VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Joe Biden i Xi Jinping se sastaju u ponedjeljak, “na stolu” brojne teške teme

    Američki predsjednik Joe Biden održat će online sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom u ponedjeljak navečer po američkom vremenu, saopćila je Bijela kuća u petak.

    Odnosi između dvije političke i ekonomske sile pogoršali su se posljednjih nekoliko mjeseci, naročito nakon novih tenzija na relaciji Kina – Tajvan. Washington je više puta u posljednje dvije godine signalizirao svoju podršku Tajvanu, a američki zvaničnici su naveli kako se Tajvan bori s vojnom agresijom Kine.

    “Dvojica čelnika raspravljat će o odgovornom upravljanju takmičenjem između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine, kao i načinima zajedničkog rada u poljima gdje su im interesi bliski”, navodi u saopćenju glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, koristeći zvanični naziv Narodna Republika Kina.

    “Tokom razgovora predsjednik Biden jasno će izložiti američke namjere i prioritete, i bit će otvoren i iskren u našim brigama prema Kini”, navodi Psaki.

    Washington i Peking spore se oko niza pitanja od porijekla pandemije COVID-19 do kineskog širenja nuklearnog arsenala.

    Američki zvaničnici vjeruju da je direktan kontakt s Xijem najbolji način da se spriječi da veze između dvije najveće ekonomije svijeta srljaju u sukob.

    Peking također nastoji izbjeći konfrontaciju dok se Xi suočava s ključnom godinom u kojoj će Peking biti domaćin Zimskih olimpijskih igara i u kojoj će se održati krucijalni Kongres Komunističke partije na kome bi on osigurao treći mandat bez presedana u kineskoj historiji.

    Očekuje se da sastanak u ponedjeljak bude najobimniji razgovor na nivou čelnika između Kine i SAD-a u dosadašnjem mandatu Bidenove administracije.

    Visoki zvaničnik američke administracije izjavio je da će Biden iskoristiti sastanak kako bi jasno poručio da pozdravlja oštro nadmetanje s Kinom, ali da ne želi sukob, i umanjio je vjerovatnoću dugačke liste rezultata koja često bude povezana sa satancima visokih čelnika.

    “Tu nije riječ o traženju konkretnih rezultata ili poruka – izjavio je zvaničnik novinarima.

    “Dok se natječemo s Kinom, predsjednik Biden očekuje od predsjednika Xija i Kine da igraju po pravilima igre – i on će na tome insistirati tokom kompletnog sastanka”, kazao je zvaničnik.

    Sastanak će uslijediti nakon što Biden potpiše infrastrukturni sporazum vrijedan trilion dolara koji uživa podršku obje stranke na velikoj ceremoniji u ponedjeljak, i koji slavi unutrašnje planove obnove za koje njegova administracija vjeruje da će staviti Sjedinjene Američke Države u poziciju da se nadmeću s Kinom, prenosi Reuters.

  • Njemačka i Holandija žele sankcionisati Dodika i saradnike, desničari nisu za to

    Njemačka i Holandija žele sankcionisati Dodika i saradnike, desničari nisu za to

    Vijeće za vanjske poslove Evropske unije zakazalo je za 15. novembar sastanak na kojem će se između ostalog raspravljati i o stanju u BiH kao i o mogućnosti uvođenja sankcija Miloradu Dodiku i drugim političarima u RS-u.

    Kako saznaje Klix.ba, države koje trenutno najviše potenciraju ekonomske i druge sankcije za političare u RS-u jesu Njemačka i Nizozemska čiji su se čelnici, naročito njemački šef diplomatije Heiko Maas, nekoliko puta oglašavali povodom situacije u BiH te su naglašavali nephodnost uvođenja sankcija.
    “Njemačka pruža najveću bilateralnu podršku Bosni i Hercegovini. No, sasvim je jasno: mi niti možemo niti hoćemo usmjeravati novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji aktivno radi na uništavanju Bosne i Hercegovine kao države. A razmislit ćemo i o pojedinačnim mjerama protiv onih koji dovode u pitanje teritorijalni integritet ove zemlje”, rekao je Maas u izjavi koju je u četvrtak dao za Klix.ba.

    Namjere Njemačke, ali i drugih zapadnih zemalja koordinirane su i s namjerama Sjedinjenih Američkih Država čiji su zvaničnici naglašavali kako su sankcije “na stolu”.

    “Ove sankcije se odnose na pojedince i lideri moraju biti lično odgovorni. Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu”, naveo je specijalni izaslanik Gabriel Escobar prilikom posjete BiH.
    Kako se navodi uoči sastanka Vijeća ministara vanjskih poslova EU, gdje će prisustvovati svi ministri vanjskih poslova država članica EU, institucije Bosne i Hercegovine nalaze se u potpunoj blokadi čemu je doprinijela i retorika koja potencira podjele unutar BiH.

    “Politička situacija u BiH narušena je od ljeta. Dok je neki napredak ostvaren 2020. godine, prije svega održavanjem izbora u Mostaru, državne institucije se sada blokiraju. Neprihvatljiva, i retorika koja propituje teritorijalni integritet, suverenitet i jedinstvo zemlje, doprinijeli su povećanju tenzija u BiH. Za Bosnu i Hercegovinu neophodno je da ostvari napredak na realizaciji 14 prioriteta Evropske komisije prije svega na ustavnim i izbornim reformama uočio izbora 2022. godine”, navodi se.

    Desničari nisu za sankcije

    Ono što bi mogao predstavljati problem za uvođenje sankcija jeste nepostojanje konsenzusa na nivou Evropske unije o ovom pitanju. Unutar Evropske unije postoje države koje nisu saglasne s uvođenjem sankcija.

    To se prije svega odnosi na Poljsku i Mađarsku, kao i na još neke manje države unutar EU koje su mišljenja kako Milorad Dodik ne želi secesiju, čime pokušavaju lideru SNSD-a i drugim zvaničnicima osigurati dodatno vrijeme za “uspostavljanje dijaloga” uprkos činjenici da su institucije Bosne i Hercegovine i dalje blokirane.

    Samim tim, razgovori i o eventualnim ustavnim i izbornim reformama gotovo su pa nemogući s obzirom da je na snazi gotovo pa potpuna blokada ključnih državnih institucija.

    Države koje bi eventualno mogle blokirati donošenje sankcija već ranije su nekoliko puta stvarale probleme Briselu povodom brojnih odluka što se svakako može vidjeti i kroz niz pitanja u kojima su Poljska, Mađarska i druge evropske države s desničarskim vladama stvorile opozicioni blok naspram Brisela i drugih zemalja zapadnog dijela Evrope.

    Razmišljanja desničarskih zemalja mogu se svakako povezati i s nedavnim posjetama Viktora Orbana Banjoj Luci kao i Dodikovom odlasku u Ljubljanu gdje se sastao sa slovenskim premijerom Janezom Janšom.


    Nakon sastanaka, Dodik je naveo kako je s Viktorom Orbanom i Janezom Janšom razgovarao o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini te je naveo kako je državnicima objasnio trenutni položaj i razmišljanja političara unutar entiteta RS.

    Sastanak Vijeća ministara vanjskih poslova EU jedan je od razloga što Narodna skupština RS-a još uvijek nije odredila datum 24. Posebne sjednice Skupštine na kojoj bi se trebalo razgovarati o prijenosu nadležnosti s državnog nivoa na entitetski nivo čime se nastoji “kupiti vrijeme” i prepustiti desničarskim vladama unutar EU da osiguraju znatno bolju pregovaračku poziciju vlastima u RS-u.


    Evropski skup na kojem će se razgovarati o sankcijama može se protumačiti i kao jedan od razloga zašto su, nakon nekoliko mjeseci aktivnog bojkota, SNSD ministri unutar Vijeća ministara BiH na čelu sa Zoranom Tegeltijom počeli dolaziti na sjednice čime se nastoji poslati slika kako je upravo ovaj dio Vijeća ministara BiH “za dijalog”, uprkos činjenici što se na dosadašnje dvije sjednice glasalo protiv svake odluke koja se našla na dnevnom redu.

  • EU traži rješenje za BiH zasnovano na dijalogu

    EU traži rješenje za BiH zasnovano na dijalogu

    Savjet ministara spoljnih poslova EU na sastanku 15. novembra u Briselu raspravljaće o situaciji na zapadnom Balkanu, a među prioritetima će biti situacija u BiH, saznaje Tanjug u Briselu.

    Radni dokument pripremljen za ministre EU, u koji je Tanjug imao uvid, konstatuje da se politička situacija u BiH “naglo pogoršala”, a da su državne institucije sada “efektivno blokirane”.

    “Neprihvatljiva, huškačka retorika koja dovodi u pitanje teritorijalni integritet, jedinstvo i suverenitet zemlje doprinijela je povećanju tenzija na terenu”, navodi se u tekstu radnog dokumenta Savjeta EU.

    Očekuje se da će minsitri EU i ovoga puta pozvati bh. lidere da se umjesto međusobnih prepirki konstruktivno angažuju na napretku u vezi sa 14 ključnih prioriteta koje je Evropska komisija dala kao mišeljenje povodom zahtjeva za kandidatski status BiH.

    Izvori Tanjuga u Briselu navode da su pojedni zemlje, na čelu s Holandijom, izrazile posebnu zabrinutost zbog posljednjih dešvanja u BiH.

    Iako je Njemačka zaprijetila mogućim finansijskim sankcijam protiv “entiteta i pojedinaca koji dovode u pitanje integritet BiH”, na očekuje se da se o tome postigne konsenzus na nivou EU 27.

    U Briselu pred ministarsku raspravu o BiH konstatuju da EU ima značajno prisustvo u BiH i da bi trebalo da “iskoristi sve alate koji su joj na raspolaganju za očuvanje stabilnosti u BiH”.

    Prije svega hitno je potrebno stvoriti odgovarajući prostor za rješenje zasnovano na dijalogu kako bi BiH napredovala na svom evropskom putu.

    “Angažman institucija EU na visokom nivou i podrška država članica su od ključnog značaja u ovom pogledu”, navodi se u dokumetu o kojem će ministri EU raspravljati u ponedjeljak u Briselu.

    Poziva se i na nastavak bliske koordinacije i saradnja s međunarodnim partnerima, posebno SAD, kroz “zajedničke posjete na visokom nivou, izjave i demarše”.

    Posebno se naglašava uloga NATO i produžetak operacije EUFOR Altea kao važnog faktora za očuvanju sigurnosti i stabilnosti u BiH.

  • Ruski ministar odbrane upozorava: Vojna i politička situacija u Evropi se pogoršava

    Ruski ministar odbrane upozorava: Vojna i politička situacija u Evropi se pogoršava

    Vojna i politička situacija u Evropi se pogoršava, izjavio je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu.

    On je tokom sastanka Savjeta Rusije i Francuske u formatu “dva puta dva” u Parizu rekao da NATO pojačava svoje prisustvo u blizini granica Rusije.
    “Ministar odbrane napomenuo je da su i dalje na snazi ruske inicijative čini je cilj unapređenje predvidljivosti i smanjenje rizika”, istakao je zamjenik ministra odbrane Aleksandar Fomin nakon razgovora u Parizu.
    Prema njegovim riječima, ministri spoljnih poslova i odbrane obje zemlje razgovarali su o situaciji u Evropi, na Bliskom istoku i sjeveru Afrike, dotakli su se i važnih pitanja strateške stabilnosti i evropske bezbjednosti, kao i kontrole oružja i bilateralnih odnosa, javio je TASS.

  • Rusi digli bombardere; “Ne. Apsolutno ne”

    Rusi digli bombardere; “Ne. Apsolutno ne”

    Estonija, Francuska, Irska, Norveška, SAD i Velika Britanija pokrenule su pitanje migrantske krize tokom sastanka 15-članog SB UN održanog iza zatvorenih vrata.

    Osuđujemo orkestriranu instrumentalizaciju ljudskih bića čije je živote i dobrobit Belorusija dovela u opasnost u političke svrhe, sa ciljem da destabilizuje susedne zemlje i spoljnu granicu Evropske unije i skrene pažnju sa sopstvenih sve većih kršenja ljudskih prava, naveli su oni u saopštenju.

    Estonija, Francuska, Irska, Norveška, SAD i Britanija su opisale beloruski pristup kao neprihvatljiv i optužili predsednika Aleksandra Lukašenka da postaje pretnja regionalnoj stabilnosti, pozvavši na snažnu međunarodnu reakciju da se Belorusija pozove na odgovornost, obećavši da će razgovarati o daljim merama koje mogu da preduzmu.

    Migranti krenuli ka improvizovanom kampu
    Beloruska pogranična služba saopštila danas da se grupa od stotinak migranata kreće ka improvizovanom kampu na granici sa Poljskom.

    Rampa za ljude iz Iraka, Sirije i Jemena
    Državna beloruska aviokompanija Belavia saopštila je danas da će prestati da dopušta državljanima Iraka, Sirije i Jemena da ulaze na letove od Turske ka Belorusiji, na zahtev turskih vlasti, usled nesuglasica Minska i Varšave oko problema migranata na granici dve zemlje.

    Grupa migranata probila bodljikavu žicu
    Grupa migranata na beloruskoj granici probila se u Poljsku i kreće duž poljske ograde. Izbeglice su oštetile ogradu od bodljikave žice na prelazu Bruzgi, a poljska policija je sve snimala. Uz povike, izbeglice su dotrčale do metalne ograde, iza koje se već nalaze poljske snage bezbednosti, i počele da jurišaju.
    08:57
    Ruski bombarderi nadleću granicu Poljske i Belorusije
    Članovi Saveta bezbednosti UN iz Evrope i Amerike osudili su danas u zajedničkoj deklaraciji “organizovanu instrumentalizaciju ljudi” od strane Belorusije na granici sa Poljskom sa namerom da “destabilizuje spoljnu granicu Evropske unije”.

    Poljska i Litvanija koriste migrantsku krizu kako bi dobile dodatna finansijska sredstva od Evropske unije, kazao je predstavnik Belorusije u Ujedinjenim nacijama Valentin Ribakov.

    Zamenik ruskog ambasadora u UN Dmitrij Poljanski, rekao je novinarima uoči sednice Saveta da veruje da njegove zapadne kolege iz Saveta imaju neku vrstu mazohizma jer je pokretanje ove teme, koja je potpuna sramota za EU, vrlo hrabra.

    Na pitanje da li Rusija ili Belorusija pomažu u premeštanju migranata na poljsku granicu, Poljanski je rekao: “Ne, apsolutno ne”.

    On je dodao da Savet bezbednosti ne mora da rešava sve probleme.

  • Krim NATO-u: Ne zanosite se u Crnom moru

    Krim NATO-u: Ne zanosite se u Crnom moru

    Zamjenik predsjedavajućeg krimskog parlamenta Vladimir Bobkov pozvao je zemlje NATO-a da se ne zanose u Crnom moru organizujući provokacije s približavanjem obalama Krima.

    “Nastavlja se praksa približavanja našim granicama. I tu postoje dva aspekta. Prvi je vojni, kada vlasti stranih država počinju da se zanose, vjerovatno zaboravljajući do kakvih posljedica po cijeli svijet mogu da dovedu globalni sukobi”, rekao je Bobkov za RIA Novosti.

    Istakao je da takva približavanja granicama Rusije nemaju nikakvu perspektivu.

    “Strane države iskušavaju snagu Rusije, koliko je ozbiljno spremna da štiti svoj teritorijalni integritet, izviđaju, ali granica Ruske Federacije je dobro čuvana”, naglasio je Bobkov.

    Prema njegovom mišljenju, pojačavanje vojne aktivnosti zemalja NATO-a kod obala Krima nije slučajno, pošto je poluostrvo strateški važan region.

    Bobkov je naveo da je drugi aspekt približavanja granicama Rusije politički.

    “Svaki put kada se približavaju granicama Krima, naši protivnici pokušavaju da podsjete da ne priznaju status poluostrva, da se ne približavaju teritoriji Ruske Federacije, već teritoriji druge države koja iz sve snage pokušava da uđe u NATO”, rekao je Bobkov.

    On smatra da se sve to neće skoro završiti, pošto je, kako je rekao, u zapadnim zemljama na vlast došla generacija političara koja nije vaspitana na tragedijama rata iz prošlog vijeka.

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije ranije je saopštilo da se u Crnom moru pojačavaju vojna dejstva Sjedinjenih Američkih Država i njenih NATO saveznika.

  • Orban i Erdogan razgovarali o BiH

    Orban i Erdogan razgovarali o BiH

    Mađarski premijer Viktor Orban sastao se u Ankari sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, a jedna od tema razgovora bila je BiH.

    Orban je poručio kako su i Mađarskoj i Turskoj važni stabilnost i mir u BiH.

    Orban je na zajedničkoj konferenciji za novinare nakon susreta sa Erdoganom rekao kako su razgovarali o više tema, a jedna od njih bila je i BiH.

    “Stabilnost i mir u BiH važni su za obje strane Mađarsku i Tursku iz razumljivih razloga”, rekao je Orban.

    Navodeći da se stabilnost na Balkanu može postići razgovorom s ljudima tamo, Orban je naglasio da će Mađarska i Turska nastaviti razgovarati o stabilnosti BiH.

  • Šampion vakcine Španija pošteđena četvrtog talasa korone u Evropi

    S najvećom stopom vakcinisanih među velikim evropskim zemljama, Španija je pošteđena novog vala zaraze koronom, koji je zahvatio veći dio kontinenta. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je zemlja i dalje podložna virusu.

    Zemlja koja je na početku pandemije bila među najteže pogođenima, trenutno ima jednu od najnižih stopa zaraze u Evropi – 63 slučaja zaraze na sto hiljada ljudi u posljednjih 14 dana, piše AFP.

    U Velikoj Britaniji je stopa 12 puta veća, u Njemačkoj i Poljskoj šest puta.

    Oko 79 posto cjelokupne populacije Španije je potpuno vakcinisano, u poređenju sa 67 posto u Britaniji i Njemačkoj.

    Dok je stopa vakcinacije samo nekoliko procenata viša od one u Francuskoj i Italiji, Španija ima mnogo veći procenat rizičnih skupina koji su imunizirani.

    Preko 99 posto starijih od 70 godina potpuno je vakcinisano u Španiji.

    Španski premijer Pedro Sanchez rekao je u srijedu da je evolucija pandemije u Španiji bila “pozitivna”.

    “Imamo više nego dovoljno razloga da se osjećamo ponosnima onim što smo postigli”, dodao je.

    Blaža klima u Španiji također je pomogla u sprečavanju širenja virusa jer se ljudi okupljaju na otvorenom umjesto u zatvorenom prostorijama.

    Ipak stručnjaci upozoravaju na dolazak hladnijeg vremena i činjenica da zaštita koju pružaju vakcine protiv covida s vremenom slabi i rizik koji predstavlja nove varijante znači da će procenat infekcije vjerovatno rasti.

  • U Austriji neizbježan lockdown za nevakcinisane i one koji nisu prebolovali koronu

    U Austriji neizbježan lockdown za nevakcinisane i one koji nisu prebolovali koronu

    Austrijanci su nekoliko dana udaljeni od prvog zatvaranja za sve koji nisu u potpunosti vakcinisani, nakon što je zabilježen rekordan broj novozaraženih koronavirusom širom zemlje.

    Pokrajina Gornja Austrija od ponedjeljka će uvesti ograničenja ako dobije zeleno svjetlo od savezne vlade. Salzburg također planira nove mjere, piše BBC.

    Kancelar Alexander Schallenberg rekao je da je nacionalna blokada za nevakcinisane “vjerovatno neizbježna”.

    “Dvije trećine ljudi ne bi trebalo da pati jer su drugi oklijevali”, rekao je.

    Gornja Austrija, koja graniči s Njemačkom i Češkom i ima 1,5 miliona stanovnika, ima najviši nivo zaraze u zemlji i najnižu stopu vakcinacije.

    Na nacionalnom nivou, u posljednja 24 sata zabilježeno je rekordnih 11.975 zaraženih, a austrijska komisija za koronavirus upozorila je na prijetnju koja se “mora shvatiti ozbiljno”.

    Austrija je nevakcinisanim građanima već zabranila odlazak u restorane, kina, žičare i frizerske salone, ali će za njih stvari u Gornjoj Austriji postati još teže.

    Pokrajina uvodi izolaciju za nevakcinisane.

    Kancelarka kaže da to znači da ljudi koji nisu vakcinisani neće moći da napuste kuću, osim ako to nije iz suštinskih razloga kao što su odlazak na posao, kupovina hrane ili vježbanje.

    Kritičari kažu da će blokadu biti vrlo teško provesti.

    Ako brojevi nastave da rastu, vlasti kažu da bi mjere za nevakcinisane mogle biti uvedene u drugim područjima. Krajnje desničarska opoziciona Slobodarska partija vodi kampanju na platformi vakcinalnog skepticizma, što je poruka koja je našla naklonost mnogih Austrijanaca.

    Sedmodnevna stopa incidencije u Austriji mnogo je veća nego u susjednoj Njemačkoj, gdje je ministar zdravlja Jens Spahn nedavno upozorio na “pandemiju nevakcinisanih”.

    Njemačka je u četvrtak prvi put zabilježila više od 50.000 zaraženih dnevno. Stopa vakcinacije u Njemačkoj od 67,3 posto veća je nego u Austriji, ali ne mnogo.

    Nevakcinisanim osobama će od ponedjeljka biti zabranjen pristup restoranima, hotelima, kinima i pozorištima u pokrajini Brandenburg, po “2G” pravilu koje ograničava pristup osobama koje su vakcinisane ili su se oporavile od korone.

  • Zaharova: Još jedan antidejtonski potez zapadnih sila u BiH

    Zaharova: Još jedan antidejtonski potez zapadnih sila u BiH

    Saopštenje Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma za BiH o “visokom predstavniku” u suprotnosti je sa Dejtonskim sporazumom, saopštila je portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova.

    • Ogorčeni smo još jednim antidejtonskim ispadom članova Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mirovnog sporazuma za BiH u Sarajevu. Saopštenje koje su objavili 10. novembra u znak podrške takozvanog “visokog predstavnika” za BiH predstavlja flagrantno kršenje prakse usaglašavanja ovakve vrste dokumenata u Upravnom odboru, čija je punopravna članica i Rusija – navodi se u komentaru.

    Zaharova je ukazala da partneri nisu htjeli da obavijeste Rusiju da se priprema još jedno saopštenje odbora, “samovoljno dodavši u fusnoti da ga Rusija ne podržava”.

    • Ne ulazeći previše u komentarisanje sadržaja nelegitimnog saopštenja, moramo konstatovati da politika članova Upravnog odbora ima za cilj eroziju konsolidovanih napora međunarodne zajednice za realizaciju Dejtonskog sporazuma u BiH. Ubijeđeni smo da to ne može doprinijeti zajedničkim ciljevima: jačanju bezbjednosti, mira, stabilnosti u BiH i na Balkanu, kao i da će dovesti do stvaranja novih podjela – naglasila je ona.

    Zvanična predstavnica je istakla da “odgovornost za ovu avanturu leži na onima koji to rade”.

    • Pozivamo partnere da se vrate konsenzusnom i konstruktivnom načinu funkcionisanja Upravnog odbora za BiH – zaključeno je u komentaru, prenosi Sputnjik.