VRBAS Media

Kategorija: Svijet

  • Vojska vježba podizanje bodljikave žice na granici s Rusijom

    Vojska vježba podizanje bodljikave žice na granici s Rusijom

    Estonska vojska je u srijedu započela s nenajavljenom vježbom podizanja prepreka od bodljikave žice na svojoj istočnoj granici s Rusijom, objavljeno je u srijedu.

    Gotovo 1.700 pripadnika rezervnog vojnog sastava bilo je pozvano na sudjelovanje u ovoj vježbi koja će trajati sve do 25. novembra, a glavni joj je cilj provjeriti operativnu pripravnost vojnika i članova komandnog lanca. Estonska vlada želi testirati i saradnju između policije i graničara.

    “Ono što se događa u Poljskoj, Litvi i Latviji zahtjeva jačanje granične infrastrukture i u Estoniji”, izjavio je načelnik policije i graničara Elmar Vaher, piše Reuters.

    Prepreke će biti postavljene na deset lokacija duž granice, na kojima postoji pojačan rizik od ilegalnog ulaska u Estoniju.

    Od prošlog tjedna u Istočnoj Europi je dramatično povećan broj migranata koji žele ući na teritorij Europske unije, a većini je cilj dokopati se Njemačke.

    Čelnici EU-a optužuju bjeloruskog predsjednika Aleksandera Lukašenka da potiče migranate na ilegalan prelazak granice kako bi se osvetio za sankcije nametnute Bjelorusiji.

    “Sigurnosna situacija je doista opasna i napeta”, izjavila je estonska premijerka Kaja Kallas u parlamentu, referirajući se na sukobe između migranata i pripadnika osiguranja na poljsko-bjeloruskoj granici, iako se Estonija ne nalazi pod izravnom prijetnjom, s obzirom na to da, za razliku od Poljske i druge dvije pribaltičke države Latvije i Litve, ne graniči s Bjelorusijom.

  • Rusija šalje nove vojne snage na Krim, formiraće padobransku jedinicu

    Rusija šalje nove vojne snage na Krim, formiraće padobransku jedinicu

    Ministarstvo odbrane Ruske Federacije saopštilo je kako će ova država do početka decembra rasporediti nove vojne trupe na poluostrvo Krim što predstavlja nastavak vojnih aktivnosti na spornom dijelu teritorije.

    Ministar odbrane Sergej Šojgu izjavio je za ruske medije kako će do početka decembra na Krim biti raspoređen padobranski put čime će se okončati i rekonstrukcija vojnih snaga na dijelu teritorije koji i dalje izaziva spor između Ukrajine i Rusije.

    “Početkom decembra na Krimu će biti završeno formiranje novog desantnog puka Vazdušno-desantnih snaga Ruske Federacije. Do kraja decembra, bit će završeno i formiranje jedinice bespilotnih letjelica”, saopćeno je.

    Od 2014. godine i ruske aneksije Krima, Moskva je na spornom području uspostavila brojne vojne jedinice, a od 2018. godine na Krimu su prisutni i sistemi protivzračne odbrane S-400.

    “Ranije je ruska vojska postavila četiri sistema S-400 na Krim. Prvi je postavljen u januaru 2017. godine u Feodosiji, dok su preostala tri sistema postavljena tokom 2018. godine u Sevastopolju, Evpatoriji i Džankoju”, navodi se.

    Pored raspoređivanja vojnih snaga, Rusija je izrazila nezadovoljstvo okvirni sporazum Ukrajine i Velike Britanije koji će poboljšati pomorsko sposobnosti ukrajinske vojske.

    “Ovu činjenicu vidimo kao najnoviji dokaz povećanja britanske vojne aktivnosti u državama koje graniče s Rusijom”, rekla je Marija Zaharova.

    S druge strane, oglasilo se i Ministarstvo odbrane Ukrajine te su naglasili kako jedinu brigu na istoku Evrope treba predstavljati rusko gomilanje vojnih trupa na granici s Ukrajinom.

    “Naša vlada, kao ni britanska, nema želju da bude neprijateljska prema Rusiji. Međutim, zabrinuti smo zbog jačanja ruske vojske i aktivnosti koje Moskva vrši oko ukrajinskih granica”, saopšteno je iz Ministarstva odbrane Ukrajine.

  • Na zapadu Kanade proglašeno vanredno stanje, vojska upućena prema poplavljenim područjima

    Premijer Britanske Kolumbije John Horgan proglasio je u srijedu vanredno stanje u zapadnom dijelu Kanade usljed velikih poplava i klizišta koji su pogodili ovaj dio države.

    Olujno nevrijeme koje je pogodilo Kanadu u utorak stvorilo je velike probleme s poplavama i klizištima, a tokom dva dana meteorolozi su saopćili kako je na zapadu Kanade “ispunjen” mjesečni plan kada je riječ o padavinama.

    Zbog poplava i klizišta veliki broj stanovnika morao je napustiti svoje domove, a kanadska vojska raspoređena je na brojnim mjestima kako bi pomogli stanovnicima koji su ostali odsječeni od ostatka regije.

    Vojno osoblje također pomaže u evakuaciji stanovnika, ali i u snabdijevanju određenih mjesta hranom i pitkom vodom.

    “Neki pripadnici oružanih snaga već su na terenu, a očekuje se dolazak i dodatnih trupa”, saopćila je ministrica odbrane Anita Anand.

    Premijer Britanske Kolumbije John Horgan izjavio je kako zapadni dio Kanade proživljava teške trenutke te je naglasio kako bi u narednim danima civilna zaštita i vojska mogle pronaći još nekoliko stanovnika koji nisu uspjeli preživjeti nevrijeme.

    “Posljedni dani su izuzetno teški. Obilne kiše, jaki vjetrovi, poplave, sve je to opustošilo naše zajednice. Ovo su rijetki događaji, ali znamo da je njihova vjerovatnoća povećana zbog klimatskih promjena kojima svjedočimo”, rekao je Horgan.

  • Nova poruka: “Severni tok 2 treba da bude zaustavljen”

    Nova poruka: “Severni tok 2 treba da bude zaustavljen”

    Premijer Poljske Mateuš Moravjecki pozvao je Nemačku da odustane od pokretanja gasovoda Severni tok 2, prenosi nemački list Bild.

    Prema njegovom mišljenju, nemačka strana bi trebalo da prekine proceduru sertifikacije ruskog projekta “radi mira”.

    “Treba da radimo zajedno u ime mira, a ne da dajemo Vladimiru Putinu dodatni novac plaćanjem za energente pomoću koga će on moći da nastavi da gomila oružje”, upozorio je Moravjecki.

    Takođe se obratio kandidatu za kancelara Nemačke, lideru Socijaldemokratske partije Olafu Šolcu.

    “Severni tok 2 treba da bude zaustavljen”, poručio je političar.

    Šef poljske vlade u više navrata je davao neprijateljske izjave na račun Rusije, prenosi Sputnjik.

    Konkretno, za nemački list Velt krajem oktobra Moravecki je rekao da Rusija navodno koristi gas za ucenu. Slično je izjavljivao i kada je reč o Severnom toku 2. Poljski političar je u aprilu pozvao Nemačku da pokaže evropsku solidarnost i da odustane od realizacije tog projekta.

    Podsetimo, nedavno je nemački regulator obustavio proces odobravanja gasovoda Severni tok 2.

  • Si popustio pred Bajdenom? “Na ivici smo”

    Si popustio pred Bajdenom? “Na ivici smo”

    “Dobar početak” – tako je Henri Kisindžer (98) opisao virtuelni, ali ipak dijalog američkog predsednika Džoa Bajdena i kineskog kolege Sija Đinpinga.

    Kisindžer, koji se smatra za jednog od poznavalaca međunarodnih odnosa, opisao je odnos dve zemlje kao planinski prevoj.

    “Prelazimo planinski prevoj, na ivici smo sa koje možemo na obe strane. Zavisi koji stranu ćemo da izaberemo”, istakao je Kisindžer i dodao kako je sada važno da posle razgovora dođe do konkretnih pregovora za koje su predsednici dali smjernice.

    List “Fajnenšel tajms” u komentaru demantuje navode medija da je razgovor dva državnika bio bez rezultata i navodi dogovor da se pregovara o nuklearnim arsenalima, što stručnjaci ocenjuju kao ustupak kineskog predsednika.

    “To je stvarno veliki uspeh samita Bajden-Si”, navodi savetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsednika Džejk Saliven.

    Si i Bajden su razgovarali o potrebi za “strateškom stabilnošću”, odnosno nuklearnom. Jedini preostali sporazum koji uređuje posedovanje nuklearnog oružja, START, o smanjenju strateškog naoružanja, gotovo da je istekao u februaru ove godine, jer je bivši američki predsednik Donald Tramp insistirao da i Peking bude deo pregovora s Moskvom. To je Kina glatko odbacila.

    Jedan od prvih koraka Bajdenove administracije bilo je ekspresno produženje START-a. Kina je na veštačkim ostrvima u Južnokineskom moru, koje je pretvorila u utvrđene vojne baze, postavila instalacije i za taktičko nuklearno oružje. Peking je ušao u krug nuklearnih sila 1964. godine, a Stokholmski institut za istraživanje mira (SIPRI) procenjuje da trenutno ima 272 nuklearne bojeve glave. Američki obaveštajni izvori tvrde da raste broj silosa za nuklearne projektile, te ocenjuju da bi do kraja decenije Kina mogla da ima i 1.000 projektila uz formiranje “nuklearne trijade”, mogućnosti korišćenja nuklearnog oružja sa kopna, mora i iz vazduha.

    Kina, uz Indiju, jedina podržava nuklearnu doktrinu “ne prvog udara”. Susedi u to sumnjaju, navode poznavaoci prilika.

    Umesto da Kinu uvlače u uhodani sastav nuklearnih pregovora s Rusijom, Bajdenov je tim odlučio da napravi novo pregovaračko poglavlje, ato ima posebnu važnost u jeku tenzija Kine i Tajvana, kao i drugih spornih tačaka u Japanskom i Južnokineskom moru.

    “Da je samo to bio rezultat razgovora, bili bi više nego uspešni. Dobar početak”, kaže Kisindžer.

    “Obe strane moraju da prihvate da, radi očuvanja čovečanstva, ne sme doći do sukoba dveju vodećih tehničkih sila sličnih sposobnosti”, dodao je on.

    Trampov mandat obeležen je procesom razgradnje modela “Himerika”, uske ekonomske povezanosti i zavisnosti Kine i Amerike. Bajden je preuzeo taj model nastojeći da sukob pretvori u konkurenciju. Čini se da je na dobrom putu, jer Peking pokazuje pripravnost za ustupke kao što su razgovori o nuklearnom oružju, .

    Rivalstvo Kine i SAD-a, koje u srži ima slojevitu međuzavisnost, definiše ovaj vek. Zato dve strane moraju biti u stalnom kontaktu i tražiti rešenja kako sporne tačke ne bi postale sukobi, navode mediji.

  • Ne zaustavlja se pad vrijednosti turske valute: Jedan dolar iznosi 10,5 lira

    Ne zaustavlja se pad vrijednosti turske valute: Jedan dolar iznosi 10,5 lira

    Nastavljen je pad vrijednosti turske lire – trenutno jedan dolar iznosi više od deset lira. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ne odustaje od snižavanja kamatne stope uvjeren da je to način da se zaustavi pad vrijednosti valute.

    Erdogan je jučer, 16. novembra, obraćajući se parlamentarcima izjavio da će se nastaviti boriti za snižavanje kamatne stope. Prema pisanju američkog poslovnog portala Bloomberg, nadležni su pod njegovim pritiskom snižavali ovu stopu, a što je za posljedicu imalo znatan pad vrijednosti lire.

    “Ja i oni koji brane kamatne stope ne možemo biti na istom putu. Sa građana ćemo skinuti teret kamatnih stopa”, poručio je turski predsjednik ponovivši da su visoki troškovi zaduživanja glavni uzrok inflacije.

    Govoreći o tome da intenzivno vrši politički pritisak na rad Centralne banke, odgovorio je da ova finansijska institucija nezavisno donosi odluke. Međutim, kako je naveo Bloomberg, nekoliko uposlenika banke je ostalo bez posla zbog nepoštivanja njegovih odluka. Sahap Kavcioglu je četvrti guverner Centralne banke od 2019.

    Jedan dolar sada iznosi više od 10,5 lira, a pad vrijednosti valute nastavio se nakon Erdoganovog obraćanja parlamentarcima.

    Njegova vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) je godinama uspjeh zasnivala na znatnom ekonomskom rastu za koji je Bloomberg istakao da je često bio zasnovan na smanjivanju troškova kreditiranja. Podrška AKP-u je počela opadati usljed ekonomskih problema uzrokovanih pandemijom koronavirusa.

  • Upozorenje: Ne činite tragičnu grešku

    Upozorenje: Ne činite tragičnu grešku

    Rusko rukovodstvo će načiniti ozbiljnu grešku ako pribegne nasilnim metodama protiv Ukrajine.

    To je izjavio premijer Velike Britanije Boris Džonson tokom razgovora sa britanskim parlamentarcima.

    “Smatram da bi bila tragična greška da Kremlj pomisli da se nešto može da dobije vojno-političkim avanturizmom”, odgovorio je premijer na pitanje kakvu još vojnu pomoć London može da pruži Varšavi i Kijevu kako bi pokazao Moskvi ozbiljnost svojih namera, preneo je “Sputnjik”.

    S tim u vezi, precizirao je da se radi o dve različite stvari.

    Poljska je NATO članica i ima odgovarajuće bezbednosne garancije, dok Ukrajina nije, a nema ni akcionog plana za njen ulazak u Alijansu, objasnio je Džonson.

    “Šta moramo da učinimo da bi svi shvatili cenu pogrešnih procena situacije na granicama”, dodao je poličitar.

    Džonson je ranije izjavio da razlog što Velika Britanija podržava suverenitet Ukrajine nije zbog toga što želi da bude neprijateljski nastrojena prema Rusiji.

    Takođe je apelovao da se ne zaboravi da je “upravo ruska krv omogućila pobedu nad nacizmom”.

  • Britanski borbeni avion F-35B srušio se u Sredozemno more

    Britanski borbeni avion F-35B srušio se u Sredozemno more

    Britanski borbeni avion F-35B srušio se danas u Sredozemno more tokom rutinskog leta, a pilot se katapultirao

    To je prvi incident kada je u pitanju britanski nosač aviona “Kraljica Elizabeta”, koji je trenutno ponos kraljevske mornarice, prenosi RT.

    Britansko ministarstvo odbrane potvrdilo je pad avion F-35B i navelo da je pilot, poslije katapultiranja, bezbjedno vraćen na nosač aviona, kao i da je pokrenuta istraga o padu.

  • Zaharova reagovala na prijetnje sankcijama zvaničnicima Srpske

    Zaharova reagovala na prijetnje sankcijama zvaničnicima Srpske

    Moskva je uvjerena u pogubnost pristrasnih ocjena njemačkog šefa diplomatije Hajka Masa, koji je svu odgovornost za veliku unutrašnju političku krizu u BiH svalio isključivo na Republiku Srpske, rekla je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

    Iznenađujuće je to kako je kategorički, lako i uopšte ne zalazeći u prethodne okolnosti naizgled iskusni njemački političar svalio svu odgovornost za veliku unutrašnju političku krizu u toj zemlji isključivo na Republiku Srpsku. Uvjereni smo u pogubnost ovakvih pristrasnih procjena – istakla je Zaharova.

    Ona je istakla da je Berlin time samovoljno imenovao krivce, prenosi “Sputnjik”.

    – Već se čuju prijetnje uvođenjem različitih sankcija protiv legitimno izabranih lidera suverene BiH, koji zakonitim političkim metodama štite ustavna prava zahvaćena spoljnim voluntarizmom koji sve više podsjeća na kolonijalnu politiku – navela je Zaharova.

    Ona smatra da Mas u svojim razmišljanjima zanemaruje Dejtonski sporazum o miru u BiH.

    – Postoji prezir i nepoštovanje nezavisne BiH, njenih državotvornih naroda, naravno, Dejtonskog sporazuma, multilateralnih napora u korist međunacionalnog pomirenja i saradnje – ocijenila je Zaharova.

    Ona je nazvala paradoksalnim riječi njemačkog šefa diplomatije o mirovnom sporazumu u kontekstu jačanja administrativne vertikale.

    – Takođe je paradoksalno da implementaciju zajedničkog okvira, kao što znate, Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine, Mas svodi samo na jačanje administrativne vertikale, ulogu nelegitimnog visokog predstavnika i njegovim takozvanim strašnim alatima – konstatovala je Zaharova.

    Šef njemačke diplomatije Hajko Mas izjavio je ranije da njegova zemlja pruža najveću bilateralnu podršku BiH, ali da niti žele niti hoće da usmjeravaju novac njemačkih poreskih obveznika u entitet koji “aktivno radi na uništavanju BiH”, kao i da “neće sjedjeti skrštenih ruku”.

  • Lukašenko nudi ultimatum: Okončanje krize u zamjenu za priznanje mandata?

    Lukašenko nudi ultimatum: Okončanje krize u zamjenu za priznanje mandata?

    Ministarka inostranih poslova Estonije Eva-Marija Limets tvrdi da je bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko obećao Evropskoj uniji da će okončati migracionu krizu u zamjenu za priznavanje njegovog mandata i ukidanje sankcija.

    “On želi da se sankcije ukinu i da mu se prizna mandat na čelu države”, prenio je izjavu ministarke portal ERR, navodi TAS S.

    Istog dana portparol njemačke vlade Štefen Zajbert poručio je da Njemačka nije priznala Lukašenka kao legitimnog bjeloruskog predsjednika, ali da smatra da su razgovori sa njim neophodni kako bi se obezbjedila humanitarna pomoć izbjeglicama.

    Lukašenko je poslije telefonskog razgovora 15. novembra sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel iznio prijedlog za rješavanje situacije na bjelorusko-poljskoj granici.

    Migrantska kriza na bjeloruskim granicama sa članicama Evropske unije eskalirala je 8. novembra kada je nekoliko hiljada ljudi prišlo poljskoj granici sa bjeloruske strane i pokušalo da pređe u Poljsku.

    Zemlje EU okrivile su Minsk za hibridni rat i pozvale na dodatne sankcije Bjelorusiji, a Lukašenko je poručio da je odgovornost za novonastalu situaciju sa migrantima na zapadnim zemljama, čija je politika, kako je rekao, natjerala ljude da bježe od rata.