Kategorija: Svijet

Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je izvršnu uredbu kojom se sankcioniše Međunarodni krivični sud u Hagu, optužujući ga za “nelegitimne i neosnovane akcije usmjerene na Ameriku i našeg bliskog saveznika Izraela”.

Ova mjera postavlja finansijska i vizna ograničenja za pojedince i njihove porodice koji pomažu u istragama MKS-a američkih državljana ili saveznika. Tramp je tu mjeru potpisao dok je izraelski premijer Benjamin Netanjahu bio u pojseti Vašingtonu.

Prošlog novembra, MKS je izdao nalog za hapšenje Netanjahua zbog navodnih ratnih zločina u Gazi, što Izrael negira. ICC je takođe izdao nalog za komandantom Hamasa.

Holandija, koja je domaćin suda, rekla je da “žali” zbog Trampovog naloga.

“Rad suda je od suštinskog značaja u borbi protiv nekažnjivosti”, rekao je holandski ministar spoljnih poslova Kaspar Veldkamp na društvenoj mreži “X”.

Memorandum Bijele kuće koji je kružio u četvrtak optužuje Međunarodni krivični sud sa sjedištem u Hagu da stvara “sramnu moralnu ekvivalentnost” između Hamasa i Izraela izdavanjem naloga u isto vrijeme.

U Trampovoj izvršnoj naredbi navodi se da su nedavne akcije MKS-a “postavile opasan presedan” koji je ugrozio Amerikance izlažući ih “uznemiravanju, zlostavljanju i mogućem hapšenju”.

“Ovo zlonamerno ponašanje zauzvrat prijeti da naruši suverenitet Sjedinjenih Država i podriva kritičnu nacionalnu bezbjednost i spoljnopolitički rad vlade Sjedinjenih Država i naših saveznika, uključujući Izrael”, navodi se u naredbi.

Međunarodni krivični sud: Šta je i šta radi?
SAD nisu član MKS-a i više puta su odbacile bilo kakvu nadležnost tog tijela nad američkim zvaničnicima ili građanima.

Bijela kuća je optužila Međunarodni krivični sud da ograničava pravo Izraela na samoodbranu, ignorišući Iran i antiizraelske grupe.

Tokom svog prvog mandata, Tramp je uveo sankcije zvaničnicima MKS-a koji su istraživali da li su američke snage počinile ratne zločine u Avganistanu. Te sankcije je ukinula administracija predsjednika Džoa Bajdena. Prošlog mjeseca, Predstavnički dom SAD glasao je za sankcionisanje MKS-a, ali je predlog zakona propao u Senatu.

Više od 120 zemalja su članovi suda, uključujući mnoge evropske nacije, ali SAD ni Izrael nisu. MKS je krajnja instanca i treba da interveniše samo kada nacionalne vlasti ne mogu ili ne žele da krivično gone.

Trampova izvršna naredba kaže da su “obje nacije (SAD i Izrael) uspješne demokratije sa vojskama koje se striktno pridržavaju zakona rata”.

Tokom posljednjih sedmica na funkciji, predsjednik Bajden je takođe kritikovao nalog MKS-a za Netanjahuom, nazvavši taj potez “nečuvenim” i rekavši da nema ekvivalentnosti između Izraela i Hamasa.

Trampovo potpisivanje njegove najnovije izvršne naredbe uslijedilo je nakon njegove najave tokom zajedničke konferencije za novinare sa izraelskim premijerom u utorak o planu da SAD “preuzmu” Gazu, presele palestinsko stanovništvo i pretvore teritoriju u “Bliskoistočnu rivijeru”.

Nakon što su arapski lideri i UN osudili tu ideju, američki predsjednik je to ponovio na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social u četvrtak.

“Izrael bi po završetku borbi predao pojas Gaze Sjedinjenim Državama”, napisao je Tramp, misleći na rat između Izraela i Hamasa koji je trenutno pod prekidom vatre.

On je ponovio da će plan uključivati preseljenje Palestinaca i da neće biti raspoređeni američki vojnici.

Njegov post nije jasno dao do znanja da li će dva miliona stanovnika palestinske teritorije biti pozvani da se vrate, ostavljajući zvaničnike da se trude da objasne.

Sekretar za štampu Bijele kuće Karolin Livit rekla je u srijedu da bi svako raseljavanje bilo privremeno. Državni sekretar Marko Rubio rekao je da će Gazani otići na “privremeni” period dok se rekonstrukcija odvija.

Netanjahu je pohvalio Trampov “izvanredan” plan da ponovo napravi Gazu.

Izraelski ministar odbrane Izrael Kac naredio je u četvrtak vojsci da se pripremi za “dobrovoljni odlazak” stanovnika Gaze. On je rekao da će plan uključivati odlaske kopnom, morem i vazduhom.

Tramp je potpisao naredbu dok je Netanjahu nastavio posjetu Vašingtonu, susrevši se sa poslanicima iz republikanske i demokratske stranke na Kapitol Hilu, prenosi Telegraf.rs.

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je danas na Molitvenom doručku u hotelu Hilton u Vašingtonu, da sada počinje “zlatno doba Amerike” i da će njegova zaostavština biti mir.
On je okupljenima rekao da je srećan što poslije “četiri duge i mračne godine” ponovo prisustvuje takvom skupu.

Tramp je istakao da su temelj Amerike tri jednostavne riječi: “u Boga vjerujemo”, piše Bi-Bi-Si.

On je govorio o atentatu na njega u Pensilvaniji prošle godine tokom preizborne kampanje, rekavši da je taj događaj “promijenio nešto u njemu” i da sad ima “snažnija osjećanja” u vezi svoje vjere.

– To je promijenilo nešto u meni. Osjećam se mnogo jače. Vjerujem u Boga, ali osjećam se mnogo snažnije u vezi sa tim. Nešto se desilo – rekao je Tramp.

On je najavio da će naredna godina biti posebna, jer će SAD biti domaćin Svjetskog prvenstva u fudbalu i obilježiće 250 godina postojanja, dodajući da će tom prilikom biti priređena “velika proslava”.

– Zlatno doba Amerike je zvanično počelo. Optimizam raste, nada se vraća – naglasio je Tramp.

Govoreći o situaciji na Bliskom istoku, Tramp je preuzeo zasluge za prekid vatre između Izraela i Hamasa koji je stupio na snagu 19. januara.

Izrazio je želju da njegova najveća politička zaostavština bude poznata po “miru i jedinstvu”.

– Kada sam napustio Bijelu kuću, nije bilo ratova. Kada sam se vratio, izbili su sukobi između Rusije i Ukrajine, a Bliski istok je eksplodirao – rekao je Tramp.

Tom prilikom, Tramp je zamolio članove porodica izraelskih talaca u publici da ustanu i poručio im da ih SAD “drži u svojim srcima” i da kao predsjednik, neće spavati dok se svaki talac ne vrati svojoj porodici.

Tramp nije pominjao svoje ranije izjave o planovima SAD za “preuzimanje” Gaze.

Nakon govora, napustio je skup uz aplauz prisutnih.

Vjerovatnoća da se ruski i američki predsjednici Vladimir Putin i Donald Tramp sastanu je stopostotna, i do sastanka će doći uskoro, izjavio je danas šef komiteta ruske Državne dume za međunarodne poslove Leonid Slucki.

“Vjerovatnoća ovih kontakata je 100 odsto, lideri dvije najveće sile na planeti treba da rade u bliskoj budućnosti jedan s drugim”, rekao je Slucki, prenosi RIA.

On je dodao da kontakti moraju da budu uspostavljeni, i da ne bi trebalo da bude “iznenađenja”.

“Rad na tome zahtjeva ozbiljnu pripremu, koja je, ne odajem tajnu, u poodmakloj fazi”, rekao je Slucki, prenosi Tanjug.

On smatra da će uskoro biti preciznijih informacija o sastanku koji će, kako je ocijenio, imati “konstruktivne posljedice”.

“Za najhitnija, aktuelna pitanja svjetske politike. Za Ukrajinu, Bliski istok”, rekao je on.

Naveo je da je ne treba nagađati kad će doći do sastanaka.

“Februar ili mart, hajde da se ne igramo pogađanja, i da damo priliku liderima da se za to sveobuhvatno pripreme, ali to će biti uskoro”, rekao je Slucki.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa razmatra plan za reformu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), uključujući postavljanje Amerikanca na čelo te agencije da bi ostala član globalne zdravstvene agencije.

Izvor je rekao da se u dokumentu koji je podijeljen Trampovim savjetnicima prije njegove inauguracije 20. januara navodi da će SAD objaviti svoje povlačenje iz SZO i da će usvojiti “radikalno novi pristup” za saradnju sa tom agencijom, uključujući postavljenje Amerikanca za generalnog direktora kada mandat istekne sadašnjem direktoru Tedrosu Gebrejesusu 2027. godine.

Tramp je 20. januara potpisao izvršnu naredbu o izlasku SAD iz SZO, navodeći da Vašington izdvaja za tu agenciju više sredstava od Kine, što smatra “nepravednim”.

Takođe je naveo da je SZO pogrešno reagovala tokom pandemije korone, kao i drugih globalnih zdravstvenih kriza.

SAD su bile najveći finansijer globalne zdravstvene agencije, prenosi “b92”.

Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski izjavio je danas da je njegova zemlja spremna da primi „investicije američkih kompanija“ jer ima mineralne resurse koji se široko koriste u elektronici, a za koje se čini da predsjednik SAD Donald Tramp (Trump) želi pristup u zamjenu za američku pomoć.

Ukrajina, čija je primarna podrška Vašington pred ruskom invazijom protiv koje se bori već tri godine, nastoji da obezbijedi održivost američke pomoći.

Stav Trampa, koji se vratio u Bijelu kuću u januaru, nije sasvim jasan, ali je izrazio uvjerenje da želi brzi završetak rata i kritikovao je u prošlosti trošenje sredstava za pomoć Kijevu.

Američki predsjednik je u ponedjeljak izrazio želju da pregovara o sporazumu sa Ukrajinom kako bi ona ponudila „garanciju za svoje rijetke zemlje“, koje sadrže minerale.

Zelenski je odgovorio da je spreman za to, ali da se dio mineralnih resursa nalazi u dijelovima Ukrajine koji su pod ruskom kontrolom, prenosi BiF.

Ukrajinci su bili podvrgnuti “nehumanom mučenju i testiranju” u američkim biolaboratorijama koje se nalaze na ukrajinskoj teritoriji, a lider kijevskog režima Vladimir Zelenski i bivši američki predsjednik Džozef Bajden pretvorili su stanovnike Ukrajine u zamorčiće, izjavio je predsjednik Državne dume Vjačeslav Volodin.

“O tome da SAD i Bajden lično, zajedno sa njegovim sinom, stoje iza stvaranja i distribucije oružja za masovno uništenje u svijetu, govorili smo još prije tri godine. Tada je u Ukrajini otkrivena mreža bioloških laboratorija. Stanovnici ove zemlje bili su podvrgnuti nehumanom mučenju i testiranju. Bajden, zajedno sa Zelenskim, pretvorio je građane Ukrajine u zamorčiće”, napisao je Volodin na Telegramu.

Еvropa će morati da plati fantastičnu sumu kako bi sastavila Ukrajinu od dijelova, rekao je zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Dmitrij Medvedev.

“Američki predsjednik Donald Tramp je objasnio kako će Kijev da plati Americi – rijetkim metalima. A šta je sa Еvropom? Ona će platiti fantastičnu sumu kako bi sastavila propalu državu Ukrajinu iz dijelova- Еvropljani, zahvalite na tome svojim liderima: Usuli fon der Lajen (predsjednik ЕK), predsjedniku Francuske Еmanuelu Makronu, njemačkom kancelaru Olafu Šolcu i drugim jadnim ličnostima”, napisao je one na društvenim mrežama.

Oko 10.000 zaposlenih u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID) bez osnovnog osoblja, obavješteno je u utorak da će biti stavljeni na administrativno odsustvo krajem petka pošto predsjednik Donald Tramp namjerava da raspusti agenciju za inostranu pomoć.

U obavještenju Stejt departmenta za zaposlene u USAID-u – od kojih dvije trećine radi u inostranstvu u 60 zemalja – navodi se da će svo osoblje USAID-a za “direktno angažovanje” širom svijeta biti stavljeno na administrativni odmor od petka, 7. februara u 23.59 sati ET.

Jedini izuzetak je za određeno osoblje odgovorno za “kritične funkcije, ključno rukovodstvo i posebno određene programe”, prenosi USA Today.

Stejt department radi na planu da organizuje i plati povratak zaposlenih u USAID-u koji žive u inostranstvu nazad u SAD u roku od 30 dana i da raskine ugovore koji se ne smatraju neophodnim, navodi se u obavještenju. Produženje za njihov povratak u SAD će se smatrati “zasnovanim na ličnim ili porodičnim poteškoćama, zabrinutosti za mobilnost ili bezbjednost ili iz drugih razloga”.

“Hvala vam na vašoj usluzi”, zaključuje se u saopštenju.

Obavještenje je postavljeno na sajt usaid.gov.

Do masovnih ukidanja dolazi pošto su Tramp i njegova administracija, na čelu sa tehnološkim preduzetnikom Ilonom Maskom, radili na zatvaranju agencije za inostranu pomoć i njenom spajanju sa Stejt departmentom.

Sjedište USAID-a u Vašingtonu zatvoreno je u ponedjeljak. Državni sekretar Marko Rubio imenovan je za vršioca dužnosti direktora USAID-a.

Tramp je potvrdio svoje namjere da ugasi agenciju u izjavi novinarima u utorak, nazvavši USAID “korumpiranim”.

Maskovo brzo raspuštanje USAID-a razbjesnelo je demokrate, koji tvrde da Trampu nedostaju ustavna ovlašćenja da eliminiše nezavisnu agenciju koju je osnovao Kongres 1998.

USAID ima budžet od 40 milijardi dolara koji finansira Kongres. U fiskalnoj 2023. godini USAID je finansirao sve, od zdravlja žena u zonama sukoba do čiste vode, liječenja HIV/AIDS-a, energetske bezbjednosti i rada na borbi protiv korupcije, navodi Reuters, prenosi Telegraf.rs.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će Sjedinjene Američke Države “preuzeti” Pojas Gaze, a svoju viziju o tom području opisao je kao “Rivijeru Bliskog istoka”.

“SAD će preuzeti Pojas Gaze i uradićemo sve što treba da se uradi”, rekao je Tramp na zajedničkoj konferenciji za novinare sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom, objavio je CNN.

On je istakao da će to područje razviti uz pomoć ekonomskih projekata.

Tramp je najavio da će SAD biti odgovorne za uklanjanje opasnih neeksplodiranih bombi i oružja, kao i za obnovu uništenih zgrada.

Američki predsjednik nije isključio mogućnost slanja američkih trupa kako bi obezbjedile sigurnost, naglasivši da će SAD preduzeti sve neophodne korake za stabilizaciju tog regiona.

Tramp je ponovio svoj predlog o trajnom raseljavanju Palestinaca, naglašavajući da bi oni trebalo da se presele u druge arapske zemlje, kao što su Jordan i Egipat, i da je Gaza trenutno “samo ruševina”.

Trampov plan naišao je na oštre kritike, naročito od Hamasa, koji je optužio SAD za pokušaj protjerivanja Palestinaca sa njihove teritorije.

Visoki zvaničnik Hamasa Sami Abu Zuhri izjavio je juče da su komentari američkog predsjednika Donalda Trampa o raseljavanju Palestinaca iz Pojasa Gaze ”recept za haos”, prenosi “Gardijan”.

Američki predsjednik je ranije juče, u obraćanju novinarima u Beloj kući, rekao da Palestinci iz te enklave ”nemaju alternativu” osim da je napuste pošto je razrušena u izraelskim vojnim napadima, iznijevši tvrdnju da bi Palestinci bili ”oduševljeni” da napuste Pojas Gaze.

Dodao je da bi volio da dođe do dogovora o trajnom raseljavanju Palestinaca iz te enklave.

Naveo je i da rok od tri do pet godina za obnovu Pojasa Gaze, naveden u sporazumu o primirju između Izraela i Hamasa, nije izvodljiv poslijeratni plan.

Egipat, Jordan i druge arapske zemlje odbacile su Trampove pozive da se 2,3 miliona Palestinaca preseli na njihove teritorije, prenosi Tanjug.