VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Orban ponovo izabran za lidera Fidesa: Nećemo napustiti EU

    Orban ponovo izabran za lidera Fidesa: Nećemo napustiti EU

    Mađarski premijer Viktor Orban ponovo je danas izabran za lidera vladajuće stranke Fides na 29. kongresu te stranke u Budimpešti.

    Orban je izabran sa 1.061 glasom “za”, preneo je MTI.

    On je rekao da Mađarska neće napustiti Evropsku uniju, ali da će se oduprijeti pokušajima Brisela da naruši njen suverenitet, prenio je Rojters.

    “Posle komunističke birokratije… ne želimo nove diktate ovoga puta iz Brisela”, rekao je Orban delegatima na kongresu, dodajući da će Mađarska odbaciti zapadni liberalizam.

    “Nećemo odustati od prava da branimo naše granice, da zaustavimo migrante… insistiramo na tome da je brak u Mađarskoj između muškarca i žene, otac je muškarac, a majka je žena… i oni treba da ostave našu decu na miru”, dodao je on.

    Orban (58) je rekao da se EU mora reformisati i da je cilj Mađarske da se dogode promjene, a ne da napusti blok kojem se pridružila 2004. godine.

    “Uopšte ne želimo da izađemo iz EU, ne mogu da nas se otarase tako lako”, rekao je on.

    “Želimo da zadržimo naš suverenitet i ne želimo da se nađemo u ujedinjenim evropskim državama, umesto u integraciji”, poručio je Orban.

  • Američki medij objavio da se u kontekstu BiH predsjednik Biden prošle sedmice sastao sa Palmerom

    Američki medij objavio da se u kontekstu BiH predsjednik Biden prošle sedmice sastao sa Palmerom

    Medij američkih Iraca IrishCentral objavio je da se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden sastao prošle sedmice sa specijalnim izaslanikom za izbornu reformu Matthew Palmerom.

    Zajedno sa Bidenom bio je prisutan i Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, a sastanak je održan u Glasgowu.

    U svjetlu skorašnjeg dolaska Palmera u Bosnu i Hercegovinu povodom nove runde pregovora o Izbornom zakonu, informacija o sastanku s američkim predsjednikom potvrda je zainteresovanosti SAD za situaciju u BiH.

    IrishCentral prenosi informaciju u kontekstu toga da je Biden porijeklom Irac i da je trenutno zbog situacije u BiH zanemario političku krizu u koju su uključene Irska i Velika Britanija.

    “Predsjednik Biden ima irsku dušu i već je jasno izrazio zabrinutost zbog toga kako Britanci postupaju s principima Protokola. Međutim, on je zauzet čovjek kao i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, stari Irac, ali odsutan iz ove bitke. Njih dvojica su se prošle sedmice sastali sa specijalnim izaslanikom za BiH zbog toga što bi u ovom zapostavljenom dijelu svijeta moglo ponovo biti problema”, navodi se.

    Dodaju da je zbog toga Bosni i Hercegovini potreban direktan nadzor SAD-a, ali smatraju da bi Biden trebao imati isti osjećaj hitnosti u vezi Sjeverne Irske.

    Kriza u ovom dijelu Evrope je izazvana sporazumom o Brexitu kojim je Sjeverna Irska, za razliku od ostatka Britanije, ostala pod carinskim pravilima jedinstvenog tržišta EU kako bi se izbjeglo stvaranje vidljive granice s Republikom Irskom.

    Britanija sada želi poništiti Protocol, za što autori tvrde bi moglo ugroziti mir i interese Iraca, Republike Irske i američkih Iraca.

  • Britanci formirali jedinicu za rat?

    Britanci formirali jedinicu za rat?

    Operativna jedinica britanskih specijalnih snaga koja broji 600 vojnika spremna je da krene u Ukrajinu u slučaju “ruske invazije”, piše britanski “Miror”.

    Kako piše britanski list, London formira jedinicu koja se sastoji od pripadnika SAS, medicinara, inženjera i oko 400 padobranaca iz 16. brigade sa sedištem u Alderšotu.

    “Pripadnici jedinice su u stanju visoke pripravnosti i rečeno im je da mogu biti raspoređeni u vrlo kratkom roku. Broj je između 400 i 600 vojnika. Sva oprema je spakovana, i spremni su da se desantiraju u Ukrajinu”, rekao je izvor “Mirora”.

    Ove nedelje se šef američkog Stejt departmenta Entoni Blinken sastao sa ukrajinskim kolegom Dmitrijem Kulebom. Komentarišući izveštaje o grupisanju ruskih trupa na granici sa Ukrajinom, on je upozorio Moskvu da “ne ponavlja greške iz 2014. godine”.

    Ruski predsednik Vladimir Putin je takve izjave i panične izveštaje o grupisanju ruskih jedinica nazvao alarmantnim.

    Zapadni mediji poslednjih nedelja izvažavaju “zabrinutost” zbog kretanja ruskih trupa u blizini ukrajinskih granica, dok je rusko Ministarstvo spoljnih poslova istaklo da su najave o potencijalnom sukobu Moskve i Kijeva obična fikcija.

  • Borelj: Proširenje sankcija Minsku

    Borelj: Proširenje sankcija Minsku

    Ministri spoljnih poslova zemalja EU sutra će proširiti sankcije Bjelorusiji i obuhvatiti avio-prevoznike i turističke agencije koji učestvuju u prebacivanju migranata na granicu evropskog bloka, izjavio je šef spoljne politike Unije Žozep Borelj.

    EU je optužila Bjelorusiju za ohrabrivanje migranata da dođu na njenu teritoriju i pređu u Poljsku i ostale susjedne zemlje Unije.

    Sastanak ministara spoljnih poslova zakazan je za sutra.

    “Daćemo zeleno svjetlo za proširenje pravnog okvira naših sankcija protiv Bjelorusije, da bi one mogle da se primijene na sve koji učestvuju u krijumčarenju migranata u ovu zemlju”, rekao je Borelj francuskom listu “Žurnal di dimanš”.

    On je dodao da bi direktori avio-prevoznika i turističkih agencija mogli dobiti mjere zabrane putovanja i zamrzavanja imovine u EU.

    Borel je rekao da bi se na listi sankcionisanih moglo naći oko 30 bjeloruskih zvaničnika za koje se sumnja da su umiješani u ovu krizu.

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je već pod međunarodnim sankcijama zbog razbijanja demonstracija, zaprijetio je da će uzvratiti na eventualne nove mjere prekidom tranzita ruskog gasa u Evropu preko bjeloruske teritorije.

  • Evropski parlamentarci traže sankcije za Milorada Dodika

    Evropski parlamentarci traže sankcije za Milorada Dodika

    Evropski parlamentarci, oni bliži političkom Sarajevu, nadaju se sankcijama Miloradu Dodiku. Ovaj put na sankcije pozivaju baš iz Sarajeva.

    Nade bi mogle da im padnu u vodu, jer dio članica, tvrde diplomatski izvori, sigurno neće podržati sankcije. S druge strane, Rusija za probleme u BiH krivi dio Evrope i SAD, a ne srpskog člana Predjedništva BiH. Najviše zato što podršku daju nelegitimnom visokom predstavniku.

    “Obratili smo pažnju francuskim kolegama da je to veoma rizičan put koje su Zapadne zemlje izabrale, budući da on predstavlja prijetnju za koegzistenciju Srba, Hrvata i Bošnjaka u okvirima jedne države”, rekao je Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije.

    O sankcijama je govorio i izaslanik američkog predsjednika za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar. To ipak nije rekao u oči Miloradu Dodiku. Da je reakcija Zapada ipak mlaka, i tiša od one koju je očekivalo političko Sarajevo, smatraju analitičari.

    “U zadnje vrijeme se dešava da i SAD mijenja svoje stavove i paradigmu, jer uočava šta se dešava u BiH. Da to nije samo da je sve super i da oni žele građansku BiH i da će sve biti super i bajno i da ne postoje i druga dva naroda u BiH i da se sve dešava u političkom Sarajevu, te da nigdje nema ništa izvan Sarajeva. Postoje neki ljudi u diplomatiji koji su to uočili”, rekao je Marko Lucović, kolumnista Bild.ba.

    “U nekim političkim krugovima, čak i na Zapadu se uzima sa pažnjom uzima ta mogućnost da Republika Srpska u jednom trenutku postane nezavisna ili da se pripoji Srbiji. Ne treba zaboraviti šta je bila politička volja, politički cilj a kasnije i ratni cilj Srba u BiH, prije svega ostanak u zajedničkoj državi sa Srbijom odnosno sa Jugoslavijom pa tek kasnije neki redukovani cilj da to bude neka samostalnost ako to nije moguće”, ističe Rajko Petrović, Institut za evropske studije u Beogradu.

    Eskobar je tiho prijetio sankcijama, ali je zato glasno govorio o mogućim sukobima u BiH. Možda baš zato što je duže boravio u Sarajevu, nego u Banjaluci. Jer zveckanje oružjem, redovna je praksa bošnjačkog političkog rukovodstva.

    “I zato me malo i brine ovo lansiranje priče o ratu od strane međunarodnih predstavnika. Mi jesmo to malo propagandno manipulisali ali sad je ovo postalo, sa izjavom Eskobara ozbiljna priča. I to me onako više strah nego strah odnosa konstituvnih naroda u BiH”, smatra Miloš Šolaja, profesor Međunarodnih odnosa na FPN Banjaluka.

    Od zveckanja oružjem u drugom entitetu, pa do namjere Republike Srpske da vrati prenesene nadlženosti, BiH sve više liči na nemoguću zemlju. To je, čini se sada shvatio i Valentin Incko koji je umjesto pomirenja, u BiH samo dolio ulje na vatru. Bivši visoki predstavnik nakon svega smatra da bi se BiH mogla raspasti.

  • Indija dobija S-400 do kraja godine: Vrednost pet raketnih sistema preko pet milijardi dolara

    Indija dobija S-400 do kraja godine: Vrednost pet raketnih sistema preko pet milijardi dolara

    Rusija će isporučiti Indiji prvi divizion protivvazdušnog raketnog sistema S-400 do kraja 2021. godine.

    To je rekao Sputnjiku direktor Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Dmitrij Šugajev na avio-salonu Dubai Airshow.

    “Do kraja godine ćemo isporučiti prvi divizion”, rekao je Šugajev.

    U oktobru 2018. godine Moskva i Nju Delhi su potpisali ugovor o isporuci pet kompleta protivvazdušnih raketnih sistema S-400, vrednosti od preko pet milijardi dolara.

    Ovaj ugovor će biti najveći u istoriji ruske korporacije Rosoboroneksport. Novčane transakcije za ovaj ugovor će se izvoditi u rubljama, piše Sputnjik.

  • Eksplozija u Kabulu: Jedna osoba poginula, pet ranjeno

    Eksplozija u Kabulu: Jedna osoba poginula, pet ranjeno

    Najmanje jedna osoba je poginula, a pet je ranjeno danas u eksploziji bombe u prometnoj ulici u šiitskoj oblasti avganistanske prestonice Kabula.

    Radnici hitne pomoći sa lica mjesta rekli su za AP da je eksploziju najvjerovatnije izazvala bomba u autobusu.

    Vozač autobusa koji je u bolnici, izjavio je da je u jednom trenutku na njegovoj liniji u vozilo ušao sumnjiv muškarac, a da je nekoliko minuta kasnije ođeknula eksplozija u zadnjem dijelu autobusa.

    Vozač je rekao i da je vidio dva putnika sa zapaljenom odećom kako ispadaju iz zadnjeg dijela vozila, dok su drugi putnici pobjegli ispred.

    Portparol vladajućih talibana u Avganistanu Zabihulah Mudžahid rekao je za AP da je požar u mini-busu izazvao eksploziju, u kojoj je jedna osoba poginula, a još jedna povređena.

    Eksplozija se dogodila na glavnoj ulici koja prolazi kroz Dašti Barči, dio grada na zapadnoj strani Kabula koji je uglavnom naseljen Hazarima. Avganistanski Hazari, koji su većinom muslimani šiiti, bili su meta brutalne kampanje nasilja posljednjih nekoliko godina, za koju se okrivljuje Islamska država.

    Militanti su izveli nekoliko smrtonosnih napada u Dašti Barčiju, uključujući napad na porodilište 2020.

  • Pet osoba poginulo u demonstracijama protiv vojne uprave u Sudanu

    Pet osoba poginulo u demonstracijama protiv vojne uprave u Sudanu

    Pet demonstranata poginulo je danas kada su snage bezbjednosti Sudana pucale na skupu u Kartumu protiv vojne uprave u ovoj zemlji, saopštio je Centralni komitet sudanskih ljekara.

    Desetine hiljada ljudi izašle su na ulice Kartuma da bi se usprotivile odluci vojske da preuzme vlast u zemlji.

    Pripandici snaga bezbjednosti su pucali i ispaljivali suzavac da bi ih rastjerali, izjavili su očevici i ljekari.

    Demonstracije su uslijedile dva dana nakon što je vojni lider Abdel Fatah el Buran objavio formiranje novog vojnog savjeta u kojem nema predstavnika civilne koalicije sa kojom je armija dijelila vlast od 2019. godine.

    Sudanske prodemokratske grupe osudile su ovaj potez i obećale da će nastaviti kampanju za građansku neposlušnost i proteste povodom vojnog udara koji je izvršen 25. oktobra.

    Snage bezbjednosti zatvorile su danas za pješake i vozila mostove između centralnog dijela Kartuma i naselja Omdurman i Sjeverni Kartum. Zatvorene su i ulice na strateškim lokacijama.

  • Upozorenje: Moguć je rat?

    Upozorenje: Moguć je rat?

    Načelnik štaba odbrane Velike Britanije, general Nik Karter izjavio je da se u odnosima Rusije i zapadnih zemalja danas primećuje neviđena napetost.

    Kako naglašava, ozbiljnija nego u vreme Hladnog rata, prenosi “Dejli ekspres”.

    Prema rečima generala, u takvoj situaciji postoji “veći rizik od slučajnog rata”.

    “Živimo u konkurentnijem svetu nego pre 10 ili 15 godina. Mislim da priroda takmičenja između država i velikih sila vodi ka povećanju napetosti. Moramo da budemo oprezni, ne smemo da dopustimo da pojedine naše političare njihova ratoborna priroda dovede u poziciju kada eskalacija sukoba vodi ka greškama”, rekao je visoki vojni zvaničnik.

    Prema mišljenju novinara “Dejli ekspresa” povod za zabrinutost Zapada je migrantska kriza koja je izbila na belorusko-poljskoj granici.

    Kriza na granici Belorusije sa Letonijom, Litvanijom i Poljskom, kuda su se uputili migranti, naglo se zaoštrila 8. novembra.

    Nekoliko hiljada ljudi je došlo na belorusko-poljsku granicu i ne napušta pograničnu zonu. Neki su čak probali i silom da uđu na teritoriju Poljske. Evropske države optužuju Minska da namerno pojačava krizu i prete sankcijama.

    Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko odgovara da su one krive za ovu situaciju.

  • Putin: Nadam se da Lukašenko neće prkinuti dotok ruskog gasa u Evropu

    Putin: Nadam se da Lukašenko neće prkinuti dotok ruskog gasa u Evropu

    Predsjednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u subotu da ga Bjelorusija nije konsultovala o mogućnosti prekida dotoka prirodnog gasa u Evropu, dodajući da bi takav potez riskirao da naškodi odnosima između Minska i njegove ključne saveznice Moskve.

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko zaprijetio je u četvrtak odmazdom protiv bilo kakvih novih sankcija Evropske unije protiv Minska zbog migrantske krize na granici dvije strane, sugerišući da bi mogao prekinuti tranzit gasa i ostalih roba preko Bjelorusije.

    Bjeloruska sekcija gasovoda Jamal-Evropa dovodi ruski plin u Poljsku i Njemačku i u vlasništvu je ruskog državnog gasnog monopliste, Gazproma.

    “Nedavno sam razgovarao saLukašenkom dva puta i to mi nije nijednom spomenuo, nije mi čak ni nagovijestio”, izjavio je Putin u televizijskom intervjuu, u svojim prvim javnim komentarima.

    “Naravno, u teoriji, Lukašenko kao predsjednik tranzitne zemlje može narediti prekid dotoka gasa u Evropu, To bi, međutim, značilo kršenje našeg tranzitnog ugovora i nadam se da se to neće desiti”, izjvio je Putin, prenosi Reuters.