazuje izuzetno visoku efikasnost u liječenju karcinoma.
– Za razliku od klasičnih vakcina koje se koriste u preventivne svrhe, ova terapija aktivira imunološki sistem pacijenta da prepozna i uništi ćelije raka – rekao je Popović.
On je istakao da Srbija želi da ovu inovativnu terapiju učini dostupnom onkološkim pacijentima, saopšteno je iz kabineta ministra Popovića.
Planirano je da se ruska delegacija sastane i sa ministrom zdravlja Srbije Zlatiborom Lončarom, kao i rukovodstvom Instituta za virusologiju, vakcine i serume “Torlak” i Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje, kada će biti razgovarano o stručnim aspektima, mogućnostima finansiranja i modelima saradnje.
Rusku delegaciju, koju je predvodio član Ruske akademije nauka Aleksandar Gincburg, čine predstavnici Nacionalnog istraživačkog centra za epidemiologiju i mikrobiologiju “Gamaleja”, Ministarstva zdravlja Rusije i Ruskog fonda za direktne investicije.
Cilj posjete je uspostavljanje saradnje u oblasti nauke i medicine, te predstavljanje nove mRNK vakcine protiv karcinoma srpskim zvaničnicima.