VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Migranti krenuli sa granice, idu u bjeloruski prihvatni centar

    Migranti krenuli sa granice, idu u bjeloruski prihvatni centar

    Manje grupe migranata su se pomjerile sa bjelorusko-poljske granice i krenule danas poslije podne ka prelazu Bruzgi u Bjelorusiji, gdje će biti smješteni u prihvatni centar, izvjestio je reporter agencije TAS S sa lica mjesta.

    Prihvatni centar se nalazi na 1,5 kilometara od poljske granice, a oni koji dođu tamo dobiće dušeke, dok je oko 2.000 ćebadi na putu iz Minska.

    Osim toga, za migrante je napravljeno i šest mobilnih kuhinja.

    Podsjetimo, ranije danas je došlo do sukoba migranata i poljskih snaga bezbjednosti, koje su reagovale suzavcem i vodenim topovima kada su izbjeglice sa bjeloruske strane počele da sijeku ogradu.

    Migranti su potom počeli da gađaju kamenjem pripadnike poljskih snaga bezbjednosti. Snimci koje su podijelili portparol vlade i Ministarstvo odbrane svjedoče o eskalaciji na granici između Bjelorusije i Poljske gdje nekoliko hiljada izbjeglica iz bliskoistočnih zemalja čekaju odlučni da uđu u Evropsku uniju.

    Izvještač TASS javio je da se tokom pokušaja proboja izbjeglica na poljsku stranu čula i sporadična paljba iz vatrenog oružja, prenosi Telegraf.

  • Njemačka ne da odobrenje za sertifikaciju “Sjevernog toka 2”

    Njemačka ne da odobrenje za sertifikaciju “Sjevernog toka 2”

    Sjeverni tok 2, koji zaobilazi Ukrajinu i povezuje Rusiju izravno s Njemačkom, dovršen je u septembru uprkos godinama protivljenja zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su upozoravale da će pojačati utjecaj Moskve u Evropi.

    Nakon što je Njemačka potvrdila da je obustavila proces certificiranja kontroverznog novog ruskog plinovoda “Sjeverni Tok”, porasle su cijene prirodnog plina u Evropi.

    Kako je u saoćenju naveo njemački regulator energetskog tržišta, ne mogu certificirati Sjeverni tok 2 kao nezavisnog operatera, jer kompanija ima sjedište u Švicarskoj, a ne u Njemačkoj.

    • Nakon temeljitog pregleda dokumentacije, regulator je zaključio da bi bilo moguće certificirati operatera plinovoda Sjeverni tok 2 samo ako je taj operater organizovan u pravnom obliku prema njemačkom zakonu – navodi se u saopštenju.

    EU “između dvije vatre”
    Kako “CNN” piše, ova odluka Njemačke dolazi u vrijeme rastuće napetosti na relaciji Evropska unija – Rusija, a sve zbog Ukrajine i migrantske krize na granici Bjelorusije i Poljske. Britanski premijer Boris Džonson (Johnson) je izjavio kako se Evropska unija nalazi “između dvije vatre”, te da je suočena sa biranjem između podrške Ukrajini ili odobravanja ruskog plinovoda.

    • Nadamo se da će naši evropski prijatelji možda prepoznati da će se uskoro doći do izbora između uključivanja sve većeg broja ruskih ugljikovodika u ogromne nove cjevovode i zalaganja za Ukrajinu i zalaganja za cilj mira i stabilnosti – rekao je Džonson.

    Inače, EU prima oko 40 posto svog prirodnog plina iz Rusije. Sjeverni tok 2, koji zaobilazi Ukrajinu i povezuje Rusiju izravno s Njemačkom, dovršen je u septembru uprkos godinama protivljenja zemalja uključujući Sjedinjene Američke Države, koje su upozoravale da će pojačati utjecaj Moskve u Evropi.

    Rusija je ove godine negirala da uskraćuje plin Europi kako bi stekla političku polugu, ali potpredsjednik vlade Aleksander Novak (Alexander) rekao je prošlog mjeseca da bi “rani završetak certificiranja” za Sjeverni tok 2 pomogao “hlađenju trenutne situacije”. Cijene prirodnog plina ove su godine skočile širom Europe, gdje gorivo igra ključnu ulogu u proizvodnji električne energije i grijanju domova. Vodeći stručnjaci u industriji već su upozoravali na opasnost od nestašice ove zime.

    • Iskreno govoreći, trenutno nemamo dovoljno plina. Ne skladištimo za zimsko razdoblje. Stoga postoji stvarna zabrinutost da… ako budemo imali hladnu zimu da bismo mogli imati neprestane nestanke struje u Evropi – rekao je Džeremi Veir (Jeremy Weir), izvršni direktor Trafigura, kompanije za trgovinu energijom.

    Ukrajina upozorila na trikove Gazproma
    Njemački energetski regulator je kazao da Sjeverni tok 2, koji je u vlasništvu kompanije Gazprom, planira osnovati njemačku podružnicu koja će posjedovati i upravljati njemačkim dijelom plinovoda. Dalje navode kako bi se proces certificiranja mogao nastaviti nakon što se glavna imovina i osoblje prebace na podružnicu i pod uvjetom da se zadovolje svi relevantni zakonski zahtjevi.

    Inače, Ukrajina je pozdravila odluku Njemačke da obustavi proces odobravanja certifikata. Također, Ukrajina je pozvala Zapad da ne nasjeda na ono što, kako su nazvali, trikovima Gazproma, u najavi osnivanja njemačke podružnice.

    • Ovo je ismijavanje europskih pravila. To ne odgovara ni duhu ni slovu europskog zakonodavstva o certifikaciji plinovoda – rekao je Jurij Vitrenko (Yuriy), izvršni direktor ukrajinske državne energetske kompanije Naftogaz, te je pozvao američke vlasti da uvede sankcije operateru plinovoda. Sankcije koje Vitrenko traži bi trajale dok Rusija ne bi prestala koristiti plin kao oružje i dok ne postupi u skladu s Evropskim pravilima.
  • Puklo je: Stigla još četiri vodena topa; bačen suzavac na ljude; isečena ograda, lete kamenice

    Puklo je: Stigla još četiri vodena topa; bačen suzavac na ljude; isečena ograda, lete kamenice

    Napeto na granici između Poljske i Belorusije. Veliki broj poljskih snaga bezbednosti čuva zatvoren granični prelaz Bregzi od hiljada migranata. Počeo sukob.

    Prema najnovijim informacijama sa terena, migranti su nagrnuli na žicu i počeli da je seku, dok su poljske snage bezbednosti gađali kamenicama. Upotrebljen je i vodeni top, a bačen je i suzavac. Sporadični sukobi i dalje traju.

    Nije međutim, poznato ko je prvi započeo, jer su izveštaji oprečni. Takođe, izveštač agencije Tass je javio da se tokom pokušaja proboja izbeglica na poljsku stranu čula i sporadična paljba iz vatrenog oružja.


    Prvi predsednik iz EU koji je izašao i javno rekao ono što svi vide
    Poljske bezbednosne snage dopremile su na granicu s Belorusijom vodeni top u ponedeljak, tešku vojnu mašineriju, a celo područje nadletao je ratni helikopter. Kako prenose mediji, protekle noći, na poljskoj strani granice, umesto jednog vodenog topa, pojavila su se četiri.

    Takođe, zbog hladnog vremena migranti se sve više javljaju lekarima nevladinih organizacija koje pokušavaju da im pomognu. Oni pokušavaju da se ugreju paljenjem drveća i drugih prdmeta tako da se na snimcima iz vazdha vidi dim koji kulja iz mnogobrojnih žarišta.

    Lukašenko pomenuo oružje dato migrantima; Tvrdi: 20.000 ih je
    Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko, koji se smatra odgovornim za nastali haos na granici njegove zemlje i Poljske međutim, kaže da je za Minsk trenutno najvažnije da zaštiti svoju zemlju i narod, i da spreči sukobe.

    “Znam da je već bilo pokušaja da bude isporučeno oružje u kamp migranata blizu granice sa Poljskom”, rekao je Lukašenko, objavljeno je na njegovom sajtu. Istakao je da to ni u kom slučaju ne treba dozvoliti.

    Predsednik Belorusije je rekao i da Evropska unija, umesto da zajedno sa beloruskom stranom traži rešenja, odustaje od projekata prekogranične saradnje i preti novim sankcijama i izgradnjom zida.

    Lukašenko je rekao da se na granicama suseda Belorusije, pre svega na granici sa Poljskom, ne nalaze samo graničari. Naveo je da se na granici sa Poljskom nalazi udarna grupa do 20.000 ljudi sa avionima i oklopnim vozilima i da se to radi pod izgovorom zaštite Evropske unije od invazije izbeglica iz zemalja koje je, kako je rekao, “bombardovala i opljačkala zapadna koalicija predvođena Sjedinjenim Državama“. Lukašenko je rekao da ne razume kako je prilivom migranata moguće pravdati razmeštanje aviona, helikoptera i tenkova na granici.

    Izbeglice iz bliskoistočnih država stigle su 8. novembra iz pravca Belorusije na granicu Poljske, granični prelaz “Bruzgi”. Među migrantima su porodice sa ženama i decom. Oni ne kriju da im je cilj da odu u Nemačku zbog čega periodično pokušavaju da probiju bodljikavu žicu na poljskoj granici.

  • Šolc: Lukašenko je loš diktator

    Šolc: Lukašenko je loš diktator

    Glavni kandidat za narednog kancelara Njemačke Olaf Šolc nazvao je bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka “lošim diktatorom” koji “koristi očajne ljude u sramnoj igri” kako bi pritisnuo Evropsku uniju, aludirajući na migrantsku krizu na granici Bjelorusije i Poljske.

    “Prije svega, mora se jasno reći da u Belorusiji postoji loš diktator. Nema šta da se zataškava, izgubio je sav legitimitet”, izjavio je Šolc na večeri koju je organizovao list “Ziddojče cajtung”, prenio je Rojters.

    On je dodao da su strožije sankcije Evropske unije pravi odgovor na bjeloruske akcije povodom migrantske krize, dodavši da izvještaji o prvim povratnim letovima (migranata) pokazuju odlučnost evropskog bloka i da je to već donijelo dobre rezultate.

  • Si upozorio na “crvenu liniju” Tajvana, Bajden podržava politiku “jedna Kina”

    Si upozorio na “crvenu liniju” Tajvana, Bajden podržava politiku “jedna Kina”

    Američki predsjednik Džozef Bajden i njegov kineski kolega Si Đinping razgovarali su o postupcima Kine u Tibetu, Hong Kongu i Sinđiangu, saopštila je Bijela kuća.

    “Bajden je izrazio zabrinutost zbog postupaka Kine u Sinđangu, Tibetu i Hong Kongu, kao i ljudskim pravima u širem smislu”, navedeno je u saopštenju.

    On je rekao Siju da SAD ostaju privržene politici “jedna Kina” u vezi sa Tajvanom.

    Dva lidera obavezala su se da će raditi zajedno na pitanjima energije i klime.

    Si je poručio Bajdenu da će njegova zemlja morati da preduzme “odlučne mjere” ako snage “protajvanske nezavisnosti” pređu “crvenu liniju”, objavili su kineski državni mediji.

    Kina tvrdi da je Tajvan njen. Peking je obećao da će ostrvo staviti pod kinesku kontrolu, silom ako bude potrebno.

    Dvojica lidera istakli su svoju odgovornost prema svijetu da izbjegnu sukob.

    “Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i SAD da obezbijedimo da naše takmičenje između naših zemalja ne pređe u sukob, bilo namjerno ili nenamjerno“, rekao je Bajden na početku pregovora.

    Govoreći preko prevodioca, Si je rekao da kao dvije najveće svjetske ekonomije i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i SAD moraju da povećaju komunikaciju i saradnju.

    Zvanična novinska agencija Sinhua opisala je sastanak kao “iskren, konstruktivan, sadržajan i plodonosan”

  • William Hague: Situacija u BiH je ozbiljna, NATO trupe rasporediti u Brčko i aerodrom u Tuzli

    Nekadašnji državni sekretar Velike Britanije i bivši lider Konzervativne partije William Hague u autorskom tekstu za list The Times osvrnuo se na situaciju u BiH te je naglasio kako tenzije mogu gurnuti cijelu Evropu u krizu.

    Na početku teksta Hague se osvrnuo na trenutne odnose evropskih zemalja s Rusijom te je naglasio kako je Njemačka jedna od zemalja koja je posrnula pred ruskim utjecajem.
    “Postoje dvije stvari koje nikada nisam zaboravio u svom prvom susretu s Putinom. Jedna je bila ta da ima najhladnije oči koje sam ikada vidio, a druga se odnosi na to da nam je jednostavno htio prodati puno plina. Neki od naših saveznika nisu bili otporni na ovu strategiju. Njemačka je dozvolila izgradnju Sjevernog toka 2, a koalicija koja bi trebala činiti novu vlast muči se u pregovorima i ok ovom pitanju. Jednom kada Berlin pristane na to, Ukrajina i drugi bit će izloženiji tome da Putin smanji pritisak u plinovodima od kojih države ovise. Svaka slaba tačka zapadnih zemalja se iskorištava. Poljska, otuđena od svojih partnera u EU, suočava se s okrutnom izbjegličkom krizom. Mađarskoj nedostaju prijatelji u Briselu, ali ih pronalazi u Moskvi. Desetine hiljada ruskih vojnika se gomila na granici u blizini Ukrajine i moramo se zapitati šta se može učiniti na ovom planu”, piše Hague.

    Zanemarivanje Zapadnog Balkana

    Nekadašnji diplomata je naglasio kako na svaku od ovih prijetnji postoje odgovori koje Zapad može upotrijebiti protiv Rusije. Međutim, ključna oblast za Zapad, regija u kojoj se potrebno suprotstaviti narušavanju stabilnosti jeste Balkan.

    “Historija je mnogo puta pokazala da zanemarujemo opasnosti na Zapadnom Balkanu. To je bilo žarište 1914. godine i poprište najkrvavijih ratova u Evropi tokom devedesetih godina. Ovdje je Rusija pokušala osujetitti težnje miliona ljudi da žive u stabilnim i zapadno orijentiranim državama. Pokušaj državnog udara u Crnoj Gori, intervencije na referendumu u Sjevernoj Makedoniji te sve čvršći pritisak na politički i poslovni život u Srbiji. Kako bi se zaokružio haos, EU je zatvorila svoja vrata za daljnje proširenje, a Velika Britanija je izgubila utjecaj kroz Brexit”, navodi se u tekstu.


    Hague je naveo kako Zapad, uključujući i Veliku Britaniju, nema luksuz da ignoriše dešavanja na Balkanu.

    “Milorad Dodik godinama potkopava državu Bosnu i Hercegovinu uz aktivnu podršku Rusije i Srbije. Za Moskvu ovo služi u svrhu blokiranja euroatlantskih integracija. Bosna bi bila poput Ukrajine, Gruzije i Moldavije, zemlja koja nema mogućnosti da se pridruži NATO-u ili da ikada funkcionira kao normalna zemlja. Posljednjih sedmica situacija je postala ozbiljna. Dodik se bliži otcjepljenju. Izjavio je da će podići vojsku bosanskih Srba, upravo onu vojsku koja je odgovorna za genocid u Srebrenici. On nastoji da iskoristi slabost Zapada kako bi ubrzao krizu koja vodi ponovnom iscrtavanju mapa, s teritorijom koja bi bila priključena Srbiji”, navodi bivši diplomata.

    Vrijeme za djelovanje

    Ističe kako ovakve prijetnje predstavljaju direktan izazov za Dejtonski sporazum.

    “Kada neko ponovo može da pomjera granice država na etničkoj osnovi, postoji mnogo više manjina čija se lokacija može iskoristiti kao opravdanje za pomjeranje nekih drugih granica. Niko ne treba sumnjati da sve ovo predstavlja prijetnju sigurnosti i stabilnosti evropskog susjedstva. Dok ovo pišem, ministri vanjskih poslova EU barem razgovaraju o situaciji (tekst pisan prije sastanka u Briselu op. a.). Prošle sedmice Christian Schmidt je upozorio da se BiH suočava s najvećom egzistencijalnom prijetnjom i da su sukobi realna mogućnost. Njegov prethodnik Paddy Ashdown odradio je brilijantan posao prije 20 godina te je pokazao da se odstupanje od Dejtona neće tolerisati. On je imao čvrstu podršku zapadnih zemalja. U godinama poslije toga EU se opredijelila za ‘dijalog’, što znači smirivanje i slabost”, piše u Hagueovom tekstu.


    Na kraju teksta nekadašnji lider Konzervativne partije se osvrnuo i na najave da će britanska šefica diplomatije Liz Truss fokusirati svoj rad i na Zapadni Balkan.

    “Ministarstvo vanjskih poslova je saopćilo da će Liz Truss pokrenuti ova pitanja kada se ministri vanjskih poslova NATO saveza sastanu u Rigi narednog mjeseca. Međutim, potrebne su neke hitne odluke i akcije. Britanija i EU bi se trebale pridružiti SAD-u u uvođenju sankcija svima koji potkopavaju Dejton. Zapad bi trebao potvrditi podršku visokom predstavniku, podržavajući njegove zakonske ovlasti da direktno interveniše kako bi se zaštitio integritet zemlje”, ističe Hague.

    U zaključku se osvrnuo i na neophodnost slanja NATO trupa u BiH.

    “Male evropske vojne snage, poznatije kao EUFOR, trebale bi biti pojačane NATO trupama raspoređenim na strateški bitnim područjima kao što su Brčko i aerodrom u Tuzli. To zvuči dramatično, ali samo snaga i odlučnost će nas udaljiti od velikih nevolja. Kolaps u Afganistanu pokazuje šta se dešava kada Zapad izgubi pažnju. Ne može se dozvoliti da se isto desi unutar evropskog kontinenta. Zapad mora pogledati u hladne oči Vladimira Putina i suočiti se s njegovim taktikama. Balkan je ključno mjesto za početak primjene toga”, zaključio je Hague.

  • EU uvodi nove sankcije Bjelorusiji

    EU uvodi nove sankcije Bjelorusiji

    Ministri spoljnih poslova Evropske unije postigli su danas dogovor o petoj rundi sankcija Bjelorusiji zbog migrantske krize na granici sa EU, posebno s Poljskom, rekao je danas šef diplomatije Evropske unije Žozep Borelj.

    Mjere će se odnositi na pojedince i kompanije iz Bjelorusije i biće finalizovane narednih dana, dodao je Borelj na onlajn konferenciji.

    • Razgovarali smo na sjednici o pitanju koje je svima nama u mislima – o Bjelorusiji. Razmišljamo o svim opcijama nakon Lukašenkovih akcija koje nas ciljaju. Od sada će više ljudi moći da bude sankcionisano, a moći ćemo da ciljamo one koji iskorišćavaju ranjive osobe koje pokušavaju da uđu u Evropsku uniju – rekao je Borelj.

    On je rekao da je odgovornost “100 odsto na Bjelorusiji”, koja živote migranata izlaže opasnosti.

    • Granice EU nisu otvorene neograničeno. Put do EU ne vodi preko Bjelorusije. Ovo što radi Minsk je politički instrument, takođe je nelegalno i nehumano prema ljudima koji su zatočeni na granici (sa Poljskom), treba im pomoć. U pitanju je vještačka kriza koja za cilj ima da skrene pažnju sa unutrašnjih pitanja u Bjelorusiji gdje se krše ljudska prava – rekao je Borelj.
  • Ministri spoljnih poslova EU spominjali BiH, ali nisu sankcije

    Ministri spoljnih poslova EU spominjali BiH, ali nisu sankcije

    Ministri spoljnih poslova EU danas na sastanku nisu pričali o sankcijama, ali je Žozef Borelj, visoki predstavnik EU za spoljne poslove i bezbjednost, na pres-konferenciji potvrdio da je bilo govora o BiH.

    Iako su pojedini mediji u FBiH danas spekulisali da bi na sastanku moglo biti govora o sankcijama protiv Milorada Dodika, srpskog člana Predsjednštva BiH, ova tema nije bila na dnevnom redu.

    “Kriza u BiH je bila veoma visoko danas na našoj agendi. Situacija tamo je veoma ozbiljna, i veoma sam zabrinut zbog toga što se u ovoj godini koja nije izborna ne priča o reformama, nego umjesto toga neki lideri blokiraju procese kroz retoriku podjela i secesionizma”, naglasio je on.

    On je dodao da EU perspektiva BiH podrazumijeva da je to jedinstvena i suverena zemlja.

    “Potreban je dijalog, da se svi vrate u državne institucije u punom kapacitetu i da počnu da rade na reformama”, podvukao je Borelj.

    Nezvanično saznajemo da su pojedine zemlje EU, među kojima je i Njemačka, spremne da pitanje sankcija razmotre na bilateralnom niovu s onim zemljama koje su za to spremne, ako o tome ne bude konsenzusa među zemljama članicama EU.

    Podsjećanja radi, neke zemlje EU, poput Mađarske, smatraju da sankcije ne bi trebalo da se sprovode.

    Na pitanje o mogućem ratu u BiH, Borelj je odgovrio odrečno.

    “Situacija u BiH je stabilna. Kao što sam rekao, neki lideri tamo koriste separatističku i nacionalističku retoriku i mi moramo insistirati da BiH ostane jedinstvena zemlja. Protivimo se svakoj podjeli i stvaranju nekih novih entiteta. To bi bio izvor novih problema i to moramo izbjeći. To se mora odmah presjeći, kako bismo odmah spriječili buduće problem”, rekao je Borelj.

    Inače, ministri bi sutra trebalo da nastave diskusiju o BiH, a očekuje se da će biti govora o misiji EUFOR-a.

  • Prikazan suhoj pete generacije: Ruski “šah-mat” u Dubaiju

    Rusija je u Dubaiju predstavila prototip svog vojnog aviona pete generacije, suhoj Su-75 šah-mat.

    Ovo je prvi put da je ova letelica prikazana van Rusije.

    Ruski štand obišla je i delegacija Emirata, koja je u pregovorima sa SAD za kupovinu njihovih lovaca F-35.

    “Su-75 šah-mat” prvi put je prikazan u julu ove godine. Reč je o ruskom jednomotornom mlaznom lovcu pete generacije, a razvila ga je ruska kompanija “Suhoj”, pre svega za izvoz.

    RIA novosti javljaju da je ruski štand u Dubaiju posetila i delegacija iz Emirata, dok Rojters primećuje da za to vreme veoma slabo napreduju pregovori Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sjedinjenih Država o kupovini njihovih lovaca F-35, prenosi RTS.

    U kompjuterskoj simulaciji prikazan je lagan, taktički avion, sposoban da istovremeno nosi pet raketa vazduh-vazduh i da istovremeno uništi više meta.

    Očekuje se da će ovaj avion prvi put poleteti 2023. godine, a tri godine kasnije počeće da se proizvodi. Tek treba da se ugovore porudžbine. Inače, F-35 kompanije “Lokid Martin” američke vojne snage koriste od 2015. godine.

    Zapadne diplomate sumnjaju da bi Emirati, američki saveznici, kupili letelicu poput “šah-mata”, iako je prodaja ruskog oružja u Zalivu povećana poslednjih godina.

    UAE su 2017. godine potpisali preliminarni dogovor za kupovnu Su-35 i radili sa Rusijom na narednoj generaciji lovaca, ali za sada se ne čini da je bilo napretka.

    S druge strane, usporili su i pregovori sa Vašingtonom o nabavci 50 lovaca F-35 lajtning II, usled zabrinutosti američke strane zbog odnosa Kine i Emirata i rasprostranjenosti 5G tehnologije kineskog “Huaveja”.

  • Njemački ministar: Postoje oni koji žele BiH dovesti u pitanje, EU treba razgovarati o sankcijama

    Njemački ministar: Postoje oni koji žele BiH dovesti u pitanje, EU treba razgovarati o sankcijama

    Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas poručio je da u Evropskoj uniji treba razgovarati o tome da li su sankcije mogućnost da se zaustave negativni politički tokovi u Bosni i Hercegovini.

    Ovo je izjavio prije današnje sjednice Vijeća za vanjske poslove Evropske unije. Smatra da je situacija na Zapadnom Balkanu najgora od završetka ratova iz 90-ih godina. Napomenuo je da postoje oni žele dovesti u pitanje Bosnu i Hercegovinu.
    Kako je kazao Maas, potreban je žustriji pristup te je potrebno razgovarati o tome da li su sankcije način da se zaustavi trenutni razvoj situacije u Bosni i Hercegovini.


    Od ranije je poznato da je Njemačka među onim članicama Unije koje su pri stavu da je potrebno sankcionisati one koji su odgovorni za teško stanje u Bosni i Hercegovini. Tome se protive desničarski čelnici pojedinih država.

    Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell je nakon današnjeg susreta ministara vanjskih poslova istakao da podržavaju jedinstvenu i suverenu Bosnu i Hercegovinu te da će svaki pokušaj podjela biti spriječen.

    “Zabrinuti smo što s druge strane neki političari koriste ovu priliku za retoriku podjela. Moram ponoviti da mi podržavamo jedinstvenu i suverenu BiH, i pozivamo sve političare da sjednu za pregovarački stol”, kazao je Borrell.