VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Poljska prijeti presretanjem aviona Putina, Kremlj oštro reagovao

    Poljska prijeti presretanjem aviona Putina, Kremlj oštro reagovao

    Najavljivani sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, koji je trebalo da bude uvod u susret predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina u Budimpešti, iznenada je odgođen. Istovremeno, izbile su nove tenzije između Rusije i Poljske.

    Poljska je upozorila da avion ruskog predsjednika Vladimira Putina ne bi trebalo da preleti njen vazdušni prostor. Ministar inostranih poslova Radosław Sikorski izjavio je da nezavisni poljski sud može naložiti presretanje Putinovog aviona ako bi ušao u poljski vazdušni prostor, što je obrazložio mogućnošću izručenja ruskom lidera sudu u Hagu.

    „Ne mogu garantovati da nezavisni poljski sud neće naložiti vladi da presretne takav avion kako bi osumnjičenog predali sudu u Hagu“, rekao je Sikorski poljskim medijima.

    Rusija je na ovu izjavu reagovala optužbama da Poljska prijeti terorističkim aktima protiv ruskog predsjednika. Ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov rekao je za agenciju TASS da su „Poljaci sada spremni sami izvršiti terorističke akte“.

    „Nedavno sam čuo da je gospodin Sikorski prijetio da bezbjednost Putinovog aviona neće biti zagarantovana u poljskom vazdušnom prostoru ako bi letio u Budimpeštu na predloženi samit s Donaldom Trampom“, izjavio je Lavrov, prenosi Index.hr.

    On je podsjetio i na, kako je rekao, „zvaničnu sudsku odluku u Poljskoj koja u suštini opravdava teroristički napad na gasovod Sjeverni tok“. Lavrov je dodao da Sikorskijeva izjava potvrđuje „spremnost Varšave da blokira slobodno kretanje ruskog predsjednika“.

    Komentari Lavrova dolaze u trenutku kada su odnosi Moskve i Varšave dodatno pogoršani. Poljska, kao članica NATO-a, snažno podržava Ukrajinu u ratu koji traje skoro četiri godine, a navodni upad ruskog drona u poljski vazdušni prostor u septembru izazvao je oštru reakciju vlasti u Varšavi.

    Istovremeno, ruski i američki zvaničnici potvrdili su da je susret Trampa i Putina u Budimpešti privremeno otkazan. Lavrov je već u ponedjeljak razgovarao sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, kada je odlučeno da se sastanak dvojice predsjednika odgodi.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da „nema žurbe“ za održavanje susreta, naglašavajući da je za takav sastanak „potrebna ozbiljna priprema“.

    Tramp je prethodno, 16. oktobra, telefonom razgovarao sa Putinom. Američki predsjednik je nakon razgovora rekao da je susret bio „veoma produktivan“ i najavio da će naredne sedmice biti održan sastanak savjetnika na visokom nivou.

  • Tramp: Ne želim “uzaludan sastanak” sa Putinom

    Tramp: Ne želim “uzaludan sastanak” sa Putinom

    Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da ne želi da održi “uzaludan sastanak” sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a to je poručio nakon što su planirani razgovori dvojice lidera o ratu u Ukrajini privremeno odloženi.

    Tramp je juče u Beloj kući rekao da Moskva odbija da pristane na prekid vatre duž trenutne linije fronta, što je, prema njegovim riječima, ključna prepreka za održavanje samita, prenosi Bi-Bi-Si.

    – Rekao sam: “Presjecite i zaustavite se na borbenoj liniji. Idite kući. Prestanite da se borite, prestanite da ubijate ljude” – poručio je Tramp, podržavajući prijedlog o zamrzavanju sukoba koji su prethodno podržali Kijev i evropski lideri.

    Bela kuća je ranije saopštila da “nema planova” za neposredni sastanak Trampa i Putina, iako je Tramp prethodno kazao da bi do razgovora moglo da dođe u Budimpešti u roku od dvije nedjelje.

    Tramp i Putin su se posljednji put sastali u avgustu na Aljasci, ali samit nije rezultirao konkretnim dogovorima.

    Prema navodima izvora, planirani pripremni sastanak državnog sekretara SAD Marka Rubija i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrova ove nedjelje je otkazan, uz obrazloženje Bijele kuće da su imali “produktivne razgovore” i da dalji kontakti trenutno nisu neophodni.

    Moskva je, u međuvremenu, odbila prijedlog o zamrzavanju linije fronta.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je ruski stav po tom pitanju “dosljedan”, dok je Lavrov ocijenio da je potreban “dugoročni i održivi mir”, uz rješavanje “korjenskih uzroka sukoba”, aludirajući na zahtjeve Rusije za demilitarizaciju Ukrajine i priznanje kontrole nad Donbasom.

  • Blagojević: BiH treba novi dogovor za mir, a ne još više stranog nadzora

    Blagojević: BiH treba novi dogovor za mir, a ne još više stranog nadzora

    Bosna i Hercegovina, kakva je danas organizovana, ne funkcioniše, poručio je bivši guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević u autorskom tekstu za Vašington tajms. On tvrdi da je sistem vlasti u BiH zapetljan i neefikasan, te da demokratija gubi smisao jer, kako kaže, zemljom ne upravlja volja naroda, već „savremeni kolonijalni namesnik“ – visoki predstavnik.

    „Vrijeme je da se suočimo s neugodnom istinom: BiH ne funkcioniše. Sistem vlasti je zapetljan i neefikasan, a tvrdnja o demokratiji obesmišljena je činjenicom da narodom upravlja strani namesnik“, naveo je Blagojević, ističući da duboke istorijske podjele i nepovjerenje među narodima onemogućavaju stabilnost.

    Podsjetio je da je lider SNSD-a Milorad Dodik nedavno ponovo pozvao na formiranje posebne hrvatske jedinice u okviru BiH, navodeći da bi to bio korak ka stabilnosti i ravnoteži među narodima. „Dodik je predložio stvaranje trećeg entiteta, tvrdeći da je jedini način da BiH postane stabilna taj da sva tri naroda imaju pravo na stvarnu samoodređenost, bez da iko bude podređen drugome“, piše Blagojević.

    Po njegovim riječima, skoro tri decenije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma zemlja je politički nefunkcionalna i ekonomski stagnira, dok su etničke podjele dublje nego ikada. „Iako je Dejton zaustavio rat, on nije uspio da BiH pretvori u stabilnu i jedinstvenu državu“, ocijenio je Blagojević.

    Kao glavni problem navodi centralizaciju vlasti koju su, prema njegovom mišljenju, forsirali zapadni političari, čime je urušena autonomija srpskog i hrvatskog naroda. „Zemljom ne vlada volja naroda, već strani visoki predstavnik koji ima ovlaštenje da jednostrano diskvalifikuje demokratski izabrane lidere“, naveo je on.

    Blagojević smatra da sadašnji sistem ne može opstati i da region postaje „tempirana bomba“. Rješenje vidi u novom ustavnom okviru koji bi priznao političku i demografsku stvarnost, kroz formiranje tri autonomna entiteta – bošnjačkog, hrvatskog i srpskog – u okviru labave konfederacije. „To ne bi bio poziv na podjelu, već pragmatičan pristup koji bi omogućio miran suživot odozdo, umjesto nametanja jedinstva odozgo“, istakao je on.

    U tekstu navodi da bi takav model mogao smanjiti tenzije i omogućiti svakoj zajednici visok stepen samouprave, uz minimalnu, ali funkcionalnu centralnu vlast zaduženu za spoljne poslove i granice. „Republika Srpska već ima značajnu autonomiju, ali je njena suverenost stalno potkopana djelovanjem visokog predstavnika koji sprovodi ‘lawfare’ – pravno-politički rat“, naveo je Blagojević.

    On ukazuje da bi sistem tri entiteta bio sličan pristupu Trampove administracije na Bliskom istoku, kroz tzv. Abrahamove sporazume. „Ti dogovori nisu pokušavali da izbrišu razlike, već da omoguće praktične aranžmane za koegzistenciju i saradnju. Slično tome, BiH mora napustiti utopijsku ideju jedinstva i usvojiti pragmatičan model suživota“, naveo je Blagojević.

    Naglašava da model tri entiteta nosi rizike i da bi zaštita manjina u svakom od njih morala biti zagarantovana kroz snažan ustavni sud i okvir za ljudska prava. Istovremeno, smatra da bi kancelariju visokog predstavnika trebalo ukinuti i da bi međunarodni akteri mogli pomoći u olakšavanju mirnog i demokratskog procesa.

    „Sjedinjene Države, Evropska unija, Rusija i Mađarska mogu igrati korisnu ulogu, ali njihov cilj ne smije biti nametanje rješenja već olakšavanje dijaloga“, naveo je Blagojević, dodajući da bi jasna perspektiva članstva u EU mogla biti motivacija za postizanje konsenzusa.

    U zaključku poručuje da BiH ne može sebi priuštiti još jednu deceniju političke blokade. „Pretvarati se da će etničke podjele nestati pod pritiskom čista je iluzija. Stabilnost i prosperitet mogu se graditi samo kad se ljudi osjećaju saslušano, zastupljeno i sigurno. To je suština mira i BiH ga je odavno zaslužila“, zaključio je Blagojević.

  • Plan Evrope i SAD; 12 tačaka za kraj rata u Ukrajini

    Plan Evrope i SAD; 12 tačaka za kraj rata u Ukrajini

    Evropske nacije sarađuju sa Ukrajinom na predlogu od 12 tačaka za okončanje rata duž trenutnih linija fronta, objavio je danas Blumberg, pozivajući se na izvore upoznate sa materijom.

    Prema predlogu, Ukrajina bi dobila bezbednosne garancije, sredstva za popravku ratne štete i put ka brzom pridruživanju Evropskoj uniji. Plan predviđa da, kada obe strane pristanu na prekid vatre i obavežu se da će zaustaviti u teritorijalnim osvajanjima, sledi povratak sve deportovane dece u Ukrajinu i razmena zatvorenika.

    Obe strane bi započele pregovore o upravljanju okupiranim teritorijama, iako ni Evropa ni Ukrajina neće legalno priznati nijednu okupiranu zemlju kao rusku, dodaje se u izveštaju.

    Kako se navodi, sprovođenje predloženog plana nadgledao bi mirovni odbor kojim bi predsedavao američki predsednik Donald Tramp.

    Evropski lideri pozvali su danas Vašington da ostane čvrst u zahtevu za trenutnim prekidom vatre u Ukrajini, pri čemu će trenutne linije fronta služiti kao osnova za sve buduće razgovore.

  • Bijela kuća: Propao sastanak Putina i Trampa

    Bijela kuća: Propao sastanak Putina i Trampa

    Donald Tramp, američki predsjednik i Vladimir Putin, ruski predsjednik neće se susresti u bliskoj budućnosti.

    Rekao je to anonimni zvaničnik Bijele kuće za “Axios”.

    “Nema planova da se predsjednik Tramp sastane s predsjednikom Putinom u bliskoj budućnosti. Rubio i Lavrov imali su produktivan razgovor. Zato dodatni lični sastanak između državnog sekretara i ministra spoljnih poslova nije potreban”, rekao je anonimni zvaničnik Bijele kuće novinaru “Axiosa” Baraku Ravidu.

    Podsjetimo, sastanak dvojice lidera bio je planiran u Budimpešti radi rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba.

    Najavljivani ovonedjeljni sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova, iznenada je odgođen, prenio jeCNN, pozivajući se na dobro obaviještene izvore.

    Susret šefova diplomatija dvije zemlje trebalo je da bude uvod u sastanak Trampa i Putina u Budimpešti, ali je sada i taj susret doveden u pitanje, prenosi CNN.

    Odgađanje sastanka Rubija i Lavrova automatski pomjera i planirani susret Trampa i Putina, koji je trebalo da označi nastavak političkog dijaloga između Vašingtona i Moskve, kazali su izvori CNN-a.

  • Kina u SB UN: U punoj mjeri poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Srbije

    Kina u SB UN: U punoj mjeri poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Srbije

    Zamjenik ambasadora Kine u UN Geng Šuang istakao je da je Kina dosljedna u svom odnosu prema pitanju Kosova i Metohije, a to je da se mora u punoj mjeri poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Srbije, kao i uloga UN.

    – Naš stav je da se mora poštovati Rezolucija 1244, uz traženje uzajamno korisnih rješenja kroz dijalog – istakao je Geng na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o situaciji na Kosovu i Metohiji.

    On je ukazao na jednostrane postupke i prijetnje Prištine i etnički antagonizam prema Srbima na Kosmetu i pozvao je privremenu vlast u Prištini da se uzdrži od jednostranih postupaka i uvaži interese srpske zajednice.

    – U prvom planu moraju da budu jači osjećaj bezbjednosti, jedinstva i povjerenja među zajednicama – rekao je on, podsjećajući Prištinu da se Briselskim sporazumom obavezala na formiranje Zajednice sprskih opština.

    On je pozvao Prištinu da ubrza korake u tom smjeru.

    Geng je napomenuo da je već izvjesno vrijeme situacija na sjeveru Kosova i Metohije nestabilna.

    – Prisilno zatvaranje institucija Srbije koje vrše prištinske vlasti na sjeveru usmjereno je protiv Srba uz prijetnje, pretrese i prisilu. Takođe, tu je nasilno otvaranje mosta na rijeci Ibar – rekao je on.

    Geng je dodao da ti postupci krše legitimna prava Srba.

    – Kina izražava zabriunutost zbog ovih jednostranih poteza Prištine i apeluje na vlasti da se uzdrže od tih mjera i da istinski čuvaju i štite prava Srba i stabilnost na sjeveru – rekao je on.

    Geng je naglasio da se moraju uložiti realni napori u smislu etničkog pomirenja na Kosovu i Metohiji, ukazujući na dugoročne jednostrane poteze Prištine, koji su doveli do entičkog antagonizma.

    On je pozvao vlasti u Prištini da učine više u cilju dijaloga sa svim zajednicama i stvore realan osjećaj bezbjednosti i uključenosti svih.

    SAD: POZIV BEOGRADU I PRIŠTINI DA SE OKRENU DIЈALOGU

    SAD pozivaju Beograd i Prištinu da se suzdrže od eskalatornih postupaka, da se okrenu dijalogu i izgrade mir, izjavio je američki ambasador u UN DŽef Bartos.

    Govoreći o radu misije Unmika, Bartos je tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN o situaciji na Kosovu i Metohiji pozvao na zatvaranje misije.

    Bartos smatra da “nema krize na Kosovu” i da Unmik odavno nema ulogu u upravljanju situacijom na Kosovu i Metohiji, te da je došlo vrijeme da se misija ugasi.

    On je naglasio da je Unmik “jedina mirovna misija bez mirovnjaka”, te da se 81 odsto budžeta daje za plate zaposlenih koji obaljaju one poslove koje bi trebale da rade druge organizacije.

    – Vrijeme da se prebace ta zaduženja sa Unmika na druge organizacije. Treba iskoristiti priliku da se pojednostavi misija umjesto da se nemarno opravdava njeno postojanje – smatra Bartos.

    On je podsjetio da su SAD privržene cilju da eliminišu trošenje u UN koje nije korisno i koje prestavlja razbacivanje novcem, kako bi osigurale relevantnost i maksimalan učinak potrošenog novca.

    Bartos je naglasio da UN “moraju da se vrate izvornoj svrsi – održavanju mira i bezbjednosti i rješavanju sukoba”.

    On je pozvao članice Savjeta bezbjednosti da podrže zatvaranje misija kada nisu više potrebne – odnosno zatvaranje Unmika.

    Bartos je dodao da česti sastanci o Unmiku “nisu korisni i predstavljaju gubljenje vremena, te ometaju važan posao koji ovaj Savjet mora da radi”.

  • Rusija u SB UN: Postoje naznake da Priština sprema preuzimanje škola i bolnica na Kosovu

    Rusija u SB UN: Postoje naznake da Priština sprema preuzimanje škola i bolnica na Kosovu

    Izvještaj o radu UNIMK-a jasno odražava trend ka značajnom pogoršavanju krize na Kosovu, a glavni razlozi su ostali nepromnjeni i uključuju politiku mržnje Prištine prema srpskoj zajednici i njenu želju da nametne potpunu kontrolu nad sjeverom pokrajine u dosluhu sa brojnim zapadnim zemljama, izjavio je stalni predstavnik Rusije u UN Vasilij Nebenzja.

    Kao primjere toga, Nebenzja je podsjetio na novu rundu prištinskih racija sa, kako je rekao, namjerom da se eliminišu srpske strukture u pokrajini, na uzurpaciju komunalnih preduzeća i objekata socijalnih usluga i kulturnih i sportskih objekata.

    – Postoje naznake da su u toku pripreme za zauzimanje obrazovnih institucija i bolnica. Masovno protjerivanje Srba iz socijalnih stanova na sjeveru Kosova je u toku. Planovi za eksproprijaciju srpskih crkava i manastira uključuju pokušaje osnivanja sopstvenih pravoslavnih crkava. Tempo erozije granica oko gusto naseljenog srpskog stanovništva na sjeveru pokrajine je porastao – rekao je Nebenzja, ocijenivši da je cilj Prištine “podsticanje etničke ekspanzije kosovskih Albanaca”.

    On je istakao da se tzv. kosovske bezbjednosne snage slobodno kreću u oklopnim vozilima u sjevernim opštinama zastrašujući lokalno stanovništvo.

    Naveo je da su izgrađena da nova prelaza preko Ibra bez saglasnosti Srba i da planovi vlade u Prištini uključuju zvanično proglašenje kosovskih Srba strancima.

    – Kao rezultat toga, ljudi koji su vjekovima živjeli na njihovoj zemlji, na kojoj se nalaze grobovi mnogih generacija njihovih predaka, moraće da zatraže dokumenta o privremenom boravku – rekao je ruski predstavnik.

    Prema njegovim riječima, Priština pokušava da primora Srbe da se prijave za lokalno pseudo-državljanstvo.

    – Ovo je pokušaj pod lažnim izgovorom da se spriječi učešće na opštinskim izborima koji će se održati 12. oktobra za vodeću stranku kosovskih Srba, Srpsku listu – rekao je Nebenzja i istakao da je ta stranka nanedavnim izborima pobijedila u devet od deset nealbanskih opština.

    Nebenzja je naveo da Priština nije pokazala napredak u sprovođenju onoga na šta se obavezala Briselskim sporazumom, što uključuje osnivanje Zajednice srpskih opština.

    – Brisel ovdje nastavlja da cijelom svijetu demonstrira svoju neadekvatnost kada je u pitanju spoljna politika. Nije bilo napretka ni u istrazi o napadu na člana osoblja UNMIK-a, Mihaila Krasnaščukova, 28. maja 2019. godine, niti je dato bilo kakvo objašnjenje u vezi sa nelegitimnom izjavom člana osoblja misije, Andreja Antonova, 31. decembra 2021. godine. Umjesto da se dužno trude da smanje haos Prištine, zapadne prestonice samo nastavljaju da ugađaju svojim štićenicima dok nastoje da nametnu rješenja za probleme na Kosovu pod njihovim uslovima, zaobilazeći međunarodno pravo, ignorišući legitimna prava i interese Srba koji tamo žive – naveo je Nebenzja.

    On je ocijenio da Priština dobija pomoć u izgradnji sopstvene vojske.

    – Priština dobija pomoć u izgradnji sopstvene vojske. Dobro je poznato da, ako Aljbin Kurti zadrži vlast, namjerava da poveća vojne rashode kako bi stvorio zajedničku vojnu jedinicu sa Albanijom i pokrenuo plan proizvodnje municije, kao i da sprovede veliku obuku dobrovoljnih rezervista kako bi im obezbijedio oružje u slučaju mobilizacije. Prijetnja koju takvi planovi predstavljaju za bezbjednost u regionu je jasna – zaključio je Nebezja.

  • “Nove sankcije EU neće ostaviti Srbiju bez ruskog gasa”

    “Nove sankcije EU neće ostaviti Srbiju bez ruskog gasa”

    Nove sankcije EU neće ostaviti Srbiju bez ruskog gasa, izjavio je izvršni direktor Instituta za ekonomiju rasta “P. A. Stolipin” Anton Sviridenko.

    Direktor ruskog instituta ukazuje da evropski dokument o sankcijama koristi formulaciju koja implicira da gas koji tranzitira kroz zemlje EU ne bi trebalo da ulazi u same zemlje EU, zbog čega se uvodi dodatni monitoring.

    – U dokumentu nema zabrane tranzita ruskog gasa trećim zemljama preko teritorije EU. Govori se o strožoj kontroli i prethodnom obavještavanju o količini takvih isporuka – smatra Sviridenko.

    On napominje da će Srbija i dalje moći da, uprkos novim sankcijama, dobija ruski gas preko teritorija država članica EU, prenosi Sputnjik.

    – Teoretski, mogućnost isporuke gasa Srbiji preko, na primjer, Bugarske, trebalo bi da ostane, ali oni žele da zaustave isporuke samoj EU najkasnije do 1. januara 2028. godine, čime će sami sebi otežati situaciju – rekao je Sviridenko.

    Savjet EU usvojio je juče pregovarački stav o prijedlogu uredbe kojom se postepeno ukida uvoz ruskog prirodnog gasa, što je ključni dio plana EU za okončanje energetske zavisnosti od Rusije.

    Nova pravila predviđaju potpunu zabranu uvoza ruskog gasa, uključujući i tečni gas, od 1. januara 2028. godine, uz prijelazni period za postojeće ugovore.

    Uvoz ruskog gasa u EU biće zabranjen od 1. januara 2026. godine, ali će kratkoročni ugovori potpisani prije 17. juna 2025. moći da traju do 17. juna 2026. godine, dok će dugoročni ugovori o snabdijevanju gasom iz Rusije moći će da važe do 1. januara 2028. godine.

  • Sastanak Rubio-Lavrov odložen do daljnjeg – da li se odlaže i samit u Budimpešti

    Sastanak Rubio-Lavrov odložen do daljnjeg – da li se odlaže i samit u Budimpešti

    Najavljivani ovonedjeljni sastanak američkog državnog sekretara Marka Rubija i ministra spoljnih poslova Rusije Sergeja Lavrova za sada je odložen, prenio je SI-En-En pozivajući se na neimenovane dobro upućene izvore.

    Ovim odlaganjem susreta šefova diplomatija SAD i Rusije odlaže se i očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trampa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, naveli su izvori.

    Tramp je u četvrtak nakon telefonskog razgovora sa Putinom rekao da su se njih dvojica “saglasili da će sljedeće nedjelje biti održan sastanak savjetnika na visokom nivou”.

    – Tim Sjedinjenih Američkih Država za pripremne sastanke predvodiće državni sekretar Marko Rubio, zajedno sa drugim zvaničnicima – objavio je Tramp na društvenoj mreži Truth Social.

    Za sada nije jasno zašto je odložen sastanak Lavrova i Rubija, ali jedan od izvora američke TV mreže je rekao da su Rubio i Lavrov imali različita očekivanja u vezi sa mogućim okončanjem rata u Ukrajini.

    Rubio i Lavrov su u ponedjeljak imali telefonski razgovor i razgovarali o sljedećim koracima nakon razgovora dvojice predsjednika prošle nedjelje o mogućem okončanju sukoba u Ukrajini, navodi se u kratkom izvještaju Stejt departmenta.

    Rubio je ocijenio predstojeći sastanak kao priliku za Moskvu i Vašington da sarađuju na unapređenju trajnog rješenja rusko-ukrajinskog rata, u skladu sa vizijom predsjednika Trampa, navodi se u izvještaju.

    Kremlj je, u međuvremenu, opisao razgovor Putin-Tramp kao konstruktivnu diskusiju koja se bavila “mogućim konkretnim koracima za sprovođenje dogovora koje su Tramp i Putin postigli tokom telefonskog razgovora”.

    Izvor upoznat sa situacijom rekao je za Si-En-En da su američki zvaničnici nakon razgovora Rubija i Lavrova ocijenili da ruski stav nije dovoljno prilagođen i “ne odstupa od maksimalističkih očekivanja”.

    Za sada Rubio vjerovatno neće preporučiti da se sastanak Putina i Trampa održi sljedeće nedjelje, ali Rubio i Lavrov bi mogli ponovo da razgovaraju ove nedjelje.

    – Predsjednik Tramp je dosljedno radio na pronalaženju mirnog i diplomatskog rješenja kojim bi se okončao ovaj besmisleni rat i zaustavilo ubijanje. On će učiniti sve što je u njegovoj moći da se postigne mir – izjavila je za Si-En-En zamjenica portparola Bijele kuće Ana Keli.

  • Strah od “lošeg mira” u EU

    Strah od “lošeg mira” u EU

    Saveznici Ukrajine utrkuju se s vremenom kako bi ojačali pregovaračku poziciju Kijeva pred očekivani susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog lidera Vladimira Putina.

    Prema pisanju Politica, među zapadnim diplomatama raste zabrinutost da bi dvojica lidera mogli postići sporazum o prekidu vatre koji bi mogao ugroziti sigurnost cijele Evrope.

    Na predstojećem samitu u Briselu, evropski čelnici planiraju usaglasiti paket podrške predsjedniku Volodimiru Zelenskom, kako bi Ukrajina ušla u eventualne pregovore sa što jačom pozicijom. Kako navode izvori uključeni u pripreme sastanka, plan se oslanja na tri ključna stuba – povećanje finansijske pomoći Kijevu, dodatne isporuke oružja ukrajinskoj vojsci i novi talas sankcija usmjeren protiv ruske ekonomije.

    Utrka među saveznicima

    Ova diplomatska ofanziva uslijedila je nakon što je Trump ponovo promijenio ton o ratu, izjavivši da je otvoren za zamrzavanje sukoba duž trenutnih linija fronta – samo nekoliko sedmica nakon što je sugerisao da bi Ukrajina mogla povratiti svu svoju teritoriju. Njegove nove izjave izazvale su zabrinutost u Evropi da bi mogao natjerati Zelenskog da preda dio teritorije Rusiji, što bi, prema ocjenama evropskih zvaničnika, bilo katastrofalno ne samo za Ukrajinu nego i za cijeli kontinent.

    „Vidimo napore predsjednika Trumpa da donese mir Ukrajini. Naravno, svi ti napori su dobrodošli, ali ne vidimo da Rusija zaista želi mir“, izjavila je visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas u Luksemburgu. „Rusija razumije samo snagu.“

    Zelenski je najavio da će od evropskih partnera zatražiti isporuku krstarećih raketa dugog dometa Tomahawk za ukrajinsku vojsku, nakon što se iz Vašingtona vratio bez konkretne podrške.

    Pored vojne pomoći, evropske zemlje se približavaju dogovoru o još dva elementa podrške: novom, 19. paketu sankcija usmjerenom na ruske finansijske kanale i planu da se zamrznuta ruska sredstva iskoriste za obezbjeđenje oko 140 milijardi eura za Ukrajinu. Ti fondovi, prema diplomatskim izvorima, Kijevu su prijeko potrebni i poslali bi signal Putinu da Ukrajina ima kapacitet da nastavi otpor najmanje još dvije godine.

    Očekuje se da će se Zelenski liderima obratiti u četvrtak – uživo ili putem video linka – kako bi zatražio nastavak i jačanje evropske podrške.

    „Čvrsto vjerujem da Ukrajina mora biti u najjačoj mogućoj poziciji prije, tokom i poslije bilo kakvog primirja i zato ove sedmice pozivam Koaliciju voljnih“, izjavio je britanski premijer Kir Starmer. „Moramo biti odlučni u našoj podršci Ukrajini i posvećen sam intenziviranju naših napora da osakatimo Putinovu ratnu mašineriju.“

    Orbanov faktor

    Samit Evropskog savjeta odvija se u sjeni najavljenog susreta Trumpa i Putina u Budimpešti, gdje bi se moglo razgovarati o uslovima mogućeg primirja. Taj susret dolazi nakon Trumpovog angažmana u posredovanju prekida vatre u Gazi.

    Domaćin sastanka, mađarski premijer Viktor Orban, poznat je kao Trumpov saveznik i jedan od rijetkih evropskih lidera koji su zadržali bliske odnose s Putinom tokom rata, što već dugo izaziva negodovanje u Briselu. Orban je više puta blokirao uvođenje novih sankcija protiv Rusije i insistirao da „rat u Ukrajini nije evropski problem“.

    Prema navodima jednog evropskog diplomate, pojedine zemlje planiraju lobirati da prisustvuju sastanku Trump–Putin, ali i da se za Zelenskog osigura mjesto za pregovaračkim stolom. Najveći strah evropskih vlada jeste da bi Trump mogao stati na Putinovu stranu i izvršiti pritisak na Kijev da prihvati ruske zahtjeve, što bi uključivalo i ustupanje teritorija na istoku zemlje.

    Među diplomatama vlada i sumnja u iskrenost Putinovih najava o pregovorima, jer ih mnogi vide kao pokušaj kupovine vremena.

    Neka Putin plati

    Jedna od ključnih tema samita biće prijedlog da se 140 milijardi eura zamrznute ruske imovine u Evropi upotrijebi za tzv. „reparacijski kredit“ Ukrajini. Taj novac bi, prema planu, bio vraćen Rusiji samo u slučaju da Moskva u budućnosti pristane da plati ratnu odštetu.

    Iako su pojedine zemlje, poput Belgije, izrazile zabrinutost zbog mogućih posljedica po finansijski sistem, očekuje se da će lideri EU odobriti da Evropska komisija pripremi pravni okvir za ovu odluku.

    „Očekujemo da Evropski savjet ovdje donese političku odluku o korištenju ove zamrznute ruske imovine i ovlasti Komisiju da podnese odgovarajuće zakonske prijedloge“, rekao je jedan zvaničnik njemačke vlade.

    U međuvremenu, Kallas je najavila da će EU vjerovatno usvojiti i 19. paket sankcija, usmjerenih na strane banke i kriptovalute koje Rusija koristi da zaobiđe postojeće mjere.

    Strah od podjele zemlje

    Glavni strah među evropskim vladama jeste mogućnost da Putin uvjeri Trumpa da pritisne Kijev da se odrekne dijela teritorije. Trump je već izjavio da bi rat trebalo „zamrznuti“ na sadašnjim linijama fronta, pri čemu bi, kako je rekao, „78 posto Donbasa ostalo u ruskim rukama“. „Ostavite to kako je sada, mogu kasnije da pregovaram o nečemu“, dodao je.

    Jedan evropski diplomata upozorio je da bi takav scenario izazvao paniku, naročito u baltičkim državama, koje strahuju da bi upravo one mogle biti sljedeće mete ruskih ambicija. To bi, prema njegovim riječima, pokrenulo „masovno naoružavanje širom Evrope“.

    Kaja Kallas je jasno poručila da EU ne bi smjela podržati nikakav dogovor koji bi značio odricanje Ukrajine od teritorije. „Svi kažu da je teritorijalni integritet važna vrijednost za koju se zalažemo. Moramo se toga držati, jer ako se samo odreknemo teritorija, to šalje poruku svima da možete jednostavno upotrijebiti silu protiv svojih susjeda i dobiti ono što želite“, zaključila je Kallas.