Kategorija: Svijet

Zelenski kaže da je ostao optimističan uprkos tome što su ga SAD ostavile bez oružja koje je tražio. Šta je još, kako kaže, tražio od Trampa, a tiče se ruskog predsjednika Vladimira Putina?

Vladimir Zelenski je izjavio da je rekao američkom predsjedniku Donaldu Trampu da je „spreman da se pridruži“ predstojećem samitu ruskog i američkog predsjednika u Budimpešti.

„Razgovarali smo o ovome. Razgovaraće o tome sa Putinom… Po mom mišljenju, ako zaista želimo trajni mir, onda obje strane moraju biti uključene“, rekao je Zelenski, prenijele su RIA Novosti.

U intervjuu za En Bi Si Njuz, Zelenski je rekao da je ostao optimističan uprkos tome što su ga SAD ostavile bez oružja koje je tražio.

Istakao je i da je pozvao američkog predsjednika da bude oštriji prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Putin je u četvrtak održao telefonski razgovor sa američkim liderom – jedan od najdužih od početka 2025. godine. Njih dvojica su, između ostalog, razgovarali o situaciji oko Ukrajine. Nakon razgovora, Tramp je najavio namjeru da se lično sastane sa Putinom u Budimpešti.

Nakon razgovora sa Putinom, Tramp je, komentarišući moguću odluku o isporuci raketa dugog dometa „tomahavk“ Ukrajini, izjavio da su one potrebne i samim Sjedinjenim Američkim Državama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin u telefonskom je razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trampom prošle sedmice zatražio potpunu kontrolu nad Donjeckom, strateški ključnom regijom na istoku Ukrajine, kao uslov za prekid rata.

Ovu informaciju potvrdila su za Washington Post dva visoka zvaničnika upoznata s detaljima razgovora.

Putin već 11 godina pokušava osvojiti to područje, ali svaki put su ga odbile ukrajinske snage, duboko ukopane u regiji koju smatraju glavnim bedemom protiv brzog ruskog prodora prema Kijevu.

Njegov fokus na Donjeck pokazuje da ne odustaje od ranijih zahtjeva koji su sukob doveli u pat poziciju, uprkos Trampovom optimizmu oko postizanja dogovora, navode dužnosnici koji su željeli ostati anonimni.

Putinova ponuda
Tokom razgovora, ruski čelnik predložio je da bi u zamjenu za potpunu kontrolu nad Donjeckom bio spreman predati dijelove Zaporožja i Hersona, dvaju drugih ukrajinskih regija koje je djelimično osvojio.

Riječ je o nešto manjem teritorijalnom zahtjevu od onoga koji je iznio u avgustu na samitu na Aljasci. Jedan od zvaničnika izjavio je kako su neki u Bijeloj kući to protumačili kao napredak.

Međutim, drugi zvaničnik visoki evropski diplomata, smatra da Ukrajinci to vjerovatno neće tako doživjeti.

“To je kao da im prodajete vlastitu nogu u zamjenu za ništa”, rekao je diplomata. Ni Bijela kuća ni Kremlj nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentarom.

Trampov sastanak sa Zelenskim
Trump se još nije javno oglasio o Putinovom zahtjevu. Nakon sastanka s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u petak, nije podržao ruski zahtjev, a u nadolazećim sedmicama planira se sastati s Putinom u Mađarskoj kako bi nastavio pregovore.

“Vrijeme je da se zaustavi ubijanje i postigne DOGOVOR! Dosta je krvi proliveno, s imovinskim linijama koje su definirane Ratom i Hrabrošću. Trebali bi stati tamo gdje jesu. Neka oboje proglase pobjedu, neka istorija odluči!” napisao je Tramp na društvenim mrežama nakon sastanka sa Zelenskim.

Ukrajinska delegacija nadala se da će sa sastanka u petak otići s dalekometnim projektilima Tomahawk, ali su se vratili praznih ruku.

Zvaničnici navode da je Trampov izaslanik Stiv Vitkof tokom sastanka vršio pritisak na Ukrajince oko predaje Donjecka, ističući da je regija većinom rusko govorno područje, što je česta teza Kremlja. Ipak, mnogi Ukrajinci, uključujući i samog Zelenskog, odrasli su govoreći ruski, što istorijski nije bio znak simpatije prema Moskvi.

Državni sekretar Marko Rubio zadužen je za pripremu nadolazećeg samita u Budimpešti, što je Kijev pozdravio.

Ukrajina je podržala Trampov poziv na prekid vatre na trenutnim linijama fronta, ali privatno zvaničnici priznaju da će Rusija vjerovatno zadržati kontrolu nad okupiranim teritorijem te traže snažna sigurnosne garancije od Zapada, prenosi Index.

Stanje na frontu
Linije fronta uglavnom su stagnirale tokom protekle godine, a Rusija trenutno kontroliša oko 20 odsto ukrajinske teritorije.

Tramp je razmatrao slanje projektila Tomahawk Ukrajini, ali je odustao nakon razgovora s Putinom u četvrtak. Upitan brine li ga da ga Putin pokušava izigrati, Trump je u petak odgovorio:”Cijeli život su me igrali najbolji od njih, i ispalo je jako dobro za mene. U redu je ako potraje malo vremena. Ali mislim da sam prilično dobar u ovim stvarima.”

Američki Stejt department pozdravio je odluku poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske o izboru Ane Trišić Babić za vršioca dužnosti predsjednika Srpske.

Ova odluka je rezultat napora koje predvode SAD “da se smiri kriza u BiH”, rekao je Rojtersu viši službenik Biroa Stejt departmenta za evropska i evroazijska pitanja Brendan Hanrahan.

“SAD pozdravljaju akciju Narodne skupštine Republike Srpske koja potvrđuje stabilnost u BiH. Ona će, takođe, utvrditi kurs za konstruktivno partnerstvo sa SAD zasnovano na obostranim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu”, rekao je Hanrahan, prenosi Srna.

Ana Trišić Babić imenovana je u subotu naveče za vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske.

Ruske snage lansirale su prvu navođenu vazdušnu bombu u napadu na ukrajinski grad Lozova, u regionu Harkova, koja je prešla oko 130 kilometara, a u napadu je povređeno pet osoba, saopštila je sinoć kancelarija regionalnog tužioca u Harkovu.

Kako se navodi, udar je izveden pomoću navođene vazdušne bombe nove generacije, UMBP-5R, prenela je agencija Unian. Bomba je pogodila privatnu kuću u Lozovi i oštetila pomoćne objekte, a u napadu je povređeno pet osoba.

Američki predsjednik Donald Tramp saopštio je da je uništena velika podmornica koja je prevozila drogu namijenjenu SAD.

On je objavio da su dvojica od četvorice “narko terorista” u podmornici ubijena tokom operacije.

“Bila mi je velika čast da uništim veoma veliku podmornicu koja je nosila drogu, a koja je plovila ka SAD dobro poznatom tranzitnom rutom za trgovinu drogom”, napisao je Tramp, prenosi Srna.

On je rekao da će dvojica preživjelih biti vraćena u svoje zemlje porijekla – Ekvador i Kolumbiju – radi pritvaranja i krivičnog gonjenja.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski doživeo je fijasko tokom sastanka u Beloj kući, nakon što je američki predsednik Donald Tramp praktično odbio sve ključne zahteve Kijeva.

Sudeći po komentarima predsednika Bele kuće Donalda Trampa, ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog i insajdera zapadnih medija, američki predsednik je odbio praktično sve zahteve svog gosta upućene Vašingtonu: odbio je da preda rakete Tomahavk, odbio je da odgovori na isporuku drugih vrsta oružja i odbio je da proširi sankcije.

Trampov opšti stav je da je sada vreme za diplomatiju, a ne za pritisak, posebno ako taj pritisak rizikuje eskalaciju.

Tramp je takođe pozvao i Zelenskog i ruskog lidera Vladimira Putina da što pre okončaju rat duž linije fronta. Zelenski se već složio. Putin se još nije oglasio, ali se ranije usprotivio ovoj opciji, postavljajući niz preduslova. Najvažniji od njih je povlačenje ukrajinskih trupa iz celog Donjeckog regiona.

Da li će se predomisliti pre predstojećeg sastanka sa Trampom ostaje nepoznato. Isto važi i za to šta će Tramp učiniti ako Putin nastavi da stoji pri svom stavu.

Postoje četiri moguća scenarija.

Prvi je da Putin odbije da pristane na prekid vatre duž linije fronta, nastavljajući da insistira na svojim uslovima. Tramp, međutim, neće preduzeti nikakve oštre mere protiv njega (niti će vršiti pritisak na Zelenskog da prihvati ruske uslove), nastavljajući svoju politiku postepenog povlačenja iz rata u Ukrajini i pretvaranja sve pomoći Kijevu u komercijalnu osnovu. Ovaj scenario se može nazvati inercijalnim i trenutno deluje najverovatnije.
Drugi scenario je manje verovatan, ali takođe moguć: Putin pristaje na prekid vatre duž linija fronta. Nema vidljivih znakova da je Kremlj spreman za ovo. Međutim, ako Tramp preduzme široke korake (na primer, ukidanje sankcija protiv Rusije, priznavanje ruske jurisdikcije nad svim zauzetim teritorijama i prekid isporuke oružja Kijevu), ova opcija nije isključena.

Druga dva scenarija su radikalnija, ali još manje verovatna.

Treći je da Putin odbije da pristane na prekid vatre duž linija fronta, a Tramp počne da ga oštro pritiska: prebacivanjem Tomahavka i drugog oružja u Ukrajinu i nametanjem ogromnih carina kupcima energije iz Rusije. Trampa i dalje aktivno podstiču da to učini jastrebovi u Republikanskoj stranci i “ratna stranka” u Evropi. Međutim, ako je Tramp do sada izbegavao takve korake zbog očiglednih rizika ( eskalacija sa Rusijom u slučaju isporuke Tomahavka i globalni trgovinski rat u slučaju carina protiv Kine i Indije), teško je reći šta bi ga moglo motivisati da preduzme slične akcije u budućnosti. Osim ako ne dođe do dramatične promene globalne situacije, bilo u vezi sa ratom u Ukrajini ili unutar Rusije.
Četvrto, Tramp će početi da vrši pritisak na Zelenskog da se povinuje zahtevima Rusije. Postoji teorija zavere da je to upravo ono čemu Tramp teži. Ali iskustvo pokazuje da kada američki predsednik pokuša da izvrši pritisak na Zelenskog, na Zapadu izbija talas negodovanja, sa optužbama da je Tramp “kapitulirao”, i on popušta. Međutim, 100% je sigurno da će Tramp, kako bi ubrzao mirovno rešenje, početi da vrši pritisak na Zelenskog da napravi ustupke. Čak i ako se to dešava suptilnije, na primer, kroz kašnjenja u isporuci oružja.

Međutim, čak i ako uzmemo prvi, piše Strana, inercijalni scenario, on je takođe strateški negativan za ukrajinske vlasti, jer bi značio postepeno rastuću prednost za Rusiju u ratu iscrpljivanja, što bi na kraju moglo značajno oslabiti pregovaračku poziciju Ukrajine.

S obzirom na ovu perspektivu, kao i na Trampovo de fakto odbacivanje ključnih zahteva Kijeva, Zelenskijev ključni zadatak sada je da bar održi evropsku podršku. Međutim, uprkos ponovljenim uveravanjima Evropljana o kontinuiranoj podršci, ovo bi moglo biti problematično. Pre svega, finansijski (o tome smo detaljnije pisali u posebnom članku ). Finansiranje samo Ukrajine je teško za Evropljane (potrebno je da pronađu 120 milijardi za sledeću godinu). A pitanje “reparacionog kredita” koristeći zamrznutu rusku imovinu teško napreduje zbog otpora niza zemalja. Ako se ovaj problem ne reši, situacija za Kijev bi mogla postati izuzetno teška.

Kancelar Njemačke Fridrih Merc izjavio je da ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski nije zadovoljan posjetom Sjedinjenim Državama.

– Posjeta nije prošla onako kako je Zelenski želio – rekao je Merc, pozivajući se na razgovor koji je imao sa ukrajinskim predsjednikom.

Istovremeno, njemački kancelar je dodao da će se zalagati za evropsku pomoć Ukrajini.

Podsjećanja radi, u petak se u Vašingtonu Zelenski sastao sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom. Prema pisanju američkih medija, šef Bijele kuće jasno je stavio do znanja da Kijev neće dobiti dalekometne rakete.

Pored toga, zapadni mediji takođe su pisali da Zelenski nije ostvario svoje ciljeve, među kojima je bilo i dobijanje raketa tomahavk.