Kategorija: Svijet

Više ljudi povrijeđeno je danas u pucnjavi u blizini Univerziteta u američkoj saveznoj državi Ajovi, saopštila je policija.

Ističe se je više povrijeđenih osoba prebačeno u lokalne bolnice.

U saopštenju se navodi da policija istražuje pucnjavu, prenio je Ej-Bi-Si njuz.

🚨 BREAKING: Shooting at University of Iowa
Victims have been confirmed as police respond to an active scene in Iowa City. Details are still emerging.#Shooting #Iowa pic.twitter.com/4gAY5fU5WY

— Global Pulse (@movielover93582) April 19, 2026

Policija navodi da je reagovala na prijavu o velikoj tuči u blizini Univerziteta u Ajovi, kao i da su policajci koji su stigli na lice mjesta čuli pucnjavu.

Ističe se da do sada nije bilo uhapšenih osoba zbog pucnjave.

Iran je ponovo zatvorio Hormuški moreuz svega nekoliko sati nakon što je najavljeno njegovo otvaranje, produbljujući krizu sa Sjedinjenim Američkim Državama i dovodeći u pitanje stabilnost jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta.

Zajednička vojna komanda Islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštila je da je kontrola nad moreuzom „vraćena u prethodno stanje“ nakon što su SAD potvrdile da njihova pomorska blokada iranskih luka ostaje na snazi. U saopštenju koje je prenijela državna televizija IRIB, američki potezi su okarakterisani kao „akti piratstva i pomorske krađe“.

„Iz tog razloga, kontrola Hormuškog moreuza vraćena je u prethodno stanje, i ovaj strateški plovni put je sada pod strogim upravljanjem i kontrolom oružanih snaga“, navodi se, uz upozorenje da nijedno plovilo ne smije napuštati sidrišta u Persijskom zalivu i Omanskom moru.

IRGC je dodatno upozorio da će svako približavanje moreuzu biti tretirano kao saradnja s neprijateljem i da će takva plovila biti meta napada, naglašavajući da će ograničenja ostati sve dok SAD ne obezbijede punu slobodu plovidbe za iranske brodove.

Do naglog preokreta došlo je uprkos tome što je ranije objavljeno da je Iran pristao na odblokiranje moreuza nakon dogovora o desetodnevnom primirju u Libanu. Međutim, prema navodima iranske strane, američka blokada nije ukinuta, zbog čega je odluka brzo promijenjena.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će blokada „ostati na snazi u punom kapacitetu“ dok Teheran ne postigne širi dogovor sa Vašingtonom, uključujući i pitanje nuklearnog programa. Istovremeno, Tramp je u Bijeloj kući održao sastanak sa najbližim saradnicima u Sobi za krizne situacije kako bi razmotrili dalji razvoj situacije.

Sastanku su prisustvovali potpredsjednik Džej Di Vens, državni sekretar Marko Rubio, ministar odbrane Pit Hegset i ministar finansija Skot Besent, kao i drugi visoki zvaničnici, uključujući direktora CIA Džona Retklifa i predsjedavajućeg Združenog štaba Dana Kejna.

Prema američkim zvaničnicima, situacija je u kritičnoj fazi, jer se očekuje da primirje istekne za nekoliko dana, dok još nema dogovora o novoj rundi pregovora. Visoki američki izvor upozorio je da bi, ukoliko uskoro ne dođe do napretka, sukob mogao ponovo eskalirati.

Dodatnu dimenziju pregovorima daju posrednički napori Pakistana, čiji je načelnik vojske Asim Munir boravio u Teheranu i razgovarao sa obje strane. Navodi se i da je Tramp imao direktne telefonske kontakte sa iranskim predstavnicima.

Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu bezbjednost saopštilo je da razmatra nove američke prijedloge, ali da još nije donijelo konačnu odluku. Izvori bliski pregovorima tvrde da je do nove krize došlo uprkos određenom napretku u razgovorima o iranskom nuklearnom programu.

Obraćajući se novinarima, Tramp je izjavio da Iran „pokušava da bude lukav“ i poručio da ta zemlja „ne može ucjenjivati“ Sjedinjene Američke Države, dok napetosti u regionu nastavljaju da rastu.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da se Iran “malo pravi pametan”, ali da se “vode veoma dobri razgovori” o okončanju konflikta na Bliskom istoku.

Tramp je novinarima u Bijeloj kući, na pitanje da prokomentariše potez Teherana, da povuče odluku o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, rekao da se vode “veoma dobri razgovori”.

“Zaista dobro funkcionišu (razgovori), malo su se pravili pametni, kao što to rade već 47 godina”, rekao je Tramp.

On je ponovio tvrdnje da su Sjedinjene Američke Države uglavnom eliminisale mornaricu, vazduhoplovstvo i rukovodstvo Irana.

“Razgovaramo sa njima. Imaćemo neke informacije do kraja dana. Željeli su da zatvore moreuz. Ne mogu nas ucjenjivati”, rekao je Tramp, govoreći o mogućnosti da se nastave pregovori o postizanju trajnog mira.

U sukobu SAD i Izraela protiv Irana na snazi je dvonedjeljni prekid vatre, koji je počeo 8. aprila.

Prošle nedjelje održana je prva runda pregovora o postizanju trajnog mira, uz posredovanje Pakistana, na kojoj nije postignut sporazum, a najavljeno je da će vjerovatno biti nastavka razgovora.

Iran razmatra nove prijedloge o postizanju trajnog mira

Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana, najviše tijelo za donošenje odluka u zemlji, saopštio je danas da razmatra “nove prijedloge” koje su iznijele Sjedinjene Američke Države.

U saopštenju, koje je prenijela iranska novinska agencija Tasnim, Savjet za nacionalnu bezbjednost Irana je naveo da je komandant pakistanske vojske, Asim Munir, koji je upravo završio trodnevnu posjetu Iranu, prenio nove prijedloge koje su iznijele SAD, a koje Teheran “razmatra”, i na koje “još nije odgovorio”, prenosi Gardijan.

Savjet je naveo da će Iran ponovo preuzeti kontrolu nad Ormuskim moreuzom “dok se rat definitivno ne okonča”.

Kako je saopšteno, Teheran će, sve dok traje američka pomorska blokada iranskih luka, “to smatrati kršenjem prekida vatre i sprečiće uslovno i ograničeno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza”.

Teheran insistira da brodovi plaćaju takse za prolaz kroz Ormuski moreuz

Iransko rukovodstvo ponovilo je danas stav da brodovi moraju da plaćaju takse za prolaz kroz Ormuski moreuz, nakon što je ta ključna pomorska ruta ponovo zatvorena.

Iran je, kako se navodi u saopštenju Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, odlučan da sprovodi nadzor i kontrolu nad saobraćajem kroz Ormuski moreuz “dok se rat definitivno ne okonča” i ne postigne trajni mir u regionu, prenosi Rojters.

Nakon parlamentarnih izbora u Sloveniji i složenih koalicionih pregovora, postaje jasnije ko bi trebalo da sastavi novu vladu. Prema posljednjim informacijama koje prenose lokalni mediji, sve ukazuje na to da će to biti desni centar predvođen Janezom Janšom.

Nakon što su prebrojani gotovo svi glasovi s izbora održanih 22. marta, Golobov Pokret sloboda (GS) ima 29 zastupnika, jednog više od desno orijentisane Slovenske demokratske stranke (SDS) predvođene političkim veteranom, populističkim bivšim premijerom Janezom Janšom.

Vođa stranke Demokrati Anže Logar objavio je da njegova stranka definitivno prekida pregovore s Pokretom sloboda Roberta Goloba.

“Demokrate konačno završavaju pregovore s Robertom Golobom. Jučerašnja odluka Izvršnog odbora Pokreta sloboda da direktnim uticajem pokuša da prisili članove Demokratske stranke i zastupnike Demokrata na koalicioni sporazum korak je predaleko, bez presedana u slovenskoj politici i potpuno neprihvatljiv s gledišta poštovanja potencijalnog koalicionog partnera.”

Posebno su ogorčeni zbog informacija da Pokret sloboda razgovara o ulasku u koaliciju ne samo s Logarom nego i sa zastupnicima i drugim članovima stranke.

Sloboda uzvraća: “Logar je pregovarao s Janšom, ne s nama”

Sloboda je odgovorila da se radi o političkoj obmani i da Logar nikada nije pregovarao sa Slobodom, već s Janezom Janšom.

“Suštinski pregovori nikada se zapravo nisu održali. Neki se nisu ni odazvali. Poslali smo pozive i prijedloge Anžeu Logaru, ali nije bilo odgovora. Uprkos tome, u javnosti su stvorili dojam da se pregovori vode. To jednostavno nije istina”, naveli su iz Slobode u saopštenju.

Dodali su da su Demokrate u javnosti kritikovale, a da su u pozadini radili na potezu koji su biračima obećali da neće raditi, a to je vlada pod vodstvom Janeza Janše. Nazvali su to “politikom obmane i licemjerja”.

Janšina vlada “vrlo blizu”

Lijevi centar u Sloveniji očito se raspao, a desnica se brzo konsolidovala. U javnosti već kruže nezvanične informacije o mogućoj podjeli ministarstava u budućoj vladi: SDS Janeza Janše vodio bi osam resora, NSi, SLS i Fokus pet, a Demokrate tri resora, prenosi RTV Slovenija.

Janša sam nije htio da odgovara na pitanja novinara, ali zastupnik Žan Mahnič komentarisao je da je četvrta Janšina vlada “vrlo blizu”, a bivši gradonačelnik Maribora Franc Kangler dodao je da sve “sluti na dobro”, prenosi Telegraf.

Indijske rafinerije podmiruju plaćanja za rijetke isporuke iranske nafte, kupljene u okviru privremenog izuzeća od američkih sankcija, koristeći kineski juan preko banke ICICI sa sjedištem u Mumbaiju, rekla su četiri izvora upoznata sa ovim pitanjem.

Prošlog mjeseca, Vašington je uveo tridesetodnevna izuzeća od američkih sankcija za kupovinu ruske i iranske nafte na moru, u pokušaju da ublaži cijene koje su porasle zbog američko-izraelskog rata protiv Irana.

Ministar finansija Skot Besent u srijedu je rekao da SAD neće produžiti ova izuzeća, pri čemu izuzeće za iransku naftu ističe u nedjelju. Trgovci navode da su poteškoće u organizaciji plaćanja za takve isporuke, zbog dugogodišnjih sankcija Teheranu, odvratile neke potencijalne kupce iranske sirove nafte u okviru izuzeća.

Ranije ovog mjeseca, državna kompanija Indian Oil Corp (IOC), najveća rafinerija u zemlji, kupila je dva miliona barela iranske nafte na supertankeru Džaja, što je prva kupovina iranske sirove nafte u posljednjih sedam godina, izvijestio je Rojters. Pošiljka je vrijedna oko 200 miliona dolara.

Indija je takođe dozvolila pristajanje četiri broda sa iranskom naftom za privatnu rafineriju Reliance Industries, rekli su izvori prošle sedmice. Jedan brod, MT Felisiti, već je istovario teret, prema podacima LSEG-a i izvoru iz brodarske industrije.

Obje rafinerije podmiruju transakcije preko ICICI banke, koja sredstva preusmjerava u kineskim juanima putem svoje podružnice u Šangaju na račune prodavaca u istoj valuti. Identitet prodavaca nije mogao biti utvrđen.

ICICI, IOC, Reliance i indijsko ministarstvo spoljnih poslova nisu odgovorili na upite poslane imejlom. Detalji o načinu plaćanja za ove isporuke ranije nisu bili objavljeni.

IOC je platio oko 95 odsto vrijednosti pošiljke na osnovu obavještenja dobavljača o spremnosti, koja označava da je natovareni tanker ušao u indijske vode, rekla su dva izvora. Jedan od njih naveo je da je riječ o neuobičajenom aranžmanu.

Uobičajeno, indijske državne rafinerije podmiruju plaćanja po isporuci ili istovaru za naftu iz zemalja koje su pod sankcijama zapadnih država, navela su ista dva izvora. Indija je među najvećim kupcima ruske nafte otkako je invazija Moskve na Ukrajinu 2022. godine dovela do širokih zapadnih sankcija protiv Rusije.

Izvori su tražili anonimnost jer nisu ovlašćeni da govore za medije.

Indijske rafinerije su takođe koristile kinesku valutu za dio kupovine ruske nafte. IOC ne planira dalje kupovine iranske nafte, rekao je jedan od izvora.

Do američkog izuzeća, Indija je od 2019. godine izbjegavala kupovinu iranske nafte pod pritiskom američkih sankcija.

Kineske nezavisne rafinerije, poznate kao „tipots“, od tada su bile glavni kupci iranskog izvoza nafte.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da će blokada Hormuškog moreuza ostati na snazi i da bi napadi mogli biti nastavljeni ukoliko ne dođe do dogovora sa Iranom, uprkos tvrdnjama Teherana da je ovaj ključni pomorski pravac ponovo otvoren za komercijalni saobraćaj.

Govoreći novinarima, Tramp je naveo da nije siguran da li će produžiti primirje koje ističe naredne sedmice. „Možda ga neću produžiti, ali blokada će ostati. A ako ga ne produžim, nažalost, moraćemo ponovo početi sa bombardovanjem“, rekao je Tramp, dodajući ipak da vjeruje da bi dogovor mogao biti postignut.

Istovremeno, iz Teherana stižu drugačije poruke. Predsjednik iranskog parlamenta Mohamad Bager Galibaf optužio je američkog predsjednika za iznošenje neistina i upozorio da bi nastavak blokade mogao dovesti do ponovnog zatvaranja moreuza. „Uz nastavak blokade, Hormuški moreuz neće ostati otvoren“, poručio je Galibaf, naglašavajući da će prolazak biti moguć samo određenim rutama i uz odobrenje Irana.

On je dodao i da će se pravila upravljanja ovim važnim pomorskim pravcem određivati „na terenu, a ne na društvenim mrežama“, ukazujući na značaj medijskog rata i oblikovanja javnog mnijenja u savremenim sukobima.

Napetosti oko moreuza dolaze u trenutku krhkog primirja između Izraela i libanskog pokreta Hezbolah, kojeg podržava Iran. Tokom sukoba poginulo je više hiljada ljudi, uključujući oko 3.000 u Iranu, gotovo 2.300 u Libanu, te više desetina u Izraelu i zemljama Zaljeva, kao i trinaest američkih vojnika.

Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko 20 odsto svjetske nafte, ostaje ključna tačka globalne trgovine i bezbjednosti. Iako je Iran saopštio da je moreuz otvoren, zadržao je snažan nadzor i upozorio na mogućnost ponovnog zatvaranja ukoliko SAD nastave blokadu iranskih brodova i luka.

Tramp je ujedno odbacio mogućnost uvođenja bilo kakvih taksi za prolazak kroz moreuz. „Ne, neće biti putarina“, rekao je, naglašavajući da takva ograničenja nisu prihvatljiva.

U međuvremenu, američki predsjednik je u izjavama za medije tvrdio da je postignut načelni dogovor sa Iranom, uključujući i pitanja nuklearnog programa, kao i da je Teheran pristao da obustavi podršku grupama poput Hamasa, Hezbolaha i Huta. Međutim, iranske vlasti su dio tih navoda već demantovale, dodatno komplikujući pregovore.

Ključni element eventualnog sporazuma ostaje status Hormuškog moreuza, koji bi, prema najavama, trebalo da ostane otvoren dok traje primirje, ali uz stalne tenzije i međusobna upozorenja dvije strane.

Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država obnovilo je licencu kojom se dozvoljava prodaja ruske nafte, izuzimajući je iz režima sankcija do 16. maja.

Prema dokumentu, dozvoljene su transakcije koje se odnose na prodaju, isporuku i istovar sirove nafte i naftnih derivata iz Rusije, pod uslovom da su bili ukrcani na tankere do 17. aprila. Licenca važi do 16. maja.

Američke vlasti su još u martu, u pokušaju da obuzdaju rast cijena nafte poslije napada na Iran, izuzele iz sankcija rusku naftu i naftne derivate koji su bili ukrcani na brodove zaključno sa 12. martom. Ta licenca važila je do 11. aprila.

Ova odluka je donijeta uprkos tome što je američki ministar finansija Skot Besent u sredu izjavio da SAD neće produžavati generalne licence za kupovinu ruske i iranske nafte.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nakon toga je poručio da je Moskva bila spremna na takav razvoj događaja i da već godinama živi pod, kako je naveo, nezakonitim sankcijama.