VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Zovko: Federalizam BiH jedino rješenje na putu ka EU

    Zovko: Federalizam BiH jedino rješenje na putu ka EU

    Poslanik u Evropskom parlamentu Željana Zovko izjavila je danas u Zagrebu da je federalizam jedino rješenje koje bi BiH izvuklo iz krize i uputilo zemlju ka evropskom putu.

    Zovko je na međunarodnoj konferenciji “30 godina nakon Dejtona: traženje lokalnih rješenja” naglasila da BiH sa OHR-om ne može ući u EU.

    – Evroparlamentarcima je jasno kakva je situacija u BiH i da nema volje da se otvori priča o preuređenju zemlje. Princip raspodjele vlasti funkcioniše u nekim evropskim državama kao što je Belgija, što bi bilo dobro za BiH – rekla je Zovko.

    Ona je navela da ju je bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić verbalno napao da je protiv muslimana, ali da to nikada nije bila.

    – Kada govorim o političkom Sarajevu, onda je to ono koje ne može prepoznati političku realnost u Evropi. Svi napori evropskih parlamentaraca da se BiH načini funkcionalnom, nažalost, ne nailaze na dobar odjek u BiH – rekla je Zovko.

    Ona je dodala da joj je cilj da pomogne BiH da postane punopravni član EU.

    – Nažalost, BiH sve dublje tone u krizu. Nešto se u BiH mora mijenjati da bi tri naroda i ostali građani našli put da funkcionišu – smatra Zovko.

    Ona je podsjetila da se federalizam BiH pominjao još 2014. godine.

    – To je evropski pojam. Kako bi federalizam izgledao to je do dogovora tri naroda – rekla je Zovko.

    Ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Elmedin Konaković kaže da nije protiv zatvaranja OHR-a u BiH, ali da postojeća situacija nije takva da se to može desiti.

    – Nikada u BiH nismo ispunili uslove za zatvaranje OHR-a i to je dovoljan raazlog što je još tu. Nisam neko ko misli da BiH može biti unitarna, ali ne mogu dozvoliti da se neko igra institucijaama – rekao je Konaković.

  • Fico: Neću podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva

    Fico: Neću podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva

    Slovački premijer Robert Fico izjavio je da na samitu EU neće podržati finansiranje vojnih izdataka Kijeva, čak i ako bi morao da ostane u Briselu do Nove godine.

    “Rekao sam predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti da neću podržati ništa što bi dovelo do podrške vojnim izdacima Ukrajine, čak i ako bismo morali da sjedimo u Briselu do Nove godine”, saopštio je Fico na društvenim mrežama nakon telefonskog razgovora sa Kostom.

     

     

    Slovački premijer je rekao da je spreman da podrži Ukrajinu u njenoj obnovi, ali na osnovu bilateralnih sporazuma između slovačke i ukrajinske vlade.

  • Ušakov poručio Zelenskom: Čitav Donbas je ruski

    Ušakov poručio Zelenskom: Čitav Donbas je ruski

    Pomoćnik predsjednika Rusije Јurij Ušakov reagovao je na ideju Vladimira Zelenskog o održavanju referenduma o teritorijalnom pitanju, podsjetivši da je čitav Donbas ruski, u skladu sa Ustavom Rusije, prenose RIA Novosti.- Donbas je ruski. Postoji Ustav. Uzgred, čestitam vam praznik – danas je Dan Ustava – rekao je Ušakov novinaru Aleksandru Јunaševu.

    Moskva zasad nije vidjela ispravljene verzije američkog plana za mirovno rješenje. Dodao je da će ono što SAD trenutno razmatraju sa Ukrajinom i evropskim partnerima prije ili kasnije biće predstavljeno Moskvi, prenosi RT Balkan.

    – Prije ili kasnije biće obnovljeni aktivni kontakti sa Amerikancima, jer ono što oni sada usaglašavaju sa Evropljanima i Ukrajincima na kraju mora biti pokazano i nama – istakao je Ušakov.

    Pomoćnik ruskog predsjednika je takođe naveo da Moskva možda neće biti zadovoljna svim elementima korigovanog američkog dokumenta o mirnom rješavanju ukrajinskog pitanja, koji će dobiti u budućnosti.

    – Na kraju (korigovani dokument) mora biti pokazan i nama, što će, naravno, izazvati odgovarajuću reakciju. Mislim da ni mi nećemo biti zadovoljni svime – zaključio je Ušakov.

    On nije isključio mogućnost da šef kijevskog režima Vladimir Zelenski smatra održavanje izbora načinom kako da dođe do privremenog prekida vatre.

    Poručio je da do kraja godine predsjednik Rusije Vladimir Putin nema u planu posjete inostranstvu.

  • Putin i Erdogan razgovarali 40 minuta iza zatvorenih vrata

    Putin i Erdogan razgovarali 40 minuta iza zatvorenih vrata

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin i turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan razgovarali su danas u Turkmenistanu.

    Sastanak je trajao 40 minuta, šefovi država nisu dali izjave za medije, a razgovor se odvijao iza zatvorenih vrata.

    Sastanak dvojice lidera održan je u okviru Foruma mira i povjerenja.

    Rusku delegaciju predstavljali su potpredsjednik Vlade Aleksandar Novak, pomoćnik predsjednika Јurij Ušakov, portparol Dmitrij Peskov i predsjednik Tatarstana Rustam Minihanov.

    Prema riječima Peskova, Erdogan je ranije na forumu govorio o spremnosti Turske da i dalje obavlja posredničku ulogu i pruža pomoć u mirovnom procesu u vezi sa ukrajinskim pitanjem.

    Putin i Erdogan su u stalnom kontaktu. Posljednji put su se sreli 1. septembra u kineskom Tjenđinu. Poslije toga, lideri su dva puta razgovarali telefonom – 7. oktobra i 24. novembra.

    Ranije je ruski lider održao u Ašhabadu pregovore sa predsjednikom Turkmenistana Serdarom Berdimuhamedovom i iranskim kolegom Masudom Pezeškijanom.

    Predsjednik Rusije boravi u posjeti Ašhabadu 11. i 12. decembra, kako bi učestvovao na forumu posvećenom Međunarodnoj godini mira i povjerenja, Međunarodnom danu neutralnosti i 30. godišnjici stalne neutralnosti Turkmenistana.

  • Donbas postaje demilitarizirana zona?

    Donbas postaje demilitarizirana zona?

    Ukrajina je izrazila spremnost da prihvati uspostavljanje demilitarizovane zone u Donbasu, što se vidi kao važan korak u nastojanjima da se pronađe rješenje za okončanje rata s Rusijom.

    Prema riječima ukrajinskog pregovarača Mihaila Podolјaka, plan predviđa povlačenje ukrajinskih i ruskih snaga sa sadašnje linije fronta, dok bi nadzor nad demilitarizovanom zonom preuzela međunarodna misija, po mogućnosti uz učešće Sjedinjenih Američkih Država.

    Ovaj prijedlog dio je američkog „plana mira“, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski doradio i proslijedio američkom predsjedniku Donaldu Trampu. U izradi plana učestvovali su i evropski lideri, među kojima njemački kancelar Fridrih Merc, francuski predsjednik Emanuel Makron i britanski premijer Kir Starmer.

    Podolјak je naveo da bi demilitarizovana zona podrazumijevala uklanjanje teškog naoružanja s obje strane linije i prisustvo međunarodnih posmatrača kako bi se spriječile eventualne nove eskalacije. On je naglasio da bi angažovanje SAD-a omogućilo efikasniji nadzor nad primjenom sporazuma, kontrolu kretanja trupa i poštovanje linije razdvajanja.

    Predložena mjera podsjeća na korejsku demilitarizovanu zonu, uspostavljenu 1953. godine, koja razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju. U ukrajinskom kontekstu, zona bi mogla biti znatno šira i strateški važnija, posebno zbog značaja Donbasa kao industrijskog i rudarskog centra na koji Rusija polaže zahtjeve još od 2014. godine.

    Za Zelenskog, ovakav pristup predstavlja težak politički kompromis, ali i pokušaj da se izbjegne potpuna predaja preostalih dijelova Donbasa pod kontrolom Ukrajine. Kako je istakao ukrajinski predsjednik, svako konačno rješenje zahtijevalo bi potvrdu na izborima ili referendumu.

    Plan takođe obuhvata buduću arhitekturu evropske bezbjednosti i finansiranje obnove Ukrajine, uključujući i obavezu agresora da učestvuje u obnovi zemlje, kako bi se spriječilo da Rusija iz sukoba izvuče jednostranu korist. Podolјak je ocijenio da se radi o „teškim, ali potrebnim ustupcima“, dok bi bezbjednosne garancije i ekonomski programi obnove trebalo da posluže kao svojevrsna kompenzacija ukrajinskoj strani.

    Diplomatske aktivnosti uključuju moguće sastanke u Parizu i Berlinu između američkih, evropskih i ukrajinskih zvaničnika radi pronalaženja rješenja prihvatljivog za sve strane. Istovremeno, američki predsjednik Donald Tramp postavio je Kijevu rok do Božića, dok ukrajinski zvaničnici poručuju da Zelenski ne pristaje na jednostran pritisak i da će Ukrajina nastaviti da brani svoju teritoriju.

  • Tramp optužio Zelenskog: Odbio je da podrži plan SAD za rješavanje sukoba u Ukrajini

    Tramp optužio Zelenskog: Odbio je da podrži plan SAD za rješavanje sukoba u Ukrajini

    Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski ne podržava plan Vašingtona za rješavanje sukoba u Ukrajini, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.

    – U stvari, osim predsjednika Zelenskog, ljudima se veoma dopada koncept dogovora – rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.

    Istovremeno, američki lider je ocijenio da su Sjedinjene Države blizu postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom i Ukrajinom. Prema njegovim riječima, Vašington je “nešto izbacio” iz sopstvenog plana, koji se sastoji od četiri ili pet različitih dijelova.
    Tramp je naglasio da američka delegacija može učestvovati u pregovorima sa predstavnicima Evrope i Ukrajine.

    – Otputovaćemo na sastanak u subotu u Evropu, ako budemo smatrali da postoji dobra šansa za uspjeh, jer ne želimo da uzalud trošimo mnogo vremena – rekao je on.

    Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države ne žele da gube vrijeme na razgovore bez rezultata. Istovremeno, šef Bijele kuće je obećao da će pomoći Kijevu po pitanju bezbjednosnih garancija. On je takođe izjavio da je Vašington na Ukrajinu potrošio do 350 milijardi dolara, a da zauzvrat nije dobio ništa.

    Razmatranje mirovnog plana SAD

    Prošle nedjelje ruski predsjednik Vladimir Putin primio je u Kremlju Stiva Vitkofa i zeta Donalda Trampa, DŽareda Kušnera. Strane su oko pet sati razgovarale o suštini američke mirovne inicijative, ali kompromisno rješenje za sada nije postignuto.

    Kako je kasnije izjavio ruski lider, Vašington je 27 tačaka prvobitnog plana podijelio u četiri paketa i predložio da se oni razmatraju odvojeno. On je precizirao da je razmotren gotovo svaki od njih, ali da je “bilo pitanja sa kojima se Moskva ne slaže”.

    Zelenski je u ponedjeljak otputovao u Veliku Britaniju, gdje je o američkom prijedlogu razgovarao sa premijerom Kirom Starmerom, predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom i njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom. Kako pišu ukrajinski mediji, po završetku sastanka on je ponovo odbio da ide na ustupke po pitanju teritorija.

    Prema podacima portala Aksios, Kijev je uoči toga dostavio Vašingtonu odgovor na najnovije prijedloge SAD u vezi sa ukrajinskim rješavanjem krize.

  • Otkrivena milionska krađa, procurili tajni dogovori

    Otkrivena milionska krađa, procurili tajni dogovori

    Ukrajinski antikorupcijski organi saopštili su u četvrtak da su otkrili pronevjeru vrijednu nekoliko miliona dolara u vojnom ugovoru potpisanom na samom početku rata koji je Rusija započela 24. februara 2022. godine.

    Kako prenosi Radio Slobodna Evropa, Nacionalni antikorupcijski biro Ukrajine, zajedno sa Specijalizovanim antikorupcijskim tužilaštvom i Službom bezbjednosti Ukrajine, podigao je optužnice protiv trojice osumnjičenih – dvojice bivših rukovodilaca državne firme i direktora jedne privatne kompanije.

    Prema navodima istražitelja, ukrajinsko Ministarstvo odbrane je u aprilu 2022. godine potpisalo ugovor sa državnom kompanijom o hitnoj nabavci komponenti dinamičkog oklopa za tenkove.

    Menadžeri državne firme su se, kako se tvrdi, tajno dogovorili sa direktorom privatne kompanije i kupili te komponente po cijeni gotovo tri puta višoj od realne tržišne vrijednosti. Na taj način pronevjereno je 102 miliona hrivnji, što iznosi oko dva miliona evra.

    NABU u svom saopštenju nije naveo imena osumnjičenih niti kompanija, ali je uključio reference na ranije predmete povezane sa jednim od optuženih, iz kojih se može zaključiti da su osumnjičeni povezani sa rukovodstvom hemijskog postrojenja u Pavlohradu, u Dnjepropetrovskoj oblasti na istoku Ukrajine.

  • Stigao odgovor Moskve na navode šefa NATO da su oni sljedeća meta Rusije

    Stigao odgovor Moskve na navode šefa NATO da su oni sljedeća meta Rusije

    Vodstvo NATO i Evropske unije neprestano eskalira situaciju te se priprema za sukob velikih razmjera s Rusijom, saopštila je Ambasada Rusije u Belgiji u komentaru na izjave generalnog sekretara NATO Marka Rutea da su članice Alijanse naredna meta Rusije, piše TASS.

    “Nije Moskva, već vodstvo NATO i EU ono koje neprestano eskalira situaciju i priprema se za sukob velikih razmjera s našom zemljom. Izjave Rutea, da je savez sljedeća meta Rusije i da će rat doći u svaki dom, smatramo krajnje neodgovornim i izuzetno provokativnim”, poručili su iz Ambasade.

    Naglašavaju da “ratna stranka” u Briselu nastoji “prodati nekontrolisano povećanje vojne potrošnje i militarizaciju privrede stanovništvu na štetu socio-ekonomske dobrobiti”, prenosi Index.hr.

    Prema njihovim tvrdnjama, cilj je takođe “opravdati kontinuirano pumpanje oružja i opreme ukrajinskim oružanim snagama koje se povlače te na bilo koji način ometati napore koje preduzima administracija američkog predsjednika Donalda Trampa za mirno rješavanje ukrajinske krize.”

    Podsjećamo, Rute je u srijedu rekao da NATO mora da uloži sve napore kako bi spriječio rat koji bi mogao da bude “u razmjerima rata koji su proživjeli naši djedovi i pradjedovi”, prenio je Skaj njuz.

    Prema njegovim riječima, previše saveznika NATO-a ne osjeća hitnost ruske prijetnje Evropi i potrebu da brzo povećaju odbrambene izdatke i proizvodnju kako bi spriječili da se takav rat dogodi.

    “Mi smo sljedeća meta Rusije. Bojim se da su previše njih tiho samozadovoljni. Previše ljudi vjeruje da je vrijeme na našoj strani. Nije. Vrijeme za akciju je sada”, rekao je on.

     

  • Panika u Japanu: Novi snažan potres u trenutku kada očekuju mega zemljotres

    Panika u Japanu: Novi snažan potres u trenutku kada očekuju mega zemljotres

    Japan je u petak, 12. decembra, pogodio zemljotres preliminarne magnitude 6,7 stepeni po Rihterovoj skali, a japanska meteorološka agencija je izdala upozorenje na cunami za sjeverni i sjeveroistočni dio zemlje.

    Epicentar potresa je bio u Tihom okeanu kod prefekture Aomori, prenosi Kjodo.

    Japanska meteorološka agencija je saopštila da bi pacifička obala Hokaida, kao i prefekture Aomori, Ivate i Mijagi, mogli da dožive cunami visine do jednog metra nakon zemljotresa, koji je pogodio istočni dio Aomorija na dubini od oko 20 kilometara, prenosi Tanjug.

    Cunami od oko 20 centimetara primijećen je u dijelovima Hokaida i Aomorija, ali nije bilo izvještaja o povrijeđenima ili materijalnoj šteti, navodi Kjodo.

    Zemljotres je zabilježio jačinu 4 stepena na japanskoj seizmičkoj skali od 7, u dijelovima sjevernog i sjeveroistočnog Japana, a kompanija “Tohoku Elektrik Pauer” saopštila da nisu prijavljene nikakve nepravilnosti u nuklearnim elektranama Higašidori i Onagava, koje se nalaze u prefekturama Aomori i Mijagi.

    Zemljotres se dogodio četiri dana nakon snažnog potresa magnitude 7,5 stepeni Rihterove skale u ponedjeljak kod istočne obale Aomorija, što je navelo agenciju da upozori na mogućnost zemljotresa slične ili čak veće magnitude koji će pogoditi isto područje u narednih nekoliko dana.

    Rizik od tako snažnog zemljotresa u regionu ostaje nepromijenjen, rekao je zvaničnik meteorološke agencije na konferenciji za novinare, navodi agencija.

    Novi zemljotres dešava u trenutku kada Japan očekuje mega zemljotres duž svoje pacifičke obale. Stručnjaci su upozorili na 60-90 odsto šanse da bi se takav potres mogao dogoditi u narednih 30 godina.

    Ovi zemljotresi obično se javljaju svakih 100 godina, često u parovima, a posljednji su se dogodili 1944. i 1946. godine.

  • Ambasada Rusije u Belgiji: EU i NATO se spremaju za veliki sukob sa Rusijom

    Ambasada Rusije u Belgiji: EU i NATO se spremaju za veliki sukob sa Rusijom

    Rukovodstvo NATO saveza i EU stalno eskalira situaciju i sprema se za sukob velikih razmjera sa Rusijom, saopštila je Ambasada Ruske Federacije u Belgiji povodom izjava generalnog sekretara Alijanse Marka Rutea.

    – Nije Moskva, već je rukovodstvo NATO-a i EU strana koja stalno eskalira situaciju i sprema se za sukob velikih razmjera sa našom zemljom. Izjave generalnog sekretara NATO-a Rutea od 11. decembra, da je Alijansa sljedeća meta Rusije i da će rat doći u svaki dom, smatramo krajnje neodgovornim i izuzetno provokativnim – navela je Ambasada u saopštenju.

    Ruska diplomatska misija je naglasila da strana u Briselu koja se zalaže za rat nastoji da proda stanovništvu nekontrolisano povećanje vojnih izdataka i militarizaciju ekonomije na račun socioekonomskog blagostanja, prenosi TASS.

    U saopštenju se dodaje da se pravdanjem kontinuiranog slanja oružja i opreme ukrajinskim oružanim snagama u povlačenju i na druge načine ometaju napori koje preduzima administracija predsjednika SAD Donalda Trampa da mirno riješi ukrajinsku krizu.