VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Putin kroz osmijeh o međunarodnoj napetosti: Jedno ime ipak ne pominje

    Putin kroz osmijeh o međunarodnoj napetosti: Jedno ime ipak ne pominje

    Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas, 15. januara, da se međunarodna situacija pogoršala i da svijet postaje sve opasniji, ali nije pominjao situaciju u Venecueli i Iranu.

    Putin se još nije javno oglasio o američkom rušenju venecuelanskog predsjednika Nikolasa Madura, potestima u Iranu ili prijetnjama američkog predsjednika Donalda Trampa Grenlandu.

    “Situacija na međunarodnoj sceni sve se više pogoršava, mislim da niko to ne bi osporio, dugogodišnji sukobi se intenziviraju, a pojavljuju se nova ozbiljna žarišta”, rekao je Putin s osmijehom.

    U govoru novim ambasadorima koji su predali svoje akreditive u Kremlju, što je bio njegov prvi javni govor o pitanjima spoljane politike ove godine, Putin nije izričito pomenuo Sjedinjene Američke Države ili Trampa.

    “Čujemo monolog onih koji, po pravu jačega, smatraju dopuštenim diktirati svoju volju, držati predavanja drugima i izdavati naređenja”, rekao je Putin.

    “Rusija je iskreno predana idealima multipolarnog svijeta”, poručio je.

    “Rusija će nastaviti dosljedno slijediti svoje ciljeve”

    Putin je pozvao na raspravu o ruskim prijedlozima za novu bezbjednosnu arhitekturu u Evropi.

    “Nadamo se da će priznanje ove potrebe doći prije ili kasnije. Do tada će Rusija nastaviti dosljedno slijediti svoje ciljeve”, izjavio je.

    Vojna intervencija Rusije u Ukrajini, najsmrtonosnija u Evropi od Drugoga svjetskog rata, izazvala je najveći sukob između Rusije i Zapada od Kubanske raketne krize 1962. godine, prenosi Index.hr.

  • Makron: Pariz će pojačati vojno prisustvo na Grenlandu

    Makron: Pariz će pojačati vojno prisustvo na Grenlandu

    Francuska će pojačati vojno prisustvo na Grenlandu, nakon što je prvi tim francuskih vojnika već razmješten na tom ostrvu, izjavio je francuski predsjednik Emanuel Makron.

    On je u obraćanju Oružanim snagama Francuske povodom nove godine najavio da će na Grenland u narednim danima biti razmještena dodatna vojna sredstva.

    – Prvi tim francuskih vojnika je već tamo i biće ojačan u narednim danima na kopnu, moru i u vazduhu – rekao je Makron.

    Predsjednik Francuske sazvao je ranije danas hitan sastanak vojnog kabineta u Parizu kako bi razgovarali o namjeri predsjednika SAD Donalda Trampa da zauzme Grenland i o nasilnom gušenju protesta u Iranu.

  • Zaharova: Kršenje međunarodnog prava je počelo priznanjem Kosova

    Zaharova: Kršenje međunarodnog prava je počelo priznanjem Kosova

    Zapadne države su priznanjem takozvanog Kosova potkopale osnovne principe teritorijalnog integriteta i nepovredivosti granica, na koje se danas pozivaju u kontekstu Grenlanda, izjavila je portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.

    – Јedan od prvih simptoma ovog progresivnog revizionizma bilo je priznanje jednostranog proglašenja nezavisnosti pokrajine Kosova i Metohije. Sjećate se kako je to 2008. godine uradio niz zapadnih zemalja na čelu sa SAD? Sve to je postalo upečatljiv primjer grubog kršenja osnovnih normi i principa međunarodnog prava, prije svega Povelje UN – rekla je Zaharova.

    Ona je naglasila da sada, kao što je Moskva ranije upozoravala, članice NATO-a “žanju posljedice postupaka motivisanih isključivo vjerovanjem u sopstvenu izuzetnost”.

    Zaharova se osvrnula i na mit o “ruskoj prijetnji”, koji Danska i druge članice EU i NATO-a već dugi niz godina promovišu.

    – Solidarišemo se sa stavom Narodne Republike Kine o neprihvatljivosti pozivanja na navodnu “aktivnost Rusije i Kine” oko Grenlanda kao opravdanje za sadašnje zaoštravanje situacije – rekla je ona na brifingu za novinare, prenosi RT Balkan.

    Ona je poručila da bi, prije nego što optuže druge za međusobne nesuglasice, zemlje NATO-a i evropske birokrate trebalo, prije svega, da jasnije sagledaju sopstvenu odgovornost za duboku i ubrzanu eroziju međunarodnih pravnih osnova globalne bezbjednosne arhitekture.

    Zaharova je naglasila da Rusija ostaje dosljedno usmjerena na očuvanje mira i stabilnosti na svim geografskim širinama i otvorena je za dijalog zasnovan na uzajamnom poštovanju sa inostranim partnerima.

  • Poljska neće slati vojnike na Grenland

    Poljska neće slati vojnike na Grenland

    Poljska neće slati vojnike na Grenland, izjavio je danas poljski premijer Donald Tusk, navodeći da bi napad jedne zemlje članice NATO-a na teritoriju druge bio “kraj svijeta kakav poznajemo” i “politička katastrofa”.

    “To bi bio kraj svijeta kakav poznajemo, koji je garantovao svijet zasnovan na solidarnosti NATO-a koji je obuzdavao zle sile povezane sa komunističkim terorom ili drugim oblicima agresije”, naveo je Tusk, prenio je Rojters.

    Tusk je istakao da će učiniti sve što može da osigura da Evropa ostane ujedinjena po pitanju Grenlanda.

  • Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo piti

    Kalas: Stanje u svijetu takvo da je vrijeme da počnemo piti

    Šefica spoljne politike Evropske unije, Kaja Kalas, u privatnom razgovoru sa poslanicima izjavila je da je stanje u svijetu takvo da bi mogao biti „dobar trenutak“ da se počne sa konzumacijom alkohola.

    Kallas je liderima političkih grupa u Evropskom parlamentu priznala da, iako inače nije ljubitelj pića, s obzirom na trenutne događaje širom planete, možda je upravo sada vrijeme da počne, potvrdila su dva izvora koja su prisustvovala sastanku.

    Ovu šalu izrekla je tokom sastanka Konferencije predsjednika parlamentarnih grupa, i to u trenutku kada su jedni drugima čestitali Novu godinu. Poslanici su, međutim, dodali da situacija u svijetu sugeriše da godina i nije baš tako „srećna“, prenosi Politico.

    Njena izjava dolazi u jeku ogromnih globalnih tenzija.

    Grenland pod pritiskom
    Ministri spoljnih poslova Grenlanda i Danske upravo su se sastali sa američkim potpredsjednikom Džej Dijem Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom povodom prijetnji Donalda Trampa da će preuzeti ovo arktičko ostrvo.

    Sukobi širom svijeta
    Uz strahove od Trampove aneksije Grenlanda, svijet potresaju masovni protesti protiv režima u Iranu, sukobi u Ukrajini i Gazi, kao i američka operacija u Venecueli.

    Kalas, koja koordinira spoljnu politiku u ime 27 vlada članica EU i Evropske komisije, nedavno je najavila i mogućnost uvođenja novih sankcija Iranu nakon brutalnog gušenja protesta u kojima su navodno stradale stotine ljudi.

    Portparol Kaje Kalas nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar povodom ove njene neformalne izjave.

  • Pentagon premješta grupu nosača aviona ka Bliskom istoku

    Pentagon premješta grupu nosača aviona ka Bliskom istoku

    Pentagon premejšta udarnu grupu nosača aviona iz Јužnog kineskog mora u zonu odgovornosti Centralne komande Sjedinjenih Američkih Država, koja uključuje Bliski istok, potvrdio je izvor upoznat sa tim pitanjem.

    Očekuje se da će premještanje udarne grupe nosača aviona, što je pomorska formacija koja se sastoji od nosača aviona, sa raznim drugim brodovima, uključujući najmanje jednu podmornicu za napad, trajati oko nedjelju dana, rekao je izvor za Njuz nejšn.

    Kako je saopšteno, u zonu odgovornosti Centralne komande SAD krenuo je nosač aviona “USS Abraham Linkoln”.

    Ovaj značajan transfer američkih vojnih snaga dolazi usred povećanih tenzija između SAD i Irana, zbog protesta u toj zemlji koji su izbili krajem decembra prošle godine, zbog pada vrijednosti nacionalne valute i teške ekonomske situacije, a koje su, prema izvještajima organizacija za ljudska prava, vlasti pokušale da uguše nasilnim putem.

    Američki predsjednik Donald Tramp je ranije najavio da će Bijela kuća ponuditi podršku demonstrantima, ukoliko iranske vlasti budu ubijale učesnike protesta koji su osporili iranski režim.

    Zona odgovornosti Centralne komande SAD obuhvata severoistočnu Afriku, Bliski istok, Centralnu Aziju i Јužnu Aziju, odnosno 21 zemlju na tom prostoru, među kojima je i Iran.

  • Sijarto: MOL želi većinsko vlasništvo u NIS-u; Rafinerija nafte u Pančevu od strateškog značaja

    Sijarto: MOL želi većinsko vlasništvo u NIS-u; Rafinerija nafte u Pančevu od strateškog značaja

    Mnistar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto izjavio je danas u Beogradu da je naftna kompanija MOL zainteresovana za dobijanje većinskog vlasništva u Naftnoj industriji Srbije.

     

    – MOL želi da dobije većinski udio. Specifikacija svih daljih podataka, naravno, zavisi od MOL-a, ali svakako govorimo o većinskom vlasništvu – rekao je Sijarto.

    On je tako odgovorio, na zajedničkoj konferenciji za ministrkom Dubravkom Đedović Handanović, na pitanje za koji procenat vlaništva u NIS-u je MOL zainteresovan.

    Na pitanje da li očekuje pozitivan odgovor kada bude poslat zahtjev američkom OFAK-u, Sijarto je rekao:

    “Što se tiče pitanja vezano za sankcije (NIS-u), čim dođe između MOL-a i Gaspromnjefta do prvog važnog dogovora, mi ćemo se odmah obratiti OFAK-u u Vašingtonu i nadamo se da će u sklopu jednog ubrzanog procesa biti obezbijeđena i dozvola. Što se tiče diplomatskih zadataka vezano za to, radimo na tome i prema Americi”.

    Sijarto je izjavio da pregovori o prodaji ruskog udjela u NIS-u teku dobro i da narednih dana može da se očekuje prvi značajan korak u pregovorima između sadašnjeg većinskog vlasnika Gaspromnjefta i MOL-a.

    On je nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Srbije Dubravkom Đedović Handanović istakao da je Vlada Mađarske stalno podržavala Vladu Srbije da od administracije SAD stigne odluka da se sankcije ukinu, kao i da se pruža diplomatska podrška MOL-u da postane većinski vlasnik NIS-a.

    – Kada sam prethodni put bio ovde rekao sam da ćemo učiniti sve da se vi izborite sa teškom situacijom koja je nastala zbog toga što iz pravca Hrvatske Srbija više nije dobijala naftu. Shodno našem obećanju, MOL je svoj izvoz nafte prema Srbiji povećao dva i po puta. To znači da je MOL sada već najveći uvoznik goriva ovde u Srbiji. Sva tri njegova depoa za gorivo ovde u Srbiji su popunjena do maksimuma i za 20 odsto je povećan promet na MOL-ovim benzinskim pumpama poslednjih nedelja – rekao je Sijarto.

    Ocijenio je da je proteklo vrijeme potvrdilo da bez Mađarske nema energetske bezbjednosti u Srbiji, a bez Srbije nema energetske bezbjednosti u Mađarskoj.

    Sijarto je izjavio da je Rafinerija nafte u Pančevu od starteškog značaja za MOL i istakao da nisu tačni medijski natpisi u kojima tvrde da bi mađarska naftna kompanija, u slučaju preuzimanja NIS-a, zatvorila pančevačku rafineriju.

    Sijarto je istakao i da će doći do potpisivanja međudržavnog sporazuma između Vlade Srbije i Vlade Mađarske, kojim će se pridati starteška važnost izgradnji naftovoda između dve zemlje za koji je, početkom januara, raspisan tender.

    – Kada MOL bude otkupio većinski udio u NIS-u i kada se završi izgradnja naftovoda, doći ćemo do izuzetno povoljne enrgetske situacije kakvu do sada nismo imali – rekao je Sijarto nakon sastanka sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović u Palati Srbija.

    Transnafta a.d. Pančevo raspisala je tender za izgradnju naftovoda između Srbije i Mađarske početkom januara, a ponude se mogu poslati do 5. februara.

    Izgradnjom ovog naftovoda, Srbija diversifikuje svoje izvore snabdijevanja i tako jača energetsku stabilnost i sigurnost.

    Naftovod će na teritoriji Srbije biti nešto duži od 100 kilometara, a planirani kapacitet iznosi oko 5,5 miliona tona sirove nafte godišnje.

  • Prvi vojnici iz evropskih zemalja stigli na Grenland

    Prvi vojnici iz evropskih zemalja stigli na Grenland

    Prvi vojnici iz evropskih zemalja stigli su na Grenland nakon izjava američkog predsednika Donalda Trampa o potrebi da se ovo ostrvo pridruži Sjedinjenim Američkim Državama, pišu nemački „Bild“.

    Kako se navodi u članku, vojni transportni avion danske vojske “herkules” sletio je sinoć na aerodrom u glavnom gradu Grenlanda, Nuuku.

    U avionu nisu bili samo danski vojnici, već i predstavnici Oružanih snaga Francuske.

    Gotovo istovremeno, drugi danski vojni avion sletio je na aerodrom Kangerlusuak na zapadu ostrva. Oba aviona su letjela sa isključenim transponderima.

    Očekuje se u četvrtak ujutru u Nuuk stići i prvih 13 vojnika Bundesvera.

    Ministarstvo odbrane Nemačke saopštilo je da će Bundesver učestvovati “u izviđačkoj misiji na Grenlandu od 15. do 17. januara 2026. godine, zajedno sa drugim evropskim nacijama”.

    U saopštenju se dodaje da je ​cilj da se “istraže okviri za moguće vojne doprinose za podršku Danskoj u osiguravanju bezbjednosti u regionu, na primer, u kapacitetima pomorskog nadzora”.

    Osim Njemačke, u misiji raspoređivanja trupa učestvovaće i Velika Britanija, Kanada, Holandija, Norveška i Švedska.

    Ona se ne koordinira preko struktura NATO-a, čije su sve ove zemlje članice, već iz Kopenhagena.

    Pripreme za raspoređivanje, u svjetlu Trampovih izjava, traju posljednjih nekoliko dana i držane su u tajnosti, piše list.

    Takođe se tvrdi da su prvi vojnici krenuli na ostrvo tek nakon što su u srijedu propali pregovori između predstavnika Danske i Grenlanda sa Sjedinjenim Američkim Državama.

    Istovremeno, Finska još nije donijela odluku o slanju trupa na Grenland na molbu Danske, ali namjerava da učestvuje u proširenju prisustva NATO-a na ostrvu, izjavila je finska ministarka spoljnih poslova Elina Valtonen.

    Tramp je 14. januara izjavio da Sjedinjene Američke Države i dalje nameravaju da zauzmu Grenland, uprkos protivljenjima Danske.

  • FSB: Protjeran britanski špijun

    FSB: Protjeran britanski špijun

    Vlasti Rusije protjerale su neregistrovanog diplomatu koji je radio u Ambasadi Velike Britanije u Moskvi, nakon što ga je ruska Federalna služba bezbjednosti označila kao špijuna.U saopštenju FSB-a navedeno je da je špijun identifikovan zahvaljujući radu ruskih obavještajaca.

    Prema navodima FSB-a, radi se o Dejvisu Garetu Samjuelu, agentu jedne od britanskih specijalnih službi.

    U saopštenju se ističe da je Samjuel /45/ poslat u Rusiju kao zamjenik sekretara administrativnog i ekonomskog odjeljenja Ambasade

    Njemu je ukinuta akreditacija i ima rok od dvije sedmice da napusti Rusiju.

  • Francuska će učestvovati u evropskoj vojnoj misiji na Grenlandu

    Francuska će učestvovati u evropskoj vojnoj misiji na Grenlandu

    Francuska će učestvovati u evropskoj vojnoj misiji na Grenlandu, objavila je danas francuska vojska.

    Berlin je ranije danas objavio da će poslati trupe da učestvuju u “izviđačkoj misiji Grenlanda” od četvrtka do subote sa drugim evropskim zemljama, prenosi Figaro.

    Prema pisanju njemačkog Bilda, u početku će biti poslat izviđački odred sa nekoliko pripadnika Bundesvera.

    Danska je u utorak najavila značajno pojačanje svoje prisutnosti, a i drugi evropski NATO-partneri bi trebalo da učestvuju. Zvanično, u pitanju su evropske države članice NATO-a koje pojačavaju prisustvo na Grenlandu.